GOSPODARSTVO HRVATSKE

1.EKONOMSKI RAZVOJ I GOSPODARSKE KRIZE ...................................................... 2

2.EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM ............................................................... 10
3. KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA ........................................... 19
4. STARENJE STANOVNIŠTVA, MIGRACIJE I MIROVINSKI SUSTAV ...................... 28
5. TRŽIŠTE RADA ........................................................................................................ 38
6. MONETARNA POLITIKA .......................................................................................... 47
7. FISKALNA POLITIKA ................................................................................................ 55
8. REGIONALNI RAZVOJ I FISKALNA DECENTRALIZACIJA ..................................... 69
GH Odgovori na najčešća pitanja .................................................................................. 84
Esejska pitanja 2: .......................................................................................................... 95

1
 1. EKONOMSKI RAZVOJ I GOSPODARSKE KRIZE

1) Što je BDP i kako se može mjeriti?

BDP= osnovni makroekonomski pokazatelj koji se prati prilikom ocjene uspješnosti neke
zemlje. Temeljem kretanja BDP-a zna se da li je gospodarstvo u recesiji ili ekspanziji.
BDP se može mjeriti na 3 načina:
a) PROIZVODNI PRISTUP – BDP je ukupna vrijednost proizvodnje finalnih
dobara i usluga u gospodarstvu u određenom vremenskom razdoblju
(uglavnom 1 godina)
b) POTROŠNI PRISTUP – BDP je zboj C,I,G,NX u gospodarstvu u
određenom vremenu Y=C+I+G+NX
c) DOHODOVVNI PRISTUP – BDP je zbroj svih primarnih dohodaka u
gospodarstvu u određenom vremenu Y=w+i+π+R
→ intranacionalni BDP – npr.regionalni, županijski...
→ internacionalni BDP – npr.EU, OECD...

2) Koji od navedenih proizvoda ne ulaze u proizvodni pristup BDP-u?

U proizvodni pristup izračuna BDP-a ulaze samo finalna dobra, a intermedijarna dobra
ne ulaze.
→ finalna dobra: dobra koja su namjenjena za potrošnju (stol)
→ intermedijarna dobra: dobra koja se koriste kao input u proizvodnji (drvo), ona ne ulaze
u izračun BDP-a kako ne bi došlo do dvostrukog izračuna BDP-a

3) Zašto 3 pristupa izračuna ne daju isti rezultat?

Tri pristupa izračuna BDP-a daju iste rezultate jer da bi ste nešto potrošili, morate prvo
stvoriti dohodak. To znači da je ukupna potrošnja povezana s ukupnim dohotkom.
Također sve što se potroši u ekonomiji se i potroši. Zato proizvodnja, potrošnja i dohodak
mjere istu pojavu.

4) Koliko se često računa BDP u RH i tko ga mjeri?

BDP se u RH mjeri svaka 3 mjeseca jer je 1 godina predugačko razdoblje, a on je jedan
od glavnih makroekonomskih pokazatelja. Izračunava ga Državni zavod za statistiku.

2
 5) Koja je razlika između nominalnog i realnog BDP-a?

Nominalni BDP= je umnožak Q dobara s njihovom P. To je BDP u tekućim cijenama.

Problem s nominalnim je to što se tijekom vremena mijenja Q, ali i P, a ekonomistima je
bitna samo realna promjena Q, dok promjenu P žele isključiti (jer npr.ako imamo recesiju-
proizvodnja pada i to je praćeno rastop P – i što je porastP>padaQ – tada bi nominalni
BDP rastao, a realno padao)
Realni BDP= umnožak Q dobara i stalne P. To je BDP u stalnim cijenama. Koristi se za
analizu potencijala nekog tržišta.

6) Zašto ne koristimo jednostavne bazne godine nego verižni indeks s baznom

godinom?
Jer se bazne godine moraju redovito mijenjati jer tehnologija naglo napreduje. Npr. Da
nam je bazna godina za mobitele 1950., koju bi cijenu onda koristili?
Drugi razlog je što svaki put kada mijenjamo baznu godinu, mijenjaju se i podaci pa
imamo različite stope rasta BDP-a za 2 različite bazne godine.

7) Objasnite QoQ i YoY.

→ QoQ= kada se kvartalna stopa računa za jedan kvartal na temelju prethodnog
→ YoY= kada uspoređujemo kvartal ove s istim kvartalom prethodne godine

8) Pomoću kojeg pokazatelja možemo uspoređivati BDP u zemljama i koje 3

korelacije su nužne?
Pomoću realnog BDP-a možemo uspoređivati BDP u zemljama, potrebno je BDP
preračunati u istu valutu, koristiti po glavi stanovnika te korigirati BDP per capita za
kupovnu moć.
Prva korekcija: BDP izračunat u lokalnim valutama treba preračunati u jednu baznu
valutu kako bi se dobile usporedive vrijednosti.
Druga korekcija: u međunarodnoj usporedbi BDP-a je izračunavanje BDP-a po glavi
stanovnika.
Treća korekcija: je korigiranje BPD per capita za kupovnu moć. Cijene se među
zemljama razlikuju unutar istog vremenskog razdoblja na isti način kao što se unutar
zemlje cijene razlikuju između različitih vremenskih razdoblja → zato je nužno BDP p/c
korigirati za razlike u P među zemljama – korigiranje BDP p/c za kupovnu moć

3
Korigiranje za kupovnu moć= BDP se najčešće izražava u međunarodnim dolarima
korigiranim z akupovnu moć (PPP-međunarodni dolar). Unutar EU BDP se izražava
pomoću standarda kupovne moći (PPS-purchasing purchase standard)
PPS= Eurostat 2015. objavljuje podatke o relativnim cijenama među zemljama na način
da je prosjek 28 članica 100, a razina svake pojedine zemlje se onda izražava relativno
u odnosu na prosjek EU28=100

9) Što je to stopa rasta?

Stopa rasta je % između 2 razdoblja mjerenja BDP-a.

10) Razlika između rasta i razvoja.

Ekonomski rast označava rast BDP-a neke zemlje, to je kvantitativna dimenzija razvoja.
Ekonomski razvoj osim rasta BDP-a je usmjeren i na povećanje životnog standarda,
ljudskog kapitala, važne infrastrukture, regionalne konkurentnosti, socijalne uključenosti,
zdravstvenog stanja, pismenosti...
Nesporno je razvoj važniji ekonomski cilj, ali s druge strane rast je preduvjet razvoja, ali
rast ne podrazumjeva i razvoj.

11) Kakva je veza između razvijenosti i nejednakosti u EU? Gdje je RH

smještena po oba pitanja?
Kada pričammo o razvijenosti:
BDP p/c → mjeri prosječan BDP po stanovniku zemlje, ali ne nudi nikakve informacije o
devijacijama od tog prosjeka (2 zemlje s istom razinom BDP-a p/c, ovisno o distribuciji,
mogu imati bitno različiti broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva)
Ginijev koeficijent → mjeri distribuciju dohotka tj.nejednakost u raspodjeli dohotka unutar
zemlje, on poprima vrijendosti između 0 i 1. (0=svi imaju isti dohodak, 1=kompletan
dohodak pripada jednoj osobi)
RH je ispodprosječn razvijena zemlja (15000€p/c), a što se tiče nejednakosti tu je na
razini prosjeka EU.

4
 12) Objasni relativnu razvijenost Hrvatske.
→ BDP u tekućim P u 2014.god je iznosio 329 mlrd HRK odnosno 43,43 mlrd eura po
tekućem tečaju (2017. 365 mlrd. kn; 48,99 mlrd. €)
→ BDP per capita u eurima je iznosio 10,1 tisuću eura prema tekućem tečaju (2017. 11,9
tisuća €)
→ BDP per capita korigiran za standard kupovne moći je iznosio 16,1 tisuća eura (2017.
18,5 tisuća €)
Činjenica da je BDP per capita po PPS-u veći u odnosu na tekuće eure implicira
da je u Hrvatskoj razina cijena ispod prosjeka EU28.

13) Objasni povijesni pregled razvojnog jaza u RH / Kada se RH najviše približila

američkom SAD-u?
→ Gledajući od 1870. do danas, razina BDP-a per capita u RH (prema sadašnjim
granicama) je iznosila u prosjeku 25% BDP-a per capita u SAD-u kao najrazvijenijem
gospodarstvu tijekom većine promatranog razdoblja.
→ Razdoblje između 1952. i 1982. godine je jedino razdoblje u kojem je kontinuirano
smanjivan razvojni jaz.
Dakle 1982.god je kada je domaći BDP per capita iznosio 32% SAD-ovog u tekućim
dolarima iz 1990.god, odnosno 44% SAD-ovog nakon korekcije za međunarodne razlike
u cijenama.
→ Važno je međutim imati na umu kako se ovdje radi o analizi relativne razvijenosti,
odnosno o analizi razine životnog standarda u Hrvatskoj izraženoj u odnosu na BDP per
capita u SAD-u.
→ Stoga, neka razdoblja u kojima je Hrvatska ostvarivala visoke stope rasta, relativno u
odnosu na SAD izgledaju kao stagnacija iz razloga što je SAD ostvarivao iste stope rasta

14) Klasični faktori rasta i što je ukupna faktorska produktivnosti?

Ključni faktori koji objašnjavaju razlike u razinama razvijenosti među zemljama:
K - Fizički kapital (Zgrade, oprema i tvornice)
H - Ljudski kapital (Broj godina školovanja i kvaliteta školovanja)
N - Broj zaposlenih
A - Ukupna produktivnost faktora (TFP)
→ funkcija proizvodnje za BDP se opisuje Y=F(K,N,H,A)

5
Ukuna produktivnost faktora proizvodnje (TFP)
→ TFP se računa na način da se od stope rasta BPD-a oduzu ponderirane sope K, H i
N. On se ne može objasniti ostalim faktorima proizvodnje.
→ TFP umjereno raste tijekom uspješnog razvojnog razdoblja te počinje opadati
1980.godine – razlog: ↑N i gomilanje H = stagnacija (rast neefikasnosti)
→ BDP i TFP raste od 1993.do svjetske krize
→ Ljudski kapital i TFP su se pokazali ključnim čimbenicima za objašnjavanje prirode
ekonomskog rasta nakon 1990. godine.
→ TFP kao mjera produktivnosti ima veliku važnost u objašnjavanju kretanja realnih
plaća u gospodarstvu

15) Objasni periodizaciju hrvatskog razvoja nakon 2.svjetskog rata

Razdoblje do 1980. godine obilježeno je snažnom akumulacijom kapitala, visokim
stopama rasta i brzim rastom zaposlenosti.
Tijekom 1980-ih traje razdoblje ekonomske stagnacije, odnosno tzv. "izgubljeno
desetljeće"
BDP je stagnirao, rast fizičkog kapitala se usporio zbog smanjenih izdvajanja za
investicije, a zaposlenost je rasla nauštrb rasta produktivnosti.
Početkom 1990-ih godina paralelno je započelo razdoblje Domovinskog rata i tranzicije
u kojem je BDP prvo pao, da bi nakon toga započeo rast u okvirima novog, tranzicijskog
institucionalnog okruženja
Početkom svjetske gospodarske krize u listopadu 2008. godine započinje i gospodarska
kriza od koje se hrvatsko gospodarstvo nije u potpunosti oporavilo sve do kraja
promatranog razdoblja.
→ ravojni neuspjeh: U odnosu na 1980.g. razina BDP-a u 2014. godini je 1,5% manja, a
broj zaposlenih je 7% niži. Navedeno razdoblje od 35 godina možemo smatrati jednim od
najgorih razvojnih razdoblja u povijesti ekonomskog razvoja čak i u svjetskim okvirima.
Obrazovanje kao jedna od ključnih determinanti socijalne mobilnosti i jedan od najvažnijih
instrumenata smanjenja društvenih nejednakosti je bio jedini faktor rasta koji je stabilno
rastao. Prosječna obrazovanost radnika u pravnim osobama u Hrvatskoj porasla je sa 9
na preko 12 godina školovanja u prosjeku od 1968. godine.

6
 16) Objasni važnost BDP-a i TFP.
→ U teoriji svaki rast nominalnih plaća (W) brži od produktivnosti, rezultira porastom
cijena (inflacijom) i sporijim rastom realnih plaća (W/P).
→ Sukladno tome, rast realnih plaća je moguć samo kada raste ukupna produktivnost
faktora proizvodnje (TFP)
→ Dugoročni empirijski podaci za RH potvrđuju navedenu hipotezu i ukazuju na visok
stupanj korelacije između (W/P) i TFP-a
→ U Keynesijanskom smislu, porast nominalnih plaća će rezultirati rastom realnih plaća
samo ako je posljedica ili ako kroz poticanje potražnje izazove rast ukupne faktorske
produktivnosti u gospodarstvu

17) Koji faktor više fluktuira u RH?

Zaposlenost najviše fluktuira, fizički rad značajno slabije, a ljudski kapital nije pokazao
značajne fluktuacije.

18) Koji su faktori rasta u RH bili važniji prije tranzicije, a koji nakon tranzicije?
Fizički kapital je bio najznačajniji faktor rasta prije tranzicije, a najmanje značajan nakon
tranzicije.
Ljudski kapital i TFP su se pokazalli značajnim čimbenikom za objašnjavanje prirode
ekonomskog rasta nakon 1990.god.
Prije tranzicije – fizički kapital
Nakon tranzicije ljudski kapital.

19) Što su poslovni ciklusi i mogu li se predvidjeti?

Poslovni ciklusi su konstantne izmjene ekspanzija i recesija, tijekom kojih se mijenjaju
BDP, zaposlenost, potrošnja. Ekspanzije i recesije su sveobuhvatne i uključuju većinu
gospodarskih sektora.
Izmjena razdoblja recesija i ekspanzija je nepravilna i ne može se predvidjeti, a trajanje
pojedine faze može trajati od jedne do deset ili čak dvanaest godina.
4 faze poslovnih ciklusa: usporavanje, recesija, oporavak i ekspanzija

7
 20) Kada se u RH proglašava recesija?
U RH se recesija proglašava kada je godišnja stopa rasta BDP-a negativna 2
uzastopna kvartala. DZS računa BPD svaki kvartal i objavljuje podatke. Ako je YoY
stopa rasta negativna 2 uzastopna kvartala, proglašava se da je gospodarstvo u recesiji.
Recesija se završava kada rast BDP-a ponovno bude pozitivan.

21) Što je to potencijalni BDP?

To je razina BDP-a koja bi se ostvarila uz punu zaposlenost.

22) Što je trend, a što ciklus BDP-a?

Za analizu posovnih ciklusa potrebno je razdvojiti BDP(Yt) na TREND komponentu i
CIKLIČNU komponentu.
Trend komponenta = Tt – predstavlja prirodnu razinu BDP-a
Ciklična komponenta = Ct – predstavlja poslovne cikluse – tj predstavlja odstupanja BDP-
a od trenda i pomoću njega mjerimo poslovne cikluse.
Yt= Tt+Ct

23) 4 oblika recesije

a) „V” recesija - nagli pad i ubrzani oporavak – kratkotrajna recesija

b) „U” recesija - slično kao i V recesija, ali je oporavak nešto sporiji. Uslijed recesije
dolazi do pada BDP-a, gospodarstvo se kratkoročno zadržava u kontrakciji prije
nego što nastupi oporavak
c) „W” recesija - recesija s dvostrukim dnom, nakon prividnog oporavka
gospodarstvo ponovno pada. Taj prvi oporavak je vrlo slab te zbog toga ponovno
dolazi do recesije. (Slovenija i Mađarska)
d) „L” recesija - nakon početnog pada, BDP duže vremena ostaje ispod
potencijalne razine. Ovo je najteža vrsta recesije i često vodi padu potencijalnog
BDP-a (Hrvatska 2009. – 2014.)
→ V i U su manje opasne, a W i L se povezuju s teškom gospodarskom krizom.

8
 24) 4 stilizirane činjenice o poslovnim ciklusima u Hrvatskoj?
→ stilizirana činjenica 1: Poslovni ciklusi u Hrvatskoj su manje volatilni u
posttranzicijskom razdoblju. BDP Hrvatske nakon 2000. godine i tranzicijskog perioda je
manje volatilan (nestabilan). Završetak tranzicije znači da više nema velikih šokova za
gospodarstvo poput uspostave slobodnog tržišta, pretvorbe i privatizacije.
→ stilizirana činjenica 2: Recesije u Hrvatskoj su duboke i dugotrajne
1. Tranzicijska recesija, 4 godine (1990.-1993.)
2. Kasna tranzicijska recesija, 5 kvartala (1998.-1999.)
3. Globalna financijska kriza, gotovo 6 godina (2009.-2014.)
Recesije u Hrvatskoj su dugotrajne, odnosno perzistentne, također - Recesije u Hrvatskoj
su duboke.
→ stilizirana činjenica 3: Recesije u Hrvatskoj su odraz zbivanja u okruženju
Kombinacija internih i eksternih čimbenika
1. Tranzicijska recesija: tranzicija i Domovinski rat
2. Kasna tranzicijska recesija: Bankarska kriza u Hrvatskoj 1998. i 1999. godine;
Ruska proračunska kriza 1998.; NATO-ove ratne akcije na Kosovu zbog kojih pada
hrvatski turizam
3. Globalna financijska kriza: recesija u okruženju i pad izvoza bili su okidači za
recesiju. Nakon toga padaju osobna potrošnja, investicije i zaposlenost, fiskalni
sektor se suočava s poteškoćama

→ stilizirana činjenica 4:
1) Osobna potrošnja je najveća komponenta BDP-a s udjelom od oko 60%. Slijede
je uvoz i izvoz
2) Investicije su najvolatilnija stavka BDP-a. Slijede ih uvoz i izvoz
3) Osobna potrošnja, uvoz i izvoz su izrazito prociklične tijekom poslovnih ciklusa.
Investicije su manje prociklične. Državna potrošnja je aciklična tijekom poslovnih
ciklusa.
Prociklično kretanje – varijable se kreću u istom smjeru kao i BDP
Kontraciklično kretanje – varijable se kreću u suprotnom smjeru od BDP-a
Aciklično kretanje – nema veze s kretanjem BDP-a

9
 2. EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM

1) Što su mala otvorena gospodarstva i njihove značajke?

Mala otvorena gospodarstva = gospodarstva koja su najčešće vrlo osjetljiva na zbivanja
u inozemstvu te su podložna vanjskim šokovima poput trgovinskog i financijskog kanala.
Imaju dvije značajke:
a) Otvorenost – zemlja intezivno trguje s ostatkom svijeta te su također aktivna
na međunarodnim financijskim tržištima. Vidi se kroz platnu bilancu (trgovina s
ostatkom svijeta se bilježi na tekućem računu platne bilance, a financijske
transakcije se bilježe na financijskom računu) – udio x i im u BDP-u su najčešći
pokazatelji otovrenosti (IM+X)/Y
b) Veličina – to su mala gospodarstva koja nemaju utjecaj na svjetska ekonomska
zbivanja, tj takva gospodarstva ne mogu utjecati na svjetske cijene, inozemne
kamatne stope niti na međunarodne tokove kapitala

2) Koja od sljedećih zemalja nije malo otvoreno gospodarstvo i koji je razog

tome: Nizozemska, VB, Kanada, Sjeverna koreja, Kuba?
Velika Britanija je veliko otvoreno gospodarstvo jer je među najmoćnijim zemljama svijeta,
ima visok BDP i može utjecati na svjetska ekonomska zbivanja. Sjeverna koreja je primjer
zatovrene ekonomije jer pokušava biti zatvorena i živjeti u autarkiji.

3) Koliko je otvoreno hrvatsko gospodarstvo u odnosu na odtale zemlje EU?

U odnosu na zemlje EU Hrvatska se nalazi negdje u sredini sa 90% udjela uvoza i izvoza
u BDP-u. Po izračunu (IX+M)/Y Italija je najzatvorenija zemlja sa oko 55% udjela,
Slovačka je primjer otvorene zemlje s preko 160% udjela uvoza i izvoza u BDP-u.

4) Koji je nedostatak udjela uvoza i izvoza u BDP-u kao pokazatelj otvorenosti

gospodarstva?
Udio uvoza i izvoza u BDP-u ne govori ništa o trgovinskoj politici određene zemlje,
osnosno ništa o carinama, kvotama i ostalim instrumentima vanjskotrgovinske politike.

10
 5) Što je s inozemstvom kada govorimo o EU u cjelini, a što kada govorimo o
pojedinačnim zemljama članicama?
Kada govorimo o EU u cjelini govorimo o razmjeni s zemljama trećeg svijeta, odnosno
državama koje nisu članice EU. Ako gledamo zemlje članice kao inozemstvo gledamo i
članice EU i zemlje koje nisu članice EU.

6) Objasnitie 2 kanala preko kojih se prelijevaju inozemni šokovi.

Mala otvorena gospodarstva su vrlo osjetljiva na šokove iz inozemstva, koji mogu biti
pozitivni ili negativni, iz dva glavna razloga:
a) Trgovinski kanal – mala intezivna gospodarstva su intezivno uključena u
međunarodnu razmjenu, zbog čeka promjene uvoza i izvoza mogu
značajno utjecati na domaće gospodarstvo. U državama u kojima je IM>X
kao što je Hrvatska, rast uvoznih cijena može dovesti do inflacije, a
smanjena inozemna potražnja može dovesti do pada izvoza i domaćeg
BDP-a. U RH izvoz čini ~40% BDP-a, a uvoz čak 50% BDP-a.

b) Financijski kanal - Mala otvorena gospodarstva poput hrvatskog aktivna

su na svjetskim financijskim tržištima te zbivanja na njima također utječu na
osjetljivost. Npr. rast inozemnih kamatnih stopa može poskupiti zaduživanje
u inozemstvu.

7) Prednosti i mane ulaska RH u EU i njezine otvorenosti.

- Hrvatska je ulaskom u EU ostvarila brojne prednosti koje nude međunarodne integracije,
ali negativna posljedica je i veća osjetljivost gospodarstva.
- Je li loše biti otvoren i uključen u međunarodnu trgovinu i financije? Odgovor je NE
- U slučaju RH zatvaranje ekonomije bi dovelo do mnogo više negativnih, nego pozitivnih
efekata. Hrvatski BDP u velikoj mjeri ovisi o kretanjima u zemljama Europske unije.

8) Kakve su promjene BDP-a u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj su promjene u domaćem BDP-u vrlo kratkotrajne, a promjene
inozemnog BDP-a imaju dugotrajnije efekte. Razlog tome je otvorenost hrvatskog
gospodarstva i visoka osjetljivost na inozemne šokove.

11
 9) Što je platna bilanca i tko evidentira platnu bilancu Hrvatske?
Platna bilanca je agregirani popis svih transakcija koje jedna zemlja ostvari s
inozemstvom u određenom vremenskom periodu. Evidentiraju je HNB i objavljuju je na
svojim internetskim stranicama.

10) Koji su sastavni dijelovi tekućeg računa platne bilance?

11) Objasnite suficit i deficit platne bilance.

Tekući račun može biti u suficitu kada su izvoz i primici veći od uvoza i izdataka ili u
deficitu kada vrijedi obrnuto. U RH najvažnije su stavke transakcije roba i usluga
Financijski račun je u suficitu kada je imovina manja od obveza, a u deficitu kada je
imovina veća od obveza. U RH najvažnija stavka su ostala ulaganja.

12) Objasnite tranzicijski model rasta hrvatskog gospodarstva do 2009.godine.

Ključnu ulogu za hrvatsko gospodarstvo od 2000. sve do početka globalne krize 2009.
odigrale su intenzivna vanjska trgovina s ostatkom Europe i svijeta te liberalizacija
financijskog računa platne bilance.
Razvijene zemlje su dio svoje štednje invenstirale u tranzicijske zemlje kojima će
investicija biti veća od štednje, ta otvorenost gospodarstva je omogućila međunarodno
seljenje štednje.

12
Posljedice toga su bile da zahvaljujući ulasku stranog kapitala u Hrvatsku bila povećana
potražnja za kunama jer su se zbog stranih ulaganja euri pretvarali u kune te je tečaj pao.
S početkom svjetske globalne financijske krize tranzicijski model više ne funkcionira.

13) Koja su tri gradivna elementa tranzicijskog modela rasta? Koje su

implikacije?
1. Razlike u količini štednje i investicija među zemljama
2. Otvorenost gospodarstva omogućuje međunarodnu trgovinu i međunarodnu
mobilnost financijskog kapitala (liberalizacija financijskog računa platne
bilance)
3. Razlike u prinosima i rizičnosti pojedinih zemalja (bogate zemlje ulažu novac
po principu portfelja)
Implikacije:
 Aprecijacija tečaja zbog pojačane potražnje za kunama
 Porast kreditiranja koji nije praćen rastom realnog sektora

14) Zašto od 2009. više ne funkcionira tranzicijski model rasta?

S početkom globalne financijske krize došlo je do promjene trendova te tranzicijski model
više ne funkcionira. Smanjio se izvoz kapitala, jer je porastao rizik ulaganja u zemlje u
razvoju, a smanjio se i višak štednje nad investicijama u razvijenim zemljama. U hrvatskoj
je došlo do pada BDP-a i postupnog slabljenja (deprecijacije) tečaja zbog čega tekući
račun od 2013. bilježi blagi suficit.

15) Koje su posljedice tranzicijskog modela rasta?

Međunarodno seljenje štenje.

16) Koja su 2 pristupa shavaćanja platne bilance?

Dva su pristupa shvaćanja platne bilance:
a) Računovodstveni - Promatra financijski račun kao stavku kojaopisuje
na koji se način financira deficit na tekućem računu u stvarnosti ovaj
odnos nije tako jednoznačan.
b) Kazualni - Kretanje na jednom računu platne bilance uzrokuje kretanje
na drugom

13
 17) Objasni strukturu tekućeg računa platne bilance.
Sadrži sve transakcije između zemlje i inozemstva koje su vezane za proizvodnju i
dohodak u određenom razdoblju
Saldo TR-a daje uvid u učinkovitost cjelokupne ekonomske politike.
→ Konstantni manjak na računu roba i primarnog dohotka, dok računi usluga i
sekundarnog dohotka pridonose uravnoteženju
→ Primarni dohodak bilježi porast manjka od 2008. - > rast rashoda na podračunu
dohotka od vlasničkih i rast rashoda od dužničkih ulaganja
→ Sekundarni dohodak konstantno bilježi suficit zbog velikog broja hrvatskih iseljenika
te radnika u inozemstvu
Najveći doprinos pogoršanju salda od 2000. do 2008.
proizlazi iz manjka na računu roba. Veliki dio manjka
nadomjestio je pozitivni saldo u razmjeni usluga.

Tekući račun platne bilance RH kontinuirano je bio u

deficitu (rekordno 8.8% BDP-a u 2008. godini), sve do
2013. i 2014. godine kada je zabilježio suficit prvi put u
20 godina.
Kontinuirani deficit tekućeg računa ukazuje na
strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao i na
problem konkurentnosti budući da je uzrokovan
ponajviše manjkom na računu roba.

18) Komentirajte kretanja salda tekućeg računa

plaatne bilance od 2000.do danas.
Od 2000. do 2004. deficit tekućeg računa bio je relativno skroman te u 2004. značajno
raste. Raste sve do 2008. kada se približio brojci od 6 milijardi dolara. Kontinuirani deficit
tekućeg računa ukazuje na strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao i na
probleme konkurentnosi budući da je uzrokovan manjkom na ručunu dobra. Nakon
početka recesije 2009. dolazi do korekcije i fin i tek računa. Zbog recesije i padom BDP-
a smanjio se uvoz, a pošto je recesija u hrvatskoj trajala duže nego u ostalim
vanjskotrgovinskim partnerima povećan je hrvatski izvoz. Zahvaljujući tome od 2013.
tekući račun se nalazi u suficitu.

14
 19) Je li rast neto izvoza od 2009. godine do danas pokazatelj oporavka domaćeg
godpodarstva ili oporavak glavnih vanjskotrgovinskih partnera? Vanjskotrg
bilanca
Hrvatska je malo otvoreno gospodarsvi koje više od dvije trećine svoje vanjskotrgovinske
razmjene ostvaruje sa ostalim zemljama članicama EU. Recesija u pojedinim zemljama
EU je rezultirala smanjenjem potražnje za hrvatskim proizvodiam, a s gospodarstkim
oporavkom vanjskotrgovninskih partenra RH, došlo je do porasta izvoza. Tako da je rast
neto izvoza (i slabije potražnje za uvoznim dobrima od domaćih subjekta) pokazatelj
oporavka vanjskotrgovinskih partnera.
Do oporavka neto izvoza u RH posljednjih godina dolazi zbog slabije potražnje za
uvoznim dobrima od strane domaćih subjekata, te rastućeg inozemnog dohotka.
Prihodi od turizma najzaslužniji za suficit na računu usluga (u 2014. 93% salda računa
usluga).

20) Objasnite povezanost salda tekućeg računa s odnosom ukupne štednje i

investicija u nekom gospodarstvu.
Tekući račun platne bilance pokazuje odnos zemlje i ostatka svijeta. Pozitivan saldo
tekućeg računa implicira manjak domaćih investiicja u odnosu na domaću štenju,
odnosno zemlja raspolaže s viškom štednje kojeg može staviti na raspolaganje ostatku
svijeta. Zemlja može investirati više nego što ima domaće štenje na raspolaganju, no to
će se odraziti na pogoršanju salda tekućeg računa ili na porast privatne ili javne štednje.

21) Objasni strukturu FINANCIJSKOG RAČUNA platne bilance.

Bilježi financijske transakcije između rezidenata i nerezidenata neke zemlje
Struktura:
1. Izravna ulaganja (FDI) – ulaganje u dionice poduzeća (barem 10%)   greenfield
vs. brownfield investicije
2. Portfeljna ulaganja – ulaganje u dionice poduzeća (do 10%) i u dužničke
vrijednosne papire države ili poduzeća (državne ili korporativne obveznice)
3. Ostala ulaganja – krediti iz inozemstva, gotovina i depoziti
4. Financijski derivati – opcije, futures, swapovi

15
 22) Objasni alternativnu strukturu financijskog računa.
Alternativna struktura:
a) Dužnički kapital - financiranje izdavanjem obveznica (tzv. dužnička portfeljna
ulaganja), službeno uzajmljivanje (zaduživanje kod službenih međunarodnih
agencija poput Svjetske banke ili MMF-a) i financiranje zaduživanjem kod banaka
(inozemni krediti).
b) Vlasnički kapital- inozemna izravna ulaganja i portfeljna ulaganja u vlasništvo
poduzeća (dionice)

23) Objasnite zašto je bitno ulazi li kapital u zemlju u vlasničkoj ili dužničkoj
formi.
Postoje temljne razlike u karakteristikama ovih 2 oblika inozemnog financiranja.
 Kod dužničkog financiranja dužnik uz nominalnu vrijednost duga mora otplatiti i
kamate, bez obzira na vlastitu sposobnost otplate duga
 Kod vlasničkog financiranja se interes investitora ogleda u dividendi, kapitalnom
dobitku i sl. U tom slučaju visina zarade stranih vlasnika ovisi o ekonomskim
uvjetima u domaćoj zemlji i kvaliteti poslovanja poduzeća → dijeljenje rizika
(engl. risk sharing)

16
 24) Ponuda i potražnja za inozemnim kapitalom. O kojim čimbenicima ovisi
koliko će inozemnog kapitala ući u neku zemlju?

Međunarodni tokovi kapitala ovise o velikkom broju čimbenika, kako domaćih tako i
inozemnih, ali najjednostavnije ih je podijeliti na:
a) Faktori ponude kapitala: faktori ponude definiraju koliko je kapitala
dostupno na tržištu pojedinooj zemlji, te faktore dijelimo na:
1. Sklonost riziku – u kojoj mjeri su investitiori skloni preuzeti rizik
ulagaja
2. Monetarni uvjeti – koliko je novaca dostupno na tržištu i pop kojoj P
3. Stanje ekonomskog ciklusa – govore o tome da li ekonomije iz kojih
dolaze investitori su u ekpsanziji ili u recesiji
- U dugom roku preko 70% izravnih ulaganja u RH određeno inozemnim faktorima
b) Faktori potražnje za kapitalom – faktori potražnje za kapitalom
definiraju koliko je inozemnog kapitala potrebno domaćoj ekonomiji te se dijele u
3 skupine:
1. Razina ekonomske aktivnosti zemlje
2. Potreba za servisiranjem dugova
3. Dostupnost alternativa inozemnom financiranju

25) Međunarodni tokovi kapitala i Hrvatska – Je li Hrvatska neto uvotnik ili

izvoznik kapitala. Objasnite zašto.
Hrvatska je neto uvoznik kapitala. RH od samostalnosti neprekidno (s izuzetkom 2014.
godine) bilježi suficit na financijskom računu
Najveći iznosi priljeva stranog kapitala zabilježeni su sredinom 2000-ih godina
Krajem 2008. strmoglav pad investicijske aktivnosti.
U RH najveći dio priljeva kapitala bio je rezultat zaduživanja (u formi kredita i obveznica)
svih sektora, ponajviše poduzeća i države, dok je tek 1/3 otpadala na ulaganja u
vlasničku strukturu poduzeća. Nepovoljna struktura!
Stope rasta BDP-a (oko 4,5 posto) od 2000. do 2008. ne bi bile moguće bez priljeva
kapitala iz inozemstva
Kapital je bio dominantno u formi duga, pa se takav model rasta nije se pokazao
dugoročno održivim
Pritisak na inflaciju, aprecijaciju realnog tečaja, deficit tekućeg računa.

17
 26) Koje su zemlje gavni ulagači u RH i u koje sektore su do sada najviše ulagali?
3/4 svih FDI-a pristigle su iz zemalja eurozone - dobra integriranost RH u europske
financijske tokove, ali čini RH izuzetno ranjivom na eksterne događaje. Glavnina izravnih
ulaganja u RH ušla je u neproizvodne sektore najviše u financijsko posredovanje. U
prerađivačku industriju je uloženo svega 19% ukupnih inozemnih izravnih ulaganja -
pozitivni učinci otvaranja inozemnom kapitalu bili ograničeni

27) Koji oblik investicija prevladava u financijskom računu RH?

U hrvatskoj platnoj bilanci najvažnija stavka su ostala ulaganja - u financijskom računu
RH prevladavaju ostala ulaganja od kojih su najvažnije kategorije krediti iz inozemstva,
priljev gotovine i depozita, trgovinski krediti i predujmovi...

28) Koje su bile posljedice snažnog priljeva stranog kapitala u razdoblju do 2008.
godine na hrvatsko gospodarstvo?
Snažan priljev stranog kapitala vršio je pritisak na rast inflacije zbog velikog porasta
agregatne potražnje i nedostatka domaće ponude, no u Hrvatskoj je sačuvana stabilnost
cijena prvenstven zahvaljujući stabilnosti nominalnog tečaja kao sidru monetarne politike.
Priljev kapitala je aprecirao tečaj kune, što znači da su strana dobra postala relativno
jeftinija u odnosu na domaća i to je dovelo do daljnjeg porasta potrošnje i investicija.

18
3. KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA

1) Objasnite pojam konkurentnosti.

Konkurentnost je sposobnost pojedinaca, tvrtki, lokalnih zajednica, klastera, nacionalnih
država i regija da se natječu i budu bolji, inovativniji i kreativniji od ostalih sudionika na
lokalnome, nacionalnome, regionalnome i globalnom tržištu u stvaranju dodane
vrijednosti. (Dragičević)
Konkurentnost spada u najčešće analizirane ekonomske pojmove.

- Mikrorazina: na razini poduzeća

Pokazatelji:
 tržišni udio u određenom trenutku i promjena tržišnog udjela
 pokazatelji profitabilnosti
 kretanje prodaje na domaćem i na međunarodnom tržištu
 ocjena sposobnosti poduzeća da se dugoročno održi i razvija u uvjetima rastuće
međunarodne konkurencije
- razmimoilaženja među ekonomistima postoje kad se promatra konkurentnost na
makrorazini: na razini nacionalnog gospodarstva
- Krugman: pojam konkurentnosti primjenjiv samo na razini poduzeća
- Bienkowski: sposobnost zemlje da ostvari gospodarski rast brže od ostalih zemalja i da
poveća blagostanje
- Konkurentnost se može promatrati i na mezorazini: na razini industrije
- OECD-ova definicija: konkurentnost sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim
tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta uz
istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnoga dohotka stanovništva
- Trabold: važni aspekti konkurentnosti: sposobnosti prodaje (izvoza), privlačenja (faktor
lokacije, strana direktna ulaganja), prilagodbe i zarade i povezuje ih hijerarhijskom
strukturom:

Najvažniji pokazatelji za praćenje konkurentosti neke zemlje potječu iz bilance plaćanja

(izvoz, uvoz i njihove promjene te saldo vanjskotrgovinske bilance – neto izvoz).

19
ANALIZA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG IZVOZA
2) Komentirajte kretanje hrvatskog izvoza prema zemljama i skupinama
zemalja.
Najvažnija izvozna tržišta 2015.godine su bili Italija (14%), BiH (12%), Njemačka (11%),
Slovenija (11%), na njih se odnosilo oko 50% hrvatskog robnog izvoza.
Hrvatska je 2014. godine najviše robe izvezla u EU (64%), a u zemlje Srednjeeuropskog
ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) 20%.
Značaj EU kao našeg glavnog vanjskotrgovinskog partnera je izražen i kod uvoza jer
preko 75% našeg robnog uvoza potječe iz tih zemalja. Europske zemlje izvan EU
obuhvaćaju 11% odakle slijedi da skoro 90% hrvatskog uvoza potječe iz europskih
zemalja.

3) Usporedite kretanja udjela izvoza (roba i usluga) u BDP-u Hrvatske i

usporedivih europskih zemalja između 1995. i 2014.
Uspoređuju li se samo mediteranske zemlje impresivan je snažan rast udjela robnog
izvoza u BDP-u Slovenije za oko 30 postotnih bodova (između 1995. i 2014. godine) koji
Sloveniju stavlja na prvo mjesto među mediteranskim zemljama za 2014. godinu.
Dinamika ostalih zemalja je nešto slabija, pa tako i za Hrvatsku koja je 2014. godine
zauzimala relativno loše šesto mjesto među 9 promatranih mediteranskih zemalja.
Rast udjela robnog izvoza za Hrvatsku je iznosio 13% 1995., a do 2014. je došao do oko
22%.
→ Treba naglasiti da Hrvatska relativno loše karakteristike robnog izvoza nadoknađuje
izvozom usluga. Važnost uslužnog sektora (mjereno udjelom izvoza usluga u BDP-u)
Hrvatsku 2014. godine, među novim članicama EU, stavlja na drugo mjesto (iza Estonije).
→ Zahvaljujući turizmu, Hrvatska je uspjela dijelom kompenzirati ogroman deficit u robnoj
razmjeni koji je između 2002. i 2008. godine prelazio 20% BDP-a

20
 4) Objasni cjenovnu i necjenovnu konkurenciju hrvatskog robnog izvoza.
Također objasni nominalni i realni tečaj. Zašto je realni tečaj pokazatelj
realne konkurentnosti?

Proizvod je cjenovno konkurentan ako ga se u odnosu na slične proizvode može kupiti

cjenovno povoljnije. Cjenovna konkurentnost primijenjena na nacionalno gospodarstvo
podrazumijevala bi da je domaći proizvod relativno jeftiniji u odnosu na proizvode naših
glavnih trgovinskih partnera. Uvođenje pojma „relativno jeftiniji“ ili „relativno skuplji“
zahtijeva definiciju relativnih cijena.
Relativna cijena (realni tečaj) = vrijednost nekog dobra u terminima drugog
→ Relativno poskupljenje dobra predstavlja realnu aprecijaciju, a pojeftinjenje
realnu deprecijaciju
Nominalni tečaj = cijena jedne valute izražena u termnima druge valute.

→ Eftekti slični deprecijaciji (ili produktivnosti, jedinični trošak rada, realni tečaj) se bez
promjene nominalnog tečaja nogu provesti kroz smanjenje troškova i cijena ili rastom
inozemnih cijena, pa se za indikatora cjenovne konkurencije uzima realni tečaj.
Pored cjenovnih faktora konkurentnosti, sve se više naglasak stavlja i na ulogu
necjenovnih faktora.
Necjenovni faktori konkurentnosti - svi oni faktori koji osim realnog efektivnog tečaja
i inozemne potražnje utječu na izvozne rezultate (npr. kvaliteta, složenost, unikatnost,
inovacija i sl.). Oni mogu također poticati potražnju za proizvodom čak i kad mu cijena
raste. U ovoj skupini faktora u literaturi se često mogu naći i rigidnosti na tržištu rada i
institucionalni indikatori.

5) Objasnite pojam ekonomske složenosti i usporedite prema njoj hrvatsku s

uaporedivim europskim zemljama.
Među necjenovnim je faktorima osobiti naglasak na kvaliteti i složenosti proizvoda koje
otežavaju njegovo kopiranje i krivotvorenje i omogućuju prevaljivanje troškova
proizvodnje na inozemne kupce.
Složenost proizvoda u nekom gospodarstvu se može pratiti prema Atlasu ekonomske
složenosti (eng. Atlas of economic complexity) gdje se prikazuju rangovi zemalja i
vrijednosti indeksa ekonomske složenosti.
Podaci pokazuju da se Češku, Slovačku, Sloveniju i Mađarsku može smatrati
najsloženijim gospodarstvima među novim članicama EU. Najmanje kompleksne
proizvode imaju Grčka i Bugarska, a Hrvatska se svrstava među osrednjima.

21
 6) Objasnite jedinični i relativni trošak rada.
Jedinični trošak rada – omjer između troškova rada i produktivnosti.
Relativni trošak rada – omjer jediničnih troškova zemlje x i jedinični troškovi zemlje y.
U situaciji kada jedinični troškovi rada obiju zemlja rastu, konkuretnija će biti ona zemlja
u kojoj jedinični trošak rada sporije raste.

7) Po vašem mišljenju, kako bi se deprecijacija kune mogla odraziti na

ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj.
Deprecijacija kune će pozitivno utjecati na gospodarstvo i pridonjeti cjenovnoj
konkurentnosti izvoza, ako cijene drastično ne reagiraju na promjenu tečaja.

INDEKSI KONKURENTNOSTI

8) Koji su nacionalni (regionlani) faktori konkurentnosti?

22
 9) Navedite neke od indeksa konkurentnosti i institucionalnih indikatora
konkurentnosti.
Navedeni faktori za analiziranje nacionalne konkurentnosti su obuhvaćeni nizom različitih
pokazatelja koje skupno nazivamo indikatori konkurentnosti - njima se mogu pratiti
veličina tržišta, pristup inozemnim tržištima, stabilnost ekonomskih politika, fizička i
socijalna infrastruktura, te niz drugih važnih faktora konkurentnosti koji utječu na
atraktivnost same zemlje.
Indikatori konkurentnositi se grupiraju u dvije skupine:
a) indekse konkurentnosti
b) institucionalne indikatore konkurentnosti

23
 10) Koje stupove konkurentnosti razmatraju kreatori GCI indeksa i kako ih
grupiraju? Kako Hrvatska kotira prema tim stupovima? Gdje među njima
najbolju, a gdje najgoru poziciju? – 11. pitanje nadogradnja
Jedan od najčešćih pokazatelja za usporedbu konkurentnosti među zemljama je indeks
globalne konkurentnosti (engl. Global Competitiveness Index - GCI) kojeg na godišnjoj
razini objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF) u Izvješću o globalnoj konkurentnosti.
Autori ovog indeksa konkurentnost definiraju kao skup institucija, politika i faktora koji
određuju razinu produktivnosti zemlje. Prema njima postoji 12 stupova konkurentnosti
podijeljenih u tri osnovne skupine koje zajedno čine indeks.

a) Osnovni zahtjevi
1. Institucije
2. Infrastruktura
3. Makroekonomsko okruženje
4. Zdravstvo i osnovno obrazovanje

b) Faktori za poticanje efikasnoti

1. Visoko obrazovanje i savršavanje
2. Efikasnost tržišta rada
3. Razvoj financijskih tržišta rada i dobara (2)
4. Tehnološka spremnost
5. Veličina tržišta

c) Faktori za poticanje inovacija

1. Napredovanje poduzeća
2. Inovacije

Kretanje ukupnog ranga za Hrvatsku prema ostalim zemljama pokazuje pogoršanje

konkurentskog položaja Hrvatske između 2006. i 2015. godine (do 2012. pad za 25
mjesta) unatoč kratkotrajnim poboljšanjima nekih godina (2011. godine porast za jedno,
a 2013. za 6 mjesta u odnosu na prethodnu godinu). Pogoršanje globalne konkurentnosti
Hrvatske između 2006. i 2015. najsnažnije utjecala snažna pogoršanja institucija i
makroekonomskog okruženja, efikasnosti tržišta dobara i rada i napredovanja poduzeća
te inovacija. U nekim stupovima je Hrvatska također imala i značajnija poboljšanja (npr.
Infrastruktura, Zdravstvo i osnovno obrazovanje, Visoko obrazovanje i usavršavanje,
tehnološka spremnost).

24
 11) Ako se izdvoje grupe Osnovni zahtjevi, Fond za poticaje efikasnosti i Faktori
za poticanje inovacija, dje u svakoj od tih Hrvatska ima najbolju i najlošiju
poziciju? Koji su najproblematičniji faktori za obavljanje posla u Hrvatskoj u
Publikaciji Global Competitivness Report?
Među najproblematičnijim faktorima za poslovanje u Hrvatskoj se cijelo vrijeme najviše
ističu niska učinkovitost javne uprave i korupcija (jer svake godine neefikasnost javne
uprave dijagnosticira više od 16, a korupciju do 2014. uglavnom više od 10%
poduzetnika).
U krizi do izražaja dolaze još i nestabilnost politika, porezne stope te restriktivno radno
zakonodavstvo.

12) Koja se područja pokrivaju Doing business indikatorom i kako se Hrvatska

kotira na njima? Gdje pokazuje najbolje, a gdje najlošije rezultate?
Drugi indeks konkurentnosti, poznat pod nazivom indeks lakoće poslovanja (indeks
obavljanja posla ili indeks poslovanja), prati konkurentnost preko lakoće obavljanja posla,
a izračunava ga Svjetska banka i objavljuje u publikaciji Doing Business Report.
Indeks je fokusiran na lakoću poslovanja u deset različitih područja:
1. Osnivanje poduzeća
2. Izdavanje građevinskih dozvola
3. Dobivanje struje
4. Registriranje vlasništva
5. Dobivanje kredita
6. Zaštita manjinskih dioničara
7. Plaćanje poreza
8. Prekogranična trgovina
9. Izvršavanje ugovora
10. Rješavanje nesolventnosti

Hrvatska najbolje rezultate postiže u Prekograničnoj trgovi ni (1. mjesto) i izvršavanju

ugovora (10. Mjesto), zaštiti manjinskih dioničara (29. mjesto) i plaćanju poreza (38.
mjesto), ali je loša u izdavanju građevinskih dozvola.
~ Publikacija prati poseban pokazatelj imenom, udaljenost od cilja (engl. Distance to
frontier – DTF), sa vrijednošću između 0 i 100. Napredak ekonomije po područjima prate
i veće vrijednosti DTF-a, pa 100 predstavlja krajnji doseg odnosno cilj. Dobri rezultati
(DTF > 80) u Hrvatskoj su za Osnivanje poduzeća, Plaćanje poreza i Prekograničnu
trgovinu pri čemu za posljednju skupinu spadamo među zemlje sa najvećim DTF-om
(100), a relativno dobri (DTF između 70 i 80) u Dobivanju struje i Izvršavanju ugovora uz
lošija ostala područja.

25
 13) Koja se područja pokrivaju IMD indeksom i kako ih se grupira? Kako u njima
kotira Hrvatska?
Indeks globalne konkurentnosti Instituta za razvoj managmenta (IMD) izračunava i
objavljuje Institut za razvoj managementa u publikaciji World Competitiveness Yearbook.
Kao čimbenike konkurentnosti IMD grupira:

Prema IMD-u (tablica 4-10 i Grafikon 4-13) Hrvatska najbolje rezultate postiže u
Infrastrukturi (43. Mjesto 2015.), a unutar nje u Zdravlju i okolišu (34. mjesto), i
Obrazovanju (42. mjesto), a najlošije u Znanstvenoj infrastrukturi (54. mjesto).

14) Koje komponente HUP skora i kako Hrvatska prema njima stoji?
Osobitost ovog indeksa je kombinacija pokazatelja iz GCI, Doing businessa i nekih drugih
izvora (poput Global Entrepreneurship Monitor- za poduzetničku aktivnost i indeksa
percepcije korupcije Transparency International-a), ali i financijskih izvještaja poduzeća.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokriva 13 područja:
1. Produktivnost i konkurentnost
2. Fiskalna konsolidacija
3. Javna administracija
4. Opterećenje gospodarstva
5. Investicijske i poslovne barijere
6. Pravosuđe
7. Tržište rada
8. Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i teritorijalni ustroj;
9. Efikasnost javnih poduzeća
10. Ponuda kapitala
11. Poduzetnička klima
12. Poticanje investicija
13. Socijalni dijalog

26
Prema HUP Skoru (tablica 4-12) relativno loši su svi pokazatelji sa vrijednosti manjom od
33, a dobrima oni od 66 bodova dok su između 33 i 66 osrednji. Ukupna vrijednost
pokazatelja između 30 i 32 boda (2010.- 2014.) sugerira loše rezultate i slab napredak u
gospodarskim reformama.
~ HUP skor obuhvaća 72 pokazatelja grupiranih u navedenih 12 skupina. Oni poprimaju
vrijednosti između 0 (najlošija) i (100 najbolja vrijednost) i prikladni su za prikazivanje na
polarnom grafikonu.

15) Usporedite Hrvatsku s usporedivim europskim zemljama prema područjima

koje pokrivaju GCI i Doing business indeks.
Usporedba prema GCI indeksu: na pogoršanje globalne konkurentnosti HR između 2006.
i 2015. – najsnažnije je utjecala snažno pogoršanje institucija i makroekonomskog
okruženja, efikasnost tržišta dobara i rada, napredovanje poduzeća te inovacija u nekim
stupovima (npr. Infrastruktura hrvatske je imala poboljšanja).
Usporedba s Doing business indeksom: Hrvatska najbolje rezultate postiže u
Prekograničnoj trgovini, izvršavanju ugovora, zaštiti manjinskih dioničara i plaćanju
poreza.

27
4. STARENJE STANOVNIŠTVA, MIGRACIJE I MIROVINSKI SUSTAV

1) Što je to demogafija i kako se dijeli prema pokazateljima, strukturi. Koji je gorući

problem hrvatskog stanovništva i koje su posljedice?
Demografija - znanost koja se bavi proučavanjem stanovništva
 Osnovni demografski pokazatelji: natalitet, mortalitet, fertilitet, migracije, ...
 Osnovne demografske strukture: biološke, etničke, vjerske, ...
 Gorući problem hrvatskog stanovništva – proces demografskog starenja
 Ekonomske posljedice: tržište rada, štednja, potrošnja, mirovinski sustav

2) Definiraj stanovništvo/populaciju?
Stanovništvo= specifičan skup osoba u kojemu svaka od njih sudjeluje sa svojim
posebnim obilježjima koja čine osnovu na kojoj se formiraju strukture stanovništva.

3) Koji čimbenici utječu na ukupno kretanje stanovništva?

Čimbenici koji utječu na ukupno kretanje stanovništva su:
a) Prirodno kretanje stanovništva – kretanja koja su rezultat nataliteta, fertaliteta i
mortaliteta
b) Mehaničkoo kretanje stanovištva – migracije stanovništva, useljavanje i
iseljavanje stanovništva iz jedne zemlje u drugu ili unutar jedne zemlje

4) Što je to demografska bilanca i objasni njegove sastavnice.

Demografska bilanca= detaljan prikaz promjena u broju stanovnika. Pokazatelj relativne
promjene – stopa kretanja stanovništva. Sastoji se od 2 temljne determinante → prirodni
i mehanički procesi.
Jednadžba: Pt=Po±Pr±Sm (stanovništvo promatranog razdoblja=broj stanovnika
početkom razdoblja+prirodnog prirasta+migracija)
a) Prirodni prirast Pr (Pr=N-M) → razlika između rodnosti i smrtnosti stanovništva u
određenom vremenskom razdoblju
b) Saldo migracija Sm (Sm=I-E) → razlika između imigracije(useljavanje) i emigracije
(iseljavanje)
Aktiva demografske bilance: natalitet i imigracija / pasiva: mortalitet i emigracije

28
5) Koje je obilježje popisa stanovništva prema metodi prisutnog/stalnog
stanovništva?
Popisi stanovništva u RH:
a) Koncepcija prisutnog stanovništva (do Drugog svjetskog rata) – stanovnik
nekog područja je svaka osoba koje se u trenutku popisa zatekne na tome
području, bez obzira da li joj je to stalno prebivalište ili ne
b) Koncepcija stalnog stanovništva (do 1971.) – stanovnik nekog područja je
osoba koja u trenutku popisa ima stalno prebivalište u tom području bez
obzira na to da li je trenutno prisutna
c) Kombinirana koncepcija (od 2001.)
→ 2011. – 4 284 889 (153 000 manje nego 2001.) – kontinuirani pad

6) Objasni prirodne odrednice kretanja stanovništva. Zašto se pokazatelji

ukupnog nataliteta smatra nepreciznim?
Natalitet – broj rođenja u nekoj populaciji u određenom vremenskom razdoblju (1god).
Demografski pokazatelji se najčešće izražavaju u promilima, pa je stopa ukupnog
nataliteta (n) pokazuje ukupan broj poroda na tisuću stanovnika neke zemlje.
→ taj pokazatelj nije dovoljno precizan jer uključuje ukupan broj poroda (živorođenih i
mrtvorođenih), što ne daje realnu sliku prirodnog kretanja stanovništva. Stoga se
demografska analiza, umjesno stope ukupnog nataliteta (n), češće služi stopom nataliteta
ili rodnosti koja pokazuje broj živorođenih (N) na tisuću stanovnika (P).

Mortalitet - broj umrlih u nekoj populaciji u određenom vremenskom razdoblju (1god).

Demografski pokazatelji se najčešće izražavaju u promilima, pa je stopa ukupnog
mortaliteta (m) pokazuje ukupan broj poroda na tisuću stanovnika neke zemlje.
𝑀
𝑚= ∗ 1000
𝑃

→ prirodno kretanje stanovništva u RH:

 Negativni trendovi
 Stopa nataliteta (9,3‰ 2014.) < stopa mortaliteta (12‰ 2014.)

29
7) Koji su pokazatelji fertiliteta? Objasni sve pokazatelje

a) Stopa ukupnog fertiliteta (fu) – u odnos stavlja broj živorođenih i muško i žensko
stanovništvo u fertilnoj dobi. RH je 2011 imao 17‰ (u opadanju)

b) Opća stopa fertiliteta (f) – odnos broja živorođene djece i žena u fertilnom
razdoblju. RH 2011. 42 ‰

c) Specifični koeficijent fertiliteta – za pojedine dobne skupine tijekom fertilnog

razdoblja
d) Totalna stopa fertiliteta (TFR) – vjerojatan prosječan broj živorođene djece koje
bi rodila jedna prosječna žena tijekom svog fertilnog razdoblja (15-49 godina) kada
bi se rađanje odvijao pod istim uvjetima. Kritična vrijendost je 2,1.
e) Fekonditet – fiziološki potencijal/kapacitet plodnosti ženskog pučanstva i on se
prosjenjuje na 12 poroda tijekom fertilnog razdoblja žene. Odstupa od fertiliteta
uslijed bioloških faktora(steriliteta) i kontrole rađanja.

8) Što je fekonditet i o čemu ovisi?

Fekonditet je fiziološki potencijal/kapacitet plodnosti ženskog pučanstva i on se
prosjenjuje na 12 poroda tijekom fertilnog razdoblja žene. Kako je fertilitet (F) odnosno
stvarna plodnost žena u suvremenim društvima 1 – 2 poroda, razvidno je kako postoje
brojni uzroci njegovog odstupanja od fekonditeta - biološki faktori(steriliteta - Ks) i kontrole
rađanja (Kr) → F=Fk-(Ks+Kr)

9) Komentirajte kretanje totalne stope fertiliteta (TFR) u Hrvatskoj.

Totalna stopa fertiliteta je vjerojatan prosječan broj živorođene djece koje bi rodila jedna
prosječna žena tijekom svog fertilnog razdoblja (15-49 godina) kada bi se rađanje odvijao
pod istim uvjetima. Kritična vrijendost je 2,1 prosječno djece po ženi u fertilnoj dobi te
predstavlja nužnosti za jednostavno obnavljanje stanovništva. U RH se TFR se
konstantno smanjuje od 1960-ih, a u posljednih nekoliko godina je 1,5. U prosječno
razvijenim zemljama prosječna TFR iznosi oko 1,7, a u zemljama u razvoju 3,3.
→ sve niži fertilitet vodi sve manjemu udjelu populacije što dalje, zbog smanjenog udjela
reproduktivnog stanovništva, vodi prema još većem smanjenju stope nataliteta.
Dugotrajno smanjenje nataliteta ujedno je temeljna odrednica procesa starenja
stanovništva.

30
10) Koji su faktori utjecali na smanjenje stope mortaliteta?
U dugoročnom razvoju suvremenih postindustrijskih društva dva su ključna faktora koja
utječu na kretanje mortaliteta.
a) Opći napredak obilježen industrijalizacijom, urbanizacijom, medicinskim okrićima i
zdravstvenom zaštitom – smanjenje mortaliteta dojenčadi i djece što pri
konstantnome natalitetu povećava priorodni prirast
b) Produljenje prosječnog/očekivanog trajanja života – utječe na povećaje mortaliteta

11) Objasnite sličnosti i razlike migracijskih kretanja u Hrvatskoj i Europi tijekom

18.,19. i 20. stoljeća.
Razvijena Europa je u 18. i 19.stoljeću imala uglavnom negativan, a Hrvatska pozitivan
migracijski saldo. U 20.stoljeću Europa bilježi pozitivan migracijski saldo (useljenim
stanovništvom podržava svoj gospodarski razvoj i popounjava manjak zbog negativnog
prirodnig prirasta), a Hrvatska u 20.st. bilježi negativan migracijski saldo.

12) Komentirajte strukturu demografske bilance Hrvatske.

Demografska bilanca – daje detaljan prikaz promjena u broju stanovnika. Njezine 2
temeljne determinante:
a) Prirodni čimbenici – natalitet, mortalitet
b) Mehanički čimbenici – migracije
Hrvatska se ubraja u zemlje s niskim natalitetom, čija je stopa u 2014. bila 9,3‰, odnosno
9,3 živorođenih na 1000 stanovnika. Uz gotovo sve ove godine od 1991. RH biježi veću
stopu mortaliteta (12‰ u 2014.) od nataliteta → prirodni pad stanovništva. Pozitivan
migracijski saldo od 2001. do 2008. je popravljao demografsku sliku Hrvatske.

31
13) Demografska tranzicija u Hrvatskoj
Demografska tranzicija je prikaz razvoja broja stanovnika kao etapni proces. Kriterij
podjele na etape: stope nataliteta i mortaliteta.
Etape demografske tranzicije:
1. Predtranzicijska etapa
 visoke stope nataliteta i mortaliteta
2. Etapa demografske tranzicije
 Rana podetapa - stopa mortaliteta padne ispod 30‰
 Centralna podetapa - stope nataliteta dugoročno spuste ispod 30‰, pad
stope nataliteta je brži od pada mortaliteta
 Kasna podetapa – stopa mortaliteta stagnira, a stopa nataliteta i dalje pada
3. Posttranzicijska etapa
 Niska stopa nataliteta i mortaliteta
 Karakterizira je vrlo niski ili nulti prirodni prirast – proces dem.starenja
 Demografska tranzicija je u većini zapadnoeuropskih zemalja završila
1970-ih. U Hrvatskoj je ova etapa nastupila 1980. godine

Hrvatska:
 1880. stopa mortaliteta pada ispod 30‰ → započinje tranzicija mortaliteta i proces
demografske tranzicije.
 1940. završava tranzicija mortaliteta (oko 15‰)
 Od 1930. stopa nataliteta pada ispod 30‰ → započinje tranzicija nataliteta koja
završava 1980. (pad stope natalitata ispod 15‰) → početak posttranzicijske
etape
 Depopulacija: stabilizacija stope mortaliteta oko 12‰, stope nataliteta oko 10‰

14) Struktura hrvatskog stanovništva:

a) Dobno-spolna struktura
b) Struktura prema ekonomskoj aktivnosti
c) Struktura stanovništva prema obrazovanju, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti

32
 a) Dobno-spolna struktura

b) Struktura prema ekonomskoj aktivnosti

Klasifikacija stanovništva prema ekonomkoj aktivnosti: ekonomski aktivno i ekonomski
neaktivno stanovništvo.
Ukupno stanovništvo možemo podijeliti na: stanovništvo izvan radnog kontingenta i
radni kontingent.
Radni kontigent – stanovništvo u dobi života koju (s obzirom na fiziološku sposobnost
rada u određenom radnom vremenu i s određenim stupnjem intenzivnosti) nazivamo
radno spodobna dob – a dobne granoce su 15.-59./64.
Pokazatelji reprodukcijskog radnog kontingenta:
 Koeficijent ulaskau radnu dob: odnos broja osoba u dobi od 10 i 14 i radnog
kontigenta
 Koeficijent izlaska iz radne dobi: odnos broja osoba od 60 do 64 godine i radnog
kont.
 Koeficijent zamjene: odnos između apsolutnog broja osoba koji pristižu u radni
kontigent kao zamjena za one koji izlaze iz njega
 Radna snaga: osobe oba spola raspoložive za proizvodnju ekonomskih dobara i
usluga što uključuje zaposlene i nezaposlene osobe

33
 c) Struktura stanovništva prema obrazovanju, nacionalnoj i vjerskoj
pripadnosti
Popis iz 2011.godine
→ obrazovna struktura stanovništa
Preko 30% stanovništva starijeg od 15 godina s osnovnim ili nižim obrazovanjem.
Srednjoškolsko obrazovanje ima 50% stanovništva, dok ih je visokoobrazovano 16%, a
0,8% stanovništva je nepismeno.
→ nacionalna struktura stanovištva
Većinom Hrvati (90,42%), a 95,6% st se izjasnilo da im je hrvatski materinji jezik. Nakon
Hrvata su Srbi (4,36% - taj udio se konstantno smanjuje, 1991. je bio 12%). Svih ostalih
narodnosti ima manje od 1% (najviše bošnjaka – 0,73%).
→ vjerstka struktura stanovništva
Preko 86% katolika, a 4,44% pravoslavaca.

15) Što nam pokazuje stopa ekonomske aktivnosti u radnoj dobi? Komentirajte
bilancu ekonomske aktivnosti u RH.
Ekonomskom aktivnosti (radna snaga) se smatra svaka aktivnost, njega čine
zaposlene i nezaposlene osobe. Stopa aktivnosti je postotni udio aktivnog stanovništva
(radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.
Suvremena radna snaga – u ekonomski aktivno stanovništo se ubrajaju oni koji stvarno
žele raditi ili oni koji rade (radna snaga). Iz ovog pristupa dolazi do bilance ekonomski
aktivnog stanovništva. U aktivi su svi oni koji rade ili žele raditi, u pasivi spadaju svi koji
jesu ili nisu aktivni, bez obrzira da li ostvaruju prihode.

16) Komentirajte kretanje koeficijenta dobne ovisnosi.

Koeficijent dobne ovisnosti staračkog kontigenta – izračunava se kao omjer
stanovnika u postradnoj i radnoj dobi. On je prema nekima najbolji pokazatelj brzine
starenja. Ovisnost je porasla značajno između 1953.(10,6) i 2011.(26,4)– brzina starenja
stanovništva u RH.
Koeficijent ukupne dobne ovisnosti (kd) – prikazuje odnos stanovništva izvan radne
snage i stanovništva u radnoj dobi. To je suma koeficijenta dobne ovisnosti mladih i starih.
Taj koeficijent se nije puno smanjio između 2011. i 1953. (49,1 i 51,6), ali tendencija
smanjivanja kontigencije mladih i povećanja kontigenta starih je loše.

34
17) Objasnite efekt naraštajnog pomaka.
Naraštajni pomak = starenjem stanovništva kroz dulji vremenski period utječe na starenje
fertilnog kontigenta i na njegovu reproduktivnu moć i pad stope nataliteta čime se ubrzava
demografsko starenje.

18) Komentirajte kretanje indeksa i koeficijenta starosti u Hrvatskoj.

Indeks starenja (is) – jedan od najboljih pokazatelja starosti populacije koji pokazuje
udio starih (60+) prema broju stanovnika mlađih od 20 godina.
→ hrvatsko stanovništvo je prema indeksu starenja iz 1953./61. već spadalo u srednje
staru populaciju. Prelazak kritične razine od 40 već stvrstava Hrvatsku 1971. u zemlju s
starim stanovništvom. 2011., je iznosio 115. Rezultat tog rasta je povećanje broja starog
i smanjenje broja mladoga stanovništva.
Koeficijent starosti (xs) – pokazuje udio stanovništva 60+ u ukupnom stanovništvu. Ti
rezultati su uglavnom u skladu s indeksom starenja. Hrvatsko stanonvištvo je staro st.

19) Ekonomske posljedice demografskih promjena stanovništva

a) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na tržište rada
b) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na potrošnju i štednju
c) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na mirovniski sustav

a) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na tržište rada

→ niska stopa mortaliteta od oko 12% i stopa nataliteta od 10% su ključni uzrok
demografskog starenja hrvatkog stanovništva, također - rastući udio stanovništa 65+,
mali udio stanovništva od 14 godina, rastuća prosječna starost ukupnog stanovništva,
rastuće vrijednosti indeksa starenja i koeficijenta starosti te koeficijenta dobne ovisnosti.
→ postoje mogućosti da Hrvatska postane suočena s manjkom vlastite radne snage zbog
demografskih procesa nataliteta/fertaliteta i razvoja dobno-spolne strukture stanovništva
→ RH ima iznimno nizak stupanj participacije radne snage (udio radne snage u radno
sposobnom stanovništvu) od otprilike 50% radne snage 2014.

35
 b) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na potrošnju i štednju
→ teorija životnog ciklusa: razmatra posljedice u domeni nacionalne štednje i potrošnje
te ukupnog nacionalnog bogatstva uzrokovane strukturim promjenama demografskog
kapitala, starenja i smanjenja broja stanovnika
→ modiglianijeva teorija životnog ciklusa potrošnje: objašnjava kako se bogatstvo
prenosi s generacije na generaciju. Ono objašnjava da se akumulirajem i smanjivanjem
svoje imovine, ljudi si mogu osigurati mirovinu i prilagoditi svoje obrasce potrošnje
različitim razdobljima neovisnoo svojim primanjima u svakoj dobi.
20) Koje probleme sa sobom nosi rast udjela starije 65+ i smanjenja udjela mladoga
stanovništva (0-14)?
→ Hrvatsku obilježava smanjenje stope nataliteta, povećanje stope mortaliteta, starenje
stanovništva, negativan prirodan priraštaj te smanjenje ukupnog stanovništva.
→ u RH, prema teoriji životnog ciklusa, trenutni populacijski trendovi vode do smanjenja
ukupne štednje (odnosno usporavanje akumulacije bogatstva) te posljednično negativnih
neto ušteda i smanjenje stope ekononomskog rasta. No ta teorija pretpostavlja da ne
postoji sustav međugeneracijske solidarnosti.

c) Utjecaj demografskog starenja stanovništva na mirovniski sustav

Mirovniki sustav – skup pravnih normi, financijskih i institucionalnih aranžmana kojima se
regulira osiguranje od rizika starosti, individualnosti i gubitka hranitelja. 1999. u RH
započinje reforma mirovinskog osiguranja – Zakon o mirovniskom fondu. Druga faza je
nastupila na snagu 2002. i tada je uvedeno trodijelno mirovinsko osiguranje.
→ Hrvatska ima rastuću stopu ovisnosti: omjer broja umirovljenika i broja zaposlenika.
Taj omjer se od 1980. pogoršao s 1:4,04 na 1:1,14 u 2014. → jasan trend rasta broja
korisnika mirovine
→ postoji nesrazmjer između prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (više od 22
mlrd kuna) te rashoda za mirovine (36 mlrd kuna)
→ 2014. udio umirovljenika u stanovništvu radno sposobne dobi preko 36% - starenje
hrvatskog mirovinskog sustava ocijenjen je kao neodrživo te su daljnje reforme
mirovinskog sustava neizbježne
Demografske promjene čine mirovinske reforme ključnim izazovom s ciljem održanja
standarda mirovnika.
Neke od solucija su: rast mirovniskog doprinosa, postizanje starosne dobi odlaska u
mirovinu, uvođenje mirovinskih fondova, smanjenje iznosa mirovina.

36
37
5. TRŽIŠTE RADA

Osnovni pojmovi na tržištu rada

1. Koji su najvažniji relativni pokazatelji tržišta rada? Definiraj stopu ekonomske

aktivnosti.

a) STOPA EKONOMSKE AKTIVNOSTI – jedna je od najvažnijih relativnih

pokazatelja tržišta rada zajedno sa stopom nezaposlenosti i stopom
zaposlenosti. Ona predstavlja udio aktivnog stanovništva (radne snage) u
radno sposobnome stanovništvu. Njome se prikazuje koliki dio radno
spodobnog stanovništva je aktivan na tržištu rada.
b) STOPA NEZAPOSLENOSTI – udio nezaposlenih u radnoj snazi
c) STOPA ZAPOSLENOSTI – udio zaposlenih u radno sposobnome stanovništvu

38
2. Koja 2 izvora podatka postoje o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti? 2
metode prikupljanja podataka. Tko se smatra nezaposlenima prema ARS-u?

1. Administrativni izvori, odnosno podaci o zaposlenima i nezaposlenima koji se

prikupljaju redovitim statističkim istraživanjima.
 zaposleni - sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na
određeno ili neodređeno vrijeme
 nezaposleni – registrirane nezaposlene osobe (u dobi od 15 do 65 godina)
sposobne ili djelomično sposobne za rad, prijavljeni kod HZZ-a, nisu u radnom
odnosu, aktivno traže posao i raspoloživi su za rad
2. Podaci iz Ankete o radnoj snazi (ARS), koja je u RH prvi puta provedena u
studenom 1996. godine
 Zaposleni prema ARS-u su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo
kakav posao za novac ili plaćanje u naturi
 Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća 3 kriterija:
1. u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi
2. u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i
3. ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća 2 tjedna

3. Objasnite razliku između anketne i registrirane metode prikupljanja podataka.

Registrirani podaci se prikupljaju administrativnim putem, redovitim i statističkim
istraživanjima. Podaci o zaposlenima se putem evidencije DZS, dok se svi podaci o
nezaposlenim prikupljaju temeljem evidencije središnjeg ureda HZZ.
Anketa o radnoj snazi se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima ILO-a, što
je preduvjet za dobivanje međunarodno usporedivih podataka iz područja tržišta rada koji
omogućuju usporedbu Hrvatske s drugim zemljama. Rezultati ARS-a procjenjuje se
temlejem reprezentativnog statističkog uzorka privatnih kućanstva u zemlji. Prvi put u RH
je provedena 1996. kao godišnje istraživanje, a od 1998. se provodi kontinuirano
anketiranjem dijela kućanstva svakog mjeseca.

39
4. Koje su vrste nezaposlenosti?

1. Prikrivena ili skrivena nezaposlenost (obeshrabreni radnici) - osobe koje bi

htjele raditi, ali vjeruju da su poslovi tako rijetki da traženje posla nema smisla
2. Sezonska nezaposlenost - posljedica snažnih varijacija gospodarskoga
procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili
institucionalnim uvjetima. poduzeća moraju radnicima plaćati veće nadnice za
sezonska zanimanja, kako bi im na neki način kompenzirali razdoblje njihove
nezaposlenosti.
3. Frikcijska nezaposlenost - U svakome trenutku postoji relativno velika
frikcijska nezaposlenost, jer niti su svi aktivni tražitelji posla pronašli i prihvatili
radno mjesto, niti su svi poslodavci popunili prazna radna mjesta. Obično je
kratkotrajna te se zbog toga ne smatra problematičnom.
4. Ciklička ili konjunkturna nezaposlenost – dio nacionalne prirodne stope
nazaposlenosti, javlja se uslijed smanjenja agregatne potražnje odnosno
smanjenjem potražnje na tržištu robu implicitno se smanjuje i potražnja za radom
(izvedena potražnja). smanjenjem potrošnje i proizvodnje, povećava se
nezaposlenost. To je srednjoročna pojava koja nestaje u uvjetima ponovne
ekspanzije gospodarstva.
5. Strukturna nezaposlenost - može proizaći iz nesklada između vještina koje se
traže za raspoložive poslove i vještina što je imaju ljudi koji traže posao. Može
proizaći iz prostornoga nesklada između smještaja poduzeća koja otvaraju nova
radna mjesta i smještaja radnika koji nude svoj rad. Od početka 1990-ih u
Hrvatskoj je prisutna strukturna nezaposlenost uzrokovana i uslijed regionalnoga
nesklada i nesklada prema stručnoj spremi i spolu.

Pokazatelji tržišta rada i međunarodne usporedbe

5. Koji su faktori ponude i potražnje za radom?
1. Potražnja - u ekonomskoj se analizi izdvaja nekoliko ključnih čimbenika – cijena
radne snage (nadnica), promjena tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora,
očekivanja, preferencije poslodavaca
2. Ponuda - Ponuda rada definira se kao funkcija izbora pojedinaca između
različitih profesija pri čemu visina nadnice nije uvijek jedini kriterij po kojem se
formira ponuda rada

40
6. Analizirajte kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH od 1952.
Veliki strukturni pomaci koji su se dogodili u RH tijekom tranzicijskog razdoblja (od 1990-
ih do 2000-ih) predstavljaju strukturnu konvergenciju prema naprednijim zapadnim
ekonomijama. Ti strukturni pomaci uzrokovani tranzicijskom krizom u najkraćim crtama
mogu se sumirati kao paralelni procesi "deagrarizacije", "deindustrijalizacije" i
"tercijarizacije". Novostvorena radna mjesta u sektoru usluga nisu bila dovoljna da
nadoknade gubitak zaposlenosti u poljoprivrednome i industrijskome sektoru.
Ukupno kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1952.-2014. može se podijeliti u 4
karakteristična razdoblja:
1. predratno razdoblje - ukupan broj zaposlenih kontinuirano je rastao do 1987.
godine kad je dosegnuo brojku od 1.627.053 zaposlene osobe
2. tranzicijsko razdoblje - broj zaposlenih kontinuirano pada tijekom 1990-ih
(najveći pad bio je iz 1991. na 1992.) do 1997. godine kada je ujedno dosegnuta i
najniža razina broja zaposlenih od hrvatske samostalnosti (1.187.871)
3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) - od 2000. godine započinje
značajniji porast broja zaposlenih, koji traje do početka financijske krize
4. recesijsko razdoblje - od 2009. godine slijedi ponovno pad broja zaposlenih, koji
je u 2014. godini iznosio svega 1.319.418 zaposlenih

7. Kada je omogućen ulazak privatnih agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj i koja

je njihova uloga?
Njihov dolazak je omogućen 2002. reformom posredovanja u zapošljavanju, koja je bila
prvi korak šire reforme institucionalnog okruženja tržišta rada → potaknuta je spoznajojm
da HZZ-a zapravo služi za administriranje socijalnih prava, a ne za obavljanje njene
primarne zadaće – posredovanja u zapošljavanju.
Osobe su formalno zaposlene u agenciji s kojoj sklapaju ugovor o radu, a agencija ih na
temelju sporazuma o ustupanju rapoređuje po tvrtkama. Agencija radnicima isplaćuje
plaću, uplaćuje mirovinsko i zdravstveno. No one radnicima, za razliku od državne burze,
za vrijeme dok ne rade ne isplaćuje naknadu za nezaposlenost.
Bez obzira na sve veću prisutnost privatnih agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj još
uvijek se najveći dio zapošljavanja obavlja kroz državne institucije zapošljavanja odnosno
putem zavoda za zapošljavanje.
HZZ još uvijek ima monopolnu poziciju obzirom da je registriranje nezaposlenosti još
uvijek preduvjet za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene.

41
8. Analiziraj ukupno kretanje broja nezaposlenih u RH od 1952.
Kao i kod analize kretanje broja zaposlenih i kod analize broja nezaposlenih osoba u
razdoblju od 1952.-2014. možemo promatrati 4 karakteristična razdoblja:
1. predratno razdoblje - do početka 1990-ih nezaposlenost u Hrvatskoj i nije
predstavljala veći problem (1990. ukupan broj nezaposlenih bio je 160.617)
2. tranzicijsko razdoblje - od početka domovinskog rata nezaposlenost značajno raste
(1991. imamo već 253.670 nezaposlene osobe) i traje do 2002. kada se postiže
najviša razina nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je iznosila 389.741 nezaposlenu
osobu, pri čemu su 55% nezaposlenih činile žene
3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) – smanjivanje broja nezaposlenih
osoba te porast udjela žena s 53% u 1999. na čak 62% u 2008
4. recesijsko razdoblje - od početka globalne financijske krize (2008.) kada se
kontinuirano povećava ukupan broj nezaposlenih osoba te je registrirana
nezaposlenost u 2014. iznosila 328.187 nezaposlene osobe
→ Hrvatska je turistička zemlja te se tako svake godine registrirana nezaposlenost
prividno smanjuje tijekom ljetnih mjeseci kada se zapošljavaju sezonski radnici u
poljoprivredi i turizmu. Tijekom 2014. na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 40
337 radnika, što čini 19,8% ukupno zaposlenih iz evidencije Zavoda na temelju radnog
odnosa pri čemu je najviše zaposleno u priobalnim (62,0%) te slavonskim (23,1%)
županijama.
9. Kakva je veza izmešu kretanja stope ekonomske aktobnosti i stope
nezaposlenosti u odbaranjim zemljama EU i RH?
Zemlje su podijeljenje u 3 skupine s obzirom na kretanje njihovih stopa nezaposlenosti u
promatranim godinama. Obzirom na gospodarsku krizu koja je počela 2008. može se
primjetiti da je većina zemalja u 2013. i 2014. još uvijek bila suočena s rastom
nezaposlenosti, a samo je 8 članica EU imala pad nezaposlenosti. Podaci pokazuju kako
je Hrvatska zajedno s Grčkom i Španjolskom postizala najviše stope nezaposlenosti.
Ukupna stopa aktivnosti i za muškarce i za žene je posljednjih godina u stalnom porastu
u starim članicama EU, dok je u Hrvatskoj u padu.

10. Tko čini NEET skupinu na tržištu rada?

Niska potražnja na tržištu rada i obeshrabrenost u pogledu nalaženja zaposlenja
potaknuli su mlade osobe na odluku da se povuku s tržišta rada ili da na njega ne ulaze.
Neki su produžili svoje obrazovanje, a neki su se odlučili ne obrazovati niti raditi. Činilo ih
je 22,3% u 2013., a prosjek EU je 15,9%.

42
11. Definiraj opću teoriju određivanja nadnica.
Plaće odnosno nadnice se na tržištu rada određuju na različite načine, no najčešće se
razlikuju 3 karakteristična načina:
a) kolektivnim pregovaranjem (engl. Collective bargaining) odnosno pregovaranjem
između poduzeća i sindikata
b) pojedinačnim pregovorima između poslodavca i zaposlenog ukoliko je riječ o
visokoj kvalifikaciji i
c) „uzmi ili ostavi“ (engl. take-it-or-leave it) poslovi za koje je potrebna niža razina
kvalifikacije

Ipak, postoji nešto što se zove opća teorija određivanja nadnica i nju karakteriziraju
dvije činjenice:
1. zaposlenici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne/granične nadnice (engl.
Reservation wage), nadnice koja ih čini indiferentnim između rada i dokolice
2. nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada - što je stopa nezaposlenosti niža,
nadnice su više

12. Što je to porezni klin i kakav je njegov učinak u RH?

POREZNI KLIN - razlika između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima
posloprimac.
Istraživanja pokazuju da je porezni klin u Hrvatskoj velik te negativno utječe na
zaposlenost i dijelom je “zaslužan” za visoku stopu nezaposlenosti. Stoga se od početka
1994. u Hrvatskoj provode promjene u oporezivanju rada, koje su i utjecale na
smanjivanje poreznog klina (u 1994. bio je veći od 50%, 1997. oko 45%, a 2005. iznosio
je 39,5%), koji je danas dosegao prihvatljivu razinu u skladu s prosjekom EU.

13. Što je to produktivnost, a što produktivnost rada te kako se kreće

produktivnost rada u RH u usporedbi s drugim zemljama EU?
Produktivnost – omjer obujma outputa (finalnih proizvoda) i obujma inputa utrošenih u
proizvodnji → pokazuje koliko je rad tj. kapital produktivan.
Produktivnost rada - omjer proizvodnje i broja radnika odnosno omjer bruto domaćega
proizvoda (Y) i ukupnoga broja zaposlenih (N).
Prema razini produktivnosti JI Europe, Hrvatska se uz Sloveniju i Slovačku najviše
približila europskom prosjeku. U RH produktivnost rada je bila 80,2% prosjeka
produktivnosti rada EU.

43
14. Kakav je učinak porasta neto plaća, a kakav bruto plaća?
Rast neto plaća ima pozitivan učinak na kretanje C i ukupnu gospodarsku aktivnost, a
rast bruto plaća (dijelujuće na kretanje ukupnog troška rada) usporava uspostavu
konkurentnosti.

15. Što se podrazumijeva pod minimalnom plaćom?

Minimalna plaća u RH se definiraa kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku
priprada za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plaće 2019. godinu je
3.750,00 kn.

16. Definirajte Beveridge krivulju te analizirajte njeno kretanje u RH od 1990.-2014.

Postojano visoke stope nezaposlenosti, rastuće potrebe za određenim profilima
zaposlenika, te niski udio sudjelovanja radne snage u bivšim tranzicijskim zemljama
ukazuju na mnogo složenije probleme, koji se sve više nastoje povezati sa regionalnom
i kvalifikacijskom neusklađenošću.
Postojanje strukturne neusklađenosti grafički se najjednostavnije može prikazati putem
odnosa između stope nezaposlenosti (u) i stope slobodnih radnih mjesta (v) odnosno
Beveridge krivulje.
Pomicanje Beveridge krivulje prema van – smanjena usklađenost između
nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta (smanjenje efikasnosti) dovodi do istodobnog
porasta broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta
Pomicanje krivulje prema unutra – poboljšana usklađenost
Pomicanje po samoj krivulji je kada se nezaposlenost i radna mjesta miću po u
suprotnim smjerovima – ciklične fluktuacije ekonomske aktivnosti.
U RH od 1997. postoji trend pomicanja krivulje prema van, a krivulja je pomaknuta dalje
od ishodišta 2001. i 2002. kadad je nezaposlenost u povijest RH najveća. Prije krize 2008.
trežište je bilo najefikasnije, ali onda se broj nezaposlenih sve više povećava do 2010.
Od 2010. stalno su prisutni pomaci krivulje prema van uz istodobni porast ponude i
potražnje što ukazuje na smanjenu efikasnu suklađenost – porast strukturne
nezaposlenosti.

44
17. Institucije i politike na tržištu rada.
U uvjetima rastuće i postojeće nezaposlenosti politike i institucije na tržištu rada imaju
sve veću ulogu u novim članicama EU,njihova osnova svrha je:
→ smanjivanje nezaposlenosti; smanjivanje segmentacije na tržištu rada i smanjivanje
nepovoljnog položaja rizičnih grupa u zemlji; promoviranje regionalne, kvalifikacijske i
sektorske mobilnosti, te porast produktivnosti rada.

18. Uloga institucija na tržištu rada.

Radno zakonodavstvo poznaje brojne i vrlo raznolike instrumente zaštite zaposlenja koje
je teško uspoređivati.
Svojevrsnu standardiziranu mjeru uobičajenih i usporedivih indikatora zakonske zaštite
zaposlenja čini OECD-ov EPL indeks.
Dugoročni je trend u gotovo svim gospodarstvima snižavanje EPL indeksa.
Sve se više koristi koncept fleksigurnosti.
EPL indeks je ponderirani prosjek 22 indikatora koji predstavljaju stupnjeve ograničenja
s obzirom na zapošljavanje i otpuštanje radnika. On se kreće u vrijednostima od jedan do
šest, a što je vrijednost indeksa viša to su i regulative zaštite zaposlenja snažnije.
19. Objasni koncept fleksigurnosti.
On označava istodobnu fleksibilnost i sigurnost radng mjesta, a prvi put je uveden u
danskoj. Model kombinira zaspošljavanje s dobrom socijalnom zaštitom, zaštitu radnika i
njihovu sigurnost prihoda dok poslodancu omogućuje fleksibilnost upravljanja ljudskim
potencijalima. U RH još taj koncept fleksigurnosti nije uveden.

20. Aktivne i pasivne politike zapošljavanja

Aktivne i pasivne politike zapošljavanja predstavljaju oblik državne intervencije na tržištu
rada koji je usmjeren prema posebnim grupama nezaposlenih osoba te ih se svrstava u
politike na strani ponude
 Mjere pasivnih politika na tržištu rada odnose se prije svega na sustav naknada
za nezaposlene
 Mjere aktivne politike nastoje povećati vjerojatnost zaposlenja i poboljšati
mogućnost zarade

45
21. Mjere pasivnih politika – navedite najvažnija prava koja mogu ostvariti
nezaposlene osobe u RH u okviru sustava za zapošljavanje.
 novčana naknada
 mirovinsko osiguranje
 novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja
 jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova


22. Mjere aktivne politike – navedi neke primjere

 specijalizirano osposobljavanje za dodatno obrazovanje (dokvalifikacija,
prekvalifikacija i specijalizacija) i savjetovanje
 mjere za kreiranje novih radnih mjesta
 pružanje pomoći prilikom traženja posla
 subvencionirano zapošljavanje za međumjesno posredovanje
 programi javnih radova
 specijalni programi za ranjive skupine
 poticaji za pokretanje samostalnog poduzeća („start-up“ poticaji)
→ garancija za mlade – novi pristup rješavanju pitanja nezaposlenosti mladnih osoba
(sve mlađe osobe od 25/30) nastoji što brže aktivirati na tržište rada.

23. Analizirajte najnoviju ulogu sindikata na tržište rada i objesnite kretanje

sindikalne gustoće u EU i RH.
→ Osnovni cilj sindikata kao kolektivnih organizacija radnika je zastupati, štititi i proširivati
prava i interese zaposlenika koji su njihovi članovi, pa stoga u svrhu unapređivanja uvjeta
i položaja na radu vrše pritisak na poslodavce i vlade.
→ Njihova osnovna uloga je pregovaranje o plaćama i uvjetima rada s poslodavcem i
potpisivanje kolektivnih ugovora u ime radnika.
→ Razina sindikalne gustoće uvelike se razlikuje među odabranim skupinama zemalja
od preko 70% u Finskoj i Švedskoj, oko 35% u Hrvatskoj do 8% u Francuskoj

46
6. MONETARNA POLITIKA

1) Što je to monetarna politika?

Monetarna politika se odnosi na odluke koje donose SB kako bi utjecale i vršile kontrolu
na ponudu i dostupnost novca u gospodarstvu.

2) Koja je uloga SB?

SB je institucija koja je zadužena za provođenje monetarne politike neke zemlje ili skupine
zemalja.
► upravlja državnom valutom, ponudom novca i kamatnim stopama kako bi ostvarila
zakonom definirane ciljeve → kontrola nad inflacijom te stabiliziranje gospodarstva.
► SB bi trebala djelovati protuciklički – ekspanzivna i restriktivna MP
► Suodgovorna za očuvanje stabilnosti financijskog sustava (supervizija banaka),
izdavanje novčanica, odobravanje kredita i prikupljanje depozita od polsovnih banaka,
pružanje posljednjeg utočišta.

3) Koji su ciljevi SB? Na koji način ostvaruje te ciiljeve?

Temeljni cilj: Održavanje stabilnosti cijena
 Razlog: Visoka inflacija smanjuje realnu vrijednost štednje, obeshrabruje
investicije, potiče bijeg kapitala iz zemlje, otežava ekonomsko planiranje i
usporedivost cijena, povećava rizičnost zemlje, a može uzrokovati i nestabilnost
cijelog financijskog sustava. Neutralnost novca u dugom roku!
Drugi ciljevi:
 FED - puna zaposlenost te umjereno visoke dugoročne kamatne stope
 Bank of Japan – stabilnost financijskog sustava
 ECB – stabilnost cijena kao primarni i najvažniji cilj (na razini blizu, ali ispod 2
posto)
 HNB – stabilnost cijena jedini cilj (nije eksplicitno definirana)
Način na koji provodi svoje ciljeve:
 Ponuda novca
 Ciljanje inflacije pomoću Taylorovog pravila (kamatna stopa)
 Devizni tečaj → HNB

47
Nominalna sidra i instrumenti monetarne politike

Kako bi postigla svoj cilj SB odabire nominalno sidro monetarme politike (nominalne
novčane mase, nominalne kamatne stope, nominalni tečaj) kojim kontrolira inflaciju jer
na nju ne može izravno utjecati.
HNB - Sidro nominalnog tečaja
Nominalnim tečajem je relativno jednostavno upravljati pomoću intervencija na
deviznome tržištu i održavanjem nominalne kamatne stope jednakom nominalnom
kamatnjaku u zemlji za koju se tečaj veže. Kako većina hrvatskog uvoza dolazi iz zemalja
EU, HNB je u mogućnosti značajan dio inflacije mjerene potrošaćkim cijenama kontrolirati
pomoću kontrole nominalnog tečaja eura → inflacijska očekivanja u Hrvatskoj su
uglavnom usidrena na tečaj eura.
→ razlog: Eurizirano gospodarstvo, povezanost inflacijskih očekivanja s kretanjem
tečaja…
Instrumenti MP: operacije na otvorenom tržištu, stalno raspoložive mogućnosti,
obvezna pričuva, devizne aukcije, blagajnički zapisi, minimalno potrebna devizna
potraživanja i kratkoročni krediti za likvidnost.
Troškovi odabira sidra nominalnog tečaja:
1. MP nije u potpunosti neovisna o odabiru instrumenata
2. Konstantan gubitak konkurentnosti gospodarstva

a) Sidro nominalnog deviznog tečaja

Jednadžba nepokrivenog kamatnog
pariteta – HNB održava domaće kam.
stope jednakima kam. stopama zemlje
za koje veže svoju valutu uvećanoj za
rizik zemlje i očekivanu stopu
deprecijacije (mjeri se pomoću CDS
spreada)

Do krize 2008. spread je relativno malen – pritok inozemne štednje u RH.

Nakon krize značajan rast premije rizika na RH obveznice – smanjenje uvoza inozemne
štednje i deprecijacijski pritisci na kunu.

48
 Devizne aukcije - najčešće korišten instrument HNB-a.
o Aprecijacijski pritisci - HNB kupuje devize (eure) od poslovnih banaka te
tako smanjuje ponudu deviza i povećava količinu kuna u opticaju,
smanjujući pritisak potražnje
o Deprecijacijski pritisci – vrijedi obrnuto
 Intervencije do 2008. godine vodile su rastu novčane mase u opticaju i povećavale
međunarodne pričuve HNB-a
 Pad međ. pričuva mogao je dovesti do pogubnih posljedica
 Stoga u listopadu 2008. godine HNB ukida graničnu obveznu pričuvu (55% do
2008.) kako bi se bankama povećala devizna likvidnost te je smanjila minimalnu
deviznu likvidnost (s 35% u 2003. na 17% od 2011.)
 u 2009. povećan je postotak devizne obvezne pričuve koji se izdvaja u
kunama s 50% na 75% radi dodatnog smanjenja potražnje za devizama i
deprecijacijskih pritisaka

b) Sidro nominalne kamatne stope

 Taylorovo pravilo - nalaže da ukoliko stopa inflacije nadilazi ciljanu stopu inflacije
za 1 postotni bod tada bi centralna banka trebala podignuti nominalni kamatnjak
za a postotnih bodova iznad ciljanog nominalnog kamatnjaka.
o ovo je restriktivna monetarna politika – podižući nominalnu kamatnu stopu
dovoljno da realna kamatna stopa poraste, SB destimulira investicije i
tekuću potrošnju, smanjuje P dionica i obveznica, što smanjuje financijsko
bogatstvo i destimulira potrošnju
 U Hrvatskoj ne postoji referentna kamatna stopa
 HNB redovitim i strukturnim operacijama na otvorenom tržištu i operacijama fine
prilagodbe utječe na kamatne stope na novčanom (međubankarskom) tržištu kako
bi osigurala likvidnost sustava
 Redovite operacije na otvorenom tržištu (od 2005.) provode se kao obratne
repo aukcije - HNB kupuje trezorske zapise od banaka u sadašnjosti s obvezom
njihove prodaje na određeni dan

49
 c) Sidro nominalne novčane mase

 CB određuje ciljanu inflaciju te uz uvjet da zna normalnu stopu rasta gospodarstva

može odrediti koliki rast novčane mase je potreban da bi se inflacija održala na
razini ciljane.
 Najvažniji uvjet da bi ovaj mehanizam funkcionirao je postojanje snažne veze
između rasta novčane mase i gospodarske aktivnosti.
 U RH je kretanje novčane mase i kamatne stope uvelike određeno ciljem očuvanja
stabilnosti tečaja.
 HNB često sterilizira novčanu masu koja nastaje (ili nestaje) uslijed provedenih
deviznih aukcija promjenom stope obvezne pričuve (12%)

EFIKASNOST INSTRUMENATA MONETARNE POLITIKE I TRANSMISIJSKI

MEHANIZMI U HRVATSKOJ

Transmisijski mehanizmi monetarne politike – proces preko kojega se odluke

monetarne vlasti prelijevaju na realne varijable u gospodarstvu. Monetarna politika i njeni
instrumenti kojima utječe na kamatne stope, devizni tečaj i novčanu masu – efikasniji su
što su učinci prelijevanja jači.

Učinci monetarne politike na gospodarsku aktivnost i inflaciju (transmisijski

mehanizmi)
a) Transmisijski mehanizam kamatnih stopa
 Kamatna stopa u Hrvatskoj ne utječe na gospodarsku aktivnost:
o zatvorena je svaka mogućnost provođenja konvencionalnih mjera
usmjerenih na ciljanje kamatne stope.
o iako, nekoliko industrija na promjene kamatnih stopa reagiraju na
konvencionalan način
 Javlja se potreba za uspostavljanjem efikasnog kanala kamatne stope uslijed
ulaska u EU.
 Učinak kamatnih stopa na inflaciju je ili neznačajan ili nije u skladu s teorijom –
inflacija ne reagira na promjene kamatnih stopa.

50
 b) Transmisijski mehanizam deviznog tečaja
 Najsnažniji kanal monetarnog prijenosa u RH.
 Na neke industrije ne djeluje uopće, dok u nekim industrijama deprecijacija
povećava aktivnost, a u drugima smanjuje – nekonvencionalni učinak.
 Objašnjenja zašto gospodarstvo tako reagira na promjene deviznog tečaja:
1. učinak deprecijacije na realni raspoloživi dohodak stanovništva, rast tečaja
povećava kunsku protuvrijednost otplate kredita s valutnom kauzulom, pri
čemu većina kredita u RH ima valutnu kauzulu.
2. slaba elastičnost izvoza na promjene tečaja može imati negativne učinke
na gospodarsku aktivnost
 Utjecaj tečaja na cijene se pokazao nelinearan – kod velikih promjena tečaja realni
tečaj ostaje nepromijenjen dok kod malih promjena stopa dolazi do promjene
realnog tečaja

c) Transmisijski mehanizam novčane mase

 Parcijalne elastičnosti gospodarske aktivnosti na promjene novčane mase su
relativno niske.
 Učinak na inflaciju – rezultati istraživanja podijeljeni- vrlo teško donositi definitivne
i jednoznačne zaključke o učinku novčane mase na inflaciju u Hrvatskoj.
 Ovaj transmisijski mehanizam postoji, ali je slab i nedovoljno efikasan.

Zajednički problem transmisijskih mehanizama u Hrvatskoj: kretanje realnih varijabli

nerijetko izvan kontrole monetarne vlasti.

Uloga monetarne politike u ublažavanju poslovnih ciklusa

Kontraciklična monetarna politika
 Centralna banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku u razdobljima pada
gospodarske aktivnosti, odnosno, restriktivnu monetarnu politiku u razdobljima
ekspanzija.
Generalni zaključak: MP u Hrvatskoj prociklična
 ALI, pokazalo se kako je u razdoblju neposredno prije krize HNB provela
određene kontraciklične mjere koje su joj omogućile da u razdoblju krize osigura
podršku gospodarstvu.

51
Ograničenja monetarne politike u RH
A. Visoka euroiziranost depozita i plasmana
B. RH je mala i otvorena zemlja s visokim udjelom izvoza i uvoza u BDP-u (oko 50%)
C. Visoka devizna zaduženost svih sekora (rizik za financijsku stabilnost): visoka
devizna zaduženost nemonetarnih sektora
D. Visoka uvozna zavisnost gospodarstva

Eurizacija u Hrvatskoj
Eurizacija - stanje gospodarstva u kojemu je euro preuzeo jednu ili više funkcija novca
od domaće valute. Najčešći uzroci euroizacije:
 Prošla iskustva velike inflacije – tijekom razdoblja visoke inflacije postupno se
odvijao proces eurizacije i domaće stanovništvo je sve češće zamjenjivalo domaći
novac s njemačkom markom. Nakon što je hiperinflacija zaustavljena
stabiizacijskim programom 1993. inflacija se počela kretati u okvirima uobičajnim
za razvijena gospodarstva. Kućanstva pribjegavaju korištenju stranog novca kako
bi sačuvali realnu vrijednost proizvoda i usluga (mjera vrijednosti).
 Blizina velikih gospodarstva, razina otvorenosti domaćeg gospodarstva, transferi,
mrežne eksternalije
 Izvorni grijeh – nemogućnost zaduživnja u domaćoj valuti u inozemstvom
Proces eurizacije vidljiv u podacima vezanim uz valutnu strukturu štednje građana i
plasmana banaka, a euro je istisnuo kunu i kao mjeru vrijednosti (nekretnine)
80% domaće štednje drži se u stranom novcu

Posljedice visoke eurizacije na vođenje monetarne politike

Ozbiljnih problema nema sve dok su nominalni tečajevi stabilni. Monetarna politika
može djelovati anticiklično. Međutim:
 u euriziranim ekonomijama u kojima je država i/ili stanovništvo zaduženo u
stranom novcu (ili uz deviznu klauzulu), anticiklična monetarna politika može
izazvati neželjene posljedice,
 (deprecijacija) znači da će porasti kunski iznos mjesečnih anuiteta za sve kredite
sa deviznom klauzulom,
 EMP povećava trošak servisiranja javnog duga izraženog u domaćoj valuti (kuni)
posebice u zemljama koje pate od „istočnog grijeha”.

52
HRVATSKA NA PUTU U EUROZONU
Maastrichtski kriteriji – postavlja ograničenje na kretanje 5 kriterija makroekonomskih
varijabli da se postane članicom Eurozone:
a) inflacija - smije biti maksimalno 1,5 postotnih bodova veća od prosjeka triju najnižih
stopa inflacije među zemljama EU - RH bi trebala lako ispuniti kriterij
b) dugoročne nominalne kamatne stope - smije biti maksimalno 2 postotna boda
veća od prosjeka kamatnih stopa u tri zemlje s najnižom inflacijom u EU-u. U njima su
ugrađena tržišna očekivanja o dugoročnoj inflaciji - Kriterij za sada ispunjen
c) tečaj - zemlja mora provesti barem dvije godine u Europskom tečajnom mehanizmu,
tzv. ERM II
 fluktuacije vlastite unutar granica od +/-15% u odnosu na unaprijed određeni
središnji tečaj domaće valute prema euru
 Hrvatska nije članica ERM II, no s obzirom na činjenicu da je tečaj kune prema
euru jedan od najstabilnijih u Europi, njegovo ispunjavanje trebalo bi biti samo
formalnost (2005. – 2015. tečaj varirao +/-5%)
d) proračunski deficit i javni dug - proračunski deficit zemlje smije biti maksimalno
3% BDP-a, a javni dug maksimalno 60% BDP-a
 RH ne ispunjava kriterije
 Ključni preduvjet za smanjivanje javnog duga su stavljanje proračunskog deficita
pod kontrolu i ostvarivanje viših stopa gospodarskog rasta

Koristi i troškovi ulaska u Eurozonu:

Koristi:
 Nestanak valutnog rizika
 Smanjenje kamatnih stopa
 Nestanak transakcijskih troškova
 Bolja usporedivost cijena u
Hrvatskoj s onima u Eurozoni
 Ukidanje devizne klauzule
Troškovi:
Hrvatska bi izgubila monetarni
suverenitet
Nemogućnost ublažavanja negativnih
ekonomskih posljedica pomoću tečajne
politike u slučaju da zemlju pogodi
asimetrični šok.

53
Kriteriji optimalnog valutnog područja - (OCA, prema engl. Optimum currency area)
govori kako postoje određeni kriteriji koji moraju biti zadovoljeni kako bi, čak i ako dođe
do asimetričnog šoka, troškovi za članice valutne unije bili minimizirani. Kriteriji:
1. Optimalno valutno područje je ono u kojemu je mobilnost rada i kapitala visoka
2. Optimalno područje čine zemlje koje imaju široko diversificiranu proizvodnu
strukturu, ali i međusobno sličnu
3. Optimalno valutno područje čine zemlje koje su vrlo otvorene i međusobno
intezivno trguju
Moblinost rada je na niskim razinama EU, a RH ne odudara od europske prakse, iako je
dugotrajna recesija i ulazak u EU povećala mobilnost i emigraciju iz RH. Što se tiče
mobilnosti kapitala, RH je dobro financijski integrirana sa zemljama EU.
Po kriteriju diversificiranosti proizvodne strukture i izvoza, iako je RH najviše usmjerena
na turističke usluge i brodogradnju, ne odskače od europskog prosjeka.
Po kriteriju otvorenosti i trgovine, RH najbolje stoji jer je dio vanjske trgovine usmjeren
prema zemljama EU-a, a poslovni ciklusi su usklađeni s ostalim zemljama EU.

54
7. FISKALNA POLITIKA

FISKALNA POLITIKA
1) Što se podrazumijeva pod pojmom fiskalne politike?
Pod pojmom fiskalne politike se podrazumijeva korištenje javnih (državnih) prihoda i
rashoda, kao instrumenata financiranja općih i zajedničkih potreba, kojima se ostvaruju
širi ciljevi ekonomske politike.
Značaj fiskalne politike proizlazi iz činjenice da je cilj svake države postići gospodarski
rast uz istodobno visoku zaposlenost i nisku inflaciju, a ti su ciljevi u potpunosti ostvarivi
jedino uz kombinaciju instrumenata fiskalne i monetarne politike

55
 2) Navedite i objasnite glavne funkcije fiskalne politike?
→ Alokacija - kojom se posredstvom državnog proračuna izdvajaju sredstva za javne
potrebe (npr. nacionalna obrana, izgradnja auto-cesta i sl.) iz ukupno raspoloživih
sredstava i time obavlja njihova raspodjela na zajedničku i ostalu potrošnju. Alokativna
funkcija se svodi na financiranje ponude javnih dobara i usluga
→ Distribucija – preraspodjela dohotka i bogatstva kojom se omogućava pravednija
raspodjela u granicama koje su društvu prihvatljive što se osobito odnosi na ravnomjerniju
socijalnu distribuciju javne potrošnje (npr. Putem socijalne pomoći, besplatnih
zdravstvenih i obrazovnih usluga)
→ Stabilizacija – vođenje anticiklične fiskalne politike sa ciljem održavanja pune
zaposlenosti, zadovoljavajućeg stupnja stabilnosti cijena, odgovarajuće stope privrednog
rasta

3) Instrumenti fiskalne politike. Na koji način se provode promjene u vrsti i visini

javnih prihoda i rashoda?

56
 4) Objasnite djelovanje automatskih stabilizatora pomoću primjera na rashodnoj
i prihodnoj strani proračuna.
Ukoliko je tekući dohodak Yt ispod ravnotežnog dohotka Yn, ekonomija je u recesiji. U
takvoj situaciji automatski stabilizatori će pomoći gospodarstvu na način da će povećati
deficit u recesiji, a samnjujući deficit u ekspanziji. Kako je povećanje deficita fiskalna
ekspanzija (G raste), u recesiji će rezultirati fiskalnom ekspanzijom, a u vrijeme
ekspanzije će kontrahirati fiskalnom kontrakcijom te će na taj način stabilizirati
gospodarstvo oko ravnotežnog trenda rasta.

5) Objasnite djelovanje diskrecijskih mjera fiskalne politike.

Diskrecijske mjere fiskalne politike su najvažnije. To su mjere koje nadležnda državna
tijela poduzimaju prema vlastitoj procjeni, a koje nisu unaprijed utvđene. Vrsta i vrijeme
primjene diskrecijskih mjera ovisi o vrsti i veličini poremećaja na koje se nastoji djelovati.
Njihova je primjena nezamjenjiva.

6) Objasnite formule elastičnosti na primjeru fiskalne politike EU.

Jedan od primjer uporabe formule elastičnosti je moguće vidjeti u pravilima procedure
prekomjernog proračunskog deficita EU. Reformom Pakta o stabilnosti i rastu iz
2005.godine su se kvalificirali zahtjevi za uravnoteženjem proračuna ukoliko dođe do
promjene proračunskog deficita iznad 3% BDP-a. Pakt o stabilnosti i rastu ima 2 pravila:
1. Proračunski deficit mora biti ispod 3%
2. Ciklički prilagođen omjer deficita mora biti ili u ravnoteži ili u suficitu.

7) Objasnite ograničenja fiskalne politike u kreiranju ukupne ekonomske politike.

Ograničenjima i mjerama fiskalne politike država nastoji povećati izvoz i smnajiti uvoz i
tako smanjiti/ukloniti deficit tekućeg računa platne bilance i težiti uravnoteženju tečaja
nacionalne valute. Također se može djelovati i na regionalni razvoj.

57
 8) Učinci fiskalne politike i njezina ograničenja. Koja su 2 osnovna učinka
fiskalne politike?

Ovisno o cilju koji žele postići kreatori fiskalne politike, razlikujemo 2 temeljna učinka
fiskalne politike: ekspanzivni i restriktivni.
Ekspazivna politika se najčešće koristi kada država misli da gospodarstvo ne raste
dovoljno brzo → povećanje javne potrošnje (kroz povećanje zaposlenih, mirovina,
socijalnih davanja...) i smanjenje poreza (kako bi potaknula veću potrošnju i investicijske
aktivnosti, rezultat toga će biti veća zaposlenost i veći ekonomski rast).
Restriktivna politika se najčešće koristi kada je prisutna visoka inflacija te je
gospodarstvo overheated → smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza (kako bi
smanjila potražnju i vršila pritisak na cijene)
Bilo koja poduzeta mjera fiskalne politike ostavlja posljedice na stanje javnih financija:
 Proračunski deficit
 Javni dug

9) Objasnite djelovanje fiskalnog multiplikatora te komentirajte njegovu veličinu

u MOG?

Za razliku od multiplikatora u zatvorenoj ekonomiji koji je sigurno veći od 1, u otvorenoj

ekonomiji to ne možemo sa sigurnosti tvrditi. Uvjet da multiplikator poprimi vrijednost veću
od 1 jest da je on c1+b1>m. Što su c1 i b1 veći to je i multiplikator veći. A ako je m veći,
onda je multiplikator manji.

58
PRORAČUNSKI DEFICIT, JAVNI DUG I DEFINICIJA FISKALNIH PRAVILA

10) Definirajte državni proračun.

Državni proračun - glavni fiskalni instrument u svakoj državi.
Državni proroačun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda države u određenom
vremenskom razdoblju.
Zakonom o proračunu, državni proračun se definira kao akt kojim se projenjuju prihodi i
primitci te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi
ga Hrvatski sabor
Proračun može biti:
 uravnotežen – kada su prihodi jednaki rashodima
 neuravnotežen – kada su prihodi veći od rashoda imamo proračunski suficit
odnosno kada su prihodi manji od rashoda imamo proračunski deficit

11) Proračunski deficit. Objasnite ulogu proračunskog deficita kao instrumenta

ekonomske politike.
Proračunski deficit može nastati na tekućim javnim prihodima i rashodima, tj na tekućem
dijelu proračuna kao razlika prihoda i rashoda.
 Javni rashodi su svi izdatci države u najširem smislu radi obavljanja njezinih
ustavom i zakonom određenih funkcija
 Javni prihodi su porezni i ostali prihodi (doprinosi, carine, takse i dr.) koji su
zakonima i drugim propisima donesenima na temelju zakona propisani kao
obvezni
Proračunski deficit može nastati na tekućim javnim prihodima i rashodima ili kao razlika
kapitalnih prihoda i rashoda na tzv. proračunu kapitala. Ako se javlja na tekućem to je
neprahatljivije jer to znači da se sredstva koriste za tekuću potrošnju. A ako se javlja na
tekućem, to znači da je deficit posljedica povećanja društvenog kapitala koji ostaje na
raspolaganju i budućim generacijama i njihovo opterećivanje tim dugovima je puno
manje.

Proračunski deficiti financiraju se najčešće na dva načina:

a) prodajom imovine (na primjer, prihodi od privatizacije) ili
b) zaduživanjem (kratkoročno i dugoročno)

59
 12) Javni dug.
Javni dug nastaje na nekoliko karakterističnih načina:
1. za potrebe financiranja kapitalne izgradnje
2. za pokrivanje tekućih rashoda države
3. radi budućih potencijalnih obveza države (sanacije financijskih institucija i
poduzeća, umirovljenici, zdravstvo i dr.)
Javni dug može se definirati kao akumulirana uzajmljena novčana sredstva države,
odnosno suma svih potraživanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u
određenom trenutku.
Javni dug u svojoj biti predstavlja kumulativ dosadašnjih proračunskih deficita.
Može biti: domaći i inozemni.

13) Fiskalna pravila u Europskoj uniji Kriteriji iz Maastrichta. Navedite 5 temeljnih

ekonomskih kriterija konvergencije iz Maastrichta.

1. stabilnost cijena - stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% bod prosječne stope
inflacije triju država članica sa najmanjom inflacijom
2. kamatne stope - prosječna dugoročna nominalna kamatna stopa ne smije biti viša
od 2% boda u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom
inflacije
3. deficiti proračuna opće države – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u
ne smije prelaziti 3%
4. javni dug – udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60%
5. stabilnost tečaja - nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije godine i
mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom
(± 2,25%)

14) Zašto je usvojem Pakt o mobilnosti i rastu i koja su njegova osnovna načela?
Usvojen je zato što su Maastrichtskim kriterijima konvergencije utvđene samo granice
javnog duga i deficita, dok su Paktom o sabilnosti i rastu samo dodatno proširena i više i
više definirana tkz procedura kod prekomjernih deficita.
Fiskalna pravila u EU se odnose na upravo definirane pokazatelje stanja javnih financija
Obveze iz Pakta u potpunosti su stupile na snagu uvođenjem eura 1. siječnja 1999.
godine.

60
Glavna načela pakta su:
1. zemlje su dužne težiti uravnoteženom proračunu;
2. novčane kazne do visine od najviše 0,5% BDP-a, za zemlje čiji proračunski deficit
prelazi 3% BDP-a
3. od kazne se izuzimaju one zemlje koje su se u godini povrede odredaba Pakta
susrele sa tzv. "izvanrednim okolnostima", tj. prirodnim katastrofama ili padom
BDP-a više od 2% godišnje
4. slična fleksibilnost postoji i kod javnog duga, gdje se za države s prethodno
iznimno visokim udjelom javnog duga u BDP-u smatra zadovoljavajućim ako im se
udio duga u BDP-u približava referentnoj vrijednosti (60% BDP-a)
zadovoljavajućom brzinom

Procedura kod prekomjernih deficita (engl. excessive deficit procedure – EDP)

Kada država članica zabilježi deficit veći od 3% BDP-a, EK priprema Izvješće i Preporuku
za prestanak situacije prekomjernog deficita. U toj Preporuci Vijeće EU određuje:
1. vremenski rok u kojem država članica mora smanjiti deficit ispod 3% BDP-a
2. prosječne godišnje vrijednosti smanjenja deficita tijekom određenog roka i
3. poziva državu članicu da predloži konkretne mjere koje će u konačnici rezultirati
smanjenjem deficita ispod granice od 3% BDP-a

Nakon što država članica predloži mjere za smanjenje deficita – sukladno zadanoj
dinamici i roku – Europska komisija ih analizira i potvrđuje njihovu realnost te redovito
prati njihovo ostvarenje.

15) Gdje se nalazi Hrvatska u pogledu ispunjavanja fiskalnih kriterija iz

Maastrichta?
Rast rashoda, izostanak snažnijih, dugo očekivanih, a odgađajnih reformi te ponovni rast
proračunskog deficita u protekle 2 godine ozbiljno dovode u pitanje održivost javnih
financija u RH. Takav smjer fiskalne politike neminovno otvara pitanje javng duga, čija je
optimalna razina od 40% BDP-a (za države poput RH) prijeđena još 2008, da bi u
sadašnjim trendovima premašila prag za više od 2 puta. Takva kretanja udaljavaju Hrv
od koncepta provođenja fiskalne politike u EU koja se provodi sukladno kriterijima iz
Maastrichta.

61
FISKALNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

16) Opišite 2 razdoblja u dosadašnjem kreiranju fiskalne politike RH.

Fiskalna politika od osamostaljenja do 1998. godine

→ stabiliziacijskim programom iz listopada 1993. je uspostavljeno uvođenje tvrdih
budžetskih oganičenja (tvrdo budžetsko ograničenje = ograničenje koje ne dopušta da se
troši više nego što se zaradi ) te je prekinuto deficitarno financiranje javne potrošnje.
Vlada se zalagala za primjenu restriktivne fiskalne politike te je u skladu s time učinjen
niz reformi i promjena u ukupnome fiskalnom i poreznom sustavu.

Fiskalna politika od 2000. do 2014. godine

→ u 2000. smanjuje se porezno opterećenje, dolazi do promjena poreza na dohodak
(povećan je neoporezivi dio dohotka i uvedena je 3.stopa poreza na dohodak 15%) i
izmjena poreza na dobit (smanjen je sa 30% na 25%) te je uveden niz poticajnih mjera
za investitiore. Unatoč reformama, fiskalni deficit je povećavan i u narednom razdoblju te
na zahtjev međunarodnih institucija tijekom 2004. godine se provodi fiskalna
konsolidacija- odnosno postupno smanjenje proračunskog deficita te usporavanje javnog
duga.
Cilj je postignut, povećani su porezni prihodi i djelotvornost poreznog sustava no nije
došlo do smanjenja prorezne administracije i očekivanog učinka na smanjenje sive
ekonomije te nije postignuta dovoljna stopa progresivnog poreza. Provedena reforma je
bila potrebna, ali njene mjere nisu do kraja bile pogođene.

17) Što obuhvaća konsolidirani proračun središnje države, a što opće?

Proračun opće države predstavlja ključno sredstvo vlade u vođenju ekonomske i
fiskalne politike. Ne prolazi cijelu aministrativnu proceduru kao državni proračun, ali je
važan kako ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i kako ih je potrošila.
Konsolidirani proračun opće države je rezultat konsolidacije između svih triju dijelova:
1. proračuna središnje države
– korisnici državnog proračuna
– izvanproračunski korisnici
– javna poduzeća
– javne institucije

62
 2. proračuna jedinica lokalne države
– jedinice lokalne uprave i područne samouprave (županije, općine i gradovi
i grad Zagreb) te svi korisnici lokalnih proračuna
3. proračuna fondova socijalnog osiguranja
– uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost
administracija sustava socijalne sigurnosti – hzzo, hzmo, hzz
Pri konsolidaciji se eliminiraju (izostavljaju) međusobne transakcije novca (prebacivanje
novca) iz jednog dijela državnog proračuna u drugi dio (izvanproračunske fondove).
Manjak opće države je 2015. iznosio 3,3% BDP-a.
Hrvatski javni dug je u 2016. dosegao razinu od 289,6mldr kuna ili 86,7% BDP-a.

18) Što čini strukturu prihoda, a što rashoda Državnog proračuna RH?
Prihodi → proračun konsolidirane središnje države financira se nizom prihoda, a od
ukupnih prihoda najvažniji prihodi čine:
– Različite vrste poreznih prihoda 55% (porezi na dobra i usluge obuhvaćaju opće
poreze na dobra i usluge, PDV (najvažniji porez, 65% ukupnih poreza), porez na
prodaju, trošarinu, porez na potrebne usluge i ostale poreze)
– Socijalni doprinosi: 36%
– Prihodi od upravnih i administrativnih pristrojbi, pristrojbi, po posebnim propisima i
naknadama: 3%
– Prihodi od imovine: 2%
– Pomoći od inozemstva (darovnice) i subjekata unutar općeg proračuna: 2%
– Kazne, upravne mjere i ostali prihodi: 1%
– Prihodi od prodaje nefinancijske imovine: 1%
– Prihodi od prodaje proizvoda i robe: 1%
Rashodi → za financiranje vojske, policije, obrazovanja, znanost, izgradnju cesta...
većina javne potrošnje ostvaruje se na državnoj razini, dok lokalnoj samoupravi ostaje
manji dio:
– Socijalne naknade (mirovine, naknade u zdravstvu): 53%
– Zaknade za zaposlene: 17%
– Financijski rashodi: 8%
– Matrijalni rashodi: 6%
– Subvencije: 4%
– Ostali rashodi: 4%
– Rashodi za nabavu nefinancijske imovine: 1%

63
U strukturi rashoda proračuna konsolidirane središnje države unutar najznačajnije stavke
rashoda - socijalnih naknada, najvažnija kategorija su rashodi za mirovine te naknade u
sustavu zdravstva, na koje je zajedno otpadalo 84,7% ukupnih socijalnih naknada u 2013.
godini.

19) Koja je razlika između državnog i javnog duga?

Državni dug – u ovaj dug spada dug središnjeg proračuna (državnog proračuna) i
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Državni dug predstavlja dio javnog
duga koji se izravno podmiruje iz državnog proračuna, a čine ga obveze po obveznicama
i trezorskim zapisima.
Javni dug – u ovaj dug spada dug središnjeg proračuna (proračun opće države),
proračuna lokalnih jedinica vlasti i izvanproračunskih korisnika. Javni dug predstavlja
bruto nominalnu vrijednost duga sektora opće države.

20) Tko donosi odluku o državnom dugu i državnim jamstvima te tko njima
upravlja?
Odluku o državnom dugu i državnim jamstvima na prijedlog Vlade RH donosi sabor.
Odluke o zaduživanje Vlade RH donosi temeljem iznosa i namjena utvrđenih u godišnjem
proračunu. Javnom dugom upravlja Ministarstvo financija, izdvojena agencija, u suradnji
s središnjom bankom.

21) Na koji se način zaduživala hrvatska država od svog osnutka?

 Od sredine 1990-ih najviše se zaduživala izdavanjem obveznica. Dug 1994. je bio
pretežno domaćeg podrijetla – 96%.
 Od 2000. sve se više zadužuje kreditiranjem kod polsovnih banki te putem
trezorskih zapisa.
 Od 2005. raste zaduživanje na domaćem tržištu.
 Početkom 2009. počinje utjecaj svjetske gospodarske i financijske krize: RH izdaje
obveznice na inozemnom tržištu.

22) Objasnite prednosti i nedostatke zaduživanja u inozemstvu u odnosu na

zaduživanje na domaćem tržištu.
Prednosti domaćeg zađuživanja je to što po osnovi servisiranja tog duga novac ne odlazi
izvan granica zemlje, čime se automatski suzbija vjerojatnost mogućeg gubitka likvidnosti
prema inozemstvu. Zaduživanje u inozemstvu pridonosi jačem razvoju i regulaciji
domaćihh financijskih tržišta.

64
Glavna prednost inozemnog zaduživanja su niže kamatne stope. Financiranje
proračunskog deficita obavlja se i na ino i na domaćem tržištu, ali prevladat će
inozemstvo.

PROVEDBA FISKALNIH PRAVILA U EUROPSKOM OKRUŽENJU

23) Javni dug i državna jamstva.

Za cjelovito razmatranje problematike duga opće države potrebno je uzeti u obzir i
potencijalne obveze države koje se odnose na dana državna jamstva i dug HBOR-a.
Državna jamstva su financijski instrument kojim država osigurava povrat kredita
(glavnice, kamata i drugih troškova) ako to ne obavi izvorni dužnik.
Vrste jamstava:
a) financijska – vlada i ministarstvo financija izdaju za zaduženja u zemlji i
inozemstvu uglavnom na razvojne programe na područjima posebne državne
skrbi, programe obnove lokalnih jedinica, poticanje nove proizvodnje,
zapošljavanje, tehnologiju...
b) činidbena – načelno su vezana za okončanje posla, mogu se davati temeljem
preimljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke,
nabavu zrakoplova temejem dugoročnih ugovora o zakupu te za infrastrukturne
projekte koji se izvode na osnovi koncesija
Od ukupno izdanih jamstva Republike Hrvatske u iznosu od 7,9 mlrd. kuna u 2014. godini
3,7 mlrd. kuna se odnosilo na domaća, a 4,2 mlrd. kuna na inozemna jamstva.
Iako navedene stavke ne ulaze u definiciju javnog duga, one su ipak realna opasnost da
to mogu postati, kao što se to dogodilo s jamstvima brodogradilištima.

24) Održivost javnog duga.

U Hrvatskoj je produljeno trajanje krize rezultiralo snažnim rastom nominalnog javnog
duga prikazanog na prethodnom grafikonu koji se (od 2008. do 2013.) većinom kretao po
dvoznamenkastim stopama rasta.

Kako bi se analizirala održivost udjela javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj možemo se

koristiti jednostavnim modelom održivosti javnog duga predstavljenog u Blanchardu.

65
Jednostavna analiza održivosti javnog duga

66
 25) Uz pomoć grafikona komentirajte održivost javnog duga u RH.

Razlika kamatne stope i stope raste BDP-a je bila negativna sve do 2008. kada je rt>gt.
Možemo zaključiti da je stanje, a posebno dinamika rasta javnog duga nepovoljna.
Načelno se smatra da je za zemlju naših obilježja stanje optimalno kada udio javnog duga
u BDP-u ne prelazi 40%, što je u znatnoj mjeri već nadmašeno. Dovoljno bi bio da RH
ostvari više stope rasta BDP-a od realnih kamatnih stopa koje plaća na javni dug.

26) Objasnite strukturu duga opće države prema razinama državne vlasti u RH.
Ukupni dug u prosjeku za period 2016/2017 iznosi 289 mlrd kn. Od toga najveći dio duga
se odnosi na središnju državu. 62% država se zadužuje na domaćem, a 38% na stranom
tržištu.

67
 27) Zaključak
Problem fiskalne politike u Hrvatskoj je prije svega kontinuirani proračunski deficit koji se,
s jedne strane, kumulira u već visokoj razini javnog duga zemlje, a s druge strane,
primorava nas da sve veći dio proračunskih rashoda usmjeravamo u plaćanje kamata za
postojeće dugove.

U uvjetima slabog gospodarskog oporavka i očekivanog niskog rasta, za zaustavljanje

rasta i preokretanje trenda rasta omjera javnog duga i BDP-a potrebno je ostvariti snažnu
fiskalnu konsolidaciju na rashodnoj strani, koja bi vodila prema ostvarenju primarnih
suficita i nižim kamatnim stopama na državni dug.

Rast rashoda, izostanak snažnijih, dugo očekivanih, a odgađanih reformi te ponovni rast
proračunskog deficita u protekle dvije godine sve ozbiljnije dovode u pitanje održivost
javnih financija u Hrvatskoj.

Takav smjer fiskalne politike neminovno otvara pitanje putanje javnog duga, čija je
optimalna razina od 40% BDP-a (za države poput Hrvatske) prijeđena još 2008. godine,
da bi u trenutku pisanja ove knjige nadmašila navedeni prag za više no 2 puta.

Dodatno, ovakva kretanja udaljavaju Hrvatsku od koncepta provođenja fiskalne politike u

EU/EMU koja se provodi u skladu s kriterijima iz Maastrichta i načelima Pakta o stabilnosti
i rastu.

68
8. REGIONALNI RAZVOJ I FISKALNA DECENTRALIZACIJA

REGIJA, REGIONALNA POLITIKA I REGIONALNI EKONOMSKI RAZVOJ

1) Što je regionalni ekonomski razvoj?

Regionalni ekonomski razvoj može se sagledati kao kombinacija kvalitativnih i
kvantitativnih značajki regionalnog gospodarstva.
→ kvantitativna dimenzija – mjerljive koristi koje nastaju uslijed rasta blagostanja i
razine dohotka, veće dostupnosti dobara i usluga, povećanja financijske sigurnosti, itd.
→ kvalitativna – socijalna i financijska jednakost, postizanja održivog razvoja i stvaranje
šireg raspona zaposlenja i poboljšanje kvalitete života u regiji.

Ekonomski razvoj ima i dimenzije proizvoda i procesa

→ proizvod – ostvarivanje zadanog outputa koji ima i kvalitativne i kvantitativne značajke
→ proces – politike, strategije, sredstva i resursi koji se koriste kako bi se postigla željena
razina outputa, kao i ostalih ciljeva
„primjena ekonomskih procesa i resursa dostupnih regiji, a koji rezultiraju održivim
razvojem i poželjnim ekonomskim ishodima za regiju, njezine poduzetnike i stanovnike”

69
2) Što je to regionalna ekonomika?
Regionana ekonomika - grana ekonomije koja utjelovljuje dimenziju prostora
Dva dominantna pitanja:
1. kako se stvara regionalno bogatstvo – alokacijska efikasnost (optimalna prostorna
ekonomska upotreba oskudnih resursa)
2. kako se nositi s nepoželjnim međuregionalnim nejednakostima – ekonomske
mjere za otklanjanje nejednakosti
regija – dio zemljišne površine koju karakteriziraju određena obilježja (fizička,
ekonomska, politička, i dr.) koja je čine jedinstvenom i različitom od drugih područja

3) TEORIJE MEĐUREGIONALNE KONVERGENCIJE. Usporedite neoklasične

teorije trgovine i rasta u kontekstu međuregionalne konvergecije.
Teorija međuregionalne konvergencije:
1. neoklasična teorija trgovine
2. neoklasična teorija ekonomskog rasta
Neoklasična (HOS model, statična) → regije će se specijalizirati u proizvodnji onog
dobra koje koristi relativno obilniji input, a slobodna trgovina će dovesti do izjednačavanja
cijene faktora proizvodnje među regijama.
Heckscher-Ohlin-Samuelson Model
Dinamička verzija (temelji se na modelima rasta Solowa i Swana) → dinamička
verzija međuregionalne konvergencije se temelji na neoklasičnoj teoriji rasta, na
nacionalnim modelima Solowa i Swana. Prema toj teoriji, koja je primjenjiva za zemlje i
regije postoje 2 vrste konvergencije:
1. UVJETNA – ne vodi nužno do izjednačavanja razine dohotka per capita među
zemljama jer se parametri rasta razlikuju među zemljama
2. APSOLUTNA – parametri modela rasta jednaki su za sve zemlje, što implicira da
će siromašne zemlje rasti brže od bogatih, kroz vrijeme, njihovi dohoci per capita
će se izjednačiti

70
4) TEORIJA IZVORNE BAZE. Što je to teorija izvorne baze?
Prema teoriji izvorne baze regionalni rast je određen odgovorom regije na egzogenu
svjetsku potražnju. Regije se ne trebaju nužno industrijalizirati da bi rasle, jer se izvoz
regije može sastojati od industrijskih, uslužnih ili poljoprivrednih dobara.
Razvojem regija njihova gospodarstva postaju raznolikija → rast lokalne proizvodnje →
povećanje lokalnog dohotka per capita → pojava novih industrija koje služe izvoznom
tržištu.
Regije će postepeno gubiti svoj identitet kao regije – proizvodnja će se raspršiti među
regijama tijekom vremena i dohoci per capita će konvergirati među regijama.

5) TEORIJE MEĐUREGIONALNE DIVERGENCIJE. Objasnite teorije

međuregionalne divergencije.
Empirijske studije potvrđivale su konvergenciju na regionalnoj razini u SAD-u, kritičari su
ukazali na postojanost siromaštva u većini zemalja u razvoju kao dokaz da e predviđanja
neoklasične teorije rasta ne mogu prenjeti na sve dijelove svijeta. Problem konvergencije
se nastojao izravno riješiti inkorporiranjem divergencijskih predviđanja u okvire postojećih
teorija regionalnog ekonomskog rasta.
Neoklasične teorije rasta ne mogu se primijeniti na sve dijelove svijeta:
1. Teorija kumulativne uzročnosti
– rastući prinosi na obujam stvaraju koncentraciju ekonomskih aktivnosti unutar onih
regija koje se prve industrijaliziraju
– dolazi do dinamičnog razvoja i visokih stopa rasta, u tim regijama raste
produktivnost čime proces rasta ima tendenciju da se hrani sam sobom kroz
proces kumulativne uzročnosti
– nerazvijene regije mogu imati koristi od rasta u razvijenim regijama kroz efekte
„širenja“ odnosno difuzije inovacija
– efekt „povlačenja“– rezultira bijegom kapitala i rada iz zaostale u razvijenu regiju

2. Teorija pola rasta

– ekonomski razvoj nije ravnopravno raspoređen na čitavom teritoriju regije nego se
radije koncentrira oko određenog pola rasta
– Pol – ključna industrija oko koje se razvijaju povezane djelatnosti

71
6) NOVE TEORIJE RASTA:
I. ENDOGENA TEORIJA RASTA
– tehnološki napredak i inovacije – endogeni
– znanje i učenje kroz rad omogućuju da akumulirane investicije u specifične oblike
fizičkog i ljudskog kapitala povećavaju tehnološku sposobnost u vremenu te fizičku
produktivnost rada
– Nedostatak: neuvažavanje prostora
II. NOVA EKONOMSKA GEOGRAFIJA (Paul Krugman)
Nudi objašnjenje sila koje dovode do nastanka industrijskih klastera
model „jezgra – periferija“ → poduzeća se koncentriraju jedno blizu drugog zbog
djelovanja centripetalnih sila koje potiču aglomeraciju.
– dok prevladavaju centripetalne sile događa se koncentracija i rast aglomeracije
pod utjecajem ekonomije obujma i eksternih ekonomija
– nakon što aglomeracija nadraste optimalnu veličinu, veća je snaga centrifugalnih
sila (disekonomije obujma i negativne eksternalije) pa dolazi do suprotnog procesa
u prostoru, dekoncentracije i seljenja nekih aktivnosti izvan prostora kojeg
obuhvaća aglomeracija

72
7) KLASIČNI KRITERIJI REGIONALIZACIJE. Objasnite i usporedite 3 klasična
kriterija regionalnizacije.
Regionazlizacija nacionalnog prostora je ključna pretpostavka regionalne gospodarske
politike i rješavanja unutarnjih i međuregionalnih gospodarskih nesklada, pa i
potencijalnih političkih i socijalnih tenzija.
tri klasična kriterija:
a) Kriterij homogenosti – regionalizacija se u ovom slučaju provodi na temelju nekog
obilježja koje je karakteristično za određeno područje
b) Kriterij gravitacije – aktivnosti područja su orijentirane prema većem urbanom
centru koje se još naziva i žarište rasta
c) Kriterij funkcionalnosti – regija je funkcionalno integrirana prema unutra u smislu
da je kretanje rada, kapitala i dobara češće unutar regije nego s drugom regijom

8) Politika regionalnog razvoja

→ cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih prema jačanju
konkurentnosti regionalnih i lokalnih jedinica u skladu s načelima održivog razvoja i
smanjivanju regionalnih nejednakosti prema stupnju razvijenosti.
→ Analiza regionalnih nejednakosti:
a) DEMOGRAFSKE – niska gustoća naseljenosti (u RH 75 st./km2 ->8. najrjeđe
naseljena članica EU)
b) EKONOMSKE – razlike u stupnju razvijenosti među regijama(mjereno BDP-om
per capita)

73
9) Navedite i objasnite zakonske instrumente hrvatske regionalne politike.
Kako bi potaknula razvoj u nerazvijenim dijelovima RH kao i na područjima koja su najviše
nastradala u Domovinskom ratu, RH je donjela zakon o područjima posebne državne
skrbi. Posebna pozornost je usmerena na razvoj i obnovu Grada Vukovara, a razvoj
brdsko-planinskih područja čija nadmorska visina, nagib, klimatske i druge prirodne
osobnosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika, uređen je Zakonom
brdsko-planinskim područjima. Hrvatski otoci su dobili posaben status u okviru Zakona o
otocima čime uređuju upravljanje njihovim razvitkom.
Navedeni zakoni i Strategija regionalnog razvoja RH i Županijskih razvojih strategija imaju
za cilj djelovati na smanjenje regionalne nejednakosti.

10) Usporedite hrvatske županije temeljem BDP-a p/c

74
11) Pitanje 9 tamo. Monocentrično gospodarstvo.

12) Na koji se način provodi regionalna politika EU?

Regionalna politika EU, koja je poznatija kao kohezijska politika, predstavlja prije svega
investicijska politika kojoj je cilj povećanje zaposlenosti i konkurentnosti, poticanje
ekonomskog rasta, poboljšanje kvalitete života i održivog rasta.
Nastoji smanjiti značajne ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje postoje
među europskim regijama.
Kohezijski fond je samo jedan od tri kanala putem kojeg se provodi regionalna (ili
kohezijska) politika Europske unije.
Danas se regionalna politika Europske unije provodi putem tri fonda:
1. Europskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) – sredstva su namijenjena
ulaganju u rast, tj. istraživanje i inovacije, informacijske i komunikacijske
tehnologije, konkurentnost malih i srednje velikih tvrtki, i dr.
2. Europskog socijalnog fonda (ESF) – cilj ulaganje u ljude, tj. zapošljavanje i
mobilnost, bolje obrazovanje, socijalnu uključenost, i dr.
3. Kohezijskog fonda (CF) – usmjeren na zemlje članice EU čiji je bruto nacionalni
dohodak per capita manji od 90 posto prosjeka EU

75
13) Objasnite NUTS klasifikaciju na primjeru Hrvatske.
NUTS klasifikacija- hijerarhijska podjela ekonomskog teritorija EU na teritorijalne
jedinice (regije) u svrhu prikupljanja, razvoja i harmonizacije europske regionalne
statističke građe, socio-ekonomske analize regija i oblikovanja regionalnih politika
Europske unije.
tri hijerarhijske razine:
- NUTS 1 razina: glavne socio-ekonomske regije (98 NUTS 1 regija u Europskoj uniji);
- NUTS 2 razina: osnovne regije za primjenu regionalnih politika (276 NUTS 2 regija);
- NUTS 3 razina: male regije za dijagnozu specifičnih problema (1.342 NUTS 3 regija)

RH 2007. -tri NUTS 2 regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) i

Jadranska Hrvatska
2012. nova podjela RH na dvije NUTS 2 regije: Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu
Hrvatsku
NUTS klasifikacijom hrvatski teritorij je hijerarhijski uređen na sljedeći način:
 NUTS 1 razina: Republika Hrvatska
 NUTS 2 razina: Jadranska i Kontinentalna Hrvatska
 NUTS 3 razina: 21 županija

76
14) Regionalna politika EU. Po kojem kriteriju se vrši podjela sredstva regionalne
politike EU?
Za potrebe regionalne politike u razdoblju 2014.-2020. bit će izdvojeno 351,8 mlrd. EUR
Financiranje s obzirom na razinu razvijenosti regije:
a) Manje razvijene regije (BDP per capita < 75% prosjeka EU-27) - u ovu skupinu
pripada oko 27 posto stanovništva (među njima i obje hrvatske NUTS 2 regije) i imat
će na raspolaganju 182 mlrd. EUR.
b) Tranzicijske regije (BDP per capita između 75 i 90% prosjeka EU-27) – 12% st. EU
i imat će na raspolaganju 35 mlrd. EUR.
c) Razvijenije regije (BDP per capita > 90% prosjeka EU-27) – 61% st. EU i imat će na
raspolaganju 54 mlrd. EUR

15) U koje će se svrhe trošiti sredstva iz fondova regionalne politike EU za RH u

razdoblju od 2014.-2020.?
Najveći dio iznosa namjenjen Hrvatskoj će se iskoristiti za razvoj manje razvijenih regija
(obje hrvatske NUTS 2 regije). Ostala pomoć će se preraspopdijeliti za ciljeve kohezijskog
fonda, europsku teritroijalnu suradnju i pomoć za zaspošljavanje mladih.

77
16) LOKALNE JEDINICE I DECENTRALIZACIJA
Lokalna samouprava - „pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim
zakonom, uređuju i upravljaju bitnim dijelom javnih poslova na vlastitu odgovornost i u
interesu lokalnog stanovništva”
Načelo supsidijarnosti - dio javnih funkcija obavlja se na što je moguće nižoj razini vlasti,
a više razine vlasti (supsidijarno) preuzimaju samo onaj dio poslova koje lokalne vlasti ne
mogu dovoljno učinkovito obaviti na nižoj razini
Lokalna vlast u Hrvatskoj obuhvaća dvije razine vlasti: lokalnu samoupravu i područnu
(regionalnu) samoupravu
LOKALNE JEDINICE I DECENTRALIZACIJA
Općina – područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i
društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva
Grad – jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima
više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i
društvenu cjelinu
Županija – prirodna, povijesna, prometna, gospodarska, društvena i samoupravna
cjelina, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa
administrativno-teritorijalni ustroj: lokalne jedinice uključuju 127 gradova i 428 općina,
20 županija i Grad Zagreb s posebnim statusom grada i županije

17) RASPODJELA JAVNIH FUNKCIJA I PRIHODA IZMEĐU SREDIŠNJE I LOKALNIH

VLASTI
Fiskalna decentralizacija podrazumijeva prijenos fiskalne snage od središnje na niže
razine vlasti (regionalne i lokalne) za financiranje utvrđenih odgovornosti u ponudi javnih
dobara i usluga
Fiskalno izravnanje – raspodjela fiskalnih sredstava među razinama vlasti s ciljem
ublažavanja nejednakosti proizašlih iz razlika u sposobnosti prikupljanja prihoda ili
troškovima pružanja javnih dobara
Prijenos fiskalnih prihoda sa središnje na niže razine vlasti predstavlja okomito
izravnanje, dok se vodoravno izravnanje postiže prijenosom fiskalnih prihoda između
teritorijalnih jedinica istih razina

78
18) Kako se mjeri razina fiskalne decentralizacije?
STUPANJ FISKALNE DECENTRALIZACIJE od 2002. do 2014.
Za utvrđivanje razine fiskalne decentralizacije koristi se udio lokalnih prihoda odnosno
rashoda u prihodima odnosno rashodima konsolidirane opće države. Na taj način utvrdit
će se stupanj decentralizacije prihoda i rashoda koji predstavljaju uobičajnu mjeru
decentralizacije nekog sustava.

79
80
81
82
83
GH Odgovori na najčešća pitanja

Esejska:
1. Natalitet, mortalitet, fekonditet.
2. Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.
3. Radni kontingent i njegove sastavnice.
4. Radni kontingent tijekom 20. st.
5. Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.
6. Granični/marginalni kapitalni koeficijent.
7. Kretanje inozemnog duga u RH.
8. Instrumenti fiskalne politike.
9. Maastrichtski kriteriji konvergencije.
10. Konsolidirani proračun središnje i opće države.
11. Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.
12. Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.
13. Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta.
14. Zašto je rad bitan u gospodarstvu.
15. Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.
16. Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.
17. Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.
18. Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi.
19. Životni ciklus turističkog proizvoda.
20. Trgovina na veliko.
21. Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.
22. Javna uprava.
23. Jaz objekta i jaz ideja.
24. Da li se i na koji nacin patenti smatraju dobrom mjerom outputa istrazivanja i
razvoja?
25. Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja.
26. Centrifugalne i centripetalne sile.
27. Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika

84
 1. Natalitet, mortalitet, fekonditet.
Rodnost, još nazivamo natalitet ili fertilitet označuje broj rođenja u stanovitoj populaciji u
određenom vremenskom razdoblju (obično godinu dana).
Smrtnost, još nazivamo mortalitet označuje broj umrlih u stanovitoj populaciji u
određenom vremenskom razdoblju (obično godinu dana).
Fekonditet je fiziološki potencijal/kapacitet plodnosti ženskog pučanstva.

2. Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.

Fertilno kontingent se kretao na razini od 50% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Najveće oscilacije u predfertilnom i postfertilnom

1900. 2001.
predfertilni 36.31% 17,27%
postfertilni 15,2% 33,99%

Negativan utjecaj -> starenje fertilnog kontingenta

3. Radni kontingent i njegove sastavnice.

Radni kontingent je stanovništvo u radno sposobnoj dobi.
Ne poklapa se sa radnom snagom, on je fiziološki okvir za formiranje radne snage.
Radni kontingent Pkr čini muško stanivništvo Pm(15-64) i žensko Pf(5-59). Prk=Pm(15-64)+Pf(15-
59)

4. Radni kontingent tijekom 20. st.

udjeli stanovništva od 1971. – 2001.

 predradni (0-14) 22,6% ---> 17%
 radni (15-64) 67,2% ---> 66,9%
 postradni (65+) 9,6% ---> 15,6% (gotovo udvostručen)
U istom periodu:
 koeficijent ulaska u radnu dob (smanjen) 12,05% ---> 9,04%
 koeficijent izlaska iz radne dobi (povećan) 7,78% ---> 8,82%

85
 5. Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.
Računa se kao omjer uporabljenog kapitala (∑Fi) i stvorene dodane vrijednosti (Ova).
Omogućuje uvid u intenzivnost kojom sadašnje generacije koriste ukupno raspoložive
fondove proizvodnog kapitala. {kp}
U njemu si „skriveni“ netransparantni doprinosi pojedinih generacija zbog čega se ne
može jasno razlučiti ostvaruju li zaista sadašnje generacije napredak, uvećava li se
nacionalno bogatstvo ili se „troši“ doprinos prošlih generacija.
6. Granični/marginalni kapitalni koeficijent.
Koristi se kako bi se „izolirao“ doprinos sadašnjih generacija, kako bismo utvrdili stvarnu
„realnu“ efikasnost uporabe kapitala. {kg}
U odnos se stavlja uvećanje (promjenu) fiksnog proizvodnog kapitala (∆ Ft) prema
povećanju proizvodnje, odnosno dodane vrijednosti (∆Ova,t) u nekom vremenskom
razdoblju.

7. Kretanje inozemnog duga u RH.

Omjer inozemnog duga i BDP-a je još 2004. prešao granicu od 80%, dok je
2007.godine inozemni dug iznosio 87,8% BDP-a.
U razdoblju od 1998.-2007. inozemni dug se povećao za 3,6 puta, odnosno rastao je po
prosječnoj stopi od visokih 15,4% (3x više od stope rasta BDP-a).
Omjer otplaćenog inozemnog duga u odnosu na izvoz roba i usuluga 2007. g. je iznosio
35,8%. Znači da je više od jedne trećine hrvatskog izvoza namijenjeno otplati
inozemnog duga.
8. Instrumenti fiskalne politike.
Promjene u vrsti i visini javnih prihoda i rashoda provode se primjenom:
1) automatskim stabilizatorima – javni prihodi i rashodi koji automatski, bez
neposrednog utjecaja države, reagiraju na promjene u privatnoj sferi. Na taj
način ublažavaju učinke promjena ukupne ponude i potražnja. Najvažniji
automatski stabilizator je porez na dohodak – smanjuje mogući porast
nacionalnog dohodka u fazi poleta i pad dohodka u vrijeme recesije
2) formule elastičnosti – mjere usmjerene na uklanjanje uzroka i posljedica
poremećaja u gospodarstvu. U svrhu stvaranja određenog automatizma u
ukljanjanju tih posljedica i uzroka, propisima se utvrđuju određene mjere politike
javnih prihoda i rashoda u slučaju promjena i time se osigurava skraćivanje
vremenskog pomaka između nastupanja pojave i djelovanja na nju.
3) diskrecijskim mjerama – najvažnije, mjere koje nadležna državna tijela
poduzimaju prema vlastitoj procjeni, a koje nisu unaprijed utvrđene. Vrsta i
vrijeme primjene mjera ovisi o vrsti i veličini poremećaja. U odnosu na

86
 automatskog stabilizatora i formule elastičnosti, diskrecijske mjere traže
određeno vrijeme i to je njihov nedostatak, ali njihova primjena je nezamjenjiva.

9. Maastrichtski kriteriji konvergencije.

Predstavljaju jedno od ograničenja koje sve članice trebaju ispuniti kako bi postale dio
EMU, a u svrsi su očuvanja stabilnosti cijena i fiskalne discipline zemalja članica.
5 temeljnih ekonomskih kriterija konvergencije:
1) stabilnost cijena – stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% boda prosječne stope
inflacije triju država članica sa najmanjom inflacijom
2) kamatne stope – prosječna dugoročna nominalna kamatna stopa ne smije biti
viša od 2% boda u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom
stopom inflacije
3) deficiti proračuna opće države – udio proračunskog deficita opće države u BDP-
u ne smije prelaziti 3%
4) državni dug – udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60%
5) stabilnost tečaja – nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije
godine i mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim
monetarnim sustavom (± 2,25%)

10. Konsolidirani proračun središnje i opće države.

Konsolidirani proračun središnje države je zbroj primitaka i izdataka državnog

proračuna i proračuna izvanproračunskih fondova.
Konsolidirani proračun opće države rezultat je konsolidacije između sva tri dijela:
državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave.
Pri konsolidacije se eliminiraju međusobne transakcije novca (prebacivanje novca) iz
jednog dijela državnog proračuna u drugi dio.
11. Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.
Zakon o proračunu definira državni dug kao dug središnjeg proračuna. Javni dug
predstavlja dug proračuna opće države.
Javni dug nastaje iz različitih razloga:
1) za potrebe financiranja kapitalne izgradnje
2) za pokrivanje tekućih rashoda države
3) radi budućih potencijalnih obveza države (poput zdravstva, umirovljenika)
Ovisno o tome duguje li država vjerovnicima u zemlji ili inozemstvu razlikujemo domaći i
inozemni javni dug.

87
Javni dug je stanje čija se veličina utvrđuje na određeni dan, odnosno u jednom
trenutku za razliku od proračunskog deficita koji je tijek, te formira se i mjeri kretanjima
tijekom vremena.

12. Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.
S obzirom na važnost uvoza strane štednje za kreiranje novčane mase i stabilnost
tečaja, devizne aukcije su zauzele središnje mjesto u monetarnoj politici.
Devizne se aukcije provode prema diskrecijskoj odluci HNB-a i u pravilu služe za
držanje nominalnog tečaja eura u rasponu koji jamči stabilnost cijena.
U pravilu su aprecijacijski pritisci (pad tečaja) povezani s kupovinom deviza na
aukcijama, a deprecijacijski pritisci (rast tečaja) s prodajom deviza na tržištu.
Na taj način HNB reagira na trendove na tržištu, pokušava ih poništiti i drži tečaj kune u
nedeklariranom rasponu (tzv. dirty floating).
13. Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto
ukinuta.
Uvedena je s ciljem usporavanja inozemnog zaduživanja hrvatskih banaka u
inozemstvu. Uvođenje je postiglo cilj i do kraja 2006. inozemna zaduženost banaka je
počela opadati.
Uvedena je 14. srpnja 2004. kao obveza banaka da izdvajaju 24% od neto prirasta
svoje inozemne pasive u odnosu na stanje u lipnju 2004., te da sveukupnu takvu
pričuvu polažu na poseban račun u središnjoj banci kao beskamatni devizni depozit na
neodređeni rok.
Tijekom vremena je povećana na 30%, zatim 40% pa 55%, da bi 10. listopada 2008.,
uslijed početka globalne krize, bila ukinuta.

14. Zašto je rad bitan u gospodarstvu.

Rad je danas najvažniji gospodarski resurs / najbitniji čimbenik u proizvodnji i
gospodarstvu. U nedostatku rada, odnosno kod nezaposlenosti (koja predstavlja jedan
od najtežih problema za gospodarstvo), nastupa izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva
visoke fiskalne troškove (povećavaju se socijalni transferi, potpore nezaposlenima i za
zapošljavanje), pridonosi značajnoj „razgradnji“ ljudskog kapitala gospodarstva,
povećava nejednakost i neravnopravnost u društvu.

88
 15. Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.
Zbog obuhvata sive ekonomije sanketomje veći broj zaposlenih, a broj nezaposlenih
manji od onog iz administrativnih izvora.
Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi evidenciju nezaposlenih uz pomoć ankete
radne snage. Od 2007. anketa se provodi kontinuirano, kućanstva se anketiraju
neprekidno svaki tjedan, a podaci se obrađuju i objavljuju tromjesečno.
Prema kriteriju ankete o radnoj snazi, osoba je nezaposlena ako zadovoljava sljedeća 3
uvjeta:
1) u referentnom tjednu nije obavljala nikakav posao za novac ili plaću u naturi
2) ako je u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno tražila posao
3) ako bi ponuđeni posao mogla početi obavljati u iduća 2 tjedna

Na temelju administrativnih izvora nezaposlenom se osobom, prema Zakonu o

zapošljavanju, smatra osoba:
 u dobi od 15-65 godina
 sposobna za rad
 evidentirana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja i
redovito se prijavljuje
 nije u radnom odnosu
 nije vlasnik niti većinski suvlasnik više od 51% udjela u trgovačkom društvu ili u
drugoj pravnoj osobi, poljoprivrednom gospodarstvu
 ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost
 nije redoviti učenik, student ili umirovljenik

16. Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.

Mjere aktivne politike obuhvaćaju:

1) posredovanje pri zapošljavanju
2) specijalizirano obučavanje i dodatno obrazovanje (prekvalifikacija, dokvalifikacija,
specijalizacija)
3) kreiranje novih radnih mjesta u javnom sektoru putem javnih radova
4) poticanje samozapošljavanja i otvaranja manjih poduzeća
5) subvencioniranje zapošljavanja
6) specijalne programe za ugrožene skupine, invalide, mlade i sl.
Osnovni cilj aktivnih mjera je povećati fleksibilnost radnika, postići što bolju usklađenost
ponude i potražnje radne snage te poboljšati položajteško zapošljivih skupina na tržištu
rada. HZZ ima bitnu ulogu u provođenju aktivnih mjera politike tržišta rada.

89
Pasivna politika na tržištu rada se odnosi na socijalno zbrinjavanje osoba pogođenih
nezaposlenošću, pa ohuhvaća mjere kao što su novčane naknade za vrijeme
nezaposlenosti ili programi ranog umirovljenja.

17. Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.

Sektorski ili vertikalni pristup je usmjeren na davanje potpora onim sektorima od kojih se
očekuje da će imati visoke stope rasta ili koji su u gubicima, pa im državna pomoć služi
opstanku ili rehabilitaciji. Sektorski pristup vodi računa o specifičnim obilježjima sektora,
te njegov sadržaj osim različitih oblika subvencija mogu biti i aktivnosti koje
predstavljaju tehnološko-inovacijsku podršku.
Horizontalnim se pristupom osigurava kohezija i sinergija između strateških sektora.
Horizontalnom razvojnom politikom se zapravo potiču tzv. „nevidljive investicije“ koje
omogućuju porast konkurentnosti cjelokupne industrije i nacionalnog gospodarstva.
Dugoročno, mjere horizontalne industrijske politike rezultiraju angažiranjem
visokostručne radne snage, primjenom suvremenih tehnoloških rješenja, poboljšanjem
upravljačkih procesa, unaprijeđenjem organizacije proizvodnih procesa.

18. Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o

poljoprivredi.
Agrarna politika se može najsažetije definirati kao ukupna djelatnost nositelja
ekonomske politike prema poljoprivredi.
Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi:
1) Prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri
domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima
2) Promicanjem učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja
konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu
3) Omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti
poljoprivrednog dohodka
4) Omogućavanje pristupa potrošačima odgovarajućoj stabilnoj ponudi hrane
sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijena i kakvoće hrane te
sigurnosti prehrane
5) Čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede
6) Očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti

90
 19. Životni ciklus turističkog proizvoda.

Glavne etape razvojnog ciklusa turističkog sektora:

1) Iniciranje – početna istraživačka etapa koju obilježava mali broj turista
avanturista, istraživača željnih novih atrakcija i neotkrivene prirode na račun
etabliranih destinacija
2) Tranzicija – etapakojom se postupno uspostavlja turističko tržište, razvija
administrativna infrastruktura, definira urbanistička politika itd.
3) Razvitak – etapa visoke turističke razvijenosti neke zemlje, ili regije u određenoj
zemlji; broj turista premašuje broj lokalnog stanovništva, potrebna je uvozna
radna snaga u turističkoj industriji, tržište se širi promocijom dodatnih/umjetnih
turističkih atrakcija
4) Stagnacija – etapa kada dolazi do viška smještajnih kapaciteta, koncentracija na
paket-aranžmane i kongresni turizam, učestale promjene vlasništva nad
objektima, pojava socijalnih i ekoloških problema
5) Pad ili oživljavanje – gubitak tržišta, a razlozi su pretežito vikend-turizam i dnevni
turisti, konverzija turističkih objekata u druge namjene ili, u slučaju oživljavanja,
pronalazak novih atrakcija i novog emitivnog tržišta

20. Trgovina na veliko.

To je djelatnost kupnje i preprodaje robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim
korisnicima i ustanovama te drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na
veliko ili malo.
Tu je uključen tranzitni promet robe (prodaja robe koja se po nalogu prodavača
neposredno isporučuje kupcu).

21. Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.

Trgovini možemo pripisati više funkcija u procesu povezivanja proizvodnje s
potrošnjom. Najčešće izdvajamo 3 osnovne funkcije trgovine koje ona obavlja
istovremeno nabavkom, skladištenjem i prodajom robe:
1) Interpersonalna – nabava robe od proizvođača i prodaja potrošačima (u trg. na
malo, veliko)
2) Interlokalna – proizlazi iz prostornog nepodudaranja proizvodnje i potrošnje
(trend udaljavanja proizvodnih jedinica od mjesta potrošnje)
3) Intertemporalna – neusklađenost vremena proizvodnje i potrošnje
Osim osnovnih funkcija koje se odnose na realizaciju posredničke uloge trgovine u
robnom prometu, trgovina obavlja još čitav niz dopunskih funkcija. Dopunske funkcije
obuhvaćaju aktivnosti koje su posljedice kretanja robe od proizvođača do potrošača
(skladištenje, čuvanje, pakiranje itd.). One pomažu i olakšavaju obavljanje osnovnih
(posredničkih) funkcija.

91
 22. Javna uprava.

Javna uprava je aktivni dio vlade, sredstvo kojim se ostvaruju državni ciljevi, najbolje ju
je razumjeti kao izvršni dio države.
Javna uprava je kooperativni skupni napor u javnom okruženju koji obuhvaća 3 grane:
izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Dio je političkog života, a razlikuje se bitno od privatne
uprave iako je usko povezana s velikim brojem privatnih organizacija, skupina i
pojedinaca.
3 su pristupa javnoj upravi koji pojašnjavaju njezine funkcije:
1) Politički pristup – orijentira se prema istraživanju vrijednosti predstavničkog
sustava u pojedinoj zemlji
2) Pravni pristup – u središte stavlja njezinu visoku ovisnost o zakonima i
zakonskim propisima koji reguliraju njen rad
3) Menadžerski pristup (upravljački) – javni se sektor tretira kao jedan veliki
poslovni sustav, pretpostavlja minimiziranje razlika između menadžmenta u
javnom i privatnom sektoru

23. Jaz objekta i jaz ideja.

Pri objašnjavanju postojanog siromaštva možemo primjeniti 2 ekstremna pogleda.
Jaz objekta obuhvaća objekte kao što su tvornice, ceste ili sirovine. Prema tome zemlje
su siromašne zbog manjka vrijednih objekata.
Jaz ideja predstavlja dostupnost ideja koje se koriste za generiranje ekonomske
vrijednosti. Prema tome zemlje su siromašne zbog manjka dostupnosti ideja.
Također je moguće da zemlje pate od dvostrukog jaza, ideja i objekta istovremeno.

24. Da li se i na koji nacin patenti smatraju dobrom mjerom outputa istrazivanja

i razvoja?

(Patent je garancija pojedincu ili poduzeću za ekskluzivno pravo na izum ili inovaciju u
određenom vremenskom trajanju.)
Patenti se smatraju indikatorom outputa (fertilnosti) istraživanja i razvoja. Općenito se
smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja, bez obzira na postojanje
nedostataka.
Uspostava patentnog sustava sustava dovela je do velikog napretka u spremnosti i
prihvaćanju pojedinaca i poduzeća da obznane rezultate svojih istraživanja ostatku
ekonomije.
Patenti imaju općenit utjecaj na ekonomiju jer su na taj način izumi i inovacije dostupni
javnosti puno prije nego što bi to bio slučaj kada patentnog sustava nebi bilo.

92
 25. Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti
istraživanja.
Iako se često koriste u svrhu indikatora outputa (fertilnosti) istraživanja, postoje
određena ograničenja.
1) pojedinci i poduzeća ponekad ne žele javno objaviti svoja otkrića kako bi zadržali
ekskluzivnost ili monopolska prava na svoju inovaciju – prema tome određeni
broj rezultata istraživanja nikad ne dođe do patentnog ureda te se ne bilježi u
statistikama o patentima
2) problem u ponderu utjecaja pojedinog patenta na ekonomiju – jer statistika o
patentima bilježi broj patenata, a ne njihov utjecaj na ekonomiju (patentiranje
motornog ulja s unutrašnjim izgaranjem i britvica Mach 3 nema isti učinak na
gospodarstvo, ali predstavljaju 2 patenta)
3) problematičan je proces patentiranja – jer može proći dosta vremena prije nego
što izum ili inovacija stvarno postanu patentirani – što može ovisiti o broju ljudi
koji ispituju patent ili same kompleksnosti patenta

26. Centrifugalne i centripetalne sile.

Krugman razlikuje centripetalne (aglomeracijski učinci koncentracije) i centrifugalne

(učinak disperzije).
Centripetalne sile:
 povezanost proizvodnje i potrošnje (veličina tržišta)
 gustoća tržišta (rada, robe, usluga i kapitala)
 mogućnost prelijevanja znanja
 ostale eksterne ekonomije
Centrifugalne sile:
 imobilnost proizvodnih faktora
 visoke rente
 zagušenje
 ostale disekonomije

93
 27. Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika.

Regionalna makroekonomika analizira komparativne ekonomske karakteristike različitih

regija u okviru nacionalne ekonomije.
Modeli regionalne makroekonomikesu slični modelima nacionalnih ekonomija, ali
umjesto međusobnih odnosa između različitih zemalja, oni posvećuju pozornost na
međusobne odnose između između različitih regija.
Pitanja kojima se bavi uključuju:
 komparativni ekonomski rast
 varijacije razine zaposlenosti između regija
 kretanje faktora proizvodnje između regija

94
Esejska pitanja 2:
Centrifugalne i centripetalne sile
Radni kontigent tijekom 20 stoljeca - kretanje predfertil., fertil. i postfertilnog stanovništva
Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi
Razlika između anketne i administrativne stope nezaposlenosti
Zivotni ciklus turistickog trzista
Zašto je rad bitan?
Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju?
Trgovina na veliko
Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno
Instrumenti fiskalne politike
Maastricht kriteriji
Prosjecni i granicni kapitalni koeficijent
Kako nastaje javni dug
Kretanje inozemnog duga u rh
Koje su mjere aktivne politike zapošljavanja i navedi razliku između aktivne i pasivne politike
Što je radni kontigent i njegove sastavnice
Kada je i zašto uvedena granična stopa obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta
Konsolidirani proračun središnje i opće države
Razlika između horizontalne i vertikalne industrijske politike
Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja
Nabroji i ukratko objasni funkcije trgovine

95