- MAKROEKONOMIJA – studij o funkcioniranju privrede kao cjeline.

Ona se bavi cjelokupnim nivoom

nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, cijena i vanjske trgovine.
- POKAZATELJI MAKROEKONOMIJE: bruto domaći proizvod (bdp),stopa nezaposlenosti (udio radnika u
nekom gospodarstvu koji nisu zaposleni a traže posa, stopa inflacije
- DEVALVACIJA – snižavanje vrijednosti jedne valute u odnosu na druge.
- REVALVACIJA – porast vrijednosti jedne valute u odnosu na druge.
- DEPRECIJACIJA – pad cijene jedne valute u odnosu na druge.
- APRECIJACIJA – rast cijene jedne valute u odnosu na druge.
- INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE – tehnike kojima subjekti ekonomske politike interveniraju radi
postizanja željenih promjena u varijablama ekonomske politike.
1.) FISKALNA POLITIKA - državna politika usmjerena na promjene državnih prihoda i rashoda, sa
svrhom ostvarivanja osnovnih makroekonomskih ciljeva.
2.) MONETARNA POLITIKA - nastoji postići željene promjene agregatne potražnje pomoću određenih
promjena novčane ponude.
3.) MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA 4.) POLITIKA DOHODAKA
- DRŽAVNA POTROŠNJA G (ili budžetska potrošnja, javna potrošnja) – ukupan iznos državne potrošnje na
dobra i usluge uvećan za naknade državnim namještenicima. Ne uključuje transfere od strane vlade ili plaćanja
kamata za javni dug.
- PROSJEČNA SKLONOST POTROŠNJI – C/Y, pokazuje koji se dio dohotka prosječno troši.
- GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI - ∆C/∆Y, pokazuje kako potrošnja reagira na promjenu dohotka, to je
dodatni iznos koji ljudi potroše kada dobiju dodatni dolar (kunu) dohotka.
- ELASTIČNOST POTROŠNJE NA DOHODAK – odnos granične i prosječne sklonosti potrošnji, pokazuje za
koliko će se postotaka povećati osobna potrošnja C, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.
- ELASTIČNOST ŠTEDNJE NA PROMJENU DOHOTKA – pokazuje za koliko će se povećati štednja, ako se
domaći dohodak poveća za 1%.
- INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR – 1/1-β, djeluje u oba pravca: jedinično povećanje investicija povećat će
domaći proizvod za iznos multiplikatora i obrnuto.
- RECESIJSKI JAZ – pojavljuje se u privredi ako je ravnotežni proizvod manji od potencijalnog.
- INFLACIJSKI JAZ – pojavljuje se u privredi ako je ravnotežni proizvod veći od potencijalnog.
- TEORIJE FUNKCIJE POTRAŽNJE (osobnu potrošnju promatraju kao ceteris paribus, funkciju raspoloživog
dohotka).
1.) TEORIJA APSOLUTNOG DOHOTKA (Keynesova teorija) tvrdi da potrošač određuje dio dohotka
koji troši i da udio potrošnje u dohotku opada s rastom dohotka.
2.) TEORIJA RELATIVNOG DOHOTKA (James Duesenberry) tvrdi da dio dohotka koji kućanstvo
odvaja za potrošnju ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda. Taj efekt potrošnje koji
potječe od imitiranja susjeda zove se „demonstracijski efekt“.
3.) TEORIJA PERMANENTNOG DOHOTKA (Milton Friedman) kao egzogenu varijablu uzima
permanentni dohodak ili očekivani umjesto tekućeg.
4.) TEORIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA (Ando i Modigliani) potrošnju koju potrošač ostvari za svog života
smatraju funkcijom dohotka koji potrošač u svom životu ostvari. Kao i Friedmanova, okrenuta je
budućnosti. U početku i na kraju života potrošač više troši nego zarađuje.
- ELASTIČNOST POREZA NA DOHODAK – pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja
dohotka za 1%. To je odnos granične i prosječne porezne stope. Ako je elastičnost veća od jedan, govorimo o
progresivnim porezima. Ako je manja od jedan, o degresivnim i ako je 1 o proporcionalnim porezima.
- MONETARNA ANALIZA – analiza koja nastoji objasniti međuovisnost između pojedinih makroekonomskih
varijabli realnog i monetarnog karaktera.
- MONETARNA POLITIKA – politika koja nastoji postići željene promjene agregatne potražnje pomoću
određenih promjena novčane ponude.
- EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA – usmjerena je na povećanje BDP-a što postiže povećanjem
ponude novca, smanjenjem kamatnjaka, što stimulira ekon. aktivnost.
- RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA – smanjenjem ponude novca, raste kamatnjak, smanjuju se
inevticije te pada BDP.
- ZAMKA LIKVIDNOSTI – kod špekulativne potražnje za novcem, situacija u kojoj je dosegnut tako niski
kamatnjak da ga povećanje ponude novca više ne može sniziti.
- EFEKT LIKVIDNOSTI – što je niži kamatnjak, drži se više gotovine, a što je viši, veći je oportunitetni trošak
držanja gotovine. Zato će porast novčane ponude povećati likvidnost i utjecati na smanjenje kamatnjaka.
- VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA – razlika između uvoza i izvoza robe; VTB = E – U.
- BILANCA PLAĆANJA (BP) – agregatni popis svih monetarnih transakcija rezidenata neke zemlje s
inozemstvom tijekom jedne godine. Sastoji se od dvije bilance: bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih
transakcija. JEDNADŽBA BILANCE PLAĆANJA GLASI: BP=E(P,R)-U(Y,P,R)-K(r)
- PROSJEČNA SKLONOST UVOZU – odnos između uvoza i domaćeg proizvoda, pokazuje veličinu uvoza koja
je prosječno uvjetovana jedinicom domaćeg proizvoda.
- GRANIČNA SKLONOST UVOZU – pokazuje veličinu uvoza koju uvjetuje jedinično povećanje proizvodnje
Y.
- ELASTIČNOST UVOZA PREMA DOMAĆEM PROIZVODU – odnos između prosječne i granične
sklonosti uvozu.
- BDP DEFLATOR – Najobuhvatnija mjera promjene cijena u narodnom gospodarstvu u toku jedne godine. Kako
je BDP=C+I+G+E-U onda je BDP deflator zbroj deflatora pojedinačnih kategorija BDP-a ponderiranih udjelom
pojedine komponente u ukupnom BDP-u.
- NOMINALNI BDP– zbroj količina proizvedenih finalnih dobara pomnoženih njihovom tekućom cijenom.
- REALNI BDP – zbroj količina finalnih dobara pomnoženih stalnim cijenama.
- PROSJEČNA SKLONOST UVOZU – odnos između uvoza i domaćeg proizvoda, pokazuje veličinu uvoza koja
je prosječno uvjetovana jedinicom domaćeg proizvoda.
- GRANIČNA SKLONOST UVOZU – pokazuje veličinu uvoza koju uvjetuje jedinično povećanje proizvodnje
Y.
- INFLACIJA – trajni rast opće razine cijena.
- STOPA INFLACIJE – stopa po kojoj prosječna cijena dobara u gospodarstvu raste tijekom vremena.
- DEFLACIJA – trajno kontinuirano smanjenje razine cijena. To je negativna stopa inflacije.
- AGREGATNA POTRAŽNJA AD – suma komponenata osobne potrošnje C, javne potrošnje G, investicija I i
izvoza E, tj. AD = Y = C + I + G + E. Agregatna potražnja pokazuje razinu realne potrošnje svih sektora privrede
(poduzeća, stanovništva, vlade i inozemstva) uz danu razinu cijena i ostale uvjete konstante.
- KRIVULJA AGREGATNE POTRAŽNJE (AD) – Na AD krivulji možemo očitati nivo cijena i nivo realnog
BDP-a. Krivulja agregatne potražnje je opadajuća krivulja razine cijena. Razlog opadanja krivulje AD je utjecaj
promjene realne novčane mase na kamatnjak i utjecaj kamatnjaka na veličinu agregatne potražnje.
- AGREGATNA PONUDA (AS) – ukupna količina dobara i usluga koje je nacionalni poslovni sektor voljan
proizvesti i ponuditi u danom razdoblju. Obuhvaća proizvodnu i cijenovnu stranu privrede u cijelini. Objašnjava
ponašanje privrede u cjelini.
- NEOKLASIČNA KRIVULJA AGREGATNE PONUDE – AS je rastuća funkcija cijena, ali je u početku
agregatna ponuda u uvjetima velike nezaposlenosti , jako elastična (keynesijanska) , a u uvjetima visoke
zaposlenosti jako neelastična, i kako se privreda približava punoj zaposlenosti, postaje sve okomitija (klasičari).
- ŠTEDNJA – dio dohotka koji nije potrošen. Ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju.
- FUNKCIJA ŠTEDNJE – povezuje štednju i dohodak (Y= C+S  S=Y-C).
- FUNKCIJA POTROŠNJE – odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI). DI=C+S(štednja).
- GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI – reagiranje štednje na promjenu dohotka. Dio dodatnog dohotka koji se
koristi za dodatnu štednju.
- RAVNOTEŽNI DOMAĆI PROIZVOD:
• Uvođenje budžetske potrošnje G utječe na povećanje domaćeg proizvoda, a uvođenje poreza na smanjenje
domaćeg proizvoda.
• Povećanje budžetskih rashoda iznad budžetskih prihoda utječe na povećanje domaćeg proizvoda u
situaciji nepotpune zaposlenosti.
- FISKALNA POLITIKA – državna politika usmjerena na promjene državnih prihoda i rashoda, sa svrhom
ostvarivanja osnovnih makroekonomskih ciljeva. U situaciji nepotpune zaposlenosti jedinično povećanje budžetske
potrošnje dovelo bi do povećanja domaćeg proizvoda za iznos gornjeg multiplikatora. I obratno u slučaju
smanjenja.
- Navedite i objasnite INSTRUMENTALNE VARIJABLE FISKALNE POLITIKE.
a. G (budžetska potrošnja) - ukupan iznos državne potrošnje na dobra i usluge uvećan za naknade
državnim namještenicima. Ne uključuje transfere od strane vlade ili plaćanja kamata za javni dug,
Ta (porezi) - porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i
najizdašniji javni prihod , t (porezna stopa) - porezna stopa pokazuje odnos porezne osnovice i
poreza koji dobijemo, tj. iznos poreznog tereta u odnosu na poreznu osnovicu i TR (transferi) -
oblici pomoći stanovništva (socijalno osiguranje, invalidnine, mirovine, stipendije i dr.).
- EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA – usmjerena je na povećanje BDP-a što postiže smanjenjem poreza,
povećanjem javne potrošnje G i povećanjem transfera (razl. oblici pomoći stanovništvu).
- RESTRIKTIVNA FISKALNA POLITIKA – usmjerena je na smanjenje BDP-a, što znači da ograničava
osobnu i javnu potrošnju.
- PARADOKS ŠTEDNJE – što je veća granična sklonost štednji, to je manji multiplikator te će isto povećanje
autonomne potrošnje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem dohotka, a time i štednje.

- FUNKCIJE NOVCA:
 kao sredstvo plaćanja - Novac je posrednik u razmjeni ostalih dobara. Polazni oblik razmjene TRAMPA –
razmjena robe za robu. U tom obliku razmjene obije strane imale su velike troškove vremena i energije –
transakcijske troškove
 kao mjerilo vrijednosti dobara koje se razmjenjuju - proces razmjene se razdvaja na dva dijela: Prvo je
razmjena robe za tu standardnu robu koja služi kao opće sredstvo razmjene. Nakon nekog vremena to se
ponovno razmjenjuje za robu koja se želi. Proces razmjene se ubrzava, a troškovi transakcije se smanjuju.
 kao funkcija pričuve vrijednosti (funkcija zgrtanja blaga, omogućuje štednju).
- KEYNESIJANSKA TEORIJA POTRAŽNJE ZA NOVCEM – izvodio ju iz funkcije plaćanja i funkcije
pričuve vrijednosti; - dijeli se na 3 dijela:
1. potražnja za svakodnevna plaćanja poslovnih transakcija (poslovna ili transakcijska potražnja);
2. potražnja za novcem radi nepredviđenih ili bitnih plaćanja (potražnja zbog neizvjesnosti);
3. potražnja za novcem radi špekulativnih namjera (davanje prednosti likvidnosti).
- TRANSAKCIJSKA POTRAŽNJA ZA NOVCEM – posljedica funkcije plaćanja novca; problem vremenska
nepodudarnost primanja novca i potreba za njegovim izdavanjem; što je manji vremenski jaz između prihoda i
rashoda to je manja potreba za gotovim novcem; poslovna potražnja je rastuća funkcija dohotka; povećanje
dohotka potrošača za 10% bi utjecalo na povećanje njegove potreba za novcem za 5% dok bi povećanje
kamatnjaka za 10% utjecalo na smanjenje potražnje za novcem za 5%.
- ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM – posljedica funkcije novca kao pričuve vrijednosti; temelji
se na budućoj neizvjesnosti gibanja veličine kamatnjaka; kad je kamatnjak nizak, cijene obveznica su visoke pa
novac uložen u njih ne donosi veliku zaradu (zato potražnja nije velika za njima); ako se očekuje porast kamatnjaka
i pad obveznica radije se želi imati gotov novac (špekulativna potražnja); kada je stopa inflacije veća od
nominalnog kamatnjaka tada se novac više ulaže u trajna potrošačka dobra i nekretnine, a manje u vrijednosne
papire pa špekulativna potražnja za novcem više ovisi o stopi inflacije nego o kamatnjaku.
- OSOBNA POTROŠNJA – ukupna vrijednost trošenja namijenjena zadovoljavanju osobnih potreba kućanstava
(stanovništva). Osnovna varijabla veličine osobne potrošnje je dohodak. Osobna potrošnja najveća je komponenta
potražnje.
- POVEĆANJE BUDŽETSKE POTROŠNJE G – pomiče IS krivulju udesno.
- POVEĆANJE SKLONOSTI ŠTEDNJI – smanjuje ravnotežni domaći proizvod za svaku razinu kamatnjaka.
- PORAST SKLONOSTI DRŽANJA GOTOVINE (SKLONOST LIKVIDNOSTI) – rezultira u manjem
domaćem proizvodu (ili većem kamatnjaku za dani domaći proizvod) za koji je uz dani kamatnjak utvrđuje
ravnoteža na novčanom tržištu. LM krivulje udesno!!
- BUDŽETSKI DEFICIT – razlika između budžetske potrošnje G i budžetskih prihoda T (neto, tj. T-TR)  D =
G – T.
- HAAVELMOV TEOREM – autonomno povećanje poreza za jednu jedinicu (koja se utroši za povećanje
budžetske potrošnje) bi povećalo domaći proizvod za jednu jedinicu ( u situaciji nepotpune zaposlenosti) i ne bi
narušavalo budžetsku ravnotežu.
- PROMJENA BUDŽETSKOG DEFICITA NASTAJE KAO POSLJEDICA PROMJENE: budžetskih
rashoda i/ili budžetskih prihoda.
- PROMJENA AUTONOMNIH INVESTICIJA – povećanje investicija utječe na pomak IS krivulje paralelno
UDESNO…jer se Y povećava. Smanjenje investicija utječe na pomak IS krivulje paralelno ULIJEVO…jer se Y
smanjuje.
- PROMJENA INVESTICIJA(I) – multiplikativno se odražava na promjenu domaćeg proizvoda (Y).
- PORAST KAMATNJAKA (R) – utječe na smanjenje investicija (I).
- PORAST KAMATNJAKA KOD IS KRIVULJE MULTIPLIKATIVNO UTJEČE NA: smanjenje domaćeg
proizvoda.
- PORAST KOEFICIJENATA SMJERA U FUNKCIJI TRANSAKCIJSKE POTRAŽNJE ZA NOVCEM,
ZBOG PORASTA NEEFIKASNOSTI NOVČANOG I BANKARSKOG SUSTAVA, REZULTIRAO JE:
pomakom LM krivulje ulijevo.
- SMANJENJE KOEFICIJENATA SMJERA U TRANSAKCIJSKOJ POTRAŽNJI ZA NOVCEM ŠTO JE
REZULTAT VEĆE EFIKASNOSTI I NOVČANOG I BANKARSKOG SUSTAVA UTJEČE NA: pomak
LM krivulje udesno.
- SMANJENJE INVESTICIJA (I) – multiplikativno smanjuje domaći proizvod (Y).
- POVEĆANJE IZVOZA MULTIPLIKATIVNO UTJEČE NA: povećanje domaćeg proizvoda.
- POVEĆANJE TRANSFERNIH PRIHODA UTJEČE NA: povećanje raspoIoživog dohotka i osobne
potrošnje.
- SMANJENJE NOVČANE PONUDE UTJEČE NA LM KRIVULJU I: povećanje cijene novca, kamatnjaka.
- ŠTO SE DOGAĐA NA ROBNOM I NOVČANOM TRŽIŠTU S POVEĆANJEM CIJENA ?
 Potražnja za novcem raste s porastom cijena i realnog domaćeg proizvoda, odnosno nominalnog domaćeg
proizvoda. POVEĆ ANJE CIJENA (od 1 na 1,5 tj. od A-C) SMANJUJE NOVČANU MASU (što pomiče
LM krivulju ulijevo) i smanjuje se Y.Porast cijena smanjio bi realnu novčanu ponudu, a rezultat bi bio niži
domaći proizvod uz dani kamatnjak ili viši kamatnjak uz dani domaći proizvod pri čemu bi došlo do
ravnoteže na novčanom tržištu.
- EFEKT DOHOTKA I CIJENA – Porast novčane mase uvjetovat će porast potražnje za vrijednosnim papirima,
porast njihove cijene i opadanje kamatnjaka, te će to utjecati na porast potrošnje i nominalnog nacionalnog
dohotka.
- NOMINALNI KAMATNJAK – iznos koji se plaća po jedinici (ili 100 jedinica) pozajmljenih novčanih
sredstava; postotni iznos koji zajmoprimac plaća zajmodavcu.
- REALNI KAMATNJAK – ako od nominalnog odbijemo stope očekivane inflacije.
- NOVČANI KAMATNJAK – onaj kamatnjak pri kojem se uspostavlja ravnoteža na novčanom tržištu; pri kojem
se izjednačuje potražnja za novcem s ponudom; pokazuje ga LM krivulja.
- „REALNI“ KAMATNJAK - pokazuje ga IS krivulja; kamatnjak pri kojem se izjednačuju štednja i investicije
(ravnoteža na robnom-realnom tržištu).
- „TRŽIŠNI ILI RAVNOTEŽNI“ KAMATNJAK – onaj kamatnjak pri kojem su „realni“ i „novčani“ kamatnjak
jednaki; sjecište IS i LM krivulja; istodobna ravnoteža na tržištu roba i novca.
- „NARAVNI“ KAMATNJAK – onaj kamatnjak koji izjednačuje planirane investicije i štednju na razini pune
zaposlenosti; Blinder ga naziva neutralni realni kamatnjak.
- NOVČANA MASA JE: količina efektivnog novca i depozitnog novca ili bankarski novac.
- SMANJENJE CIJENA NA TRŽIŠTU DOVODI DO: smanjenje cijena (a’-d’) povećava novčanu masu (i
pomiče lm krivulju udesno, smanjuje se kamatnjak, smanjenje kamatnjaka povećava investicije i putem
multiplikatora povećava se i domaći proizvod (a-d)
- DA BI OČUVALA RAVNOTEŽU U BILANCI PLAĆANJA: neto izvozu kapitala mora odgovarati suficit
bilance tekućih transakcija.
- INTERNA I EKSTERNA RAVNOTEŽA OSTVARUJE SE: na sjecištu IS, LM i BP krivulje.
- AKO JE KAMATNJAK VISOK, ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM ĆE BITI: manja.
- KADA SU POREZI VEĆI OD JAVNE POTROŠNJE DRŽAVA IMA: budžetski suficit.
- PRESJECIŠTE KRIVULJA IS I LM ISTODOBNO DEFINIRA: ravnotežu na tržištu roba i novca.
- POVEĆANJE BUDŽETSKE POTROŠNJE U IS-LM MODELU DOVODI DO: smanjenja investicijske
potrošnje, povećanja domaćeg proizvoda, preraspodjele domaćeg proizvoda u korist budž. potrošnje, povećanja
kamatnjaka i smanjenja investicija.
- UVOZ SE ISKAZUJE KAO FUNKCIJA: domaćeg proizvoda
- POREZI UTJEČU NA: smanjenje stope rasta gospodarstva, smanjenje agregatne potrošnje, smanjenje domaćeg
proizvoda, smanjenje osobne potrošnje, pojavu mrtvog tereta oporezivanja.
- BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD (BDP) JE SUMA: C+I+G+E-U.
- OBJASNITE PROIZVODNU DEFINICIJU BDP-A. KOJI JE OSNOVNI EKONOMSKI CILJ VEZAN
ZA BDP?
a. BDP je vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danoga
razdoblja.
b. To znači da se zbrajaju vrijednosti proizvodnje finalnih, ali ne i intermedijarnih proizvoda.
INTERMEDIJARNO je dobro proizvod koji se koristi u proizvodnji nekog drugog dobra
npr.krumpir u proizvodnji čipsa.
- MAKROEKONOMSKA RELACIJA GLASI: S-I=(G+TR-TA)+NX
- OBJASNITE KAKO PROMJENE U ŠPEKULATIVNOJ POTRAŽNJI ZA NOVCEM UTJEČE NA LM
KRIVULJU.
a. Promjene u autonomnoj potražnji za novcem - to utječe na pomak LM krivulje ulijevo, a ako se
smanji taj iznos onda se LM krivulja pomiče udesno.
b. Promjene u graničnoj sklonosti gotovine, preferencije ili likvidnosti – ako se smanji granična
sklonost držanju krivulja L2 ide udesno i postanje manje elastična, a finalno LM se isto rotira prema
gore.
-OBJASNITE KAKO PROMJENA SKLONOSTI INVESTIRANJU UTJEČE NA IS FUNKCIJU.
 a. Odnos između domaćeg proizvoda i kamatnjaka uz uvjet ravnoteže da su investicije jednake štednji
I=S. Svaka točka na IS krivulji predstavlja ravnotežni domaći proizvod tj. ravnotežu na robnom
tržištu. Do promjene IS krivulje dolazi promjena državne potrošnje (G), promjena investicija (I),
promjena granične sklonosti investiranju, promjena granične sklonosti štednji.

-PRIKAŽITE GRAFIČKI I OBJASNITE POJAM IS KRIVULJE.

a. IS krivulja – krivulja negativnog nagiba koja pokazuje odnos između domaćeg proizvoda i
kamatnjaka uz uvjet ravnoteže da su investicije jednake štednji.
Svaka točna na IS krivulji predstavlja ravnotežni domaći proizvod, tj. ravnotežu na robnom tržištu, a svaka točka
izvan neravnotežu na robnom tržištu.
Krivulja se izvodi iz modela Y = C + I + G.

b. (IS krivulja seli se udesno: povećanjem potrošnje, investicija, transfera, neto-izvoza, smanjenjem
poreza i sl. jer to sve povećava domaći proizvod.. obrnuti predznak seli krivulju ulijevo)

- PRIKAŽITE GRAFIČKI I OBJASNITE POJAM LM KRIVULJE.

a. LM krivulja – krivulja rastućeg nagiba koja pokazuje ravnotežu na novčanom tržištu uz danu
novčanu ponudu i uz danu razinu cijena. Ona pokazuje razinu domaćeg proizvoda pri kojemu je za
svaki kamatnjak novčana ponuda jednaka ukupnoj potražnji za novcem. Svaka točka izvan krivulje
pokazuje neravnotežu na novčanom tržištu.