OSNOVE EKONOMIJE

Prof. dr. Velma Pijalović

PROIZVODNJA I AGREGATNA
TRAŽNJA

2
 Stvarni proizvod
 Potencijalni proizvod
 Puna zaposlenost
 Stvarna proizvodnja može da bude
manja, jednaka ili veća od
potencijalne proizvodnje
 U kratkom roku potencijalni proizvod
je nepromjenjiva a u dugom
promjenjiva veličina.

3
UTJECAJ AGREGATNE TRAŽNJE NA
BDP
 Kratak vremenski period uz datu
tehnologiju, odnosno definisan
potencijalni proizvod te ekonomije;
 Cijene rada su fiksno određene;
 Cijene ostalih proizvodnih inputa su,
također, nepromjenjive;
 Postoje neiskorišteni proizvodni
kapaciteti, što podrazumijeva da je
stvarni proizvod manji od
potencijalnog proizvoda
4
 Uz navedene pretpostavke koje, da
ponovimo, vrijede u kratkom roku promjene
agregatne tražnje utiču na promjene
stvarnog proizvoda (BDP ili BNP).
 Ukoliko je ekonomija znatno ispod nivoa
potencijalnog proizvoda, to znači da postoji
nedobrovoljna nezaposlenost, odnosno
postoji nepuna zaposlenost proizvodnih
faktora.

5
Agregatna tražnja u zatvorenoj
ekonomiji uz nulte poreze
 Ti = Td = 0
 G=0
 B=0
 EX = IM = 0

 AD = C + I
 Funkcija ukupne potrošnje u jednoj ekonomiji
zavisi od sljedećih veličina:
 1) autonomne potrošnje (A),
 2) marginalne sklonosti potrošnji (MSP), i
 3) raspoloživog dohotka (RD).
 Pretpostavka je da je RD jednak ND.
6
Potrošnja
 Autonomna potrošnja je ukupna potrošnja
domaćinstava koja ne zavisi od
raspoloživog dohotka, odnosno koja
postoji i kada je raspoloživi dohodak
jednak nuli.
 Marginalna sklonost potrošnji (MSP)
predstavlja iznos koji domaćinstva potroše
od svake dodatne jedinice prihoda
(povećanja raspoloživog dohotka za jednu
novčanu jednicu)
MSP = Δ C / Δ RD
MSP + MSS = 1
7
Potrošnja

8
ŠTEDNJA
 autonomna potrošnja (A),
 - marginalna sklonost štednji (MSS), i
 - raspoloživi dohodak (RD).

 S = - A + MSS x RD

9
FUNKCIJA ŠTEDNJE

10
S = 0
 S = (- A) + MSS x RD
 (- A) + MSS x RD = 0
 MSS x RD = A
 RD = A / MSS
 veličina raspoloživog dohotka koju jedna
zemlja (ekonomija) treba ostvariti da bi
eliminisala negativnu štednju određena
količnikom autonomne potrošnje i
marginalne sklonosti štednji.

11
Investicije i agregatna tražnja
 Investiciona tražnja ili ukupna
vrijednost investicija zavisi od
očekivanja menadžera svih preduzeća
u jednoj ekonomiji o budućem toku
zarada koje će oni moći ostvariti na
osnovu povećanja fizičkog kapitala i
zaliha.

12
FUNKCIJA AUTONOMNIH INVESTICIJA

13
FUNKCIJA AGREGATNE TRAŽNJE

14
 U kratkom roku i uz fiksne cijene
proizvodnih inputa i gotovih
proizvoda, proizvodnju određuje
agregatna tražnja. Agregatna tražnja
je u zatvorenoj ekonomiji i uz
odsustvo države sa tržišta roba i
usluga jednaka zbiru planiranih
izdataka na potrošnju i planiranih
autonomnih investicija.

15
Funkcija agregatne tražnje (zatvorena ekonomija,
porezi jednaki nuli, država nije prisutna na tržištu roba i usluga)

16
Alternativni pristup određivanju ravnotežnog
proizvoda:planirane investicije i planirana štednja

17
Uticaj promjena agregatne tražnje na
ravnotežni dohodak
 Multiplikator proizvodnje je veličina koja
pokazuje za koliko će se novčanih jedinica
promijeniti nacionalni dohodak i proizvodnja
ako se agregatna tražnja promijeni za jednu
novčanu jedinicu.

 Multiplikator proizvodnje u zatvorenoj

ekonomiji računamo na osnovu marginalne
sklonosti potrošnji, odnosno marginalne
sklonosti štednji
 Mp = 1 / (1-MSP)
 Mp = 1 / MSS.
 Δ Y = Mp x Δ AT 18
Fiskalna politika i agregatna tražnja
 Uvodimo poreze
 RD = Y – T + B
 Fiskalna politika utiče na agregatnu
tražnju u onom segmentu koji se
odnosi na iznos budžetskih rashoda
namijenjen kupovini roba i usluga.

19
Agregatna tražnja zatvorena ekonomija
uz aktivnu ulogu države

20
 Pošto neto porezi umanjuju
raspoloživi dohodak, to znači da oni
umanjuju potrošnju domaćinstava za
iznos plaćenih neto poreza pomnožen
sa marginalnom sklonošću potrošnji.
Upravo ovo umanjenje grafički
prikazujemo promjenom položaja
funkcije agregatne tražnje. Uz nulte
poreze država može finansirati
rashode emisijom državnih
vrijednosnih papira (javnim dugom).
21
 U modelu agregatne tražnje sa
državnom potrošnjom finansiranom
prikupljenim porezima raspoloživi
dohodak domaćinstava je manji od
nacionalnog dohotka za iznos neto
poreza, pa je prema tome i manja
veličina marginalne sklonosti
potrošnji iskazana u odnosu na
nacionalni dohodak.

22
Promjena položaja funkcije AT nakon
uvođenja poreza

23
Multiplikator proizvodnje
 Mp* = 1 / [1 – MSP(1-t)]

 Veličina Mp* smanjivati ako rastu

porezi i obratno, da će se povećavati
ako država smanjuje poreze.

24
AGREGATNA TRAŽNJA U OTVORENOJ
EKONOMIJI
 Izvoz koji je pod dominantnim
uticajem kretanja na inostranom
tržištu nazivamo
 autonomni izvoz (ne zavisi od
domaćeg dohotka), pa ćemo našu
funkciju agregatne tražnje sada
uvećati za vrijednost neto izvoza.

25
26
Neto izvoz i nacionalni dohodak
 pozitivna vrijednost neto izvoza
povećava ravnotežni dohodak i
proizvodnju u domaćoj ekonomiji.
 Naravno, vrijedi i suprotno. Ako je
neto izvoz negativan slijedi smanjenje
ravnotežnog dohotka i proizvodnje u
domaćoj ekonomiji.

 MSU = ΔIM / ΔY

27
MULTIPLIKATOR PROIZVODNJE I
UVOZ
 što je veća vrijednost uvozne
supstance ugrađene u proizvodnju
domaćih roba, manji je multiplikativni
efekat porasta agregatne tražnje na
domaću proizvodnju;
 odnosno, veća marginalna sklonost
uvozu umanjuje veličinu
multiplikatora.
 MP = 1 / [ 1 – MSP(1-t) + MSU]

28
HVALA NA PAŽNJI

29