Osnove ekonomije

Bećirović Damir, magistar ekonomije

Agregatna ponuda i potražnja

Da ponovimo Bruto domaći proizvod je:

GDP= C+I+G+NX
C= lična potrošnja domaćinstava
I= bruto privatne domaće investicije
G=državna potrošnja
NX=neto izvoz (izvoz umanjen za uvoz)

Osnove ekonomije 2
Agregatna ponuda i potražnja
 Agregatna potražnja je zbroj finalnih dobara i usluga
potraživanih od svih kupaca, izražen kao realni GDP
(Ferenčak, I., 2013)
 Krivulja agregatne potražnje pokazuje promjene agregatne potraživane
količine, mjerene realnim bruto domaćim proizvodom, usljed promjene
nivoa cijena, mjerene GDP-deflatorom.

GDP
deflator

Realni
GDP
Izvor: Ferenčak, I., 2003, Počela ekonomike, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje,Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

Osnove ekonomije 3
Agregatna ponuda i potražnja
 Kriva agregatne potražnje je opadajuća kriva gdje višem nivou
cijena (izraženo većim GDP deflatorom) odgovara manja
potražnja realnog GDP-a.

 Tri su razloga za ovakav oblik kriv krive agregatne potražnje:

1. Učinak realnog bogatstva
2. Učinak realne kamatne stope
3. Učinak vanjske trgovine

Osnove ekonomije 4
Agregatna ponuda i potražnja
 Učinak realnog bogatstva - znači da ukoliko nivo cijena
raste, smanjuje se kupovna moć stanovništva odnosno
smanjuje se količina realnog novca kojim stanovništvo
raspolaže.
 Pad kupovne moći, smanjivanje količine realnog novca,
izaziva kretanje uz krivulju agregatne potražnje, odnosno
izaziva smanjivanje agregatne potraživane količine.
Obrnuto, pad razine cijena znači povećanje kupovne moći
budući da se povećala količina realnog novca kojim
raspolažete. Dodatna će kupovna moć, dodatna količina
realnog novca povećati potrošnju.

Osnove ekonomije 5
Agregatna ponuda i potražnja
 Učinak realne kamatne stope - rast GDP-deflatora može
povećati kamatne stope i tako smanjiti agregatnu
potraživanu količinu.
 Rast cijena smanjuje količinu realnog novca i dakako,
obara kupovnu moć stanovništva. Smanjena kupovna moć
znači manju ponudu kredita i njihovu veću potražnju. Rast
potražnje izaziva rast realnih kamatnih stopa. "Skupi
krediti„ smanjuju potrošnju domaćinstava, te investicijsko
trošenje. Ovo ima za posljedicu pad potraživane količine
realnog bruto nacionalnog proizvoda.

Osnove ekonomije 6
Agregatna ponuda i potražnja
 Učinak vanjske trgovine - rast nivoa cijena u nekoj zemlji
učinit će domaća dobra skupljim u odnosu na strana.
Potrošači će skuplja domaća dobra supstituirati
atraktivnijim, jeftinijim inozemnim dobrima. Ovakva
situacija znači pad izvoza, te rast uvoza. Rezultat je
smanjenje potraživane količine realnog GDP-a. (Ferenčak,
I., 2013)

Ovi faktori utiču na promjenu potraživane količine, dok na

promjenu agregatne potražnje utiču:

Osnove ekonomije 7
Agregatna ponuda i potražnja
 Ranije pomenuti faktori utiču na promjenu potraživane
količine, dok na promjenu agregatne potražnje utiču:
1. Veličina stanovništva
2. Očekivana inflacija
3. Očekivani profit
4. Državna potrošnja
5. Porezi
6. Transferna plaćanja
7. Kamatne stope
8. Novčana masa

(Ferenčak,
Osnove ekonomijeI., 2013) 8
Agregatna ponuda i potražnja
 Agregatna ponuda se odnosi na ukupnu količinu
proizvoda i usluga koju preduzeća u države žele prodati u
određenom periodu.
 Agregatna ponuda jest količina realnog GDP-a ponuđena
od strane proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj razini
cijena.
 Krivulja agregatne ponude pokazuje promjene agregatnog
finalnog outputa, mjerenog realnim GDP-om, pod
uticajem promjena nivoa cijena, predstavljene GDP-
deflatorom.
 Razlikuje se dugoročna i kratkoročna agregatna ponuda.

(Ferenčak, I., 2013)

Osnove ekonomije 9
Agregatna ponuda i potražnja
 Dugoročna agregatna ponuda jest ona ponuđena količina
realnog GDP-a koja znači da svaki proizvođač koristi
upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu
zaposlenost. Krivulja dugoročne agregatne ponude
okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog GDP-a.
Dugoročna agregatna ponuda

Potencijalni
GDP

Osnove ekonomije 1
0
Agregatna ponuda i potražnja
Kratkoročna je agregatna ponuda odnos između agregatne
ponuđene količine dobara i usluga (realnog GDP-a) i razine
cijena (GDPdeflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa, a
posebice cijene rada, konstantne veličine.

Dugoročna agregatna ponuda

Kratkoročna
agregatna
ponuda

"pregrijana ekonomija".

Nezaposlenost Puna
zaposlenost

Potencijalni
GDP

Osnove ekonomije 1
1
Agregatna ponuda i potražnja

 Najznačajniji faktori koji utiču na promjenu dugoročne i

kratkoročne agegatne ponude:
1. Radna snaga
2. Zaliha kapitala
3. Sirovine
4. Tehnološki napredak
5. Klima
6. Promjena strukture realnog GDP-a

Osnove ekonomije 1
2
Agregatna ponuda i potražnja

 Na promjenu kratkoročne agregatne ponude utiču:

1. Cijene rada
2. Cijene sirovina

Osnove ekonomije 1
3
Agregatna ponuda i potražnja
Makroekonomska ravnoteža znači jednakost agregatne
ponude i agregatne potraživane količine. Sjecište krivulja
agregatne ponude i agregatne potražnje određuje ravnotežni
nivo cijena i realnog GDP-a.

Kratkoročna agregatna ponuda

Agregatni višak

Ravnotežni nivo
cijena

Agregatni manjak
Agregatna potražnja

Ravnotežni realni GDP

Osnove ekonomije 1
4
Agregatna ponuda i potražnja
Odnos investicija i štednje

Osnove ekonomije 1
5
Agregatna ponuda i potražnja

Osnove ekonomije 1
6
Pitanja?
1. Objasniti agregatnu potražnju?
2. Koji faktori utiču na promjenu potraživane količine,
a koji na promjenu agregatne potražnje
3. Objasniti agregatnu ponudu?
4. Razlika između dugoročne i kratkoročne agregatne ponude?
5. Šta je makroekonomska ravnoteža?
6. Objasniti djelovanje multiplikatora?

Osnove ekonomije 1
7