MAKROEKONOMIJA- ZAVRŠNI ISPIT

33. Objasnite troškove (učinke) inflacije!

U vremenu trajanja inflacije cijene se neravnomjerno povćavaju pa se pojavljuju promjene u

relativnim cijenama u kojim prepoznajemo dva konačna učinka inflacije:

1. Učinci na preraspodjela dohotka i bogatsva između različitih skupina

2. Učincima ekonomsku efikasnost

34. Šta su poslovni ciklusi i koje su faze poslovnih ciklusa?

Kretanje privrednih aktivnosti prema gore i prema dolje u dohotku (GDP-u), inflaciji, kamatnim
stopama, zaposlenosti/nezaposlenosti, itd., čine poslovni ciklus koji je karakteristika svake tržišne
privrede.

Četiri faze poslovnog ciklusa:

1. vrh,
2. kontrakcija (smanjenje, opadanje) ekonomskih aktivnosti,
3. dno,
4. ekspanzija (povećanje, rast) ekonomskih aktivnosti

35. Obrazložite promjene agregatne ponude !

Agregatna ponuda da (AS) čini ukupnu (agregatnu) količinu proizvoda/usluga– ukupnog outputa u
privredi koju je poslovni sektor voljan proizvesti i ponuditi pri svakom nivou cijena (uz pretpostavku
ceteris paribus, tj. da se ostale odrednice koje utječu na AS ne mijenjaju).

Agregatna ponuda zavisi od:

1. nivoa cijena i
2. proizvodnih kapaciteta (veličina potencijalnog outputa) i troškova inputa.

36. Šta utiče na oblik krive agregatne ponude (AS)?

37. Istaknite razlike krive agregatne ponude u dugom i kratkom roku!

U kratkom roku (do jedne godine) većina troškova su fiksni (npr. nadnice su unaprijed određene
kolektivnim ugovorom sa sindikatima, kamate i zakupnine su unaprijed određenene ugovorom, itd.).
Ako se u ovom roku i pod fiksnim troškovima promjeni opći nivo cijena – mijenja se i ponuđena
količina roba/usluga (AS).

U dugom roku kriva agregatne ponude (LRAS) ima vertikalni položaj i poklapa se sa veličinom
potencijalnog proizvoda jer mnogi faktori koji su u kratkom roku imali nepromjenljivi karakter
podliježu promjenama na dugi rok. Međutim, nema značajnog uticaja općeg nivoa cijena na
ponuđenu količine roba/usluga na tržištu (odnosno na veličinu društvenog proizvoda). Promjene
krive agregatne ponude u dugom roku može izazvati jedino tehnološka promjena.

38. Objasnite razlike agregatne ponude u shvatanjima klasičara, keynesijanaca i neoklasičara!

Ekonomske teorije podijeljene su oko izgleda krive agregatne ponude. Svoje oblike krive AD
definiraju: (1) keynesijanci, (2) novoklasičari (neoklasičari) i (3) klasičari.
Prema stavovima ekonomskih teoretičara, proizilazi da je krivu S moguće raščlaniti na tri segmenta:
prvi dio je simetričan sa apcisom (keynesijanski dio), drugi ima pozitivan nagib (neoklasični dio), a
treći dio je simetričan ordinati (klasični dio).

39. Obrazložite pojam, funkciju i krivu agregatne tražnje!

40. Zbog čega nastaju promjene agregatne tražnje?

Promjenu agregatne tražnje izazivaju: (1) promjene općeg nivoa cijena i (2) necjenovni faktori.

Uticaj cijena na promjenu agregatne tražnje (kretanje duž krive AD). Nivo cijena utiče na agregatnu
tražnju. Opadajući tok krive AD pokazuje da će smanjenje cijena dovesti do porasta tražene količine
roba i usluga.

Necjenovni faktori koji utiču na agregatnu tražnju. Na to utiču različiti ekonomski faktori čije će
promjene uticati na povećavanje ili smanjivanje agregatne tražnje

41. Obrazložite uticaj cijena na promjenu agregatne tražnje!

S promjenom cijena, kriva AD je opadajuća, jer će sa porastom općeg nivoa cijena (sa Po na P1) biti
tražen manji obim proizvoda i usluga (Y1), što ilustruje tačka A na krivoj AD. I obrnuto, sa opadanjem
općeg nivoa cijena će biti tražen veći obim proizvoda i usluga (tačka D).

42. Obrazložite uticaj necjenovnih faktora na promjenu agregatne tražnje!

Necjenovni faktori koji utiču na agregatnu tražnju. Na to utiču različiti ekonomski faktori čije će
promjene uticati na povećavanje ili smanjivanje agregatne tražnje

Najvažniji od necjenovnih faktora su:

 Kamatne stope
 Porezi i dohoci
 Inflatorna očekivanja
 Tečaj valuta
 Ekonomske/finansijske krize

43. Objasnite AS-AD model!

Makroekonomska ravnoteža u pristupu AD-AS modela govori o unutarnjoj ravnoteži koja predstavlja
jednakost agregatne ponude (AS) i agregatne tražnje (AD).

Makroekonomska ravnoteža ili ravnoteža narodne privredeostvaruje se na presjeku krivulja

agregatnne tražnje i agregatne ponude. U tom se presjeku određuje ravnotežni domaći proizvod i
ravnotežni nivo cijena.

44. Objasnite teoriju preferencije likvidnosti!

Teorija preferencije likvidnosti obrazlaže kako se kamatna stopa prilagođava da bi uravnotežila

ponudu i tražnju za novcem. Odnos likvidnosti i preferencije može se grafički predstaviti kao
raspored traženog novca po svakoj različitoj kamatnoj stopi.

45. Koje su vrste monetarne politike u ostvarivanju monetarne stabilizacije (restriktivna,

ekspanzivna i neutalna monetarna politika)?

Vrste monetarnih politika:

U uslovima inflacije primjenjuje se politika ograničavanja količine novca u opticaju (restriktivna
monetarna politika). Ova politika vodi do viših kamatnih stopa i smanjenja investicija, što uzrokuje
smanjenje inflacije ali i pad BDP-a.

U uslovima recesije primjenjuje se politika ekspanzije (povećanja) količine novca u opticaju

(ekspanzivna monetarna politika). Ova politika vodi do smanjenja kamatnih stopa da bi se stimulirala
ekonomska aktivnost (poduzetnici lakše dolaze do novca i više investiraju, što u krajnjem ishodu
povećava BDP).

Neutralna monetarna politika se provodi u stabilnim uslovima, a centralna banka je vodi tako što
ujednačava rast novčane mase sa rastom GDP-a.

46. Koje su vrste fiskalne politike u ostvarivanju fiskalne stabilizacije (restriktivna, ekspanzivna
fiskalna politika)?

Postoje dvije vrste fiskalne politike: ekspanzivna i restriktivna politika

ekspanzivna fiskalna politika se primjenjuje u doba ekonomske depresije i odnosi se na smanjivanje

poreza kako bi se povećale potrošnja stanovništva i investicije u preduzećima (domaćinstva i
preduzeća plaćaju manje poreza pa će im više dohotka ostati za potrošnju i investicije);

restrikivna (ili kontrakcijska) fiskalna politika se primjenjuje u uslovima prekomjerne ekspanzije i

opasnosti od inflacije u zemlji, pa se putem porasta poreza smanjuje potrošnja stanovništva i obim
investicija preduzeća.

47. Koji su efekti javne potrošnje na agregatnu tražnju?

48. Objasnite IS-LM model!

Model koji nam omogućava razumevanje određivanja proizvodnje (dohodak, output) i kamatne
stope u kratkom roku naziva se IS-LM model, po IS krivi koja predstavlja ravnotežu na tržištu roba i
LM krivi koja predstavlja ravnotežu na finansijskom tržištu.

49.Objasnite i uporedite pojmove otvorene i zatvorene ekonomije!

Otvorena ekonomija je ona koja slobodno uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama širom svijeta,
dok je suprotna koncepcija - zatvorena (ili autarhična) ekonomija ona koja ne ostvaruje saradnju sa
drugim ekonomijama.

50. Objasnite platni bilans i predstavite njegove dijelove!

Platni bilans (en. Balance of Payments) predstavlja sistemski popis svih ekonomskih transakcija koje
kompanije, stanovništvo i državni organi jedne zemlje obave sa inostranstvom u određenom
periodu, najčešće u jednoj godini. Preciznije, platni bilans je iskaz:

 svih transakcija između rezidenata i nerezidenata u toku jedne godine,

 transakcije u koje nerezidenti nisu direktno uključeni, kao što je situacija u kojoj centralna
banka prodaje stranu imovinu domaćim komercijalnim bankama.

Platni bilans se sastoji od tri dijela:

1) Tekući račun,

2) Kapitalni račun

3) Finansijski račun
51. Objasnite obračunski bilans!

Obračunski bilans iskazuje stanje obaveza i potraživanja jedne zemlje sa inostranstvom u određenom
vremenskom trenutku, uobičajeno je to 31. decembra svake godine. Vrlo često se ovaj bilans naziva i
bilansom dugovanja i potraživanja zemlje prema inostranstvu.

52. Objasnite pojmove devizni tečaj, valuta i deviza!

Devizni kurs predstavlja cijenu novca strane valute iskazanu u domaćem novcu. Valuta predstavlja
novčanu jedinicu, odnosno zakonsko sredstvo plaćanja na teritoriji zemlje, koje je tu valutu izdala
kao sredstvo plaćanja. Deviza predstavlja potraživanje iz inostranstva nastalo na osnovu izvoza robe
ili usluge.

53. Objasnite fiksni devizni tečaj!

Fiksni (ili fiksirani) devizni tečaj je tečaj koji centralna banka jedne zemlje postavlja i održava kao
zvanični tečaj. Tečaj će biti određen u odnosu na glavnu svjetsku valutu (obično američki dolar, ali i
druge glavne valute kao što su euro, japanski jen ili korpa valuta (BiH ima fiksni devizni tečaj koji je
vezan za euro)

54. Objasnite fluktuirajući devizni tečaj!

Fluktuirajući devizni tečaj se određuje slobodnom ponudom i tražnjom na deviznom tržištu. Tečaj
valuta tada zavisi od promjene na međunarodnom finansijskom tržištu.

55. Šta je nominalni, a šta realni devizni tečaj?

Nominalni tečaj (E) definira se kao broj jedinica domaće valute koje mogu kupiti jedinicu određene
strane valute.

Nominalni devizni tečaj predstavlja cijenu domaće valute izraženu u stranoj valuti zanemarujući
kupovnu moć i bez uzimanja u obzir stope inflacije.

Realni tečaj (R) definira se kao omjer nivoa cijena u inostranstvu i domaćeg nivoa cijena, pri čemu se
nivo stranih cijena pretvara u jedinice domaće valute putem tekućeg nominalnog tečaja. Predstavlja
nominalni devizni tečaj korigiran odnosom cijena u inostranstvu i u zemlji (izraženih u istoj valuti).

56. Objasnite teoriju pariteta kupovne moći!

Zasniva se na principu zakona jedne cijene, po kome bi se jedna roba prodavala u svim zemljama po
istoj cijeni. Paritet kupovne moći je ekonomska teorija koja omogućava poređenje međusobne
kupovne moći različitih svjetskih valuta.

Npr. ako je vrijednost potrošačke korpe (različite robe i usluge) u EU iznosi 1.000 eura i 2.500 KM u
BiH, pri deviznom tečaju od 1,95583 KM za 1 euro, znači da ova korpa u BiH iznosi 511,30 eura.

57. Objasnite Big Mac Index!

Big Mac Index - PPP se može koristiti da se sazna gdje se može kupiti McDonald's Big Mac za
manje novaca. Izumio ga je časopis The Economist 1986. godine, i od tada je Big Mac indeks vodič za
poznavaoce hamburgera za provjeru pariteta kupovne moći širom svijeta. Danas se ovaj indeks
izračunava za 55 zemlje.

58. Šta je fiskalni deficit, a šta javni dug?

Fiskalni deficit (D) je razlika između ukupnih prihoda i rashoda države nastala u godini dana.
Najčešći razlozi za nastajanje fiskalnih deficita su:

1. povećavanje državnih (budžetskih) rashoda,

2. uvođenje poreskih olakšica kako bi se privukle privatne investicije, što ugrožava stabilnost
javnih
3. prihoda.

Javni dug je ekonomska kategorija koja uključuje nepokrivene rashode države, javnih preduzeća,

vanbudžetskih fondova, odnosno, u najširem smislu riječi, stanovništva neke zemlje.

59. Predstavite rizike visokog omjera javnog duga i GDP! Šta je fiskalna održivost?

Fiskalna politika je održiva ako je kamatna stopa na javni dug manja od stope ekonomskog rasta i ako

su stope zaduženosti niže od kamatnih stopa.

Prema kriterijima ekonomske konvergencije zemalja članica EU, javni dug zemlje članice ne bi smio

prelaziti udio od 60% GDP-a, a deficit države ne bi smio prelaziti 3%.

Po metodologiji Svjetske banke prezadužene zemlje su one u kojima je:

 učešće javnog duga u GDP preko 80%,

 učešće javnog duga u izvozu preko 220%,
 učešće anuiteta (otplate duga i kamate) u izvozu preko 30%,
 učešće anuiteta (otplate duga i kamate) u GDP-u preko 8%.

60. Kako se pokriva fiskalni deficit?

61. Kakav je uticaj javnog duga na društveni proizvod u kratkom i dugom roku?

62. Šta podrazumijevamo pod vanjskom makroekonomskom