1. Što je agregatna potražnja?

Označava skupinu svotu novca koji su potrošaći spremni potrošiti na

proizvode I usluge u gospodarstvu u određenom razdoblju uz određenu razinu cijena.

2. Koje su sastavnice agregatne potražnje? Osobna potrošnja- u granicama raspoloživog dohotka

kućanstva I pojedinci potraživat će I trošit za proizvedena dobra. Investicijska potrošnja- dio ukupnih
štendji koji se zove netoštednja obitelji, a to je razlika između ukupnosti štednje svih kućanstva I
zaduženosti svih kućanstva. Državna potrošnja- zadovoljavanje osobnih potreba, potrebna su I dobra za
zadovoljavanje zajedničkih potreba. Netoizvoz- to je razlika između vrijednosti izvoza I uvoza.

3. Što prikazuje krivulja agregatne potražnje? Prikazuje ukupnu količinu proizvoda I usluga koju su različiti
entiteti u gospodarstvu- poslovni sektori, kućanstva, država

4. Koji su učinci rsta opće razine cijena? Smanjenje realnog bogatstva, povećenje kamatne stope I
smnjenje investicijske potrošnje I smanjenje netoizvoza.

5. Koji su čimbenici potražnje? Ukupno bogatsvo( to je veličina nacionalnog dohotka čijim se povećanjem
povećava I ukupna potrošnja), kamatna stopa(niže kamtne stope ohrabruju I inenstitore I državu zbog
niže cijene kapitala), količina novca u optjecaju(iste cijene ohrabruju potrošaće na povećanu ukupnu
potrošnju), očekivana kretanja u gosp(potrošaći u tekućem razdoblju troše više želeći je preduhitriti zato
što ona obvezrjeđuje novac), devizni tečaj( može rasti ili padati, ako pada iste cijjene proizvoda I usluga
postaju više pa će se više trošiti na prizvode I usluge na domaćem tržištu)

6. Koja je razlika između krivulja potražnje I agregatne potražnje? Krivulja potražnje prikazuje odnos
između cijena proizvoda I količine koji su potrpšaći spremni kupiti I potrošiti uz uvjet da ostali čimbenici
ostasnu isti a krivulja agregatne potražnje prikazuje ono što bi različiti potrošaći u nacionalnom
gospodasrtvu- ki+ućanstvu, država, poslovni sektor kupili po različitim cijenama.

7. Kako nastaje agregatna ponuda I šta je to? Je količina proizvoda I usluga koji su proizvođaći u nekom
nacionalnom gospodasrtvu spremni proizvesti I ponuditi u određenom razdoblju.

8. Ukupna proizvodnja I AS ovise o ovim dvamu čimbenicima: potencijalna proizvodnja- ukupna količina
output koju jedno gospodarstvo može proizvesti u nekom vremenu. Troškovi proizvodnje- zbog porasta
opće razine cijena u kratkom roku ne rastu I cijene čimbenika proizvodnje.

9. Što prikazuje krivulja agregatne ponud I koje vrste razlikujemo? Prikazuje sve ono što su proizvođaći
proizveli I prodali po različitim cijenama u jednoj godini uz uvjet da su ostali čimbenici konstantni. Dvije
vrste: kratkoročna I dugoročna krivulja agregatne ponude.

10. Čimbenici koji utječu na promjene SAS krivulje: cijene sirovina I matreijala, očekivana kretanja u
gospodasrtvu I produktivnost dostupnosti rada.

11. Čimbenici koji utječu na promjene SAS I LAS krivulja: rad I ljudski capital, promjena fonda kapitala,
inovacije I tehnološki razvoj I državni poticaji.

12. Kako se prema klasničnom pristupu određuje ravnoteža gospodarskog sustava? Posstignuta je pri
razini cijena u kojoj proizvođaći proizvode I prodaj točno onu količinu proizvoda koji su potrošaći spremni
kupiti.

13. Kako se dobije linija 45? Spajanjem točka u kojima su vrijednosti agregatnje potražnje AD jednake
dohotku Y.
14. Što je kejnzijanski križ? To je presjecanje linije agregatne potražnje I linije 45 stupnjeva.

15. Kako se uspostavlja ravnoteža u dvosektorskom gospodarstvu? Ravnotežana razina dohotka ona je u
kojoj se novčana vrijednost ukupne proizvodnje nekoga gospodarstva izjednačuje s ukupnim trošenjem
toga gospodarstva iskazanim krivuljom agregatne potražnje (AD=C).

16. Koja je razlika izzmeđu klasičnog I kejnzijanskog pristupa ravnoteži? Zagovornici klasične teorije koja
se temelji na učenju Adama Smitha, J.B.Saya I J.S.Milla zagovaraju pristupe prema kojima gospodarstvo
samo od sebe pronalazi ravnotežu a na temelju učenja Johna Maynarda Keynesa razvija se kej. Teorija u
kojoj se zagovara intervencija države odnosno aktivna strana ekonomnske politike.

17. Koja je prva pretpostavka klasičnog pristupa makroekonomskoj ravnoteži? Jest da su nadnice I
cihjene fleksibilne I da uvijek vraćaju tržište u ravnotežu koja se ostvaruje pri punoj zaposlenosti.

18. Koja je druga pretpostavka klasičnog pristupa makroekonomskoj ravnoteži? Fleksibilna je kamatna
stopa kojom se izjednačuje štednja iinvesticije.

19. Koji je odnos između kamatne stope I ravnoteže? Ako je kamatna stopa veća od ravnoteže stvorit će
se višak štednje a ako je kamatna stopa manja od ravnoteže nastta će veća potražnja za novcem.

20. Iz klasičnog pristupa sljede dva zaključka važna za ekonomsku politiku: Nacionalno gospodarstvo- ima
punu zaoslenost I nema nijedan neiskorišten resurs te proizvodi na granici svojih proizvodnih
mogućnosti. Makroekonomskom politikom- se ne može utjecati na razinu nezaposlenosti I prizvodnje.