Professional Documents
Culture Documents
I. skupina zadataka
a) A
b) B
c) C
d) D
2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib
krivulje je rastući po opadajućoj stopi?
a) R i T; S
b) R i T; V
c) R i T; W
d) R i T; Q
1
Mikroekonomija
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
2
Mikroekonomija
a) donesenih odluka
b) ograničenih resursa
c) modela
d) nograničenih resursa
e) ograničenih želja
a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se private investicije
b) Kada cijena električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju
c) Kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje
d) Sve od navedenoga
e) Ništa od navedenoga
15. Zagrebačka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljaju
na bankarskom tržištu Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno konurentno
zbog:
a) Geografska pozicija
b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda
c) Veličina nacionalne ekonomije
d) Precizna definiranost proizvoda
e) Pod a) i d)
f) Pod a) i c)
3
Mikroekonomija
18. Cijena Dorina čokolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio
je 30, a 2008. 89. Cijena čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:
a) 0,33
b) 3,20
c) 1,50
d) 11,90
19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je 60 000 eura, a zbog slabe prodaje i
recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosječno 50 000
eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za:
a) 12%.
b) 17%
c) 20%.
d) 25%
e) 32%.
20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u
2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u
terminima 2009. godine
a) 111 kuna
b) 20 250
c) 3 525
d) 90
4
Mikroekonomija
1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što znači
da su varijable u pozitivnom odnosu.
3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadžbe glasi: Y=3+5X
4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što su pozitivne izjave uvijek istinite, a
normativne mogu i ne moraju biti istinite!
5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste
6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90.
U Beču je realna cijena kino ulaznice manja.
5
Mikroekonomija
1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosječne cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite
realne cijene šalice kave u Zagrebu u terminima:
2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u
2009. godini.
PONUDA POTRAŽNJA
Cijena u mil. U mil.
komada komada
3 2 34
6 4 28
9 6 22
12 8 16
A B
2 40
4 70
5 85
6 100
7 115
10 160
6
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i plasirati na tržište pri različitim tržišnim
cijenama
b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja
c) razlika između ponuđene količine i potraživane pri različitim cijenama
d) količina proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama
e) količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim cijenama
a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri različitim tržišnim cijenama
b) količina proizvoda koje potrošač kupuje pri različitim dohocima
c) količina proizvoda koje potrošač kupuje ovisno o ukusima
d) količina proizvoda koju poduzeće potražuje pri različitim tržišnim cijenama
7
Mikroekonomija
a) funkciji potražnje
b) funkciji ponude
c) nemate dovoljno informacija
d) funkciji ponude i potražnje
e) ništa od navedenoga
8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i
to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da:
a) proizvod X i Y su neutralni
b) proizvod X se koristi u proizvodnji proitzvoda Y
c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proitzvoda X
d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji.
e) proizvodi X i Y su supstituti
9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni od 50
kuna, ali na tržištu nije došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište!
a) dijagram 1
b) dijagram 2
c) dijagram 3
d) dijagram 4
10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna je krivulja potražnje glasi:
a) Q = 200 + 5P
b) Q = -200+ 5P
c) P=40-1/5Q
d) P=40+1/5Q
8
Mikroekonomija
11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna
cijena i količina?
12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je
ravnotežna cijena CD-a:
a) 5
b) 10
c) 15
d) 20
e) Ništa od navedenoga
13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je
trenutna tržišna cijena 25,00 kuna što je od ponuđenog ispravno?
15.
Za krivulju potražnje koja glasi: Q=a*Pa1 vrijedi da:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost
b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost
c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost
d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u proizvodnji čokolade) i jaka marketinška
kampanja koja je ukazivala na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na tržištu
čokolade?
9
Mikroekonomija
b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla
c) ravnotežna cijena i količina su pale
d) ravnotežna cijena je porasla bez promjene količine
e) ravnotežna količina je pala bez utjecaja na cijenu
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
24. Ako potražnja za čokoladom raste kako dohodak raste, onda je čokolada:
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
25. Ako potražnja za proizvodom «X» raste kako cijena proizvoda «Y» pada, onda su proizvodi:
a) normalna dobra
b) inferiorna dobra
c) supstituti
d) komplementarna dobra
10
Mikroekonomija
e) superiorna dobra
f) luksuzna dobra
26. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je nagib jednak nuli iznosi:
a) nula
b) jedan
c) beskonačno
d) negativn broj koji se približava nuli kako raste potrošnja.
Q
P
P
a) Q
Q P
b)
P Q
Q P
c) P Q
Q P
d) P Q
a) jednak 1
b) -0,5
11
Mikroekonomija
c) 2
d) -2
31. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada
znamo da je krivulja potražnje
a) savršeno elastična
b) neelastična, ali ne savršeno
c) jedinično elastična
d) savršeno neelastična
e) elastična, ali koeficijent nije beskonačno
32. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost potražnje za automobilima koje on
prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će:
33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko
njihova cijena padne za 5%:
34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena
20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina
potražnja za jagodama:
a) Ed=0
b) Ed= beskonačno
c) Ed=-1
d) Ne možete odrediti
35. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je:
a) 0
b) 2
12
Mikroekonomija
c) 1
d) 0,5
e) nemate dovoljno informacija
37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraživana količina
promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje iznosi:
a) -2,72,
b) -0,37,
c) -0,83,
d) -1,20,
e) -0,37
f) -1,20
38. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potražnje za tim
proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?
a) -3
b) 3/7 ili 0,4286
c) -1/3 ili 0,3333
d) 1/4 ili 0,25
e) 1/3 ili 0,3333
39. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda:
13
Mikroekonomija
3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači da je došlo do promijene ponuđene
količine pri tekućim cijenama.
14
Mikroekonomija
2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo očuvanja vrijednosti svojih investicija u
vrijeme inflacije.
a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazećem periodu i shodno tome potražnja
za zlatom se smanji kakav će to utjecati na cijenu zlata?
b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog rudnika poveća ponuda zlata?
15
Mikroekonomija
7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna
elastičnost potražnje iznosi -0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9.
8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosječno godišnje svaki stanovnik
treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosječna cijena
cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna elastičnost potražnje je -0,35, a
cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju putem jednadžbi.
Ponuda: P = 50 + 0,5Q
Potražnja: P = 40 – 0,1Q,
16
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku
razinu zadovoljstva naziva se:
a) krivulja identifikacije
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim
dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se:
a) dohodovno ograničenje
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
a) ukupnost
b) tranzitivnost
c) manje je bolje
d) a) i b)
e) a), b) i c)
4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći
zaključak:
Crni
20
I1 I2 I3
15
10 15 20 Bijeli kruh
10
a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod
b) crni kruh je „loš“ proizvod
c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh
d) bijeli i crni kruh su savršeni supstituti
17
Mikroekonomija
5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potrošača nije
ispunjena:
Crni
20
I1 I2 I3
15
10 15 20 Bijeli kruh
10
a) ukupnost
b) transitivnost
c) više je bolje
d) opadajuća MRS
a) -1
b) -2
c) Konstantan broj
d) Sve navedeno
a) opadajući broj
b) konstantan broj
c) pozitivan broj
d) 0
18
Mikroekonomija
b) Konstantan broj
c) 0
d) Opadajući negativan broj
16. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i vrečicom šećera kako izgleda ukazuju na
slijedeći zaključak:
Šalica čaja
Vrečica šećera
17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu, koja od pretpostavki teorije potrošača
prestaje vrijediti:
19
Mikroekonomija
a) transitivnost
b) više je bolje nego manje
c) ukupnost
d) opadajući MRS
18. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se
nazivaju:
a) savršeni supstituti
b) savršeni komplementi
c) neutralni proizvodi
d) nezavisni proizvodi
e) loši proizvodi
Čokolada Žitarice
A 12 9
B 16 15
C 10 24
20
Mikroekonomija
24. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira
košaricu B u odnosu na košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu prema C.
Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se:
a) potrošačeva racionalnost
b) ukupnost
c) opadajuća MRS
d) tranzitivnost
e) više proizvoda je bolje nego manje
26. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, što znači da je potrošač
spreman:
27. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvić i sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac
30,00 kuna, cijena sendvića je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje
na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca Marka jednak:
a) 2
b) –2
c) 1/2
d) –1/2
28. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može potrošiti na košaricu proizvoda “X1”
čiji iznos je 500 kuna ili na košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca je
(Košarica “X1” je na horiziontalnoj osi):
a) -2
b) -1/2
c) -4
d) -1/4
29. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna,
a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave koju Petar može
osigurati sebi?
a) 8, 32
b) 10,28
c) 32,8
d) 60, 40
e) 40,20
21
Mikroekonomija
30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je
došlo do povećanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:
31. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno ako znamo da je došlo do njegove rotacije
prema vani, tako da horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega ispravno:
jabuke
Income
čokolada
32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je
potrošač imao na raspolaganju 60,00 kuna?
a) Y/Pk
b) Y/Pn
c) -6/3
d) 6/3
e) 3/6
f) -3/6
a) preferencije potrošača
b) relativne cijene
c) nominalni dohodak
d) realni dohodak
22
Mikroekonomija
34. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda
«B» je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je na vertikalnoj
osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budžetskog pravca Ane
a) -4/3
b) 4/3
c) 3/4
d) -3/4
a) strmiji
b) položeniji
c) pozitivnog nagiba
d) horizontalan
38. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda “a” i “b”. Što je ispravno ukoliko
potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo?
a) MRSs,b je u maksimumu
b) Pa/Pb = dohotku potrošača
c) MRSa,b = dohotku potrošača
d) MRSa,b = Pa/Pb.
23
Mikroekonomija
41. Proizvod „X“ se prikazuje na osi „X“, te ukoliko dođe do smanjenje cijene tog proizvoda, tada je
nova budžetska linija
a) nepromijenjena
b) strmija od izvorne
c) manje strma od izvorne
d) paralelna s izvornom
42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
44. Krivulja potražnje kod Giffenovog dobra je
a) opadajuća
b) horizontalna
c) rastuća
d) vertikalna
45. Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omogućava izvođenje
a) krivulje dohodak-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
b) krivulje cijena-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
c) krivulje budžetskog pravca iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
d) krivulje indiferencije iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
46. Marshall je pri analizi potrošačeva probitka uveo snažnu pretpostavku i to:
a) granična korisnost novca je rastuća
b) granična korisnost novca je opadajuća
c) granična korisnost novca je konstantna
d) granična korisnost novca mijenja se obrunuto od novčanog dohotka
47. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je
a) Smanjenjem cijene hrane
b) Smanjenjem cijene odjeće
c) Povećanjem cijene hrane
d) Povećanjem cijene odjeće
24
Mikroekonomija
25
Mikroekonomija
53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (𝑿𝟏, 𝑿𝟐) = 𝐚𝐗𝟏 + 𝐛𝐗𝟐, onda vrijedi:
a) Proizvodi su supstituti
b) Proizvodi su komplementi
c) Proizvodi su nezavisni
d) Proizvodi su normalna dobra
54. Potrošač se susreće s budžetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te ukoliko se cijena proizvoda X1
utrostuči, a cijena proizvoda X2 upeterostruči, budžetski pravac postat će
a) Strmiji
b) Položeniji
c) Neće biti promjene
d) Ne možete odrediti
𝚫𝑿𝟏
55. Ukoliko je poznato da je > 𝟎, onda vrijedi
𝚫𝑰
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
𝚫𝑿𝟏
56. Ukoliko je poznato da je < 𝟎, onda vrijedi
𝚫𝑰
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
𝚫𝑿𝟏
57. Ukoliko je poznato da je < 𝟎, onda vrijedi
𝚫𝒑𝟐
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
𝚫𝑿𝟏
58. Ukoliko je poznato da je > 𝟎, onda vrijedi
𝚫𝒑𝟐
26
Mikroekonomija
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
60. Engelova krivulja kod savršenih supstituta za proizvod X1 ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
61. Engelova krivulja kod savršenih komplemenata ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
27
Mikroekonomija
px I
y x
py py
1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je .
I/py (1)
I/py (2)
B2 B1
I/px x
3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada ne dolazi do pomaka budžetskog
pravca, on ostaje nepromijenjen.
I/Py
B1 B2
I/px1 I/px2 X
5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri čemu su X I Y dva proizvodaKada
pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potrošač treba konzumirati 5
jedinica proizvoda Y.
6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom Pago, pa je negova krivulja
indiferencije oblika slova “L”.
28
Mikroekonomija
Količina A 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za 7 11 13 14 14
A
Količina B 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za 8 12 13 13 12
B
2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X *
Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni
prihod je 1000 kuna.
3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi čips i sok. Njegova funkcija korisnosti
dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vrečica čipsa na tjedan), granična
korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici.
4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u određenom period što je ujedno i cijeli
budžet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potrošačeva
funkcija korisnosti dana je izrazom:
U(X,Y) = 0,5XY
a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje.
b) Odredi vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u potrošnji dobra X i Y.
29
Mikroekonomija
I. skupina zadataka:
2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira
njihovu funkciju korisnosti (U)?
a)
b)
c) U
d) ništa od navedenoga
a) Giffenovo dobro
b) inferiorno dobro
c) normalno dobro
d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka
e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka
30
Mikroekonomija
7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž čitave svoje dužine, tada vrijedi:
a) 0
b) 20
c) 23
d) 27
e) nemate dovoljno informacija
a) uvrnuta unatrag
b) uvijek opadajuća
c) može biti opadajuća i rastuća
d) uvijek rastuća
31
Mikroekonomija
a) nepromijenjena
b) mijenja se kakko se dohodak mijenja
c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra
d) mijenja se od točke do točke
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed povećanja cijene proizvoda «X», moramo
pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim:
32
Mikroekonomija
a) smanjenje izdataka
b) povećanje izdataka
c) izdaci ostaju nepromijenjeni
d) izdaci su maksimalni
21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne jedinice proizvoda se definira kao:
22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»?
a) A
b) A+B+C
c) C+E
d) D+E+F
e) A+B+C+D+E+F
33
Mikroekonomija
23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je
potrošačev probitak?
a) 0
b) 20
c) 2,000
d) 1,970
e) 194,045
34
Mikroekonomija
1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična korisnost dobra «Y» 60, a potrošač
je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost «X» od
proizvoda «X» je 90.
2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko troši 100,00 kuna na 25 kilograma
jabuka i 10 kilograma naranči. Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka daje
dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada lošije.
3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg
jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka
400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije zadovoljstva!
4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film čini jako interesantnim i
zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje 35,00 kn. Tržišna
cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači da će Ivan otići pogledati film tri puta.
35
Mikroekonomija
1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd). Grnična korisnost za svaki od proizvoda je
dana sa:
MUc = Qd i MUd = Qc
Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.
Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan.
Naznači kada je TU u maksimumu.
36
Mikroekonomija
Qx = 120 - 4P
Qd = 20 - 4P
Qs = 7 + 2,5P,
37
Mikroekonomija
a) Koliki je potrošačev i proizvođačev probitak kada je tržište u ravnoteži, te koliki je ukupan tržišni
probitak?
b) Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude i cjenovnu elastičnost potražnje u točci ravnoteže.
c) Da li je potražnja elastična ili neelastična, zašto?
d) Da li je ponuda elastična ili neelastična, zašto?
e) Izračunajte novu ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu kada država uspostavi cjenovni pod pri razini od
100,00 kuna po jedinici. Odredite potrošačev i proizvođačev probitak u novim okolnostima.
f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?
QS 35,000 2,000P.
Potražnja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i to:
qA 17,000 250 P.
qO 25,000 2000P.
38
Mikroekonomija
I. skupina zadataka:
1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzeće može proizvesti za svaku kombinaciju
inputa jest:
a) izokvanta
b) granica proizvodnih mogućnosti
c) funkcija proizvodnje
d) izokosta
2. Označimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s ∆Q, korištenje rada s L, te promjenu u korištenju
rada s ∆L, granični proizvod rada se tada algebarski može izraziti kao:
a) L
b) Q / L
c) Q
d) L
a) prosječni proizvod
b) nagib krivulje iz ishodišta do te određene točke na krivulji TP
c) granični proizvod
d) granična stopa tehničke supstitucije
4. U nekom tekstilnom poduzeću, rad je jedini varijabilni input u kratkom roku. Menadžer je primijetio
da je granični proizvod rada jednak za svaku jedinicu rada, što znači da:
39
Mikroekonomija
7. Izokvanta L-oblika:
a) je nemoguća
b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog
inputa
c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa
d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji
e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji
12. Poznata je funkcija proizvodnje q AL K , te ukoliko je β= 0,2, a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
13. Poznata je funkcija proizvodnje q AL K , te ukoliko je β= 0,45, a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
1
14. Poznata je funkcija proizvodnje q 4L2 +4K, što znači da pokazuje
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
40
Mikroekonomija
23. Izoklina je
a) Izokvanta konstantnog nagiba
b) Putanja ekspanzije
c) Proizvodna linija gdje je MRS faktora konstantna
d) Linija grebena konstantnog MP
41
Mikroekonomija
TP
TP
42
Mikroekonomija
29. Nagib zrake iz ishodišta (radijus vektor) koji ide na neku točku na krivulji TP predstavlja
a) MP
b) AP
c) TP
d) ∆TP/Q
32. Kada je nagib zrake iz ishodišta jednak nagibu tangente, tada vrijedi
a) MP>AP
b) AP>MP
c) MP=AP i MP je u maksimumu
d) MP=AP i AP je u maksimumu
33. Rastući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno više od 10% svih inputa kako bi se
output povećao 10%.
a) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi se output udvostručio
b) više nego dvostruko povećanje korištenja jednog inputa kako bi se output udvostručio
c) da izokvante budu linearne
35. Postotna promjena MRS iznosi 5%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena
(L/K) 3%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 2,5
b) 0,4
c) 1,66
d) 0,6
43
Mikroekonomija
36. Postotna promjena MRS iznosi 10%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna
promjena (L/K) 5%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 5
b) 2
c) 0,2
d) 0,5
𝑴𝑷𝟏 𝑴𝑷𝟐
37. Ukoliko je > , što treba učiniti poduzeće da smanji troškove, a zadrži nepromjenjenu
𝑾𝟏 𝑾𝟐
proizvodnju:
a) Ne treba ništa mijenjati je faktori proizvodnje nemaju utjecaj na troškove proizvodnje
b) Povećati upotrebu faktora 2 i smanjiti upotrebu faktora 1
c) Povećati upotrebu i faktora 1 i faktora 2
d) Smanjiti upotrebu i faktora 1 i faktora 2
e) Povećati upotrebu faktora 1 i smanjiti upotrebu faktora 2
38. Pogledajte slijedeći dijagram i zaokružite ispravnu tvrdnju:
a) Točka A i B su ekonomski efikasne
b) Točka A i B su tehnički efikasne
c) Točka C je tehnički efikasna
d) Točka D označava maksimalnu proizvodnju
39. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite zonu u kojoj djeluju opadajući granični prinosi
a) OD 0 do 2 radnika
b) Od 0 do 3 radnika
c) Od 3 do 4 radnika
d) Od 3 do 8 radnika
e) Od 2 do 4 radnika
44
Mikroekonomija
40. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite kod kojeg radnika se ostvaruje makimalan granični
proizvod rada:
a) Kod 1 radnika
b) Kod 2 radnika
c) Kod 3 radnika
d) Kod 4 radnika
e) Kod 5 radnika
f) Kod 8 radnika
45
Mikroekonomija
43. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite u kojoj točci je tangenta na krivulju TP najstrmija:
a) Točka A
b) Točka B
c) Točka C
d) Točka D
46
Mikroekonomija
47
Mikroekonomija
46. Za proizvodnju vode treba točan omjer vodika i kisika što ukazuje da su faktori proizvodnje
a) Nezavisni
b) Zavisni
c) Savršeni supstituti
d) Savršeni komplementi
%𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐮𝐭𝐩𝐮𝐭𝐚
47. Formula 𝒙 = koristi se za dokazivanje
%𝒑𝒓𝒐𝒎𝒋𝒆𝒏𝒂 𝒔𝒗𝒊𝒉 𝒊𝒏𝒑𝒖𝒕𝒂
a) Zakona opadajućih prinosa
b) Ekonomije obuhvata
c) Prinosa na opseg
d) Elastičnosti supstitucije
49. Kada cijena faktora proizvodnje koji je fiksan raste, tada će:
a) Profit se povećati
b) Profit se smanjiti
c) Profit ostati nepromijenjen
d) Prihod će se smanjiti
48
Mikroekonomija
49
Mikroekonomija
y K , L 25 KL .
1. Proizvodna funkcija poduzeća Lipik Glas je sljedeća . Lipik Glas istražuje nove
načine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu tehnologiju, ostvarivat će sljedeću funkciju
y K , L 36 KL .
koja glasi: Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja, nacrtajte
proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom tehnologijom uz porast broja jedinica rada
stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada više pridonose ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?
Granični Prosječni
Količina
Ukupni Proizvod Proizvod
Varijabilnog
Output Varijabilnog Varijabilnog
Inputa
Inputa Inputa
0 0 – –
1 50
2 30
3 90
4 24
5 4
6 96
y K , L K 3 L.
3. Funkcija proizvodnje poduzeća Dalekovod je zadana izrazom K predstavlja broj
radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati rada. Granična produktivnost sata rada
K
MPL 2 .
je 3L 3 Popunite praznine u tablici ispod. Pomoću dobivenih podataka nacrtajte granični
proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota fiksiran na 9 jedinica.
K
Output Radni sati robota Sati rada MPL 2
3L 3
9 8
9 27
9 64
9 125
4. Prikazana je sljedeća tablica proizvodnog procesa koji ima dva varijabilna outputa.
Rad
Kapital 1 2 3 4 5
1 35 60 70 85 95
2 60 70 85 95 105
3 70 85 95 105 115
4 85 95 105 115 125
5 95 105 115 125 135
a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i 115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene
funkcije? Što možete reći o MRTS?
b) Analizirajte graničnu porizvodnost rada i kapitala za proizvodnu funkciju.
50
Mikroekonomija
y K , L 2 KL ,
5. Proizvodna funkcija Karlovačke pivovare je dana sljedećim izrazom gdje je K iznos
vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće
prinose na opseg. Uzimajući broj vata konstantnim na razini 4, da li je granični proizvod rada rastući,
konstantan ili padajući dok povećavam korištenje rada?
Proizvodnja TC VC FC MC
0 60
1 10
2 90
3 20
4 80
5 180
6 50
a) Napišite izraz:
FC
AFC
VC
AVC
AC
MC
b) Odredite količinu koja minimizira prosječni ukupni trošak. Pokažite da vrijedi predviđena povezanost
između graničnog troška i prosječnog troška.
8. Burger King plaća $5 po satu za korištenje servera I $50 po satu za unajmljenu opremu. Restoran
koristi 7 sati rada servera po jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger King
minimizira troškove proizvodnje kada je odnos graničnog proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne,
koje prilagodbe treba napraviti da se poveća efikasnost?
9. Frizerski salon koristi 15 ručnika za proizvodnju 10 jedinica outputa po periodu. Funkcija troškova
15q 2
C q, K 12 K ,
salona u kratkom roku je sljedeća: K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj
C q 26.8q.
ručnika koje salon koristi. Salon ima funkciju troškova u dugom roku kako slijedi: LR
Ako salon koristi 4 ručnika manje u kratkom roku hoće li prosječni ukupni trošak porasti ili se
smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoročnih troškova pokazuje rastuće, konstantne ili
padajuće povrate na obujam?
51
Mikroekonomija
Vježbe 6. – Troškovi
I. skupina zadataka
a) VC
b) oportunitetni troškovi
c) TC
d) prosječni troškovi
e) fiksni troškovi
f) nepromjenjeni troškovi
a) konstantna
b) rastuća
c) «U» oblika
d) Kvadratna
52
Mikroekonomija
7. Ivana ima poduzeće čiji je mjesečni iznos prihod 6 000 000 kn. Računovodstveni troškovi mjesečno
iznose 3 000 000 kuna a oportunitetni mjesečni troškovi su 1 000 000. Ekonomski profit Ivaninog
poduzeća mjesečno je:
a) 4 000 000.
b) 3 000 000.
c) 2 000 000.
d) 1 000 000.
8. Ako poduzeće u dugom roku podvostruči svoj output, a njegovi ATC padaju, tada djeluje
10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se
povećava output. Shodno tome, granični trošak je:
a) niži od AC
b) veći od AC
c) između AVC i AC
d) niži od AFC
a) AVC=(TC-FC)/Q
b) AVC=FC/Q
c) AVC=TC/Q
d) AVC=(MC*Q-FC)/Q
e) ništa od navedenoga
f) sve od navedenoga
12. Troškovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a 10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10
jedinice?
a) 1111
b) 1055
c) 2773
d) 924,3
53
Mikroekonomija
13. Pretpostavite da Vam je funkcija troškova dana kako glasi: TC=60+14Q. Što od slijedećega je
ispravno za sve razine proizvodnje?
a) AFC>MC
b) MC=AVC
c) AFC>AVC
d) MC=ATC
16. Ukoliko je cijena rada ( PL ) 30 I cijena kapitala ( PK ) 30. Izvedite jednadžbu izotroškovne linije koja
odgovara troškovima od 100,00 kuna:
a) PL + 20PK
b) 100 = 10L + 20K
c) 100 = 30(L+K)
100 30 PL PK
d)
e) Ništa od navedenoga
54
Mikroekonomija
17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni troškovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji
od 4000 komada, TC rastu na 20 000 kuna. To predstavlja:
a) supstitucije inputa
b) nagiba dugoročne putanje ekspanzije
c) ekonomije obuhvata
d) ekonomije obujma
a) MC/AC.
b) AC/MC
c) (AC)*(MC)
d) AC/VC
e) (AC)*(VC)2.
22. Funkcija troška glasi: TC = 40 + Q +8Q2 što implicira da krivulja graničnog troška je:
a) opadajuća
b) linearna
c) U oblika
d) Parabola
55
Mikroekonomija
gdje je C(Q1) trošak proizvodnje Q1, C(Q2) je trošak proizvodnje Q2, i C(Q1,Q2) je zajednički trošak
obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda:
25. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada
kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je:
a) niži od AC
b) veći od AC
c) između AVC i AC
d) niži od AFC
26. Karla zna prosječnbe troškove i prosječne varijabilne troškove za određeni nivo outputa.
Koje od sljedećih troškova ne može utvditi temeljem ovih informacija?
a) TC
b) AFC
c) FC
d) VC
e) Karla može odrediti sve troškove
27. Ukupni trošak proizvodnje kompjuterskog programa je dan sljedećom funkcijom: TC=
200+5Q. Koliki je granični trošak?
a) 200
b) 5Q
c) 5
d) 5 +(200/Q)
56
Mikroekonomija
5. Krivulja ATC doseže svoj minimum pri nižpj razini proizvodnje od krivulje AVC.
6. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi nadnicu za posao koji obavlja u svom obrtu, što implicira da je
računovodstveni trošak 0, ali je ekonomski trošak pozitivan.
57
Mikroekonomija
1. Popuni tablicu:
Output TC VC FC MC
0 50
1 60
2 75
3 100
4 150
5 225
6 400
3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 – L3 i nadnica iznosi 25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!
L TP MP FC VC TC AVC ATC MC
0 100
1 100
2 100
3 100
4 100
5 100
6 100
7 100
8 100
4. Fiksni troškovi poduzeća iznose 10 000,00 kuna. Granični trošak poduzeća je konstantan i iznosi
5000,00 kuna. Izvedite funkciju ukupnih troškova, ATC, prosječnih fiksnih troškova, VC i AVC:
58
Mikroekonomija
7. Pogledajte sliku:
a) Kakav je odnos graničnog proizvoda rada i kapitala u odnosu na njihove cijene? Obrazloži odgovor.
b) Da li je u točki A optimum za prikazanu količinu outputa?
c) Ako točka A nije optimalna točka nacrtajte na slici približno optimalnu točku, te recite generalno koje
promjene proizvođač mora napraviti da bi to postigao?
8. Ukoliko su prosječni ukupni troškovi 50, proizvedena količina je 10 a fiksni troškovi iznose 100, koliki
su varijabilni troškovi za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosječni varijabilni troškovi?
9. Funkcija proizvodnje poduzeća „Sunce“ glasi kako slijedi: Q = 500L0.6 K0.8, pri čemu je Q =
godišnja proizvodnja u tonama, L =su sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzeća “Sunce”
dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je trošak uporabe kapitala 500 Poduzeće pretpostavlja
500 000,00 kuna troška mjesečno.
10. Ukoliko faktor proizvodnje X košta dvostruko više od faktora proizvodnje Y i ukoliko poduzeće
posluje u optimalnoj točki, što možemo reći o graničnim produktivnostima inputa X i Y?
59
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
1. Pravilo maksimalizacije profita kaže kako treba proizvoditi na razini outputa gdje je:
a) ATC = AVC
b) MR = MC
c) MR = ATC
d) MR = P
60
Mikroekonomija
7. U uvjetima savršene konkurencije poduzeće ostvaruje maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je:
a) P=MC
b) P>MR
c) ATC=MC
d) P<MC
9. Koja od slijedećih krivulja predstavlja krivulju graničnog prihoda (MR) poduzeća na tržištu savršene
konkurencije:
a) A
b) B
c) C
d) D
61
Mikroekonomija
12. Na dijagramu poduzeća na tržištu savršene konkurencije pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada
je MR iznad AVC ali ispod ATC:
a) MC
b) ATC
c) AVC
d) cijeni
a) graničnom prihodu
b) graničnom prihodu uvećanom za granični trošak
c) graničnom prihodu umanjenom za granični trošak
d) uvijek iznosi 0
15. Pri količini proizvodnje pri kojoj poduzeće maksimizira svioj profit, granični profit je:
62
Mikroekonomija
18. U slučajevima kada je cijena između AVC I ATC, za poduzeće na tržištu savršene konkurencije
najbolje je da:
a) poveća cijenu
b) smanji količinu proizvodnje
c) smanji cijenu i tako poveća prihode
d) zatvori poduzeće
e) nastavi s proizvodnjom uz istodobnu razradu plana napuštanja industrije
19. Ispravno objašnjenje krivulje ponude na tržištu savršene konkurencije je: «Kratkoročna krivulja
ponude poduzeća predstavlja dio:
20. Na savršeno konkurentnom tržištu firma ima U oblik funkcije graničnih troškova što znači:
22. Pri cijeni od 5 kn na savršeno konkurentskom tržištu firma ne proizvodi u kratkom roku. Međutim,
kada cijena naraste na 10 kn firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odasvde možemo zaključiti
da:
a) krivulja MC je ravna
b) MC proizvodnje nikada neće pasti ispod 5 kn
c) AC proizvodnje su manji od 10 kn
d) Minimalna vrijednost AVC je između 5 i 10 kn
63
Mikroekonomija
1. Dugoročno sva poduzeća na tržištu savršene konkurencije ostvaruju ekonomnski profit jednak nuli.
T/N
3. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi i prodaje 400 jedinica outputa po cijeni od 14
kn. ATC su 9,98, a kada bi proizvodnju povećao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn. Poduzeće
je u svojoj točci optimalne proizvodnje.
6. Poduzeća ulaze u industriju iako znaju da će u dugom roku ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.
64
Mikroekonomija
1.
Q TC MC FC AC TR AR MR
0 25
1 35
2 30
3 45
4 185
5 57
6 120 240
2. Poduzeće u uvjetima savršene konkurencije ostvaruje proizvodnju kojom realizira prihod od 5000 i
pri tome maksimalizira profit. ATC su 8,a MC su 10 dok su AVC 5.
3. Poznata je funkcija varijabilnog troška VC = 100Q –18Q2 + 2Q3 i iznos fiksnog troška FC = 50
ukoliko je cijena 52, odredite količinu proizvodnje poduzeća na tržištu savršene konkurencije?
4. Zadana je funkcija ukupnih troškova TC = 100 + 2Q2, ukoliko na tržištu postoji 1000 identičnih
poduzeća, izvedite tržišnu krivulju ponude?
5. Poznata je dugoročna krivulja troškova LRATC = 100 – 20Q + 2Q2 i ukoliko je riječ o industriji
konstantnih troškova, izvedite dugoročnu krivulju ponude? Ukoliko je poznata i krivulja potražnje P
= 100 – 0.1Q, koliko poduzeća će biti u sektoru u dugom roku? Koliko će iznositi proizvodnja
pojedinačnog poduzeća u dugom roku?
6. Funkcija troškova TR=32Q – 2Q², TC=20+4Q+Q2, odredite pri kojoj količini i cijeni je profit, a pri
kojoj ukupan prihod maksimalan!
7. Ukoliko Vam je poznato da je TC=200+2Q2, a cijena p=120, koliko proizvoda će proizvoditi poduzeće
i koliki mu je ukupni profit, a koliki je profit po jedinici proizvoda? Odredite cijenu za točku pokrića
i točku zatvaranja poduzeća!
8. Firma proizvodi proizvod na savršeno konkurentskom tržištu pri cijeni od 100 kn po jedinici
proizvoda. TC: TC=3,000,000 + 0,001Q2.
65
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
1. Gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak društva uslijed uvođenja poreza na slijedećem dijagramu
prikazan je područjem:
a) B+D
b) C+E
c) A+F
d) B+C+D+E
a) F
b) D
c) D+E
d) D+E+F
3. Gubitak potrošačeva probitka nakon uvođenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je područjem:
a) A
b) B
c) B+C
d) A+B+C
4. Iznos poreza koji će država prikupiti nakon što je uvela porez, na gornjam dijagramu iznosi:
a) 48
b) 44
c) 36
d) 8
66
Mikroekonomija
5. Nakon uvođenja poreza cijena koju dobiva proizvođač iznosi _________, a onu koju plaća potrošač je
__________.
a) 1,00; 1,00
b) 1,00; 1,10
c) 0,90; 1,00
d) 0,90; 1,10
e) 1,10; 0,90
8. Cijena koju će potrošač platiti nakon uvođenja poreza u situaciji prikazanoj slijedećim dijagramom
iznosi:
a) 24,00 kune
b) 16,00 kuna
c) 10,00 kuna
d) između 16,00 i 24,00 kune
67
Mikroekonomija
9. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni porezni prohodi iznosit će:
P
S
10,0
6,4
5,2
4,4
D
10. Gubitak društva kada se uspostavi porez na tržištu u iznosu od 2,00 kune iznosit će.
S
10,0
6,4
5,2
4,4
D
68
Mikroekonomija
a) 80
b) 192
c) 288
d) ništa od navedenoga
11. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni tržišni probitak iznositi će
P
S
10,0
6,4
5,2
4,4 D
240 320 Q
2,0
a) 480
b) 640
c) 720
d) 120
69
Mikroekonomija
16. U nacionalnoj ekonomiji prikazanoj na slijedećem dijagramu proizvođačev probitak nakon razmjene
iznosi:
a) 800
b) 1200
c) 1800
d) 2700
17. Porast ukupnog probitka nacionalne ekonomije sa gornje slike uslijed međunarodne razmjene iznosi:
a) 500
b) 800
c) 1100
d) 1600
70
Mikroekonomija
19. Potrošačev probitak nacionalne ekonomije prikazane gornjim dijagramom prije međunarodne
razmjene iznosi:
a) 375
b) 1500
c) 2250
d) 8700
20. Promjena u ukupnom iznosu probitaka od razmjene nakon ulaska zemlje u međunarodnu trgovinu
iznosi:
a) 625
b) 865
c) 1375
d) 1500
21. Bez međunarodne trgovine ravnoteža na domaćem tržištu zemlje “X” sa slijedećeg dijagrama će se
ostvariti pri:
71
Mikroekonomija
a) 2 n.j.
b) 4 n.j.
c) 6 n.j.
d) 8 n.j.
25. Uvođenjem carine na uvoz proizvoda “X” nacionalna ekonomija je s gornjeg dijagrama:
26. Iznos koji je nacionalna ekonomija prikazana dijagramom prikupila od uvođenja carina iznosi:
a) 200
b) 400
c) 500
d) 600
28. Gubitak blagostanja društva uslijed uvođenja carine u nacionalnoj ekonomiji sa gornjeg dijagrama
iznosi:
a) 100
b) 200
c) 400
d) 500
72
Mikroekonomija
29. Prije uvođenja carine prihodi države, prikazane na gornjem dijagramu, po toj osnovi iznosili su:
a) 400
b) 200
c) 0
d) 100
73
Mikroekonomija
3. Ukoliko je krivulja ponude savršeno neelastična uvođenje cjenovnog plafona ispod ravnotežne tržišne
cijene rezultirat će gubitkom društvenog blagostanja.
74
Mikroekonomija
PONUDA: P = 20 +3 Q
POTRAŽNJA -P = Q –40
a) Krivulja potražnje glasi QD = 32 – 4P, a krivulja ponude QS = 8 + 2P. Odredite ravnotežu na tržištu.
b) Država se odlučila za smanjenje ponude šećera i to smanjenjem proizvodnje za 30%. Odredite novu
količinu proizvodnje, novu ravnotežnu cijenu na tržištu, te ukupni gubitak blagostanja.
4. Vladini analitičari procjenjuju temeljem provedenih istraživanja kako su krivulje ponude i potražnje
za kavom kako slijedi:
75
Mikroekonomija
a) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene?
b) Koja je ravnotežna količina proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene?
c) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu nakon što se zemlja uključila u međunarodnu
razmjenu?
d) Da li će zemlja izvozizi ili uvoziti proizvod “A” i u kojoj količini?
e) Koliki je iznos potrošačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
f) Koliki je iznos potrošačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
g) Koliki je iznos proizvođačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
h) Koliki je iznos proizvođačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
i) Koliko je iznosio ukupan probitak od razmjene prije uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu?
j) Koliki je iznos ukupnog probitka od razmjene nakon uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu?
k) Kolika je promjena ukupnog probitka od razmjene zbog uključivanja zemlje u međunarodnu trgovinu?
76
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
1. Monopolist:
a) kojoj želi
b) višoj od konkurencije
c) nižoj od konkurencije
d) koja je određena njegovom krivuljom potražnje
e) a) i b)
a) rastući
b) opadajući
c) jednak cijeni
d) jednak prosječnom prihodu
77
Mikroekonomija
a) horizontalna
b) opadajuća i ispod krivulje AR
c) opadajuća i iznad krivulje AR
d) rastuća
78
Mikroekonomija
a) je price taker
b) poduzeće mora smanjiti cijenu ukoliko želi povećati prodaju
c) poduzeće može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedino na tržištu
d) potražnja za njihovim proizvodima je savršeno elastična
17. Inverzna krivulja potražnje monopolista glasi: p = b-aQ, tada je njegova krivulja MR:
a) b
b) b - (1/2)aQ
c) b -aQ
d) b- 2aQ
a) TC=2Q
b) TC=100+2Q
c) TC=100+2Q2
d) Ništa od navedenoga
a) MR=P
b) MR>P
c) MR<P
d) MR=P za neke točke krivulje potražnje, a za druge je MR>P
79
Mikroekonomija
20. Stavite odgovarajuće znakove (>,<,=), ako se situacija odnosi na monopolistu! P MR MC.
a) >; =
b) <; =
c) <; >
d) =; =
e) =; <
200
150
100 MC
MR D
a) elastičnost potražnje
b) elastičnost ponude
c) broj kupaca
d) načini na koji kupci surađuju
e) sve osim pod a)
80
Mikroekonomija
3. Poduzeće koje nije jedini proizvođač na tržištu ne može imati monopolsku moć.
8. Iako nije jedini kupac na tržištu, već ih je nekoliko, kupac može imati monopsonsku moć.
81
Mikroekonomija
3. Tržišna krivulja potražnje na tržištu monopola iznosi: Q=950-4P, a MC: MC=4Q. Izračunajte mrtvi
gubitak društva zbog postojanja monopola!
Q=320-8P TC=8Q
Q=600-100P MC=1,2
6. Monopolista se na tržištu suočava s krivuljom potražnje Qd=200-4P, dok su troškovi proizvodnje dani
jednadžbom MC=10+2Q. Izračunajte:
82
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
1. Elektra Zagreb formira cijenu električne energije ovisno o tome u koji blok spadaju pojedine grupe
potrošača. To označava:
2. Ukoliko je poduzeće u mogućnosti provoditi savršenu diskriminaciju prvog stupnja, tada je povećanje
ukupnog prihoda:
3. Agencija za nekretnine je u mogućnosti zaračunati maksimalnu cijenu svakom kupcu, što označava:
4. Maksimalna cijena koju je potrošač spreman platiti za određen proizvod naziva se:
a) dobrovoljna cijena
b) najviša moguća cijena
c) rezervacijska cijena
d) aukcijska cijena
5. Škola stranih jezika zaračunava sat poduke za djecu po cijeni od 60 kn, dok je sat poduke za odrasle
150 kn. To predstavlja:
a) paketnu prodaju
b) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
c) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
d) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja
83
Mikroekonomija
8. Poduzeće prodaje svoje proizvode na 2 tržišta. Provodi cjenovnu diskriminaciju III. stupnja. U
Hrvatskoj je MR 30 kn, a u Sloveniji 25 kn. Kako bi poduzeće maksimiziralo profit treba:
9. Poduzeće proizvodi dječje igrice i posluje i Hrvatskoj. Dio svojih proizvoda prodaje u UK. Ove dvije
skupine potrošača su potpuno osvojene i trgovina među njima nije moguća. Poduzeće treba višu
cijenu zaračunati:
10. Kod savršene diskriminacije 1. stupnja, granični profit svake jedinice proizvoda je:
a) 0
b) P-AC
c) P-MC
d) P-AR
a) uvijek u maksimumu
b) potpuno trasferiran na proizvođača
c) manji od proizvođačeva
d) veći od nule i manji od 1
12. U trenutku izdavanja knjige, autor je odlučio formirati cijenu u visini od 250 kn. Nakon 6 mjeseci, na
akcijskoj prodaji, knjiga je mogla biti kupljena za 150 kn. To je primjer:
84
Mikroekonomija
13. U vrijeme turističke sezone Laguna Poreč prodaje sedmodnevni aranžman po cijeni od 2000 kn u
hotelu s 4 zvjezdice. U vrijeme Uskrsnih blagdana isti aranžman iznosi 1000 kn. to je primjer:
14. Elektra Zagreb ima višu cijenu za dnevno korištenje struje i nižu cijenu za noćno korištenje
električne energije. To je primjer:
15. Cijena ulaznice u ZOO je 40 kn, dok je slikanje s životinjama besplatno. To je:
a) homogene potražnje
b) heterogene potražnje
c) nemogućnost cjenovne diskriminacije
d) b) i c)
17. Potražnje kod paketne prodaje treba biti __________ i ____________ korelirane:
a) jedinstvene i pozitivno
b) heterogene i pozitivno
c) različite i negativno
d) jedinstvene i negativno
18. Poduzeće se odlučilo za oglašavanje kako bi povećalo prodaju proizvoda. 10% povećanje troškova
oglašavanja povećalo je prodaju za 2%. Elastičnost potražnje na oglašavanje je:
a) -2
b) -0,5
c) 0,2
d) 5
85
Mikroekonomija
1. Kraš proizvodi čokolade u Hrvatskoj i BiH, pri čemu su MC=15. FC= 20 000. Potražnje su dane:
2. Poduzeće A posluje na tržištu s velikim brojem kupaca. Njegova krivulja potražnje je dana sa:
a) Ukoliko poduzeće zaračunava jedinstvenu cijenu, koja je to cijena i koliko jedinica proizvoda
proizvodi. Izračunajte potrošačev probitak.
b) Ukoliko poduzeće A može primijeniti savršenu diskriminaciju 1.stupnja, kolika je najniža cijena koju će
zaračunati i koliko će proizvoditi?
c) S cjenovnom diskriminacijom 1.stupnja i zanemarivanjem fiksnih troškova, koliki je profit poduzeća?
Koliko je potrošačevog viška dobio proizvođač?
Q= 1000 – 200P
Industrija se suočava sa konstantnim dugoročnim prosječnim troškovima za sve razine outputa bez
obzira na tržišnu strukturu i oni iznose 2 kn po jedinici proizvoda. Izračunajte tržišnu cijenu, tržišni
output, potrošačev i proizvođačev probitak u svakoj od sljedećih situacija:
a) Savršena konkurencija
b) Monopol
c) Savršena diskriminacija prvog stupnja
a) Potrošačev probitak
b) Proizvođačev probitak
c) Dolazi li zbog cjenovne diskriminacije monopolske moći do gubitka blagostanja društva?
5. Potražnja za figuricama junaka djeci omiljenog filma je visoka u trenutku izlaska filma u kina. U tom
periodu krivulja potražnje dana je sa:
Neko vrijeme nakon što je film izašao, interes za figuricama je manji, pa je potražnja:
86
Mikroekonomija
Pretpostavimo da su granični troškovi uvijek jednaki i iznose 3. Koja je optimalna cjenovna strategija
u ova 2 različita perioda?
6. Ivan je vlasnik firme koja se bavi informatičkim uslugama. Firma ima 2 vrste potrošača i to poslovne
korisnike i fizičke osobe. Potražnja poslovnik korisnika dana je sa: Q=17000-200P, a potražnja
fizičkih osoba sa: Q=25000-1000P. Granični trošak je MC=(40/3)+(Q1+Q2)/150. Ako je riječ o
cjenovnoj diskriminaciji trećeg stupnja i ako Ivan naplaćuje poslovnim korisnicima 40 kn a fizičkim
10 kn, maksimizira li on profit?
87
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
88
Mikroekonomija
a) P=MC
b) MC=ATC
c) P>MR
d) ekonomski profit jednak nuli
a) imalo kratkotrajan ekonomski profit, stoga bi trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR= MC
b) trebalo zaustaviti proizvodnju i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku
c) trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR=MC i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku
d) trebalo nastaviti proizvoditi, no trebalo bi smanjiti proizvodnju do razine MR<MC kako bi smanjilo
troškove proizvodnje
a) MC=ATC.
b) MC>ATC.
c) MC<ATC.
d) Sve od ponuđenog je ispravno
a) monopsonskog tržišta
b) monopolskog tržišta
c) oligopola
d) monopolističke konkurencije
89
Mikroekonomija
14. Situacija u kojoj poduzeće djeluje najbolje što može uvažavajući djelovanje svog konkurenta naziva
se:
a) Nash ravnoteža
b) Suradnička ravnoteža
c) Stackelberg ravnoteža
d) Bertrandova ravnoteža
15. Pretpostavite da dva proizvođača deterdženata, Proctor & Gamble i Lever Brothers, pokušavaju
povećati profit i u tu svrhu razmatraju oglašavanje. No, svaki od proizvođača pita se koje će odluke
donijeti druga strana. Njihove su odluke prikazane u tablici:
P&G
Lever
U situaciji Nashove ravnoteže, P&G će imati profit od _________ dok će Leverov profit iznositi
_________ .
a) $4 mlrd; $4 mlrd.
b) $3 mlrd; $3 mlrd.
c) $5 mlrd; $2 mlrd.
d) $2 mlrd; $5 mlrd.
a) diferencirane proizvode
b) barijere ulaska
c) ne postoje barijere ulaska
d) opadajuću krivulju potražnje
17. U kojem modelu se proizvodnja konkurenta uzima kao fiksna determinanta pri odlučivanju o
vlastitom djelovanju:
a) kod Cournotova modela
b) kod Stackebergova modela
c) kod Nashova modela
d) kod Bertrandova modela
90
Mikroekonomija
18. Krivulja koja pokazuje količinu proizvodnje poduzeća u ovisnosti o proizvodnji njegova konkurenta,
temeljem pretpostavki poduzeća 1, naziva se:
19. Zadana je potrožnja : Q = 6000 - 5P, dok je MC=0. Koju cijenu će odrediti monopolista?
a) 500
b) 600
c) 800
d) 900
e) 1200
a) 400
b) 600
c) 800
d) 900
e) 1200
21. U kojem modelu uobičajeno jedno poduzeće preuzima vodstvo u povlačenju poteza:
a) Cournotovom modelu
b) Stackelbergovom modelu
c) Bertrandovom modelu
d) Modelu slomljene krivulje
23. Koji od ponuđenih modela na tržištu dovodi do rezultata kao i tržište savršene konkurencije:
a) Cournot
b) Bertrand
c) Stackelberg
d) Zajedno i Cournot i Stackelberg model
24. Koji od ponuđenih modela na oligopolnom tržištu predviđa visoku rigidnost cijena:
a) Cournot
b) Stackelberg
c) Bertrandov model
d) Model slomljene potražnje
91
Mikroekonomija
92
Mikroekonomija
1. Potražnja na tržištu dana sa P = -2Q + 40. Na tržištu djeluju dva poduzeća s jednakim troškovima i
MC = 8, FC = 0.
Q2
3 4 7 Q1
3.5
3. Monopolist proizvodi s AC = MC = 6. Potražnja je dana s: Q = 42 – P
4. Na tržištu su dvije firme sa istim prosječnim I graničnim troškovima koji iznose 8. Potražnja je dana
sa P= 64-Q.
0
a) Što se događa ako jedna firma zna reakcijsku krivulju druge I lider je? Kako će izgledati reakcije svake
od njih?
b) Što ako obje firme vjeruju da su lideri? Pronađi cijenu, količinu i profit u tom slučaju.
93
Mikroekonomija
5. Postoje 2 firme na tržištu u određenoj industriji. Potražnja je dana s P=200-Q, gdje je Q=Q1+Q2.
Troškovne funkcije dane su sa: TC1=40Q1; TC2=40Q2.
IGRAČ B
IGRAČ A STRATEGIJA 1 STRATEGIJA 2
STRATEGIJA 1 100,40 70,50
STRATEGIJA 2 80,90 60,100
7. Ivan želi proširiti svoje poslovanje na grad Split. Ako to učini i ako nitko od konkurenata ne uđe na
tržište njegov godišnji profit će biti 200 000 kn. ako uđe konkurent onda je svima profit nula. Ako
konkurent uđe, a Ivan ne uđe, konkurent ima profit od 200 000 kn. zadana je matrica isplata:
Konkurent
Ivan Ući Ne ući
Ući 0,0 200 000,0
Ne ući 0,200 000 0,0
94
Mikroekonomija
I. skupina zadataka
a) W=400-64La
b) W=400-32La
c) W=400-512La
d) W=400-16L
a) MPL - P.
b) MPL / P.
c) MPL * MR.
d) MPL / MR
e) MR / MPL
a) MPz / TRQ.
b) MPQ MRz.
c) APz MRQ.
d) MPz *PQ
6. Savršeno konkurentno tržište zapošljava radnike sa savršeno konkurentnog tržišta rada, upošljavat
će onoliki broj radnika dok se vrijednost graničnog proizvoda rada ne izjednači sa:
a) W
b) P
c) W*P
d) W/P
95
Mikroekonomija
7. Ukoliko poduzeće koje djeluje na tržištu nesavršene konkurencije, te upošljava sve veći broj radnika,
tada vrijednost graničnog proizvoda rada će najvjerojatnije
8. Poduzeće upošljava radnike i plaća ih 300,00 kuna. Vrijednost graničnog proizvoda posljednjeg
radnika je 100,00. Poduzeće može povećati svoj profit:
a) vertikalna krivulja
b) horizontalna krivulja
c) savinuta unatrag
d) rastuća krivulja
e) opadajuća krivulja
11. Na tržištu rada nadnice rastu, a uslijed porasta nadnice efekt substitcije dokolice radom nadjačava
efekt dohotka, što znači da je u tom dijelu krivulja ponude rada.
a) uvinuta unatrag
b) savršeno elastična
c) savršeno neelastična
d) rastuća
96
Mikroekonomija
13. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MPL = 6L-3/4. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno
konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku u polju plaća se nadnica u iznosu od
15,00 kuna po satu. Vrijednost graničnog proizvoda rada iznosi:
a) 7,5L-1/4
b) 45L-3/4
c) 60L-1/4
d) 60L-3/4
14. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MP L = 6L1/2. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno
konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku plaća se nadnica u iznosu od 120,00
kuna po satu. Poduzeće će uposliti ukupno ________radnika:
a) 2
b) 1/2
c) 4
d) 1/4
15. U usporedbi krivulje potražnje inputa kada je samo jedan varijabilan s krivuljom potražnje inputa
kada su dva inputa varijabilna, onda je ova druga krivulja:
a) manje elastična
b) savršeno elastnična
c) savršeno neelastična
d) više elastična
16. Kada je tržište faktora proizvodnje savršeno konkurentno,tada je krivulja prosječnih izdataka za
faktorom proizvodnje:
18. Krivulja potražnje monopoliste je P= 100 - Q. Funkcija proizvodnje monopoliste je Q=2L. Što od
slijedećega predstavlja krivulju potražnje monopoliste za radom:
a) MRP= 200 - 8L
b) MRP= 200 - 4L
c) MRP= 100 - L
d) MRP= 2L
97
Mikroekonomija
19. Ukoliko je kamatna stopa R formula za izračunavanja vrijednosti dohotka i kojeg ćemo dobiti za
godinu dana od danas je:
a) I / (100R)
b) I/R
c) I (1 + R/100)
d) I (1 + R)
e) I / (1 + R)
f) I/R
20. Ukoliko je kamatna stopa 10%, 1,00 kuna koju ćete dobiti nakon godine dana, danas vrijedi:
a) 1,10
b) 1,00
c) 0,91
d) 0,90
21. Ukoliko očekujete da posudbom novca prijatelju zaradite 2%, dok je očekivana godišnja inflacija
3%, koliku kamatu ćete zaračunati prijatelju?
a) 1%
b) 3,2%
c) 5%
d) 6%
98
Mikroekonomija
1. Firma A poizvodi figurice koje se prodaju diljem zemlje. Firma A prodaje te figurice po dijeni od 3
kn. Krivulja proizvodnje dana je sa: Q=120L –L2, pri čemu je Q broj figurica a L broj uaposlenika po
danu.
3. Slijedeći izraz opisuje savršeno konkurentno tržište rada. Ponuda je dana sa: AE=6+0,00075L.
Vrijednost graničnog rada dana je sa: AE= 26- 0,000866L.
4. Ivan ima priliku kupiti obveznicu koja će mu iduće 3 godine donositi 100 kn na kraju svake godine i
još 1000 kn glavnice na kraju 3. Trenutna kamatna stopa je 12 %.
5. Firma a ima šansu z ainvesticiju koja inicijalno košta 500 000 kn. Očekuje se niminalni novčani tok
od 200 000 kn kroz idućih 5 godina. Ako je realna kamatna stopa 8%, a inflacija 4%, da li se isplati
investirati?
6. Pod pretpostavkom da posuzeće djeluje na savršeno konkurentnom tržištu na kojem svoj proizvod
prodaje po 5 kn, popunite tablicu do kraja!
99