1.

Poduzeće:

a) organizira faktore proizvodnje

b) proizvodi proizvode i usluge
c) prodaje proizvode i usluge
d) Sve navedeno

2.Proizvodna funkcija predstavlja odnos između:

a) inputa i outputa
b) troškova i radnika
c) ukupnog proizvoda i graničnog proizvoda
d)fiksnih i varijabilnih troškova proizvodnje

3.Ukupna proizvodnja iskazana u fizičkim jedinicama ostvarena određenom

kombinacijom inputa i tehnologije naziva se:

a) prosječni proizvod (AP)

b) ukupan proizvod (TP)
c) granični proizvod (MP)
d) kapitalna proizvodnja

4.Prosječni proizvod inputa je:

a) ukupna proizvodnja iskazana u fizičkim jedinicama po jedinici inputa

b) maksimalni iznos outputa dobiven iz jednog fiksnog i ostalih varijabilnih inputa
c) promjena ukupnog proizvoda nastala uslijed jedinične promjene inputa
d) ukupan proizvod podijeljen sa ukupnom količinom proizvodnje

5.Ukoliko Q predstavlja količinu proizvodnje, a L broj jedinica rada, onda je Q/L

jednako:

a) TP
b) APL
c) MPL
d) Iznosu prosječnog troška proizvodnje

6. Ukoliko Q predstavlja količinu proizvodnje, a L broj jedinica rada, onda je

ΔQ/ΔL jednako:

a) APL
b) MPL
c) TP
d) MC tog utroška

1
7. Kretanje graničnog proizvoda rada podložno je djelovanju:

a) zakonu opadajućih prinosa

b) opadajućim prinosima na opseg
c) zakonu opadajuće granične korisnosti
d) zakonu oskudnosti

8. Ukoliko dodavanjem sve više nekog inputa (varijabilnog), dok su ostali konstantni,
dobivamo sve manje i manje outputa,u ekonomskoj je teoriji to poznato kao:

a) zakon opadajuće granične korisnosti

b) zakon opadajućih prinosa
c) zakon ponude
d) zakon opadajućih prinosa na opseg

13.Ukoliko je MPL ispod APL, tada vrijedi da je:

a) MP L negativan
b) MP L jednak nuli
c) AP L raste
d) AP L opada

14. Ukoliko je MP L iznad AP L, tada vrijedi da:

a) je MP L negativan
b) je MP L jednak nuli
c) AP L raste
d) AP L opada

15. Prosječni proizvod rada je maksimalan kada je granični proizvod rada:

a) maksimalan
b) jednak prosječnom proizvodu rada
c) jednak nuli
d) ništa od navedenoga

16. Izokvanta:

a) mora biti linearna krivulja

b) je krivulja koja pokazuje sve kombinacije inputa koje daju jednaku razinu
outputa
c) je krivulja koja pokazuje maksimalnu količinu outputa kao funkciju varijabilnog inputa
d) je krivu lja koja pokazuje sve moguće kombinacije dvaju proizvoda koje poduzeću daju
jednaku razinu troškova

2
18. Kada se pomičemo po konveksnoj izokvanti, što od dolje navedenoga se neće
promijeniti?

a) granična stopa tehničke supstitucije

b) odnos kapitala i rada
c) relativni odnos MP rada i MP kapitala
d) razina proizvodnje

20. Unutar teorije proizvodnje, kratki rok predstavlja razdoblje:

a) u slijedećih šest mjeseci od danas

b) razdoblje dok su svi inputi fiksni
c) razdoblje u kojem je barem jedna input fiksan
d) u sli jedećih godinu dana od danas

21. Unutar teorije proizvodnje, dugi rok predstavlja razdoblje:

a) razdoblje od 5 do 10 godina
b) razdoblje od 1 do 5 godina
c) razdoblje dok su svi inputi fiksni
d) razdoblje u kojem je barem jedna input fiksan
e) razdoblje u kojem su svi inputi varijabilni

22. Ukoliko djeluju opadajući prinosi na opseg, i ukoliko se svi inputi proporcionalno
povećaju za 10%, tada će se:

a) output smanjiti za 10%

b) output povećati za 10%
c) output povećati za više od 10%
d) output povećati za manje od 10%

23. Proizvođač je proporcionalno podvostručio potrošnju svih inputa, ali ukupni

troškovi proizvodnje povećali su se za manji iznos od proporcionalnog povećanja
inputa. To se može objasniti sa:

a) zakonom ponude
b) zakonom opadajućih prinosa
c) opadajućim prinosima na opseg
d) rastućim prinosima na opseg

25. Troškovi u poduzeću predstavljaju:

a) nešto što je rezultat rada poduzeća

b) novčani iznos koji nastaje na tržištu
3
c) novčani iznos potreban za angažiranje radnika
d) novčani iznos pribavljenih inputa korištenih u proizvodnom procesu

26. Fiksni troškovi (FC) predstavljaju:

a) iznos troškova koji se stalno mijenja

b) troškove koji opadaju kako output raste
c) troškove koji se mogu izbjeći svođenjem outputa na nulu
d) ne variraju s outputom
e) prikazani su dijagramom u obliku krivulje slova „U“

27. Varijabilni troškovi (VC):

a) ne mogu se izbjeći svodeći proizvodnju na nulu

b) rastu kako se proizvodnja povećava i to po jednakoj stopi
c) smanjuju se kako proizvodnja opada i to po jednakoj stopi
d) mogu se izbjeći ako se proizvodi ništa
e) prikazani su sa dijagramom u obliku vodoravne ravne linije

28. Ukoliko je poznato da je funkcija troškova proizvodnje proizvoda „A“: TC=

200+10Q, koji od slijedećih su varijabilni troškovi?

a) 200
b) 10
c) 200+(10/Q)
d)10Q
e) Ništa od navedenoga

29. Prosječni fiksni trošak (AFC):

a) ne varira s outputom
b) opada kako output raste
c) je prikazan s dijagramom u obliku krivulje slova „U“
d) raste s outputom.
e) prikazan sa dijagramom u obliku okomite ravne linije

30. Prosječni varijabilni trošak (AVC):

a) se izračunava dijeljenjem ukupnog troška s brojem jedinica outputa

b) je prikazan s dijagramom u obliku vodoravne ravne linije
c) je jednak zbroju prosječnog fiksnog troška i prosječnog ukupnog troška
d) je jednak prosječnom ukupnom trošku minus prosječnom fiksnom trošku

31. Granični trošak (MC):

a) je dodatni trošak proizvodnje nastao uslijed proizvodnje dodatne jedinice outputa

b) je jednak promjenama ukupnog fiksnog troška od jedne razine outputa prema drugoj

4
c) je jednak ukupnom trošku minus ukupnom fiksnom trošku
d) je dodatni trošak proizvodnje nastao uslijed proizvodnje dodatne jedinice inputa
e) je jednak promjenama prosječnog ukupnog troška od jedno razine outputa prema drugoj

32. Formula za izračun graničnog troška (MC) glasi:

a)ΔTC/Δ Q
b)FC+VC
c) AFC+AVC
d) ΔTC/ΔFC
e) ΔVC/ΔTC
f) ΔTC/Δ P

33.Koja od sljedećih tvrdnji je točna?

a) krivulja prosječnog varijabilnog troška siječe se s krivuljom graničnog troška u najnižoj

točki
b) krivulja graničnog troška sječe se s krivuljom prosječnog ukupnog troška u najnižoj
točki
c) krivulja graničnog troška sječe se s krivuljom prosječnog fiksnog troška u najnižoj
točki
d) krivulja prosječnog fiksnog crta se u obliku vodoravne ravne linije
e) krivulja prosječnog fiksnog troška siječe se s krivuljom prosječnog varijabilnog
i prosječnog ukupnog troška u njihovim najnižim točkama

34. Kada su prosječni i granični trošak izjednačeni, tada:

a) MC je u svom minimumu
b) prosječni trošak je u svom minimumu
c) prosječni trošak je u svom maksimumu
d) prosječni fiksni trošak je u svom minimumu

35. Kada AFC opada:

a) ATC može rasti ili padati

b) AVC mora biti opadajući
c) ATC je opadajući
d) MC mora biti opadajući
e) MC mora biti u minimumu

36. Koji od ponuđenih troškova uvijek opadaju kada raste proizvodnja?

a) prosječni troškovi
b) granični troškovi
c) fiksni troškovi

5
d) prosječni fiksni troškovi
e) prosječni varijabilni troškovi

37. Što je od sljedećega ispravno? Ukoliko je prosječni trošak veći od graničnog

troška (AC>MC):

a) MC je u minimumu
b) prosječni trošak je opadajući
c) prosječni trošak je u maksimumu
d)prosječni trošak je rastući
e)prosječni trošak je u minimumu

38. Što je od sljedećega ispravno? Ukoliko je granični trošak veći od prosječnog

troška (MC>AC):

a) MC je u minimumu
b) prosječni trošak je opadajući
c) prosječni trošak je u maksimumu
d) prosječni trošak je rastući
e) prosječni trošak je u minimumu

39. Kada je dugoročna krivulja prosječnog troška rastuća, tada:

a) djeluju opadajući prinosi na opseg

b) djeluju konstantni prinosi na opseg
c) djeluju rastući prinosi na opseg
d) djeluje Zakon opadajućih prinosa

40. U proizvodnji proizvoda « X» troše se inputi «A» i «B», ukoliko cijena inputa
«A» raste, a «B» ostaje ista, poduzeće će nastojati zamijeniti input «A», s a inputom
«B», što nazivamo:

a) pravilom supstitucije
b) efektom supstitucije
c) pravilom minimiziranja troškova
d) pravilom maksimizacije profita

41. Što od navedenog nije obilježje tržišnih struktura:

a) tip proizvoda
b) mogućnost utjecaja poduzeća na cijenu
c) vlastiti ili pozajmljeni inputi
d) broj poduzeća u industriji

6
43. Profit je jednak:

a) promjeni TC podijeljeno s promjenom količine proizvodnje

b) razlika između MR i MC
c) promjena TR podijeljeno s promjenom proizvedene količine
d) razlika između TR i TC

44. Kada poduzeće djeluje na tržištu potpune (savršene) konkurencije

podrazumijeva se da ono:

a) ima velik broj konkurenata koji nude različite proizvode

b) samo jednog konkurenta, ali značajnog
c) manji broj konkurenata
d) velik broj konkurenata koji proizvode identičan proizvod

45. Na tržištu potpune (savršene) konkurencije poduzeće:

a) ima malu kontrolu nad cijenom

b) je «price taker»
c) može se reći da je «price searcher»
d) «price maker»

46. U uvjetima potpune (savršene) konkurencije poduzeće:

a) mora smanjit cijenu da bi povećalo prodaju

b) može prodati koliko proizvede po tržišnoj cijeni
c) mora povećati cijenu da bi povećalo prodaju
d) poduzeća prodaju različite proizvode pa su im i cijene različite

47. Ukoliko je poduzeće «price taker», ono:

a) svoje proizvode prodaje po cijeni određenoj od strane države

b) svoje proizvode prodaje po cijeni postavlj enoj od strane najvećeg poduzeća na tržištu -
lidera
c)može svoje proizvode prodati po cijeni po kojoj želi
d)prodaje svoje proizvode po cijeni određenoj na tržištu

48. Krivulja potražnje poduzeća na tržištu potpune (savršene) konkurencije je ista

kao i krivulja: (savršeno elastična krivulja)

a) graničnog troška (MC)

b) graničnog prihoda (MR)
c) prosječnog ukupnog troška (ATC)
d) prosječnog varijabilnog troška (AVC)

49. Krivulja MR izvodi se iz:

7
a) krivulje ponude poduzeća
b) funkcije proizvodnje
c) krivulje troškova
d) krivulje potražnje poduzeća

50. Na tržištu potpune (savršene) konkurencije krivulja potražnje pojedinačnog

poduzeća je_______________ a cjelokupnog tržišta ________________ .

a) opadajuća; horizontalna
b) horizontalna; opadajuća
c) vertikalna; horizontalna
d) opadajuća, opadajuća

51. Na tržištu potp une (savršene) konkurencije poduzeće ima savršeno elastičnu
krivulju potražnje (horizontalnu) što znači da ono:

a) nema kontrolu nad tržišnom cijenom proizvoda, ali samostalno određuje količinu
proizvodnje
b) nema kontrolu nad količinom proizvodnje, ali ima nad cijenom
c) nema kontrolu nad tržišnom cijenom, niti količinom proizvodnje
d) ima potpunu kontrolu nad cijenom i količinom proizvodnje

52. Na tržištu savršene konkurencije, elastičnost potražnje za proizvodom poduzeća

iznosi:
a) 0
b) između 0 i 1
c) 1
d) beskonačno

53. Ukoliko poduzeće na tržištu savršene konkurencije poskupi svoje proizvode za

manji iznos, ono bi:

a) izgubilo sve svoje potrošače koji bi otišli drugim prodavateljima u industriji

b) izgubilo neke od svojih svih potrošača, ali ne sve njih, s obzirom da neki potrošači
će i dalje preferirali proizvode tog poduzeća (lojalnost kupca na marku proizvoda)
c) zaradilo nešto malo veći profit
d) prisilo druge prodavatelje da povise svoje cijene

54. Poduzeće općenito na bilo kojem tržištu ostvaruje maksimalan profit kada je:

a) TC=0
b) razlika između TC i TR =0
c) MC=0.
d)razlika između MR i MC =0.

8
55. Kratkoročno, savršeno (potpuno) konkurentsko poduzeće može maksimizirati
svoj profit ili minimizirati svoj gubitak pri razini proizvodnje outputa gdje je:

a) granični prihod jednak cijeni (MR=P)

b) granični pr ihod jednak graničnom trošku (MR=MC)
c) prosječni ukupni trošak jednak 0 (AC=0)
d) cijena iznad prosječnog ukupnog troška (P>AC)
e) granični prihod jednak prosječnom varijabilnom trošku (MR=AVC)

56. Kada poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi optimalnu kol ičinu
proizvodnje onda vrijedi da je:

a) P<MR
b) P=MR
c) P>MR
d) P=ATC
e) P=MR=AR=D i P= min ATC

57. Ukoliko, pri sadašnjoj razini outputa, cijena proizvoda poduzeća je veća od
graničnog troška, savršeno (potpuno) konkurentno poduzeće:

a) maksimizira svoj profit ili minimalizira svoj gubitak

b) bi trebalo povećati output kako bi maksimiziralo svoj profit ili minimaliziralo svoj
gubitak
c) bi trebalo smanjiti output kako bi maksimiziralo svoj profit ili minimaliziralo svoj
gubitak
d) bi trebalo povećati svoju cijenu kako bi mak simiziralo svoj profit ili minimaliziralo
svoj gubitak
e) svjesno snosi gubitak i trebalo bi napustiti industriju

58. Ekonomski profit jednak 0 znači:

a) da poduzeće ostvaruje dovoljno prihoda da pokrije svoje troškove prema

računovodstvnom izvješću, bez profita
b) poduzeće ostvaruje prihode kojima može pokriti sve svoje računovodstvene i
oportunitetne troškove
c) da je računovodstveni profit isto jednak nuli
d) da je granični računovodstveni profit jednka 0

66. Krivulja ponude poduzeća na tržištu savršene (potpune) konkurencije u kratkom

roku je:

a) Njegova krivulja MC
b) Dio krivulje MC iznad sjecišta s krivuljom AC.

9
c)Dio krivulje MC iznad sjecišta s krivuljom AVC.
d) Dio krivulje MC iznad sjecišta s krivljom AFC.

68. Poduzeće će nesumnjivo prekinuti proizvodnju kako bi minimaliziralo gubitke,

ukoliko se susreće sa slijedećom situacijom:

a) P > ATC
b) P > MC
c) P < ATC
d) P < AVC

69. Što od navedenog predstavlja dobru definiciju monopola?

a) poduzeće koje nema mogućnosti povećati svoju cijenu

b) jedan prodavatelj proizvoda koji nema bliske supstitute
c) poduzeće koje se susreće sa vodoravnom krivuljom potražnje
d) krivulja MR je jednaka krivulji potražnje

70. Monopolist:

a) Monopolista može odrediti visoku cijenu koliko on to želi

b) Najviša moguća cijena monopoliste određena je tržišnom krivuljom potražnje
c) se suo čava s vertikalnom krivuljom potražnje
d) nema utjecaja na cijenu
e) može povećati svoju cijenu bez gubljenja kupaca

71. Monopolist:

a) će prodati manje po višoj cijeni nego u uvjetima savršene konkurencije

b) ima granični prihod niži od cijene
c) će proizvoditi gdje mu jeMR = MC
d) sam određuje svoju cijenu uvažavajući tržišnu potražnju
e) sve navedeno

72. Granični prihod monopoliste je:

a) niži od cijene
b)viši od cijene
c) jednak cijeni
d) nepromjenjiv bez obzira na razinu outputa
e) jednak prosječnom prihodu

73. Za monopolistu vrijedi da je MR <P zato što:

a) je njegova krivulja potražnje opadajuća

b) je njegova krivulja potražnje savršeno neelastična
c) monopolista može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedini na tržištu
10
d) potražnja za proizvodima monopoliste je savršeno elastična

74. Monopolista maksimizira profit ili minimizira gubitak ukoliko proizvodi količinu
proizvoda pri kojoj je:

a) P = MC
b) P = MR.
c) MR = MC
d) MR = 0

75.Krivulja potražnje kod monopoliste je:

a) elastičnija od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje

b) jednaka krivulji potražnje industrije ili tržišnoj krivulji
c) manje elastična od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje
d) savršeno neelastična na razini gdje je MR = MC

76. Ukoliko monopolist proizvodi razinu outputa kod kojeg je granični prihod manji
od graničnih troškova (MR<MC), monopolist:

a) maksimizira profit
b) bi trebao smanjiti cijenu
c)proizvodi premalo outputa
d) bi trebao smanjiti proizvodnju
e) bi trebao povećati proizvodnju

77. Razlog zbog kojega profit monopoliste može opstati u dugom roku je taj da:

a) će monopolista podizati cijene ako profit počne opadati

b) monopolista ne mora brinuti o potražnji
c) će barijere ulaska spriječiti nova poduzeća od ulaska na tržište i sudjelovanja u profitu
d) su granični prihodi veći od graničnih troškova
e) monopolista kontrolira potražnju bolje od konkurentnih poduzeća

78. Monopol uzrokuje gubitak u nacionalnoj ekonomiji zbog:

a) prevelikih izdataka na oglašavanje i marketing

b) činjenice da može prodavati po cijeni većoj od MC
c) zato što poduzeće ne teži maksimizaciji profita
d) činjenice da može prodavati po cijeni manjoj od MC

79. Tržišna struktura koja je okarakterizirana visokim stupnjem međuzavisnosti

između prodavatelja u ekonomskoj teoriji se definira kao:

a) savršena konkurencija
b) čisti monopol
c) monopolistička konkurencija.
11
d) oligopol
e)monopson
80. Na tržištu oligopola:

a) postoji velik broj poduzeća

b) ne postoje barijere ulaska
c) ima nekolicina poduzeća
d) sva poduzeća su “price takeri”

81.Koncept međuzavisnosti podrazumijeva da:

a) svako poduzeće treba inpute koje proizvodi neko drugo poduzeće

b) su sva poduzeća u ekonomiji vezana jedno za drugo kroz odnose kupnje ili prodaje
c) akcije bilo kojeg poduzeća direktno utječu na druga poduzeća u industriji
d) potrošači trebaju proizvode koje poduzeća nude, a poduzeća trebaju novac potrošača

82.Ukoliko se broj poduzeća u oligopolu povećava, tada se javlja tendencija:

a) smanjenja cijene prema konkurentskoj cijeni

b) rasta cijene prema monopolističkoj
c)pada proizvodnje na monopolističku razinu
d) ovisi o stupnju međuovisnosti između oligopolista

83.U uvjetima oligopola općenito možemo očekivati slijedeće:

a) cijenu iznad cijene na tržištu monopolističke konkurencije

b) cijenu sličnu cijeni na savršeno konkurentnom tržištu
c) cijenu višu od monopolske
d) proizvodnju manju od monopola

84. Poduzeće na oligopolnom tržištu, maksimizira profit tako što:

a) odredi cijenu koja je jednaka ATC

b) maksimizira razliku između MC i MR
c) prilagođava količinu proizvodnje dok ne izjednači MR i MC
d) prilagođava količinu dok ne izjednači cijenu s MC

85. U oligopolu, rušenje cijena suparničkim poduzećima:

a) je glavna metoda konkuriranja poduzeća

b) je uvijek mudra strategija zato što ona povećava profit poduzeća koje ruši cijene
c) može biti loša strategija zbog opasnosti izazivanja rata cij ena između poduzeća
d) je manje uobičajeno nego u čistom monopolu

12
86. MR je niži od cijene oligopoliste zato što:

a) je elastičnost potražnje za proizvodnjom beskonačna

b) je elastičnost potražnje za proizvodnjom jednaka jedan
c) je elastičnost potražnje za proizvodnjom manja od jedan
d) je krivulja potražnje opadajuća, pa je potrebno smanjiti cijenu ukoliko se želi povećati
prodaja

87. Za utvrđivanje oligopolnog tržišta, ekonomisti koriste:

a) Indeks omjera
b) Indeks koncentracije
c) HHI
d) Pod b) i c)
e) Pod a) i c)

88. U svakodnevnom životu koje od navedenih tržišta je najčešće organizirano kao

oligopolno:

a) žita
b) električne energije
c) automobila
d) pizza

89. Oligopol se razlikuje od monopolističke konkurencije zato što on uključuje:

a) Diferencirane proizvode
b) Znatne barijere ulaska
c) Ne postojanje barijera ulaska
d) Opadajuću
krivulju potražnje

90. Poduzeća na tržištu monopolističke konkurencije imaju utjecaj na cijenu zato

što:

a) na tom tržištu nema barijera ulaska

b) ima svega nekoliko poduzeća u industriji
c) poduzeća kontroliraju značajan dio ukupne industrijske proizvodnje
d) oni prodaju neznatno diferencirane proizvode

91. Što od navedenog nije obilježje monopolističke konkurencije:

a) puno prodavatelja i kupaca

b) opadajuća krivulja potražnje
c) slobodan ulaz

13
d) standardiziran proizvod

92. Monopolistička konkurencija slična je savršenoj zbog:

a) MR<P na oba tržišta

b) ne postoje znatne barijere ulaska na oba tržišta
c) potražnja za proizvodima poduzeća je opadajuća na oba tržišta
d) postoji jedinstven proizvod na oba tržišta
e) oba tržišta proizvode efikasno

93. Što od slijedećeg je istinito za poduzeća u savršenoj konkurenciji, ali ne vrijedi za

poduzeće u monopolističkoj konkurenciji?

a) proizvode gdje je MR = MC
b) ne teže zarađivanju ekonomskog profita u dugoročnoj ravnoteži
c) postižu alokativnu učinkovitost
d) malena su s obzirom na ukupnu industriju

94. U monopolističko konkurentnoj industriji, ukoliko poduzeće zarađuje ekonomski

profit u kratkom roku:

a) profit se može ostvariti i u dugom roku uslijed postojanja znatnih barijera ulaska
b) profit će se polako eliminirati kako nova poduzeća ulaze na tržište prodajući identičan
proizvod
c) profit se može ostvariti i u dugom roku jer svako poduzeće prodaje razlučan proizvod
d) profit u kratkom i dugom roku je uvijek izjednačen i iznosi nula
e) profiti će se smanjivati ulaskom novih poduzeća

95. Kada je poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije u dugoročnoj

ravnoteži:

a) njegova krivulja potražnje će ležati iznad njegove krivulje prosječnog ukupnog

troška na svim razinama outputa
b) njegova krivulja potražnje će ležati ispod njegove krivulje prosječnog ukupnog troška
kod razine outputa gdje je MR = MC
c) njegova krivulja prosječnog ukupnog troška će biti tangenta na krivulju graničnog
prihoda kod razine o utputa gdje je MR = MC
d) krivulja potražnje će biti tangenta na njegovu krivulja prosječnog ukupnog troška kod
razine outputa gdje je MR = MC

96. U dugom roku, monopolistički konkurentno poduzeće:

a) zarađuje nulti ekonomski profit

b) zarađuje normalni profit
c) ne proizvedi pri minimalnom prosječnom trošku
d) naplaćuje cijenu koja je jednaka prosječnom trošku

14
e) sve navedeno

97. Pravilo da je granični prihod jednak graničnom trošku:

a) se odnosi samo na monopol koji želi maksimizirati profit

b) se odnosi samo na savršeno konkuren tno poduzeće koje želi maksimizirati profit
c) je opće pravilo maksimirzacije profit ana svim tržištima
d) se odnosi samo na „price maker -e“

98.Poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije proizvodi:

a) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je P = MC

b) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je MR = MC
c) proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = ATC u kratkom roku
d)proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = AVC u kratkom roku

99. Kako na tržištu monopolističke konkurencije poduzeće treba smanjiti cijenu

ukoliko želi povećati prodaju onda vrijedi:

a) MR=ATC
b) MR raste po opadajućoj stopi kako raste proizvodnja
c) MR<P
d) MR=P

100. Monopolistička konkurencija rezultira nesavršenošću zato što:

a) može ostvariti ekonomski profit, kratkoročno

b) cijena nije jednaka ATC
c) poduzeća izlaze iz industrije zbog gubitaka
d) P>MC

101. Važna sličnost između poduzeća u monopolističkoj konkurenciji i poduzeća u

monopolu je ta da:

a) oba u dugom roku ostvaruju ekonomski profit

b) oba ne proizvode na razini gdje je P = MC, što rezultira gubitkom blagostanja
c) su oba suočena sa savršeno neelastičnim krivuljama potražnje
d) su oba suočena sa značajnim zaprekama ulaska

102. Koja je to sličnost između monopola i monopolističke konkurencije:

a) opadajuća krivulja potražnje

b) P=MC
c) P=min ATC
d) P<MR

15
103. U dugom će roku poduzeće u monopolističkoj konkurenciji proizvoditi na
razini:

a) MC = MR = P < min ATC

b) MC = MR < P= min ATC
c)MC = MR < ATC = P
d) MC = MR = ATC <P

104. Pretpostavimo da se dijagram odnosi na tržište monopolističke konkurencije.

Koja je od slijedećih tvrdnji ispravna?

a) industrija je u dugoročnoj ravnoteži

b) očekuje se ulazak novih poduzeća u narednom razdoblju
c) očekuje se izlazak poduzeća u narednom razdoblju
d) očekuje se da neće biti niti ulazaka, niti izlazaka
e) očekujemo da će ATC padati

105. Na tržištu monopolističke konkurencije cijena u dugom roku je jednaka:

a) P=MR
b) P=MC
c) P=ATC
d) P=min ATC

106. Granični profit na tržištu nesavršene konkurencije jednak je:

a) cijena minus prosječni varijabilni trošak

b) cijena minus granični trošak
c) prihodi minus troškovi
d) granični prihod minus granični trošak
e) promjena prihoda minus promjena količine

16