SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE Prvo predavanje

TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE

MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA
3

MIKROEKONOMIJA studira pojedinane cijene, koliine i trita.

MAKROEKONOMIJA je studij o funkcioniranju privrede kao cjeline. Ona se bavi cjelokupnim nivoom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, cijena i vanjske trgovine.

OPI CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

4

Visoka i rastua razina proizvodnje Visoka zaposlenost tj.niska nezaposlenost Stabilnost cijena Unutranja i vanjska stabilnost; meunarodna razmjena

POKAZATELJI BRUTO DOMAI PROIZVOD (BDP) STOPA NEZAPOSLENOSTI STOPA INFLACIJE

1. BRUTO DOMAI PROIZVOD ILI BDP

5

Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje neke privrede Eng.termin Gross Domestic Product (GDP) To je trina vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine.

Proizvodnja ima tri definicije

6

(1) BDP je vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja. To znai da se zbrajaju vrijednosti proizvodnje finalnih, ali ne i intermedijarnih proizvoda. INTERMEDIJARNO je dobro proizvod koji se koristi u proizvodnji nekog drugog dobra npr.krumpir u proizvodnji ipsa. To je definicija BDP-a sa proizvodne strane. (2)BDP je zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja. Izraz DODANA VRIJEDNOST je vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarnih dobara koja se koriste u proizvodnji. To je definicija BDP-a sa proizvodne strane.

(3) BDP je zbroj dohodaka u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja. To je zbroj dohodaka od rada, dohodaka od kapitala i indirektnih poreza (prihodi plaeni dravi u obliku poreza na prodaju). Agregatna proizvodnja = Agregatni dohodak

NOMINALNI I REALNI BDP

8

Pitanje: Ameriki BDP je 2006.godine iznosio 13.256 milijardi dolara, a 1960.godine 526 milijardi dolara. Je li amerika ekonomija 2006.g. bila zaista 25 puta vea od proizvodnje 1960.godine?

2-1 Nominalni i realni BDP SAD-a 1960-2010

1. BRUTO DOMAI PROIZVOD ILI BDP

10

Postoji NOMINALNI i REALNI BDP

NOMINALNI BDP se izraava u tekuim trinim

cijenama i mijenja se pod utjecajem obima proizvodnje i trinih cijena. REALNI BDP se izraava u stalnim trinim cijenama i mijenja se iskljuivo pod utjecajem obima proizvodnje dobara i usluga.

BDP: razina nasuprot stopi rasta

11

Razina BDP-a je bitan pokazatelj ekonomske snage zemlje. Jednako je vana razina REALNOG BDP-a po glavi stanovnika = realni BDP / broj stanovnika to je pokazatelj prosjenog ivotnog standarda zemlje. Pri procjenama rezultata gospodarstva ekonomisti se oslanjaju na STOPU RATA REALNOG BDP-a. Razdoblje pozitivnog rasta naziva se EKSPANZIJAMA. Razdoblje negativnog rasta naziva se RECESIJAMA.

BDP: razina nasuprot stopi rasta

12

Stopa rasta se izraunava prema formuli: ((Yt-Yt-1)/Yt-1)x100 = % Grafikon prikazuje da je ameriko gospodarstvo proivjelo niz ekspanzija prekinutih kratkim recesijama.

Za upamtiti!
13

Iako je u 2001.g. u SAD zabiljeen rast BDP-a govori se o recesiji 2001 zato? Ekonomisti rast BDP-a gledaju prema tromjesejima a ne prema godinama. O recesiji se govori ukoliko gospodarstvo najmanje u dvama uzastopnim tromjesejima ostvari negativne stope rasta.

IZRAUN POKAZATELJA BDP-a

14

BDPdeflator slui za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni BDP. BDP deflator = nominalni BDP / realni BDP Realni BDP= nominalni BDP / BDPdeflator Nominalni BDP = realni BDP x BDP deflator BDP deflator = Indeks n-ta godina / Indeks bazna godina

Primjer
Godina Koliina automobila Cijena automobila (USD) 1999 10 20.000 200.000 Nominalni BDP Realni BDP (u cijenama 2000.godine) 240.000 = 10*24.000

2000

12

24.000

288.000

288.000

2001

13

26.000

338.000

312.000=13*2 4.000

16

POTENCIJALNI BDP pokazuje maksimalnu koliinu

dobara koju privreda moe proizvesti pri stabilnim cijenama; to je tzv. PROIZVODNJA S VISOKOM RAZINOM ZAPOSLENOSTI.

Zbog postojanja poslovnih ciklusa stvarni BDP se razlikuje od potencijalnog BDP-a. To se zove BDP jaz, to znai da privreda ne posluje na granici proizvodnih mogunosti. U sluaju recesije taj je jaz malen, a u sluaju depresije je velik.

2. ZAPOSLENOST
17

Mjeri se stopom zaposlenosti Stopa zaposlenosti = broj zaposlenih / veliina radne snage Stopa nezaposlenosti = broj nezaposlenih / veliina radne snage Radna snaga = statistiki evidentirani zaposleni + nezaposleni radnici Stopa nezaposlenosti se kree u skladu s poslovnim ciklusom; u vrijeme recesije i deprecije ona rasta, dok u vrijeme ekspanzije ona opada.

Stopa nezaposlenosti
Grafikon 2-3 Stopa nezaposlenosti SAD, 19602010

18

Zato ekonomisti brinu oko nezaposlenosti?

19

Zbog izravnih uinaka na blagostanje nezaposlenih. U SAD su ljudi manje vremena nezaposleni i bre pronalaze posao; u Europi nezaposleni ostaju tijekom duljih razdoblja. Nezaposlenost je ekonomski signal da gospodarstvo neke svoje resurse ne koristi efikasno. Isto tako je upitno da li je preopasno da je stopa nezaposlenosti preniska jer se radna snaga koristi preefikasno i ekonomija moe doi u situaciju nedostatka radne snage.

3. STABILNOST CIJENA
20

Pokazatelj ope razine cijena je INDEKS POTROAKIH CIJENA (CPI = Consumer Price Index). CPI predstavlja troak fiksne koare dobara koju kupuju tipini potroai. STOPA INFLACIJE je promjena razine cijena. STOPA INFLACIJE = ((CPI ove godine CPI prole godine) / CPI prole godine ) x 100 Deflacija = pad cijena; inflacija = rast cijena

21

INFLACIJA je trajni rast ope razine cijena. STOPA INFLACIJE je stopa po kojoj cijene rastu. DEFLACIJA je trajno kontinuirano smanjenje razine cijena. To je negativna stopa inflacije. Deflacija je rijetka Japan je doivio deflaciju krajem 1990-tih godina.

Kako definirati razinu cijena?

22

Koriste se dvije mjere razine cijena: BDP deflator INDEKS POTROAKIH CIJENA

Kako definirati razinu cijena?

23

BDP deflator BDP deflator = nominalni BDPt / realni BDPt BDP deflator daje prosjenu cijenu proizvoda finalnih proizvoda proizvedenih u gospodarstvu. Podaci o BDP-u i BDP deflatoru izraunavaju se i objavljuju se tromjeseno.

Kako definirati razinu cijena?

24

INDEKS POTROAKIH CIJENA Indeks potroakih cijena ili IPC (consumer price index CPI) koristi se za mjerenje prosjene cijene potronje ili troka ivota. CPI prati se od 1917 g. i objavljuje se mjeseno. CPI je u baznom razdoblju 100 i analizira se kretanje CPI indeksa u odnosu na 100.

Da li BDP deflator i CPI daju iste rezultate?

25

CPI i BDP deflator kreu se zajedno veinom vremena. Razlika je u tome to je BDP deflator cijena dobara proizvedenih u zemlji te ukoliko zemlja vie uvozi onda je CPI cijena dobara potroenih u zemlji odstupa od BDP deflatora.

Stopa inflacija
Grafikon 2-4 Amerika stopa inflacije izraunata koritenjem CPI-a i deflatora BDP-a, 19602010

26

Zato se ekonomisti brinu oko inflacije?

27

Kada bi stopa inflacije znaila da istom stopom rastu sve cijene i plae (tzv.ista inflacija) to ne bi bio problem. u stvarnosti ti odnosi nisu proporcionalni i cijene dobara rastu bre od rasta nadnica. Dolazi do vee nesigurnosti, tei uvjeti investiranja, promjena relativnih cijena; ukoliko porezi ne prate inflaciju kako raste nominalni dohodak plaa se sve vie poreza iako realno dohodak ostaje nepromijenjen.

Da li je DEFLACIJA ili NEGATIVNA INFLACIJA tada dobra?

28

Nije. I takva nestabilnost dovodi do negativnosti na tritu poput nesigurnosti i slino. Monetarna politika ogranieno moe utjecati na proizvodnju.

Koja je OPTIMALNA STOPA INFLACIJE?

29

Ekonomisti smatraju da je to inflacija koja je niska i stabilna na razini od 0-3%.

4. MEUNARODNA RAZMJENA
30

Ravnotea izvoza i uvoza Stabilan devizni teaj NETO IZVOZ = IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ pozitivan_ trgovinski suficit IZVOZ UVOZ negativan_trgovinski deficit DEVIZNI TEAJ je cijena strane valute izraena u jedinicama domae valute (ili reciprono). Kada devizni teaj raste, domaa roba postaje skuplja, uvoz je vei od izvoza i zemlja je sve manje konkurentna; neto izvoz pada.

31

DEPRECIJACIJA pad cijene jedne valute u odnosu na druge APRECIJACIJA rast cijene jedne valute u odnosu na druge

DEPRECIJACIJA I APRECIJACIJA je promjena deviznog teaja pod utjecajem ponude i potranje na deviznom tritu. DEVALVACIJA I REVALVACIJA su promjene deviznog teaja pod utjecajem monetarnih vlasti.
DEVALVACIJA sniavanje vrijednosti jedne valute u odnosu na druge REVALVACIJA porast vrijednosti jedne valute u odnosu na druge

INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE

32

FISKALNA POLITIKA MONETARNA POLITIKA POLITIKA MEUNARODNIH EKONOMSKIH ODNOSA POLITIKA DOHODAKA

FISKALNA POLITIKA
33

OPOREZIVANJE Porezi na dohodak smanjuju dohodak stanovnitva; smanjuju osobnu potronju, to smanjuje ostvareni BDP Visoki porezi na dobit mogu destimulirati privredni rast. JAVNA POTRONJA Poveanje javne ili dravne potronje stimulira rast BDP-a. EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na poveanje BDP-a to se moe postii mjerama: poveanje javne potronje G, smanjenje poreza, poveanje transfera (razliiti oblici pomoi stanovnitvu). RESTRIKTIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na smanjenje BDP-a, to znai ograniavanje osobne i javne potronje.

MONETARNA POLITIKA
34

KONTROLA NOVANE PONUDE Upravljanje novcem, kreditima i bankovnim sustavom Utjecaj ponude novca na kamatnjak Utjecaj kamatnjaka na investicije i tednju Utjecaj na proizvodnju, zaposlenost i cijene Ograniavanje ponude novca vodi do viih kamatnjaka i smanjenih investicija, te pada BDP-a i nie inflacije RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA. EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA usmjerena je na poveanje BDP-a to se moe postii mjerama: poveanjem ponude novca i smanjenjem kamatnjaka, to stimulira ekonomsku aktivnost.

MEUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA

35

POLITIKA RAZMJENE Carine i kvote Ostale mjere

UPRAVLJANJE TRITEM DEVIZNIH TEAJEVA Fiksni teajevi Fluktuirajui teajevi

POLITIKA DOHODAKA
36

KONTROLA NADNICA

KONTROLA CIJENA

37

VJEBA 1.
UVOD U MAKROEKONOMIJU

1. Nadopunite:
38

Vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u jednoj godini je ________. Odnos nominalnog i realnog BDP-a je cjenovni indeks koji se zove _______. Neto izvoz je viak _______ u odnosu na ______.

2. Izraunajte:
39

BDP neke zemlje iznosio je 260 milijardi USD u 1980.godini, a 325 milijardi USD u 1990. godini. Indeks cijena porastao je sa 100 u 1980.godini na 130 u 1990.godini. Koliko iznosi realni BDP u 1980, a koliki u 1990.godini? Kolika je stopa rasta realnog BDP-a

2. Izraunajte:
40

Postupak rjeavanja: nBDP1980=260, nBDP1990=325, I1980=100, I1990=130 rBDP1980=nBDP1980/(I1980/I1980))=260/(100/100)=260 rBDP1990=nBDP1990/(I1990/I1980))=325/(130/100)=250 Stopa rasta = (250-260)/260*100 = -3,85%

3. Izraunajte:
41

BDP zemlje x u 1990. je iznosio 450 mlrd EUR, a u 2000 680 mlrd EUR. Cijene su u promatranom razdoblju porasle za 15%. Koliko iznosi realni BDP u 1990, a koliki u 2000.godini? Kolika je stopa rasta realnog BDP-a?

3. Izraunajte:
42

Postupak rjeavanja: nBDP1990=450, nBDP2000=680, I1990=100, I2000=115 rBDP1990=nBDP1990/(I1990/I1990))=450/(100/100)=450 rBDP2000=nBDP2000/(I2000/I1990))=680/(115/100)=591,3 Stopa rasta = ((591,3-450)/450)*100 = 31,4%