TEORIJA APSOLUTNOG DOHOTKA

- potroa sam odreuje koliko e troiti

- poveanjem dohotka, smanjuje se potronja, jer se poveava tednja
- u kratkom roku prosjena sklonost potronji vea je od granine

TEORIJA RELATIVNOG DOHOTKA

- potronja jednog kuanstva ovisi o potronji drugog kuanstva, odnosno
kuanstva s niim dohotkom pokuavaju dosei kuanstva s viim dohotkom
- ako svima poveamo dohodak, stanje ostaje isto, meutim ako poveamo
dohodak svima osim jednom kuanstvu, ono e se nai u goroj situaciji

TEROIJA PERNAMENTNOG DOHOTKA

- permanentni dohodak je dohodak koji potroa planira ostvariti
- on se sastoji od PERMANENTNOG + TRANZITORNI
- ukupna potronja u dugom roku je funkcija permanentnoga dohotka

TEORIJA IVOTNOG CIKLUSA

- smatra se da je potronja koju potroa u ivotu ostvari funkcija dohotka
C=f(Y)
- na poetku i na kraju ivota ovjek vie troi nego to zarauje, dok u sredini
ivota vie tedi
- dohodak = dohodak od rada + dohodak od imovine

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR
- on nam govori za koliko e se poveati domai dohodak u odnosu na poveanje
investicija
- odnosno poveanjem investicija za jednu jedinicu, domai dohodak e se
poveati za veliinu (iznos) multiplikatora

INFACIJSKI JAZ
- inflacija je pad vrijednosti novca
- ponuda (AS) je manja od potranje (AD)
- svako poveanje potranje utjee na poveanje cijena

DEFLCIJSKI JAZ
- potranja (AD) je vea od ponude (AS)
- svako poveanje potranje dovodi do pada cijena i nezaposlenosti

PARADOKS TEDNJE
- poveanjem dohotka uzrokuje poveanje tednje poveanje granine sklonosti
tednji koje dovodi do smanjenja multiplikatora koji smanjuje dohodak, a samim
time i tednju :D

PHILLIPSOVA KRIVULJA
- smanjenje inflacije poveava zaposlenost
- krivulja koja nam pokazuje odnos inflacije i nezaposlenosti
- u kratkom roku poveanjem inflacije raste i nezaposlenost, to utjee na
smanjenje plaa

RASPOLOIVI DOHODAK
- iznos dohotka koji ostaje potroau nakon to se oduzmu porezi i pridodaju
transferi
Yd= y-T+TR

INDEKS CIJENA POTROAA

- pokazuje nam promjenu cijena tipine koare dobara koju troi tipina obitelj

FUNCKIJE NOVCA
- sredstvo plaanja
- mjerilo vrijednosti
- funkcija priuvne vrijednosti

STOPA INFLACIJE
- inflacija ja rast ope razine cijena
- stopa inflacije je stopa po kojoj rastu cijene

DEFLACIJA I STAGFLACIJA
- deflacija je opi pad razine cijena (negativna stopa inflacije)
-stagflacija je ope poveanje razine cijena i nezaposlenosti

BDP DEFLATOR i INDEKS POTROAKIH CIJENA

- deflator daje prosjenu razinu cijena
- indeks mjeri prosjenu razinu potronje pokazuje troak tipine koare dobara i
usluga koje koristi prosjeni potroa

RAZLIKA IZMEU BDP, BNP, NDP i GNP

- BDP vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj godini unutra jedne
zemlje ukljuujui inozemne faktore koji su sudjelovali u proizvodnji, a ne
ukljuujui domae faktore koji su sudjelovali u inozemnoj proizvodnji
- BNP - vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomou domaih
faktora proizvodnje unutar nekog razdoblja. Pri tome je nevano da li se ti faktori
proizvodnje nalaze u zemlji ili inozemstvu.
- NDP neto domai proizvod (BDP amortizacija)
- GNP uzima u obzir vrijednost svih dobara i usluga koje su proizveli dravljani
neke zemlje ne uzimajui u obzir mjesto nastanka tih dobara

ORDINALISTIKI PRISTUP
- potroa ne mora znati specifine jedinice korisnosti pojedinog proizvoda da bi
izvrio izbor, ve je dovoljno da rangira ih prema zadovoljstvu koje mu prua
pojedini proizvod (odrediti preferencije)
- pretpostavke:
* racionalnost: potroa maksimizira korisnost uz budetsko ogranienje
* korisnost je ordinalna: preferencije se rangiraju kao indeks, ne znaju se
apsolutne vrijednosti
* opadajua granina korisnost: korisnost opada sa svakom sljedeom
iskoritenom jedinicom dobra
* nezasitnost: granina korisnost je uvijek vea ili jednaka nuli
KARDINALISTIKI PRISTUP
- korisnost se moe izmjeriti u apsolutnim veliinama, zvanim utili ili iznosu novca
kojeg je potroa voljan rtvovati za sljedeu jedinicu dobra
- pretpostavke:
* racionalnost: potroa eli maksimizirati korisnost uz dani dohodak
* kardinalna korisnost: korisnost svakog dobra je mjerljiva
* opadajua granina korisnost: korisnost opada sa svakom sljedeom
potroenom jedinicom dobra
* nezasitnost: granina korisnost je vea ili jednaka nuli
* konstantna granina korisnost novca: korisnost novca nije opadajua kao
kod ostalih dobara, to je nuna pretpostavka kako bi se novac mogao koristit kao
mjerilo vrijednosti

NEZAPOSLENOST I VRSTE
- radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu nai
uposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i
voljne raditi i aktivno trae posao, ali su bez posla
- radna snaga: stanovnitvo od 16 do 65 godine koje ne radi ali eli nai posao
- vrste nezaposlenosti: frikcijska (nastaje zbog potrage za novim radnim
mjestom), ciklika (uzrokovana padom potranje za radom) i strukturna
(nastaje zbog raskola izmeu ponude i potranje za odreenom vrstom rada)

METODE RAUNANJA BDP-a

- zbroj svih finalnih dobara: rauna samo zadnju promjenu tijekom perioda
- zbroj vrijednosti svih dodatnih vrijednosti: pribraja samo dodatnu vrijednost
- zbroj svih dohodaka: pribraja cjelokupne faktorske dohotke

REALNI I NOMINALNI BDP

- realni prikazuje vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potronju,
proizvedeni u tekuoj godini vrednovanih po tekuim cijenama
- nominalni prikazuje vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potronju,
proizvedeni u tekuoj godini vrednovanih po cijenama iz nekog razdoblja koje
su odabrane kao baza

VRSTE PRORAUNA
- stvarni stvarno stanje prorauna na kraju godine
- strukturni veliina prihoda i rashoda koja bi postojala na razini
potencijalnog proizvoda
- cikliki razlika izmeu stvarnog i strukturnog prorauna, ovisi o ciklikom
fluktuiranju gospodarstva

AUTOMATSKI STABILIZATORI
- mehanizmi koji stabiliziraju gospodarstvo kroz odreeno vrijeme
- PROGRESIVNI POREZI porast raste razmjerno porastom dohotka i obrnuto
- TRANSFERI ZA NEZAPOSLENE isplata novanih naknada nezaposlenom
stanovnitvu
- MULTIPLIKATOR uvoenjem poreza i uvoza on se smanjuje i tako direktno
utjee na smanjene potencijalnog dohotka

INSTUMENTI FISKALNE POLITIKE

- transferi stanovnitvu (TR) utjeu na promjenu raspoloivog dohotka,
potronje i ravnotenog domaeg proizvoda ( poveanjem raste i Y)
-porezna stopa (t) utjee na promjenu poreza koji je vezan za Y, mijenja
dohodak, osobnu potronju i tednju; nezaposlenost smanjiti, inflacija
poveati
- autonomni porezi (T) mijena dohodak, utjee na S i C i Y; nezaposlenost
smanjiti, inflacija: poveati
- budetska potronja (G) poveanje u situaciji nepotpune zaposlenosti
poveava se Y s multiplikatorom; agregatna potranja raste skupa s
proizvodnjom i zaposlenosti; nezaposlenost poveati, inflacija smanjiti

SVOJSTVA NOVCA
- djeljivost, homogenost, prihvatljivost, prepoznatljivost, prenosivost, rijetkost,
stabilnost, trajnost

FUNKCIJE CENTRALNE BANKE

- voenje monetarne politike
- kontrola izdavanja novanica
- bankarske usluge vladi
- zajmodavac financijskim institucijama
- kontrola financijskih institucija
- voenje politike meunarodne likvidnosti (zadunice...)

GLAVNE STAVKE CENTRALNE BANKE (HNB)

- AKTIVA: inozemna aktiva, potraivanje od sredinje drave, ostalih domaih
sektora, banaka, ostalih institucija
- PASIVA: primarni novac, ogranieni i blokirani depoziti, inozemna pasiva,
depoziti sredinje banke, blagajniki zapisi HNB-a, kapitalni rauni

INSTRUMENTNI MONETARNE POLITKE

- politika otvorenog trita kupoprodaja vrijednosnica
- diskontna stopa stopa po kojoj CB (HNB) daje zajmove ostalim bankama
- promjena obvezne rezerve novac koji banke moraju drati kao depozit u CB
a da za to ne dobivaju kamate
- intervencije na deviznom tritu

BILANCA PLAANJA
- tekue transakcije robe, usluge, dohodak, tekui transferi
- kapitalne i financijske transakcije kapitalne transakcije, financijske
transakcije, meunarodne priuve
- neto pogreke i propusti

FISHEROVA TEORIJA
- transakcijska verzija MV=PT (m-novac u opticaju, p-indeks cijena, t-
transakcije, v-brzina kolanja)
-verzija dohotka MV=PY (y-nominalni domai proizvod, p-implicitni deflator)

CAMBRIDGE JEDNADBA
-razdvaja in kupnje i in prodaje
- M=kPY M/P=ky

FRIEDMANOVA VERZIJA
- funkcija potranje ovisi o tekuem dohotku i svim oblicima njegove
akumulirane veliine M/P=f

TRANSAKCIJSKA POTRANJA ZA NOVCEM

- posljedica funkcije plaanja novca ovisi o dohotku

POTRANJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI

- uvjetovana mogunostima nepredvienih dogaaja koji uvjetuju gotovinska
plaanja

PEKULATIVNA POTRANJA ZA NOVCEM

-ima zajedniko svojstvo s prethodnom teorijom
- pretpostavlja se da ako je na tritu kamatnjak nizak da vrijednost obveznice
je visoka i obrnuto
- stalne promjene u donosnima kamatnjaka i obveznica

EKSPANZIJA I RECESIJA
- poveanje i smanjenje tekueg dohotka e samo djelomino poveati ili
smanjiti percepciju permanentnog dohotka

TEORIJE INVESTICIJA
- investicije kao funkcija kamatnjaka
- interna stopa rentabilnosti
- jaz izmeu eljene i stvarne razine kapitala
- teorija akceleratora koliina kapitala proporcionalna s danom
razinom proizvodnje
- teorija vlastitih fondova tua sredstva skuplja nego vlastita,
opadanje vlastitih sredstava = rast trokova investiranja
- neoklasina teorija investicija izjednaenje granine produktivnosti
faktora s cijenom
- Tobinov koeficijent Q omjer trine vrijednosti poduzea (dionice) i
trokovi izgradnje istoga
- klasina teorija investicija investicije = opadajua funkcija
kamatnjaka

MARSHAL LERNEROV TEOREM zbroj elastinosti potranje za izvozom

zemlje A i njezine potranje za uvozom vei od jedinice devalvacija kao
rjeenje

J KRIVULJA
- devalvacija u kratkom roku pogorava VTB, ali nakon odreenog vremena je
popravlja