Professional Documents
Culture Documents
1. Ključni “okidač” nevjerojatnog ekonomskog rasta I razvoja nakon 1780.-ih godina, kao I razlog pojave
demografske tranzicije je …. industrijska revolucija
2. BDP dvije zemlje I više zemalja se mora preračunati u zajedničku valutu kako bi ih mogli usporediti.
Točno ( to olakšava međunarodnu usporedbu razine razvijenosti)
4. Kako zovem vrijednost unaprijed izgubljenog izbora za dobivanje nečeg drugog ili vrijednost sljedeće
najbolje alternative? – oportunitetni trošak
5. Osnovnim ekonomskim pitanjima pridružite njihovo značenje kada promatramo gospodarski sustav
zemlje I planiramo razvoj
za koga? – pitanje mogućnosti aktivacije raspoloživih resursa I tehnologije kako bi se zadovoljilo
sofisticirano ili manje sofisticirano tržište
gdje? – pitanje mogućnosti aktivacije raspoloživih resursa I tehnologije uvažavajući specifičnosti
regionalne sredine shodno regionalnim razvojima
što? – pitanje raspoloživosti resursa (stanovništvo I prirodni resursi) te ono determinira odluku u kojem
se smjeru može aktivirati proizvodnja i…
kako? – pitanje izbora tehnologije, a koje će determinirati buduću proizvodnju I ekonomski rast I razvoj
kroz aktiviranje raspoloživih resursa I …
8. Još uvijek najvažniji pokazatelj dostignutog stupnja razvoja neke zemlje koji služi za međunarodnu
usporedbu razvijenosti zemlje jest … bdp?
10. Dopunite : u teoriji svaki rast nominalnih plaća (W) brži od produktivnosti, rezultira
a) porastom cijena(inflacijom) I sporijim rastom realnih plaća (W/P)
11. Dvije zemlje s istom razinom BDPa per capita, ovisno o distribuciji dohotka, mogu imati bitno različit
broj ljudi koji živi ispod granice siromaštva.
točno , prisjetimo se razlike između ekonomskog rasta I razvoja
12. Recesije u Hrvatskoj su odraz zbivanja u okruženju – kombinacija internih I eksternih čimbenika
1. Tranzicijska recesija : tranzicija I Domovisnki rat
2. Kasna tranzicijska recesija : Bankarska kriza u RH 98. I 99. God; Ruska proračunska kriza 98; NATOove
ratne akcije na Kosovu zbog kojih pada hrvatski turizam
3. Svjetska financijska I ekonomska kriza : recesija u okruženju I pad izvoza bili su okidači za recesiju.
Nakon toga padaju osobna potrošnja, investicije I zaposlenost, fiskalni sector se suočava s poteškoćama
točno
14. Kada mjerimo ekonomski rast, tada se koriste realne stope raste, odnosno stope rasta BDP-a
umanjene za stopu inflacije (mjerene deflatorom)
točno
18. BDP per capita mjeri prosječan BDP po stanovniku zemlje, ali ne nudi nikakve informacije o
devijacijama od tog prosjeka
točno , ekonomski rast I razvoj
19. Potrošni pristup je zbroj osobne potrošnje, investicija, finalne državne potrošnje I neto izvoza (izvoz
umanjen za uvoz)
točno
20. Vrsti recesije pridružite njezino značenje
W recesija – nakon prividnog oporavka gospodarstvo opet pada
L recesija – nakon početnog pada, BDP duže vremena ostaje ispod potencijalne razine
U recesija – nagli pad I sporiji oporavak
V recesija – nagli pad I ubrzani oporavak
21. Cijene se među zemljama razlikuju unutar istog vremenskog razdoblja na isti način kao što se unutar
zemlje cijene razlikuju između različitih vremenskih razdoblja. Stoga je nužno BDP per capita korigirati I
za razlike u razinama cijena među zemljama.
točno, kada mjerimo ekonomski rast, tada se koriste realne stope rasta, odnosno stope rasta BDP-a
imanjene za stopu inflacije (mjerene deflatorom)
23. Sektoru nacionalnog gospodarstva pridružite klasične, opće prihvaćene, oblike društva
Poljoprivredno - više ili jednako od 50% radne snage u poljoprivredi
društvo manje ili jednako od 30% u industriji
manje ili jednako od 20% u uslužnom sektoru
Poluindustrijsko – manje ili jednako od 10% radne snage u poljoprivredi
društvo manje ili jednako od 40% radne snage u industriji
više ili jednako od 50% radne snage u uslužnom sektoru
Industrijsko – manje ili jednako od 20% radne snage u poljoprivredi
društvo više ili jednako 50% radne snage u industriji
manje ili jednako 30% radne snage u uslužnom
24. Kada se radi o vremenskoj seriji agregatne proizvodnje, odnosno BDP-u, trend predstavlja
potencijalni BDP, a ciklus jaz BDP-a
točno
25. Osim tzv. “državnih promašaja” (investicijska klima + osnaživanje siromašnih građana) koje je ocrtao
Stern 1958. Godine, zanimljiv je pristup “zatajenja tržišta” koji se na fokusira na ograničenja što ih
postavljaju vlasti, nego nesavršenosti, nedostatke, ne funkcioniranje tržišta – okruženje niskog dohotka
koje blokira investicije I poduzetniištvo u netradicionalnim djelatnostima
Javna dobra – prisutno je odsustvo rivalstva u potrošnji, nemogućnost isključivanja iz potrošnje I
zajedništvo ponude
Vlasničke eksternalije - prisutna su nejasno definirana vlasnička prava, nesklad privatnih I društvenih
troškova/koristi
Tehničke eksternalije – prisutna je imperfektnost tržišnih struktura (npr monopoli) koja uzrokuje
previsoke cijene I premale količine
26. BDP se izražava po glavi stanovnika(per capita) kako bi se izmjerila prosječna razina životnog
standarda.
točno, neprecizno je uspoređivati stupanj ekonomskog rasta u apsolutnim vrijednostima
29. Razina cijena od 120 znači da su cijene u prosjeku manje za 20% od prosjeka
netočno, cijene su veće za 20%
31. Razina cijena od 150 znači da su cijene u prosjeku veće za 50% od prosjeka.
točno
32. Ukupna produktivnost faktora proizvodnje (TFP) se računa na način da se od stope rasta BDP-a
oduzmu ponderirane stope rasta fizičkog kapitala, broja zaposlenih I ljudskog kapitala.
točno