You are on page 1of 3

1. Što je AD i koje su mu sastavnice?

Agregatna potražnja (AD) označava ukupnu svotu novca koju su potrošači (kućanstva,
poslovni sektor, država i inozemni potrošači) spremni potrošiti na proizvode i usluge u
cjelokupnom gospodarstvu u određenom razdoblju (jedna godina).

2. Koje su sastavnice agregatne potražnje?

Sastavnice agregatne potražnje su: osobna potrošnja (C), državna potrošnja (G), investicijska
potrošnja (I), neto-izvoz (NX).

3. Koja je formula agregatne potražnje?

AD = C + I + G + (Ex – Im)

4. Što prikazuje krivulja AD?

Krivulja agregatne potražnje (AD krivulja) prikazuje ukupnu količinu proizvoda i usluga koji su
različiti entiteti u gospodarstvu (kućanstva, poslovni sektor, država i inozemni potrošači)
spremni kupiti uz različite razine cijene, ako su ostali čimbenici nepromjenjivi.

5. Koji su to ostali čimbenici?

Ostali čimbenici su: rad, zemlja i kapital.

6. Koji čimbenici utječu na AD?

Čimbenici koji utječu na agregatnu potražnju su:

 ukupno bogatstvo
 kamatna stopa
 količina novca u optjecaju
 očekivanja kretanja u gospodarstvu
 devizni tečaj
 državna potrošnja
 porezi i transferi
 inozemni dohodak
 povećanje broja stanovnika

7. Čimbenici koji utječu na pomak AD?

Čimbenici koji utječu na pomak AD su:

 promjene u osobnoj potrošnji (promjene u bogatstvu potrošača, očekivanju potrošača,


u zaduženosti kućanstava i uvjeta kreditiranje te promjene porezne politike)
 promjene u investicijskoj potrošnji (posrijedi su kamatna stopa, očekivani profit od
investicija, porezi poslovnog sektora, tehnologija i višak kapaciteta)
 promjene u državnoj potrošnji (odnose se na politiku poreza)
 promjene u neto-izvozu (povezane su s nacionalnim dohotkom u inozemstvu i
deviznim tečajem)

8. Što je agregatna ponuda?

Agregatna ponuda (AS) je količina proizvoda i usluga koju su proizvođači u nekom


nacionalnom gospodarstvu spremni proizvesti i ponuditi u određenom razdoblju uz određenu
opću razinu cijena.
9. O kojim čimbenicima ovisi agregatna ponuda?

Agregatna ponuda (AS) ovisi o efikasnosti i troškovima proizvodnje.

10. Što je to efikasnost?

Suvremenijom tehnologijom raste iskorištenost materijalnih resursa i ljudskih potencijala.


Njihovom većom iskorištenosti povećava se količina proizvodnje, a time i agregatna ponuda
nacionalnog gospodarstva.

11. Što su to troškovi proizvodnje?

Povećane pojedinačne proizvodnje pridonijet će većoj ukupnoj proizvodnji, dakle povećanju


realnog BDP-a i agregatne potražnje.

12. Što je krivulja agregatne ponude?

Krivulja agregatne ponude (AS krivulja) prikazuje sve ono što su proizvođači proizveli i prodali
po različitim općim cijenama u nacionalnom gospodarstvu u jednoj godini, uz uvjet da su ostali
čimbenici ostali nepromjenjivi.

13. Koje su vrste AS krivulje?

Vrste krivulje agregatne potražnje su:

 kratkoročna krivulja agregatne ponude (SAS)


 dugoročna krivulja agregatne ponude (LAS)

14. Što je SAS?

SAS je kratkoročna krivulja agregatne ponude.

15. Što je LAS?

LAS je dugoročna krivulja agregatne ponude.

16. Što je razina cijena?

Razina cijena i ukupna ponuda u kratkom roku imaju sljedeći odnos – agregatna će se ponuda
povećavati ako se poveća opća razina cijena uz uvjet da ostali čimbenici ostanu isti.

17. Koji čimbenici utječu na pomak SAS?

Čimbenici koji utječu na pomak SAS su:

 cijene sirovina i materijala (ako se cijena inputa smanji, onda se SAS pomiče udesno;
ako se cijena inputa poveća, onda se SAS pomiče ulijevo)
 očekivana kretanja u gospodarstvu (povećanje očekivane inflacije pomiče krivulju AS
udesno i obrnuto)
 produktivnost (povećanjem produktivnosti krivulja AS pomiče se udesno i obrnuto)
 dostupnost rada (porast ponude na tržištu rada pomiče krivulju AS udesno i obrnuto)
18. Koji čimbenici utječu na pomak SAS i LAS?

Čimbenici koji utječu na pomak SAS i LAS su:

 rad i ljudski kapital (povećanje broja radnika = povećanje proizvodnih mogućnosti)


 promjena fonda kapitala (proširenje proizvodnje = povećanje kapitalnih dobara)
 inovacije i tehnološki razvoj (više inovacija = veća proizvodnja)
 državni poticaji (smanjenje poreza = bolji rad, povećavanje ukupnih dohodaka, štednje,
investicija i proizvodnje)

19. Što je makroekonomska ravnoteža?

Makroekonomska ravnoteža je postignuta pri razini cijena u kojoj proizvođači proizvode i


prodaju točno onu količinu proizvoda koju su kupci/potrošači za to spremni kupiti.

20. Koja su četiri modela gospodarstva?

Četiri modela gospodarstva su:

 jednosektorski model (kućanstva)


 dvosektorski model (kućanstva i posl. organizacije)
 trosektorski model (kućanstva, posl. org. i država)
 četverosektorski model (kućanstva, posl. org., država, međunarodna razmjena)

21. Nacrtaj LAS, SAS i makroekonomsku ravnotežu.

You might also like