MIKROEKONOMIJA

- skripta za I. kolokvij
Mikroekonomija grana ekonomije koja se bavi analizom ponaanja pojedinanih
ekonomskih jedinica (potroaa, tvrtki, radnika i ulagaa) kao i tritima koja se
sastoje od tih jedinica
- bavi se nainima kako postii najvie mogue unutar raznih granica
(alokacija oskudnih sredstava) i kako izvriti optimalni trade off (alternativni izbor) s
kojima se suoavaju potroai, radnici i tvrtke te pokazuje kako se ti izbori najbolje
obavljaju
- opisuje kako se odreuje cijene i objanjava i predvia pojave koje
promatra (pozitivna analiza-opisuje stvarne veze izmeu uzroka i posljedice;
normativna analiza razmatra kakve bi trebale biti veze izmeu uzroka i posljedica)
Elastinost mjeri osjetljivosti jedne varijable na drugu; to je brojka koja nam
pokazuje za koliko posto e se promijeniti jedna varijabla ako druga varijabla poraste
za 1%
Cjenovna elastinost potranje mjeri osjetljivost koliine potranje na promjenu
cijena; govori nam za koliko postotaka e se promijeniti koliina potranje nekog dobra
ako cijena tog dobra poraste za 1%, ovisi o raspoloivosti drugih dobara s kojima bi se
to dobro moglo zamijeniti
- Ep= P/Q x Q/P; obino ima negativnu vrijednost
(kada cijena dobra poraste, koliina potranje obino pada i zato je negativna)
- kada poprimi vrijednost veu od 1 onda je potranja
cjenovno elastina (smanjenje traene koliine je u postocima vee od postotnog rasta
cijena), a kad poprima vrijednost manju od 1 onda je cjenovno neelastina
- savreno (beskonano) elastina potranja potroai
e kupiti koliko god mogu po zadanoj cijeni dobra, ali poraste li cijena samo neznatno
iznad te razine traena koliina past e na 0, a ako se cijena neznatno smanji traena
koliina e porasti bez ogranienja; graf izgleda kao vodoravna ravna linija;
- savreno neelastina potranja potroai e kupovati
fiksnu koliinu dobra bez obzira na cijene; graf izgleda kao okomita ravna crta
Dohodovna elastinost potranje postotna promjena koliine potranje izazvana
promjenom dohotka za 1%
Unakrsna cjenovna elastinost potranje postotna promjena koliine potranje
za nekim dobrom izazvana porastom cijene drugog dobra za 1%; javlja se kod dobara
koja su lako zamjenjiva i kad potranja za jednim ovisi o cijeni drugog (maslacmargarin)
Cjenovna elastinost ponude postotna promjena koliine ponude izazvana
poveanjem cijena od 1%; uglavnom pozitivna vrijednost (jer via cijena potie
proizvoae na poveanje proizvodnje)

- ako elimo saznati za koliko se ponuda ili potranja promijenila zbog promjene cijene,
moramo znati koliko je vremena proteklo prije mjerenja promjene koliina potranje ili
ponude; kratki rok jedna godina ili manje dok je dugi rok vremensko razdoblje koje
omoguuje potroaima ili proizvoaima da se potpuno prilagode promijeni cijene
Ciklike industrije industrije u kojima kretanje njihovih prodaja pojaavaju ciklike
promjene bruto nacionalnog proizvoda i nacionalnog dohotka
Teorija ponaanja potroaa teorija koja prouava kako potroai rasporeuju
dohotke na razliita dobra i usluge kako bi maksimizirali svoje blagostanje
Ponaanje potroaa najlake objasniti kroz 3 razliita koraka:
a) preferencije ili sklonosti potroaa praktian opis razloga zato ljudi vole
vie jedno dobro od drugoga; mogu se prikazati brojano i grafiki
b) budetska ogranienja potroai imaju ograniene dohotke koji
ograniavaju koliinu dobara koju mogu kupiti
c) izbori potroaa potroai kupuju kombinaciju onih dobara koje
maksimiziraju njihovo zadovoljstvo (blagostanje); te kombinacije e ovisiti o cijenama
razliitih dobara; pomae nam u shvaanju potranje (kako koliina dobra koju su
potroai spremni kupiti ovisi o cijeni)
Trina koara (ili sveanj) popis odreenih koliina jednog ili vie dobara
(primjerice koliina hrane, odjee i stanova koje potroa kupuje svaki mjesec)
Osnovne pretpostavke o sklonostima potroaa ukupnost (potroai mogu
usporeivati i rangirati sve mogue koare); tranzitivnost (ako vie voli Porsche nego
Cadillac, a Cadillac u odnosu Chevrolet, onda potroa voli vie Porsche nego
Chevrolet); vie je bolje nego manje (dobra su poeljna, potroai su nezasitni i uvijek
ele vie); opadaju granina stopa supstitucije (potroai u pravilu vie vole
uravnoteene trine koare od onih koje sadre velike koliine jednog, a nimalo
drugog dobra)
Krivulja indiferencije krivulja koja odraava sve kombinacije trinih koara koje
potroau osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva; graf je padajua krivulja s lijevo
gore prema desno dolje
Mapa indiferencije graf koji sadri skup krivulja indiferencija koje pokazuje trine
koare izmeu kojih je potroa indiferentan; (2 ili vie krivulja paralelne jedna s
drugom)
Granina stopa supstitucije (MRS) koliina dobra koju je potroa spreman
rtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobra; jednaka je omjeru graninih
korisnosti dvaju dobara
Savreni supstituti dva dobra kod kojih je granina stopa supstitucije jednog dobra
za drugo konstantna (1 aa soka od jabuke za 1 au od narane)
Savreni komplementi dva dobra su komplementi ako rast cijene jednog dovodi do
smanjenja potranje za drugim; dva dobra su savreni komplementi ako je MRS
beskonaan i ako krivulje indiferencije za oba dobra imaju oblik pravog kuta

Loa dobra dobro kod kojeg je manje poeljnije nego vie (zagaenje zraka, azbest
u izolaciji)
Korisnost brojana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potroa dobiva od
odreene trine koare; alat kojem pojednostavljujemo rangiranje trinih koara
Funkcija korisnosti formula koja pojedinanim trinim koara pridruuje razinu
korisnosti
Ordinalna funkcija korisnosti funkcija korisnosti koja rangira trine koare od
najpoeljnije do najmanje poeljne (ne pokazuje za koliko je jedna trina koara
poeljnija od druge)
Kardinalna funkcija korisnosti funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka
trina koara poeljnija od druge
Budetska ogranienja ogranienja s kojima se potroai suoavaju u vidu
ogranienih dohodaka
Budetska crta prikazuje sve mogue kombinacije dobara za koje je ukupan zbroj
potroenog novca jednak dohotku potroaa; ako doe do promjene dohotka ne
mijenja se nagib (jer se ne mijenjaju cijene) ve se ona pomie udesno; ako doe do
promjene cijene bilo kojeg dobra, nagib se mijenja
- trina koara koja maksimizira zadovoljstvo mora zadovoljiti 2 uvjeta:
a) mora biti smjetena na budetskoj crti ako je lijevo ili ispod nje, onda
ostavlja dio dohotka nelociranim (nepotroenim), a ako je desno ili iznad onda se ona
ne moe kupiti uz raspoloivi dohodak
a) mora pruati potroau najpoeljniju kombinaciju dobara i usluga
zadovoljstvo se maksimizira kada je granina korisnost (MU) (korisnost dobivena
potronjom jedne dodatne jedinice nekog dobra) jednaka graninom troku (troak
jedne dodatne jedinice nekog dobra); mjeri se MRS-om ili graninom stopom
supstitucije
Kutno rjeenje situacija u kojoj granina stopa supstitucije jednog dobra u
izabranoj trinoj koari nije jednaka nagibu budetske crte (potroa bi se rado
odrekao i dodatnih koliina primjerice smrznutog jogurta u zamjenu za sladoled ali je
nemogue konzumirati negativne koliine smrznutog jogurta); maksimizira se
zadovoljstvo potronjom samo jednog dobra
Otkrivanje preferencija ako potroa izabere jednu trinu koaru umjesto druge i
ako je ta trina koara bila skuplja, onda je potroa oito bio skloniji izabranoj
trinoj koari
Opadajua granina korisnost naelo koje kae da e poveanjem koliine dobra
koje se troi, dodatno zadovoljstvo (dobiveno potronjom dodatne jedinice dobra) biti
sve manje i manje
Naelo jednake graninosti ukupna korisnost potroaa je maksimalna kada je
granina korisnost po jedinici novanog izdatka za sva dobra jednaka
- pad cijene dobra ima 2 efekta:

a) potroai e nastojati kupovati vie dobra koje je postalo jeftinije i manje onih
dobara koja su postala relativno skuplja
b) budui da je jedno od dobara pojeftinilo, realna je kupovna mo potroaa
porasla
Efekt supstitucije promjena potronje dobra zbog promjene cijene tog dobra uz
nepromijenjenu razinu korisnosti
Efekt dohotka promjena potronje dobra zbog promjene kupovne moi uz
konstante cijene
Inferiorno dobro kada je uinak dohotka negativan (kada dohodak raste, potronja
pada); kada cijena inferiornog dobra padne, potronja gotovo uvijek poraste
Giffenovo dobro dobro ija se krivulja potranje savija prema gore jer je
(negativan) uinak dohotka vei (od pozitivnog) supstitucijskog efekta
(individualni) probitak potroaa razlika izmeu cijene koju je potroa spreman
platiti za neko dobro i cijene koju je platio za isto (student voljan platiti za ulaznicu 13
dolara, platio ju 12, a ta razlika od 1 dolar predstavlja njegov probitak ili viak); graf
izgleda kao stepenasta krivulja koja se spusta od lijevo gore do desno dolje;
Naelo jednake graninosti da bi potroa ostvario optimum granina korisnost
po jedinici novanog izdatka za sva dobra mora biti jednaka; ako to nije sluaj,
poveana potronja jednog dobra i smanjena potronja drugog dobra dovela bi do
poveanja korisnosti; omjer graninih korisnosti jednak je omjeru cijena
Lagrangeov multiplikator dodatna korisnost koja nastaje poveanjem budeta za
1 jedinicu
Vjerojatnost ukazuje koje su anse (izgledi) da doe do odreenog dogaaja
Oekivana vrijednost ponderirani prosjek vrijednosti isplata iz svih moguih
ishoda, gdje su ponderi vjerojatnost svakog pojedinog ishoda
Isplata vrijednost povezana s moguim ishodom
Varijabilnost pokazuje do koje su mjere mogui ishodi nekog dogaaja razlikuju
Odstupanje (devijacija) razlika izmeu oekivane i stvarne isplate
Standardna devijacija drugi korijen prosjeka kvadrata odstupanja isplata svakog
ishoda od njihove oekivane vrijednosti
Oekivana korisnost zbroj korisnosti svih moguih ishoda, ponderiran
vjerojatnou dogaaja svakog ishoda
Nesklonost riziku davanje prednosti sigurnom dohotku pred nesigurnim dohotkom
uz jednaku oekivanu vrijednost
Indiferentnost prema riziku ravnodunost izmeu sigurnog i neizvjesnog dohotka
uz jednaku oekivanu vrijednost

Sklonost riziku davanje prednosti nesigurnom dohotku pred sigurnim dohotkom uz

jednaku oekivanu vrijednost
Premija na rizik maksimalni iznos novca koji je osoba nesklona riziku spremna
platiti da bi izbjegla preuzimanje rizika
Diverzifikacija smanjenje rizika rasporeivanjem resursa na mnotvo aktivnosti iji
ishodi nisu blisko povezani
Negativna korelacija dvije varijable tee kretanju u suprotnim smjerovima (prodaja
1 stvari ide dobro ali onda prodaja drugog ide lose)
Pozitivna korelacija dvije varijable tee kretanju u istom smjeru
Procjeniteljeva (aktuarska) nepristranost situacija u kojoj premija osiguranja je
jednaka oekivanoj isplati
Vrijednost potpune informacije razlika izmeu oekivane vrijednosti izbora kad
su potpune informacije na raspolaganju i oekivane vrijednosti uz nepotpune
informacije

Pitanja za prvi kolokvij

1. Normativna ekonomija
2. Primjer koji je neelastino dobro (kruh)
3. Graf elastinosti,neelastinosti
4. Ako je koliina manja od cijene, pada cijena tada prihodi?
5. Mapa indiferencije
6. Izraunaj MRS u navedenom grafu
7. Divertifikacija
8. Naelo granine jednakosti
9. Ukupnost
10. Koja tvrdnja je netona, tona
11. Krivulja indiferencije, opadajua
12. Granini troak
13. Devijacija
14. Neskolonost riziku
15. Cjenovna elastinost
16. Giffenovo dobbro

17. Efekt dohotka