OE Pitalice - Mikroekonomija

Osnove ekonomije
Poglavlje 0. Kako itati dijagrame
1) Kada je odnos dviju varijabli inverzan, grafiki se taj odnos prikazuje krivuljom koja
________________, a vrijednost nagiba je ___________________.
a)
b)
c)
d)
opada, pozitivna
raste, pozitivna
opada, negativna
raste, negativna
2) Kada se obje varijable mijenjaju u istom pravcu, tada meu njima postoji ________ veza, a ukoliko
promjena jedne varijable uzrokuje promjenu druge varijable u suprotnom smjeru, odnos meu
njima je ____________.
a)
b)
c)
d)
e)
izravna, direktan
izravna, neizravan
pozitivna, indirektan
indirektana, izravan
inverzna, izravna
3) Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite, koliki je odsjeak na osi Y, kada je X=0; X=20 i X=40?
a)
b)
c)
d)
10,20,40
20,20,20
30,20,10
40,30,10
4) Koja od toaka na dijagramu predstavlja ishodite koordinatnog sustava, a koja od toaka na

dijagramu ima koordinate (10,10), a koja (0,15)?
a)
b)
c)
d)
C,B,A
D,A,C
C,D,B
D,B,A
Osnove ekonomije
5) Jednadba pravca koji prolazi kroz dvije toke A (0,5) i B (5,20) glasi:
a)
b)
c)
d)
Y=5+3X
Y=-5+3X
Y=5+1/3X
Y=5-3X
6) Pravac dijagrama sa slike je:

a)
b)
c)
d)
e)
y = 10 + 5x
y = 10 - 5x
y = 10 + (1/2)x
y = 10 - x
y = 50 - x
7) Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koliki je nagib ovog pravca?

a)
b)
c)
d)
0
-1
1
Osnove ekonomije
8) Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite. Pravac je dan jednadbom Y=ax+b. Koja komponenta se
u jednadbi mora promijeniti kako bi opisala pomak pravca iz A 0 u A 1 ?
a)
b)
c)
d)
samo a
samo b
iaib
Yib
9) Nagib pravca sa slijedeeg dijagrama iznosi:
a)
b)
c)
d)
1/4
-1/2
-1/6
1/6
Osnove ekonomije
10) Nagib pravca sa slijedeeg dijagrama?
a)
b)
c)
d)
2
1/2
-1/2
1
11) Nagib pravca sa slike iznosi:
a)
b)
c)
d)
e)
0
1
Beskonano
10
Nije mogue izraunati
12) Nagib pravca Y =2X-7 iznosi:

a)
b)
c)
d)
e)
2
-2
7
-7
Nije mogue izraunati
13) Ukoliko X raste sa 10 na 20, a Y padne sa 8 na 2, nagib tog pravca je:

a)
b)
c)
d)
e)
6
-0,6
0,6
1,66
-1,66
Osnove ekonomije
14) Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koja komponenta se u jednadbi mora promijeniti kako bi
opisala pomak pravca iz A 0 u A 1 , ukoliko je pravac dan jednadbom Y=ax+b:
a)
b)
c)
d)
samo a
samo b
iaib
yib
15) Ukoliko se nezavisna varijabla promjeni za 14 jedinica, a zavisna smanji za 26 jedinica koliki je
nagib pravca?
a)
b)
c)
d)
1,70
-1,86
0,545
-0,545
16) Krivulja ima svoj minimum u toci X (10,15), nagib krivulje je:
a)
b)
c)
d)
e)
5
15
0
nije mogue izraunati
ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEAVANJE

1. Zadane su vrijednosti X-a za dvije toke (4,9). Odredite
a)
b)
c)
d)
jednadbu pravca i njegov nagib ukoliko je vrijednost Y za prethodne toke (6, 9)

jednadbu pravca i njegov nagib ukoliko je vrijednost Y za prethodne toke (7 0)
skicirajte pravce u koordinatnom sustavu
kakav je odnos izmeu varijabli X i Y u oba sluaja
Osnove ekonomije
Poglavlje 1. Predmet, metode i kratki pregled povijesti ekonomske misli
1. to je ekonomija:
a) ekonomija je znanost o novcu i financijskom sustavu
b) ekonomija je znanost o tritu
c) ekonomija je drutvena znanost koja prouava kako ljudi koriste oskudne resurse u proizvodnji
proizvoda i usluga, te kako ih raspodjeljuju
d) ekonomija je prirodna znanost koja se bavi prouavanjem prirodnih resursa i njihovom upotrebom u
proizvodnom procesu, te raspodjelom finalnih proizvoda meu ljudima
2. U biti ekonomije lei:
a)
b)
c)
d)
e)
koncept ponude i potranje

koncept oskudnosti
koncept trita
koncept cijena
koncept drave i trita
3. Ukoliko bi ponuda rada, zemlje i kapitala bila neograniena, tada:

a)
b)
c)
d)
problem oskudnosti bi jo uvijek bio prisutan

granica proizvodnih mogunosti se ne bi mijenjala
problem oskudnosti vie ne bi bio prisutan
potroai bi se ponaali racionalno
4. Granica proizvodnih mogunosti pokazuje:

a) pokazuje osnovni Ekonomski zakon zakon oskudnosti
b) pokazuje maksimalnu kombinaciju dvaju proizvoda koju neka nacionalna ekonomija moe proizvesti iz
raspoloivih resursa i dane tehnologije
c) prikazuje da ukoliko se resursi koriste efikasno tada drutvo ne moe proizvesti vie jednog proizvoda
bez da proizvede manje drugog proizvoda
d) sve od navedenoga
5. Model granice proizvodnih mogunosti nacionalne ekonomije poiva na slijedeoj pretpostavci:
a)
b)
c)
d)
e)
da su kombinacije proizvodnje u zemlji nepromijenjene

da su zalihe resursa fiksne kao i tehnologija
da nema inflacije u zemlji, niti nezaposlenosti
da se ne mijenjaju potroake preferencije
da postoji kontinuiran gospodarski rast
6. Nacionalna ekonomija proizvodi efikasno kada:

a)
b)
c)
d)
e)
proizvodi potpuno jednaku koliinu svakog proizvoda

proizvodi upravo onoliko proizvoda koliko je potrebno u danom trenutku
svi potroai su podmirili svoje potrebe, nema gladnih niti beskunika
proizvodi onoliko koliko je neophodno za podmirivanje izvoznih potreba
ne moe proizvesti vise jednog dobra bez smanjivanja proizvodnje drugog dobra
Osnove ekonomije
7. Oportunitetni troak
a) odnosi se na trokove koji se ne mogu izbjei bez obzira to radili u budunosti
b) vrijednost od onoga od ega smo odustali da bi ostvarili svoj cilj
c) to je koncept poslovanja i objanjava zato je vano razmotriti dodatne trokove proizvodnje, a ne samo
inicijalne trokove, prilikom donoenja odluke
d) je troak povezan sa alokacijom raspoloivih resursa izmeu alternativnih upotreba
e) to je novani iskaz mjerenja trokova koji se odnosi iskljuivo na eksplicitne trokove
8. Oportunitetni troak neke aktivnosti je:

a)
b)
c)
d)
e)
koliina novca utroena na tu aktivnost

iznos trokova koji se ne moe prebaciti na drugoga
vrijednost vremena iskazana u novcu koja je utroena u toj aktivnosti
novani iskaz svih inputa utroenih u toj aktivnosti
vrijednost slijedee najbolje upotrebe resursa koritenih u toj aktivnosti
9. PPF 1 predstavlja mogunosti nacionalne ekonomije 1 za proizvodnju satova i sira, proizvodnja je

neefikasnau toci ______, efikasna u toci__________, dok bi prelazak sa PPF1 na PPF2 za nacionalnu
ekonomiju 1 oznaavao_______
a)
b)
c)
d)
e)
A, B, ekonomsko nazadovanje
A, B, Ekonomski rast
A, C, Ekonomski rast
D, A, ekonomsko nazadovanje
A, C, dostizanje toke D
10. Pomak krivulje PPF1 u krivulju PPF2 moe se objasniti kao:
Osnove ekonomije
a)
b)
c)
d)
e)
unapreenje tehnologije
poveana potronja faktora proizvodnje
poboljanje produktivnosti
ekonomski rast
sve od navedenoga
11. Ukoliko se zemlja nalazi u toki B, oportunitetni troak proizvodnje dvije dodatne jedinice dobra X
iznosi:
a)
b)
c)
d)
2 jedinice Y
4 jedinica Y
1/2 dobra Y
nita od navedenoga
12. Na dijagramu je dana granica proizvodnih mogunosti zemlje A. Nacionalna ekonomija koja ima
takvu granicu proizvodnih mogunosti moe efikasno proizvesti:
a)
b)
c)
d)
10 aviona i 10 brodova
13. Pretpostavite da je u zemlji A smanjena ponuda elika. Koji pomak granice proizvodnih
mogunosti prikazuje tu situaciju:
a)
b)
c)
d)
B
A
D
C
Osnove ekonomije
14. Pogledajte sliku i navedite koji od dijagrama oznaava pomak krivulje PPF ukoliko je u zemlji dolo
do smanjenja ponude papira!
a)
b)
c)
d)
A
B
C
D
15. Granica proizvodnih mogunosti ima negativan nagib zato to:

a)
b)
c)
d)
e)
je oportunitetni troak uvijek 0 i konstantan je

morate rtvovati jedno dobro, ako elite poveati proizvodnju drugoga
nije mogue poveati potronju jednog proizvoda kada je zadana potronja drugog proizvoda
je mogue poveati potronju oba proizvoda pod bilo kakvim uvjetima
su proizvodnja i potronja odreene raspoloivou resursa u nekoj zemlji
16. Prema podacima u tablici, oportunitetni troak poveanja proizvodnje sa 150 na 300 komada
proizvoda cipela je:
Cipele
550
450
300
150
100
a)
b)
c)
d)
e)
Torbe
0
200
350
450
500
Porast 200 komada torbi

Smanjenje 100 komada torbi
Smanjenje 350 komada torbi
Osnove ekonomije
17. Hrvatska im manji oportunitetni troak u proizvodnji:
a)
b)
c)
d)
proizvoda A
proizvoda B
niti proizvoda A, niti proizvoda B
i proizvoda A i proizvoda B
Hrvatska
Koliina proizvoda A
Koliina proizvoda B
0
160
10
120
20
80
30
40
40
0
Italija
Koliina proizvoda A
Koliina proizvoda B
0
80
20
60
40
40
60
20
80
0
18. Tablica proizvodnih mogunosti koja slijedi prikazuje oportunitetni troak koji je:
Dobro A
Dobro B
a)
b)
c)
d)
100
0
80
10
60
20
40
30
20
40
0
50
rastui
opadajui
konstantan
jednak nuli
19. Zemlja proizvodi dva proizvoda (cipele na osi X i torbe na osi Y). Oportunitetni troak poveanja
proizvodnje cipela bit e manji ukoliko nagib granice proizvodnih mogunosti iznosi:
a)
b)
c)
d)
e)
-9
-4
-2
2
9
20. Slobodno dobro je:

a)
b)
c)
d)
proizvod za kojega ne postoji viak potranje

proizvod za kojega vrijedi da je potraivana koliina manja od ponuene uz cijenu od 0 kuna
proizvod za kojega vrijedi da je potraivana koliina vea od ponuene uz cijenu od 0 kuna
ima visoku cijenu
21. Ekonomsko dobro je:

a)
b)
c)
d)
e)
dobro koja proizvodi neka zemlja

dobro koje sudjeluju u meunarodnoj razmjeni
dobro koja je ogranieno ili ga nema dovoljno
ono koje je jako skupo
dobro neophodna za ivot
10
Osnove ekonomije
22. Tvrdnja drati ostale stvari jednakima je:
a)
b)
c)
d)
pogreka kompozicije
post hoc pogreka
ceteris paribus
uzrono-posljedina pogreka
23. Post hoc pogreka dogaa se kada:

pretpostavimo da je dogaaj A uzrokovao dogaaj B, samo zato to je dogaaj B uslijedio nakon
dogaaja A
b) pretpostavimo da ostale varijable ostaju nepromijenjene
c) pretpostavimo da je odreena ekonomska politika odgovarajua za cjelokupno gospodarstvo zato to je
odgovarajua za jedan njezin sektor
d) das u dogaaj A I dogaaj B uzorkovani dogaajemC uz ceteris paribus
a)
24. Metode u ekonomiji su:

a)
b)
c)
d)
e)
promatranje i analiza
promatranje, statistika i ekonomska analiza
pod a) i b)
kontrolirani eksperiment
pod b) i d)
25. Pozitivna ekonomija predstavlja ono to:

a)
b)
c)
d)
jest.
to bi trebalo biti.
to bi moglo biti.
to je politiki i moralno korektno
26. Normativna ekonomija se bavi:

a)
b)
c)
d)
cijenama
koliinama
kako neto je
kako bi neto trebalo biti
27. U trinoj ekonomiji:

a)
b)
c)
d)
e)
svako je kuanstvo jednako vano u donoenju proizvodnih odluka

proizvodi su raspodijeljeni meu onima koji ih hoe i mogu platiti
potroaka suverenost osigurava zadovoljenje osnovnih potreba svih potroaa
postoji vrlo ograniena konkurencija
sredinji planeri diktiraju koje robe i usluge e se proizvoditi
28. to je od slijedeeg mikroekonomski problem:

a)
b)
c)
d)
e)
utjecaj dravne politike na ekonomiju

inflacija
nezaposlenost
raspodjela dohotka
nita od navedenoga
11
Osnove ekonomije
29. Makroekonomija prouava:
a)
b)
c)
d)
raspodjelu dohotka
cijenu proizvodnje mobitela
stopu inflacije
efekt carine na potroaev probitak
30. Tri ekonomska pitanja su:

a)
b)
c)
d)
e)
to? kada? kako?

tko? to? gdje?
to? gdje? zato?
to? kako? za koga?
za koga? kada? gdje?
31. Dva tipa trita pokazana u dijagramu krunog toka su:

a)
b)
c)
d)
e)
poduzea i kuanstva
realno i novano
konkurentsko i monopolistiko
trite proizvoda i trite faktora proizvodnje
plansko i neplansko
32. Tko je napisao The Wealth of Nations?

a)
b)
c)
d)
Thomas Jefferson.
Karl Marx.
Adam Smith.
Samuelson i Nordhaus

1. Zemlja se susree s granicom proizvodnih mogunosti, iji su podaci dani u tablici 1. Pretpostavite da
postoji puna zaposlenost svih resursa:
Tablica 1. Proizvedene koliine proizvoda A I proizvoda B za zemlju X
Proizvod A
100
80
60
40
20
Proizvod B
50
90
120
140
150
a) Nacrtajte granicu proizvodnih mogunosti te zemlje

b) Postoji li mogunost da ova zemlja proizvodi idue kombinacije proizvoda A I proizvoda B:
- 80 jedinica proizvoda A i 50 jedinica proizvoda B
c) Koji je oportunitetni troak proizvodnje 20 dodatnih jedinica proizvoda B kada zemlja:
- proizvodi 60 jedinica proizvoda A
-proizvodi 20 jedinica proizvoda A
d) nacrtajte novu krivulju proizvodnih mogunosti ukoliko je dolo do tehnolokog unaprijeenja
e) nacrtajte kako e se na granicu proizvodnih mogunosti reflektirati smanjenje koliine glavnog
proizvodnog faktora u proizvodnji proizvoda A
12
Osnove ekonomije
Poglavlje 2. Temelji ponude i potranje, koncept elastinosti
1.
Krivulja potranje:
a)
b)
c)
d)
2.
prikazuje da potraivana koliina pada kako cijena pada

prikazuje da potraivana koliina raste kako cijena pada
je rastua krivulja
prikazuje kako potraivana koliina pada kada dohodak pada
Zakon potranje govori:

a)
b)
c)
d)
e)
ako cijena raste, potraivana koliina raste

ako cijena pada, potraivana koliina pada
ako cijena raste, potraivana koliina pada
ako cijena pada, potranja raste
ako cijena raste, potranja raste
to od navedenog ne utjee na potranju, ali ima utjecaj na potraivanu koliinu:
3.
a)
b)
c)
d)
prosjeni dohodak
posebni utjecaji
ukusi i preferencije
cijena proizvoda
Porast dohotka uzrokovat e:
4.
a)
b)
c)
d)
e)
5.
pomak krivulje ponude udesno

pomak krivulje potranje ulijevo
pomak krivulje potranje udesno
pomak du krivulje potranje prema gore
pomak du krivulje potranje prema dolje
Koji od dolje navedenih faktora nema utjecaja na pomak krivulje potranje za kiobranima:
a)
b)
c)
d)
poveanje dohotka potroaa

izuzetno sunana godina
smanjenje trokova proizvodnje kiobrana
promjena cijena kabanica
Porast potranje znai da:
6.
a)
b)
c)
d)
e)
vie e se potraivati pri nioj cijeni nego prije

manje e se potraivati pri vioj cijeni nego prije
vie e se potraivati pri svim razinama cijena
manje e se potraivati pri svim razinama cijena
nita od navedenoga
13
Osnove ekonomije
7.
Dva efekta koja se nalaze u pozadini zakona potranje jesu:

efekt cijene i efekt koliine
efekt supstitucije i efekt dohotka
uinak supstitucije i efekt supstitucije
efekt supstitucije i efekt potraivane koliine
a)
b)
c)
d)
8.
Trina krivulja potranje predstavlja:

a)
b)
c)
d)
vertikalnu sumu individualnih krivulja potranje pri svakoj cijeni

horizontalnu sumu individualnih potraivanih koliina pri svakoj cijeni
vertikalnu suma svih krivulja potranje pri svakoj koliini
horizontalnu suma individualnih krivulja potranje pri svakoj koliini
Poznata vam je jednadba pravca Q= 100-2P, pri emu je Q-koliina, P-cijena, to predstavlja
9.
a)
b)
c)
d)
funkciju potranje
funkciju ponude
nemate dovoljno informacija
mogue i funkciji ponude i funkciji potranje
10. to e od slijedeega smanjiti potranju za maslacem:

a)
b)
c)
d)
smanjenje cijene kruha

porast cijene maslaca
medicinska studija koja maslac smatra glavnim uzronikom nastanka kolesterola
porast cijene margarina
11. Na slijedeem dijagramu, seljenje iz toke A u toku C je:

a)
b)
c)
d)
e)
promjena potraivane koliine

poveanje potranje
porast koliine i cijene
smanjenje potranje
poveanje ponude i smanjenje potranje
cijena
q1
C
A
q2
q1
q2 q3
koliina
14
Osnove ekonomije
12. Na dijagramu iz zadatka 11., seljenje iz toke A u toku C predstavlja:
a)
b)
c)
d)
e)
promjena potraivane koliine

poveanje potranje
porast koliine i cijene
smanjenje potranje
poveanje ponude i smanjenje potranje
13. Koji od navedenih dijagrama najbolje prikazuje utjecaj smanjenja dohotka ukoliko je dobro
normalno?
a)
b)
c)
d)
A
B
C
D
14. Ove je godine modna kua D&G lansirala alove kao modni detalj. Koji od ponuenih dijagrama
najbolje objanjava situaciju na tritu alova.
a)
b)
c)
d)
A
B
C
D
15
Osnove ekonomije
15. Benzin i automobil su komplementarna dobra. Ukoliko je dolo do smanjenje cijene automobila,
koji dijagram najbolje objanjava trite benzina.
a)
b)
c)
d)
A
B
C
D
16. Odnos izmeu cijene proizvoda i koliine proizvoda koju je proizvoa voljan ponuditi po nekoj
cijeni prikazuje:
a)
b)
c)
d)
e)
krivulja ponude
krivulja potranje
ravnotena cijena na tritu
granica proizvodnih mogunosti
trina krivulja ponude
16
Osnove ekonomije
17. U skladu sa Zakonom ponude, krivulja ponude proizvoda:
a)
b)
c)
d)
e)
e se pomaknuti udesno kada cijena proizvoda raste

e se pomaknuti ulijevo kada cijena proizvoda raste
je padajua
je rastua
je rastua po opadajuoj stopi
18. to od navedenog nee utjecati na ponudu proizvoda na tritu?

a)
b)
c)
d)
Tehnologija proizvodnje
Cijena radne snage
Dohodak koji osobe ostvare po osnovi rada, kapitala i zemlje
Porez
19. Smanjenje cijene cipela e uzrokovati promijene u krivulji ponude cipela i to kao:
a)
b)
c)
d)
e)
pomak krivulje ponude

kretanje du krivulje ponude prema dolje
kretanje du krivulje ponude prema gore
pomak krivulje ponude ulijevo
pod b i c)
20. Tehnoloke inovacije u proizvodnji automobila dovele su do:

a)
b)
c)
d)
Smanjivanja potraivane koliine za automobilima.

Pomak krivulje ponude automobila udesno.
Smanjivanja ponude automobila.
Poveanja ponude i smanjenja potranje
21. Koji od navedenih dijagrama najbolje objanjava situaciju na tritu namjetaja nakon to je dolo
do porast nadnica radnika koji sudjeluju u proizvodnji namjetaja?
a)
b)
c)
d)
A
B
C
D
17
Osnove ekonomije
22. Kada se krivulja ponude i potranje sijeku, tada vrijedi da su:
a)
b)
c)
d)
e)
cijena i koliina na tritu u ravnotei

potroai spremani kupiti upravo onoliko koliko su proizvoai spremani ponuditi
ne postoji manjak proizvoda na tritu
cijena nee rasti niti padati sve dok se neki od faktora na tritu ne promijeni
sve od navedenoga
23. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite. Trite je u ravnotei pri:

a)
b)
c)
d)
cijeni od 90 i koliini150
cijeni od 30i koliini od 100
cijeni od 60 i koliini od 150
cijeni od 60 i koliini od 100
cijena
90
60
30
50
100
150
koliina
24. Poznato je da je funkcija potranje za CD dana Qd=100-2,5P, a funkcija ponude Qs=50+5P. Koja
je ravnotena cijena CD-a:
a)
b)
c)
d)
10
15
20
6,7
25. Ukoliko je potranja Qd = 12 000 5 000 P, a ponuda Qs=8 000 + 3 000P, kolika je ravnotena
cijena i koliina?
a)
b)
c)
d)
P=0,5; Q= 9.500
P=2 ; Q=9.500
P=0,5; Q= 12.000
P=0,75; Q=14 000
26. Prema podacima u tablici koji se odnose na ponudu i potranju na tritu CD-a, pri cijeni od 6
kuna:
a)
b)
c)
d)
e)
postoji viak ponuene koliine CD-a

postoji manjak CD-a
ponuena koliina premauje potraivanu koliinu za 7 jedinica.
ponuda i potranja su u ravnotei.
potroai e biti u mogunosti kupiti 14 CD-a.
18
Osnove ekonomije
P (kn)
Qd
P (kn)
Qs
15
6
15
17
12
10
12
15
9
14
9
13
6
18
6
11
3
22
3
9
0
26
0
7
27. Na slici su prikazane krivulje ponude i potranje za mandarinama. Pri cijeni od 15 kuna za
kilogram, na tritu mandarina:
a)
b)
c)
d)
postoji manjak od 20 t mandarina

postoji manjak od 10 t mandarina
postoji viak od 50 t mandarina
postoji viak od 20 t mandarina
28. Plafon cijena se javlja kada Vlada uspostavi:

a)
b)
c)
d)
maksimalnu cijenu za proizvod koja je iznad ravnotene

minimalnu cijenu za proizvod koja je iznad ravnotene
maksimalnu cijenu za proizvod koja je ispod ravnotene
minimalnu cijenu za proizvod koja je ispod ravnotene
29. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite. Ukoliko drava uspostavi plafoniranu cijenu u visini 6
kuna za kilogram jabuka, na tritu jabuka doi e do:
a)
b)
c)
d)
manjka od 40 tona
vika od 40 tona
ravnotee pri cijeni od 8 kuna i koliini 80 tona
vika od 20 tona
19
Osnove ekonomije
30. Za slijedei dijagram vrijedi (kreemo iz toke a):
a) porast potranje pomie toku ravnotee istodobno i u b i u c

b) i ponuda i potranja se mijenjaju kako bi dostigle toku d
c) via ponuda i potranja rezultiraju u viim cijenama
d) za pomak iz toke a u toku d treba se dogoditi porast ponude i potraivane koliine
31. Smanjenje potraivane koliine na ovom dijagramu bit e prikazano novom tokom (kreemo iz
toke a ):
a)
b)
c)
d)
G
D
H
F
32. Elastinost je druga rije za:

a)
b)
c)
d)
rigidnost
osjetljivost
odgovornost
sezonske promjene
33. Elastinost se iskazuje u:

a)
b)
c)
d)
postotnim promjenama
u dolarima
u originalnim jedinicama
u fizikim jedinicama
20
Osnove ekonomije
34. Ako se cijena enske torbice smanji za 25% i traena koliina poraste za 35%, moe se zakljuiti da
je:
a)
b)
c)
d)
e)
potranja elastina.
potranja neelastina.
potranja jedinino elastina.
potranja potpuno neelastina.
koeficijent elastinosti je jednak 0,72.
35. Ukoliko se cijena mlijeka povea za 25%, a traene koliine pada za 65%. Apsolutna vrijednost
koeficijent cjenovne elastinosti potranje iznosi:
a)
b)
c)
d)
e)
0,38.
2,6.
0,9.
0,01625.
-2,6.
36. Ukoliko je koeficijent elastinosti potranje vei od 1, potranja se opisuje kao:

a)
b)
c)
d)
e)
elastina.
neelastina.
jedinina.
potpuno elastina.
potpuno neelastina.
37. Ukoliko smanjenje cijene dovede do smanjenja ukupnog prihoda, onda se moe zakljuiti:
a)
b)
c)
d)
e)
potranja je elastina, ali ne potpuno elastina.

potranja je neelastina.
potranja je jedinino elastina.
potranja je potpuno neelastina.
dolo je do smanjivanja traene koliine proizvoda.
38. Menader prodaje namjetaja procjenjuje da je elastinost potranje za namjetajem kojeg on

prodaje 0,82. Ukoliko cijene namjetaja padne za 35%, menader moe oekivati da e:
a)
b)
c)
d)
poveati prodaju za 42,68%

smanjiti prodaju za 42,68%
poveati prodaju za 28,7%
smanjiti prodaju za 28,7%
39. Kako cijena pada du linearne krivulje potranje, tako elastinost:

a)
b)
c)
d)
e)
pada
raste
pada pa raste
ostaje nepromijenjena
ovisi o nagibu krivulje potranje
21
Osnove ekonomije
40. Pogledajte slijedei dijagram i zaokruite ispravnu tvrdnju:
a)
b)
c)
d)
Vea je elastinost potranje izmeu A i B nego C i D

Manja je elastinost potranje izmeu A i B nego B i C
Izmeu A i B i C i D elastinost potranje je ista
Elastinost je ista vrijednosti nagiba
cijena
12
.A
10
8
.B
4
2
.
0
.D
10 12 koliina
41. Dohodovna elastinost se izraunava kada se eli odrediti da li su dobra:

a)
b)
c)
d)
supstituti ili komplementarna dobra

Inferiorna ili normalna dobra
elastina ili neelastina
individualna ili kolektivna
42. Normalno dobro razlikujemo od inferiornog dobra zato to:

a)
b)
c)
d)
je cjenovna elastinost potranje pozitivna

koeficijent unakrsne elastinosti potranje je pozitivan
promjena dohotka nema utjecaj na promjenu potranje za tim dobrom
poveanjem dohotka potranja za tim dobrom raste, dok za inferiornim dobrom pada
43. Nuna dobra, kao to su kruh ili mlijeko imaju koeficijent dohodovne elastinosti:
a)
b)
c)
d)
Vei od 1
Izmeu 0 i 1
Manji od -1
Izmeu 0 i -1
44. Luksuzna dobra kao to su skupocjeni automobiliimaju koeficijent dohodovne elastinosti koji je:
a)
b)
c)
d)
Vei od 1
Manji od 1
Izmeu 0 i 1
Manji od -1
45. Pozitivan koeficijent krine elastinosti izmeu dva proizvoda ukazuje na injenicu da su proizvodi:
a)
b)
c)
d)
e)
Komplementi
Supstituti
Nezavisna dobra
Inferiorna dobra
Normalna dobra
22
Osnove ekonomije
46. Slijedei dijagram nam pokazuje:
cijena
.
koliina
a)
b)
c)
d)
e)
savreno elastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje = 1

savreno elastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje =
savreno neelastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje = 0
savreno neelastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje =
47. Slijedei dijagram nam pokazuje:
cijena
D
.
koliina
a)
b)
c)
d)
e)

savreno elastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje =
savreno neelastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje = 0
savreno neelastinu krivulju potranje i koeficijent cjenovne elastinost potranje =
48. Koeficijent unakrsne elastinosti potranje izmeu proizvoda A i proizvoda B iznosi -1,5, to
znai da su proizvod A i proizvod B:
a)
b)
c)
d)
e)
Supstituti
komplementarni proizvodi
nezavisna dobra
luksuzna dobra
inferiorna dobra
23
Osnove ekonomije
U tablici su dani podaci o ponuenim I potraivanim koliinama na tritu kave:
1.
Cijena po toni (kn)

Tone potraivane u 1 godini
Tone proizvedene u 1 godini
1500
820
520
2000
780
580
2500
740
640
3000
700
700
3500
660
760
4000
620
820
4500
580
880
5000
540
940
a)
b)
c)
d)
e)
Izvedite krivulje ponude i potranje

Nacrtajte krivulje ponude i potranje
Odredite ravnotenu cijenu i koliinu?
Koja je cijena ienja trita? Zato je to cijena ienja trita?
___________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
f) Pretpostavite da sada ponuda raste za 100 tona pri svim razinama cijene. Napravite novu tablicu i ovu
promijenu ucrtajte u prethodni dijagram
g) Odredite novu ravnoteu na tritu I usporedite to s prethodnom situacijom. Koliko e se vie prodati?
h) Pretpostavite da sada potranja poraste za 50% pri svakoj razini cijena. Napravite novu tablicu i ovu
promijenu ucrtajte u dijagram izveden pod b)
i) Odredite novu ravnoteu na tritu I usporedite to s prethodnom situacijom. Koliko e se vie prodati?
j) Pretpostavite da vlada odredi cijenu od 4500 kuna po toni. Objasnite rezultat vladine intervencije na
tritu?
k) Pretpostavimo da vlada odredi cijenu od 2500 kuna po toni. Objasnite rezultat vladine intervencije na
tritu?
2.
Na svakom od etiri grafa na Slici 2. krivulja ponude ili potranje se pomakla na novi poloaj zbog
promjene nekog imbenika koji utjee na ponudu, odnosno potranju za dobrom A. Za svaku od
navedenih situacija napiite koji je dijagram prikazuje.
a) Dolo je do porasta cijene sirovina koje se koriste u proizvodnji dobra A.
b) Zbog promijenjenih preferencija, potroai sada zanemaruju dobro A u korist dobra B.
c) Uslijed recesije, poslodavci su smanjili plae radnicima u zemlji, a dohodak od rada ini 75% dohotka
potroaa.
d) Proizvoa je uveo poboljanu tehnologiju u proizvodnji dobra A.
e) Porasla je cijena proizvoda koji je supstitut dobra A.
f) Drava uvodi visoke carine na uvoz dobra A.
g) Cijena inputa bitnog u proizvodnji dobra A se smanjila.
h) U jeku turistike sezone, dolazi do poveanja broja potroaa dobra A.
24
Osnove ekonomije
3.
Pretpostavite da je trite jabuka opisano krivuljama:

Ponuda: Q S = -20 + 10p
Potranja: Q D = 400 - 20p
a) Nacrtajte krivulje ponude i potranje u koordinatnom sustavu
b) Odredite ravnotenu cijenu i koliinu na tritu
c) Vlada se odluila i postavila cijenu od 10,00 kuna po kilogramu, odredite potraivanu i ponuenu
koliinu u tim novim uvjetima? Objasnite efekt vladine intervencije.
4.
Pogledajte podatke u tablici:
Kom
A
B
KRIVULJA A
P
90
85
Q
45
65
Kom
A
B
KRIVULJA B
P
90
85
Q
115
100
80
85
80
85
D
E
75
70
105
125
D
E
75
70
70
55
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
5.
Podatke iz tablice prikaite na dijagramu

Krivulja A predstavlja krivulje_________________
Krivulja B predstavlja krivulju ________________
Ravnotena cijena je________________
Ravnotena koliina je ________________
Jednadba krivulje A glasi_______________
Jednadba krivulje B glasi_______________
Nagib krivulje A je ___________________
Nagib krivulje B je ___________________
Veza izmeu cijene i koliina kod krivulje A je ___________
Veza izmeu cijene i koliine kod krivulje B je ___________
Cjenovna elastinost izmeu situacije A i B na krivulji A iznosi__________
Cjenovna elastinost izmeu situacije Di E na krivulji B iznosi__________
Popunite tablicu do kraja!

P
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
a)
b)
c)
d)
e)
Q
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
120
ED
TR
odredite gdje je TR maksimalan i poveite to s koeficijentom elastinosti,

kod koje cijene je potranja najmanje elastina,
kod koje cijene je potranja najvie eelastina.
Objasnite kretanje elastinosti pomou linearne krivulje potranje.
Objasnite odnos elastinosti potranje i kretanja prihoda
25
Elas./neelas
Osnove ekonomije
Poglavlje 3. Potranja i ponaanje potroaa
1.
Pod pojmom korisnosti podrazumijevamo slijedee:

a)
b)
c)
d)
2.
Krivulja koja prikazuje razliite kombinacije dvaju proizvoda koje potroau pruaju jednaku
razinu zadovoljstva naziva se:
a)
b)
c)
d)
e)
3.
onoga to je eljeno i onoga to nije eljeno,

onoga to mu je potrebno i onoga to mu nije potrebno
onoga to je mogue i onoga to nije mogue kupiti
onoga to je raspoloivo i onoga to nije raspoloivo
Granina korisnost mjeri:

a)
b)
c)
d)
6.
Krivulja granine korisnosti

krivulja potranje
budetski pravac
krivulja potroaevih preferencija
krivulja indiferencije
Za potroaa, budetski pravac predstavlja granicu izmeu:

a)
b)
c)
d)
5.
krivulja identifikacije.
krivulja potranje
budetski pravac
krivulja potroaevih preferencija
krivulja indiferencije
Krivulja koja prikazuje razliite kombinacije koliina dvaju proizvoda koje e potroa moi svojim
dohotkom kupiti uz dane cijene proizvoda naziva se:
a)
b)
c)
d)
e)
4.
Kako potroa bira proizvoda izmeu razliitih koarica proizvoda

kako potroa troi novac na razliite proizvode i usluge
subjektivno zadovoljstvo koje potroa izvodi iz upotrebe proizvoda
sve od navedenoga
nagib krivulje infdiferencije

dodatno zadovoljstvo potroaa koje on ostvari zbog poveane potronje proizvoda za 1 jedinicu
dodatno zadovoljstvo potroaa koje on ostvari zbog poveanja dohotka za jednu jedinicu
dodatno zadovoljstvo potroaa koje on ostvari zbog smanjenja cijene proizvoda za 1 novanu jedinicu
Zakon opadajue granine korisnost prikazuje da:

a)
b)
c)
d)
krivulja ponude ima pozitivan nagib

korisnost raste po opadajuoj stopi kako potroa troi vie nekog dobra
je potranja elastina
krivulja korisnosti raste po rastuoj stopi kako potroa troi vie nekog dobra
26
Osnove ekonomije
7.
Ukupna korisnost e padati u situaciji kada:

a)
b)
c)
d)
e)
8.
Pogledajte tablicu i navedite kolika je ukupna korisnost koju osjeti Ivan kada konzumira 5 okolada i
5 jabuka:
a)
b)
c)
d)
9.
granina korisnost opada

granina korisnost raste
granina korisnost dosee maksimum
granina korisnost je 0
granina korisnost je negativna
Koliina okolada
MU okolada
Koliina jabuka
MU jabuka
15
12
13
11
-3
-6
12
7
85
55
Pogledajte tablicu i navedite kolika je Anina granina korisnost kada konzumira 4 okolade i niti
jednu jabuku:
a)
b)
c)
d)
Koliina okolada
TU okolada
Koliina jabuka
TU jabuka
15
12
28
21
39
27
48
30
55
30
60
27
63
21
48
39
13
9
10. Temeljem podataka u tablici, odredite nakon kojeg proizvoda je granina korisnost potroaa
negativna:
Q (X)
Korisnost
1
7
2
30
3
50
4
69
5
80
27
6
90
7
97
8
100
9
100
Osnove ekonomije
a)
b)
c)
d)
Nakon prvog
Nakon sedmog
Nakon osmog
Nakon devetog
11. Nagib krivulje indiferencije naziva se:

a)
b)
c)
d)
granina stopa supstitucije

granina stopa transformacije
granina stopa tehnike supstitucije
stopa ukupnog zadovoljstva
12. Ukoliko je Anina granina stopa supstitucije 7 (knjige su na osi X, kino ulaznice na osi Y), to znai
da:
a)
b)
c)
d)
ona e odustati od 7 knjiga za jednu kino predstavu

ona e odustati od 7 kino predstava za jednu knjigu
njena krivulja indiferencije knjiga i kino ulaznica je konveksna
ona preferira 7 knjiga sa svakim dodatnim odlaskom u kino
13. Nagib budetskog pravca reflektira:

a)
b)
c)
d)
preferencije potroaa
relativne cijene
nominalni dohodak
realni dohodak
14. Ukoliko cijene i dohodak potroaa porastu za 10%, tada e :

a)
b)
c)
d)
budetski pravac se pomaknut udesno za 10%

budetski pravac se pomaknuti ulijevo za 10%
budetski pravac postat strmiji za 10%
nee doi do promjene
15. Ukoliko je budetski pravac potroaa dan jednadbom A=500-4B, tada vrijedi:
a)
b)
c)
d)
nominalni dohodak potroaa je 500

proizvod B je 4 puta skuplji od proizvoda A
proizvod A je 4 puta skuplji od proizvoda B
nominalni dohodak potroaa je 2000
16. Nagib budetskog pravca u apsolutnom broju jednak je (pod pretpostavkom da je proizvod X
prikazan na osi X, a proizvod Y na osi Y):
a)
b)
c)
d)
e)
Dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda X

Dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda Y
cijena dobra Y podijeljena sa cijenom dobra X
cijena dobra X podijeljena sa cijenom dobra Y
koliina proizvoda X podijeljena s koliinom proizvoda Y
28
Osnove ekonomije
17. Budetski pravac dan je jednadbom 5M + 10P = 100, pri emu je M dobro M, a P je dobro P.
Relativna cijena dobra P u terminima dobra M iznosi
a)
b)
c)
d)
2
1/2
10
5
18. Slijedei dijagram pokazuje Ivanov budetski pravac. Koja od slijedeih jednadbi vrijedi za taj
pravac?
a)
b)
c)
d)
50 = 5/QA +2/QB
50 = QA /5 + QB /2
50 = 5(QA) + 2(QB )
50 =5 (QA) 2 (QB )
19. Andrija troi svoj deparac na 2 proizvoda. Ukoliko je njegov dnevni deparac 50 kuna, cijena
proizvoda A je 5 kuna, a cijena proizvoda B je 2 kune, te ukoliko se prvi proizvod prikazuje na
osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib Andrijinog budetskog pravca jednak:
a)
b)
c)
d)
2/5
5/2
-5/2
-2/5
20. Ivanov tjedni dohodak iznosi 400 kuna, cijena proizvoda A kojeg konzumira je 80 kuna, a cijena
proizvoda B je 10 kuna. Koji od ponuenih odgovora predstavlja Ivanov budetski pravac?
a)
b)
c)
d)
400 = 10A + 50B

B = 200 40A
400 = 5 0,2A
400 = 80A + 10B
21. Ukoliko cijena proizvoda A poraste (proizvod na osi X) , budetski pravac postaje:
a)
b)
c)
d)
poloeniji.
strmiji
pozitivnog nagiba
nema promijene na budetskom pravcu, nego jedino na krivulji indiferencije
29
Osnove ekonomije
22. Potroa e maksimizirati svoje zadovoljstvo kada vrijedi:
a) da je suma cijena dvaju proizvoda jednaka budetskom pravcu
b) MRS = -1
MRS =
PY
PX
MRS =
PX
PY
c)
d)
23. Ivan i Sandra konzumiraju jabuke i kekse. Oboje plaaju jednaku cijenu proizvoda i tvrde da su
dostigli maksimalno zadovoljstvo. To vrijedi ukoliko:
a)
b)
c)
d)
imaju jednake funkcije korisnosti

imaju jednak dohodak
imaju jednaku stopu granine supstitucije jabuka za kekse
sve od navedenoga
24. Potroaev probitak koji se izvodi iz potronje jedne jedinice proizvoda se definira kao:
a)
b)
c)
d)
potroaeva volja da plati za jedinicu proizvoda

jedinina cijena proizvoda uveana za iznos potroaeve volje da plati za tu jedinicu proizvoda
maksimalna koliina koju je potroa spreman platiti za to dobro
Iznos potroaeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaa za
to dobro.
25. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koliki je potroaev probitak pri cijeni ienja trita?
a)
b)
c)
d)
e)
A
A+B+C
C+E
D+E+F
A+B+C+D+E+F
26. Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koliki je potroaev probitak pri cijeni P1?
a)
b)
c)
d)
e)
f)
A
A+B
C+E
A+B+D
A+B+C+D+E
30
Osnove ekonomije
27. Trina krivulja ponude glasi P= 5 + Q. Pri cijeni od 10,00 kuna proizvoaev viak iznosi:
a)
b)
c)
d)
50
25
12,5
10
28. Dobro X je normalno dobro, tada e porast cijene dobra X uzrokovati da potroa kupuje:
a)
b)
c)
d)
vie dobra X zato to je njegov realni dohodak povean

vie dobra X zato to je njegov realni dohodak smanjen.
manje dobra X zato to je njegov realni dohodak povean
manje dobra X zato to je njegov realni dohodak smanjen

1) Dane su trine krivulje ponude i potranje P=1300-2Qd i P=100+Qs
a)
b)
c)
d)
Odredite ravnotenu koliinu i cijenu na tritu

Nacrtajte krivulju ponude i potranje
Izraunajte potroaev i proizvoaev probitak kada je trite u ravnotei
Odredite potroaev probitak pri cijeni 20% nioj od ravnotene
2) Ukoliko je P X =1,00 kuna, a P Y =2,00 kune dohodak I=9,00 kuna:

a)
b)
c)
d)
e)
QX
MU X
QY
MU Y
Izraunajte ukupne korisnosti za oba proizvoda

Odredite koju kombinaciju proizvoda e izabrati potroa
Kolika je ukupna korisnost potroaa pri tom izboru
Koju kombinaciju e izabrati potroa, ako dohodak poraste na 12,00 kuna
Kolika je ukupna korisnost pri tom izboru
1
8
1
10
2
7
2
8
3
6
3
6
4
5
4
4
31
5
4
5
3
6
3
6
2
7
2
7
1
Osnove ekonomije
3) Pretpostavimo da potroa koji ima na raspolaganju dnevni dohodak od 100 kuna, kupuje samo
voe, ija je cijena 15 kuna i kruh ija je cijeni 10 kuna. Voe se prikazuje na os X, a kruh na os Y:
a) Nacrtajte njegov budetski pravac.
b) Pretpostavimo da se njegov dohodak poveao za 50%. Kako e izgledati novi budetski pravac,
nacrtajte.
c) Ako cijena voa poraste 25%, kako e to utjecati na budetski pravac potroaa?
d) Odredite nagib budetskog pravca pod c)
e) Ako odluite kupiti 20 jedinica voa, koju koliinu kruha moe potroa kupiti ako mu je dohodak 80
kn, odnosno ako se poveao za 50%.
f) Ukoliko u toci C budetski pravac potroaa tangira krivulju indiferencije ija je stopa granine
supstitucije 2, je li potroa ostvario ravnoteu u toj toci, ako nije to preporuujete da uini.
4) Funkcija korisnosti potroaa kave glasi:
TU=200Q 25Q2
a) izrazite funkciju granine korisnosti
b) prikaite ukupnu i graninu korisnost za proizvode od 0 do 5
c) pri kojoj koliini e potroa prestati konzumirati kavu
32
Osnove ekonomije
Poglavlje 4. - Proizvodnja i organizacija poslovanja, analiza trokova
1.
Poduzee:
a)
b)
c)
d)
2.
Proizvodna funkcija predstavlja odnos izmeu:

a)
b)
c)
d)
3.
TP
AP L
MP L
Iznosu prosjenog troka proizvodnje
Ukoliko Q predstavlja koliinu proizvodnje, a L broj jedinica rada, onda je Q/L jednako:
a)
b)
c)
d)
7.
ukupna proizvodnja iskazana u fizikim jedinicama po jedinici inputa

maksimalni iznos outputa dobiven iz jednog fiksnog i ostalih varijabilnih inputa
promjena ukupnog proizvoda nastala uslijed jedinine promjene inputa
ukupan proizvod podijeljen sa ukupnom koliinom proizvodnje
Ukoliko Q predstavlja koliinu proizvodnje, a L broj jedinica rada, onda je Q/L jednako:
a)
b)
c)
d)
6.
prosjeni proizvod (AP)

ukupan proizvod (TP)
granini proizvod (MP)
kapitalna proizvodnja
Prosjeni proizvod inputa je:

a)
b)
c)
d)
5.
inputa i outputa
trokova i radnika
ukupnog proizvoda i graninog proizvoda
fiksnih i varijabilnih trokova proizvodnje
Ukupna proizvodnja iskazana u fizikim jedinicama ostvarena odreenom kombinacijom inputa i

tehnologije naziva se:
a)
b)
c)
d)
4.
organizira faktore proizvodnje

proizvodi proizvode i usluge
prodaje proizvode i usluge
Sve navedeno
AP L
MP L
TP
MC tog utroka
Kretanje graninog proizvoda rada podlono je djelovanju:

a)
b)
c)
d)
zakonu opadajuih prinosa

opadajuim prinosima na opseg
zakonu opadajue granine korisnosti
zakonu oskudnosti
33
Osnove ekonomije
8.
Ukoliko dodavanjem sve vie nekog inputa (varijabilnog), dok su ostali konstantni, dobivamo sve
manje i manje outputa,u ekonomskoj je teoriji to poznato kao:
a)
b)
c)
d)
9.
zakon opadajue granine korisnosti

zakon opadajuih prinosa
zakon ponude
zakon opadajuih prinosa na opseg
Ukoliko se poduzee nalazi u toci A, tada znamo da MP rada:

a)
b)
c)
d)
opada
raste
u maksimumu je
u minimumu je
10. Ukoliko se poduzee nalazi u toci E, tada vrijedi:

a)
b)
c)
d)
TP opada, a MPL raste

TP raste, a MP ostaje nepromijenjen
TP opada, a MPL je pozitivan
TP opada, a MPL je negativan
11. Ukoliko se poduzee nalazi u toci D, tada vrijedi:

a)
b)
c)
d)
TP je nepromijenjen, a MPL raste

TP je nepromijenjen, a isto vrijedi i za MPL
TP je nepromijenjen, a MPL je jednak nuli
TP je nepromijenjen, a MPL je negativan
34
Osnove ekonomije
12. Pri zapoljavanju 9 radnika TP je 165, a pri zapoljavanju 8 radnika TP je bio 162. Znamo da je:
a)
b)
c)
d)
e)
MPL negativan, a APL pozitivan

MPL pozitivan a APL negativan
MPL nula, a APL u maksimumu
MPL pozitivan, a trebate jo informacija za odreivanje APL
Nita od navedenoga
13. Ukoliko je MP L ispod AP L , tada vrijedi da je:

a)
b)
c)
d)
MP L negativan
MP L jednak nuli
AP L raste
AP L opada
14. Ukoliko je MP L iznad AP L , tada vrijedi da:

a)
b)
c)
d)
je MP L negativan
je MP L jednak nuli
AP L raste
AP L opada
15. Prosjeni proizvod rada je maksimalan kada je granini proizvod rada:

a)
b)
c)
d)
maksimalan
jednak prosjenom proizvodu rada
jednak nuli
nita od navedenoga
16. Granini proizvod rada jednak je nuli kod zapoljavanja:

Broj
radnika
TP
a)
b)
c)
d)
12
20
25
28
28
Treeg radnika
Izmeu treeg i etvrtog radnika
Izmeu petog i estog radnika
estog
35
Osnove ekonomije
17. Ukoliko je granini proizvod etvrtog radnika 9, onda je ukupan broj proizvedenih jedinica sa etiri
zaposlena radnika:
Broj
radnika
Kapital
TP
a)
b)
c)
d)
5
0
5
27
5
39
5
49
5
62
5
60
5
9
44
58
18. Prema podacima danima u tablici prosjeni proizvod sedmog radnika iznosi:
Rad
10
Kapital
20
32
39
44
54
58
TP
a)
b)
c)
d)
6
13,5
5
10
19. Prema podacima danima u tablici iz prethodnog zadatka, granini proizvod treeg radnika iznosi:
a)
b)
c)
d)
6
12
10,7
3,5
20. Izokvanta:
a)
b)
c)
d)
mora biti linearna krivulja

je krivulja koja pokazuje sve kombinacije inputa koje daju jednaku razinu outputa
je krivulja koja pokazuje maksimalnu koliinu outputa kao funkciju varijabilnog inputa
je krivulja koja pokazuje sve mogue kombinacije dvaju proizvoda koje poduzeu daju jednaku razinu
trokova
21. Granina stopa tehnike supstitucije je:

a)
b)
c)
d)
e)
odnos cijena dvaju inputa

odnos cijena dvaju outputa
odnos ukupnih proizvoda dvaju inputa
odnos graninih proizvoda dvaju inputa
odnos graninih korisnosti dvaju proizvoda
36
Osnove ekonomije
22. Ako su rad i kapital jedini inputi u proizvodnji i ako je MP L =30 (rad je na osi X), a MP K =5, kolika je
granina stopa tehnike supstitucije (MRTS)?
a)
b)
c)
d)
0,2
0,166
4
6
23. Kada se pomiemo po konveksnoj izokvanti, to od dolje navedenoga se nee promijeniti?

a)
b)
c)
d)
granina stopa tehnike supstitucije

odnos kapitala i rada
relativni odnos MP rada i MP kapitala
razina proizvodnje
24. Izokosta predstavlja:

a)
b)
c)
d)
razinu proizvodnje koja ima jedinstven troak

razliite kombinacije dvaju inputa koje za poduzea imaju jednak troak
razliite kombinacije proizvodnje dva proizvoda koje uzrokuju jednaku razinu trokova za poduzee
krivulju konstantnih trokova
25. Nagib izokoste jednak je:

a)
b)
c)
d)
omjeru cijena proizvoda

omjeru cijena inputa
graninoj stopi supstitucije
graninoj stopi tehnike supstitucije
26. Pretpostavimo da izokvanta predstavlja proizvodnju Q=150 tona brana koju poduzee Mlin moe
ostvariti razliitim kombinacijama utroaka danih na dijagramu. Ukoliko je poduzee u toki D
ispravno je:
a)
b)
c)
d)
da ono minimizira trokove proizvodnje za razinu proizvodnje Q=150 tona brana

odnos MP rada i MP kapitala jednak je odnosima cijena faktora proizvodnje
nagib izokoste i izokvante su izjednaeni
sve od navedenoga
37
Osnove ekonomije
27. Ukoliko je proizvoa ostvario ravnoteu, a cijena kapitala je 600,00 kuna, dok je cijena rada 300,00
kuna, onda je MRTS granina stopa tehnike supstitucije (MRTS):
a)
b)
c)
d)
e)
2
1/2
1/6
1/3
nemate dovoljno informacija
28. Direktor proizvodnje u Krau utvrdio je da granini proizvod rada iznosi 10, a granini proizvod
kapitala 40. Kra se odluio za nabavku jednog novog stroja, te da bi zadrao nepromijenjenu
razinu proizvodnje, menader treba:
a)
b)
c)
d)
smanjiti broj zaposlenih radnika za 4

poveati broj zaposlenih radnika za 4
poveati broj radnika za 1/4
smanjiti broj radnika za 1/4
29. Unutar teorije proizvodnje, kratki rok predstavlja razdoblje:

a)
b)
c)
d)
u slijedeih est mjeseci od danas

razdoblje dok su svi inputi fiksni
razdoblje u kojem je barem jedna input fiksan
u slijedeih godinu dana od danas
30. Unutar teorije proizvodnje, dugi rok predstavlja razdoblje:

a)
b)
c)
d)
e)
razdoblje od 5 do 10 godina
razdoblje od 1 do 5 godina
razdoblje dok su svi inputi fiksni
razdoblje u kojem je barem jedna input fiksan
razdoblje u kojem su svi inputi varijabilni
31. Ukoliko djeluju opadajui prinosi na opseg, i ukoliko se svi inputi proporcionalno poveaju za 10%,
tada e se:
a)
b)
c)
d)
output smanjiti za 10%

output poveati za 10%
output poveati za vie od 10%
output poveati za manje od 10%
32. Proizvoa je proporcionalno podvostruio potronju svih inputa, ali ukupni trokovi proizvodnje
poveali su se za manji iznos od proporcionalnog poveanja inputa. To se moe objasniti sa:
a)
b)
c)
d)
zakonom ponude
zakonom opadajuih prinosa
opadajuim prinosima na opseg
rastuim prinosima na opseg
33. Koje od ponuenog ne predstavlja pravilo minimizacije trokova s aspekta inputa?

a) MRTS=MPL/MPK
b) MPL/K=MPK/w
c) MRTS=PL/PK
d) MPL/MPK=r/w
38
Osnove ekonomije
34. Trokovi u poduzeu predstavljaju:
a)
b)
c)
d)
neto to je rezultat rada poduzea

novani iznos koji nastaje na tritu
novani iznos potreban za angairanje radnika
novani iznos pribavljenih inputa koritenih u proizvodnom procesu
35. Fiksni trokovi (FC) predstavljaju:

a)
b)
c)
d)
e)
iznos trokova koji se stalno mijenja

trokove koji opadaju kako output raste
trokove koji se mogu izbjei svoenjem outputa na nulu
ne variraju s outputom
prikazani su dijagramom u obliku krivulje slova U
36. Varijabilni trokovi (VC):

a)
b)
c)
d)
e)
ne mogu se izbjei svodei proizvodnju na nulu

rastu kako se proizvodnja poveava i to po jednakoj stopi
smanjuju se kako proizvodnja opada i to po jednakoj stopi
mogu se izbjei ako se proizvodi nita
prikazani su sa dijagramom u obliku vodoravne ravne linije
37. Ukoliko je poznato da je funkcija trokova proizvodnje proizvoda A: TC= 200+10Q, koji od
slijedeih su varijabilni trokovi?
a)
b)
c)
d)
e)
200
10
200+(10/Q)
10Q
Nita od navedenoga
38. Prosjeni fiksni troak (AFC):

a)
b)
c)
d)
e)
ne varira s outputom
opada kako output raste
je prikazan s dijagramom u obliku krivulje slova U
raste s outputom.
prikazan sa dijagramom u obliku okomite ravne linije
39. Prosjeni varijabilni troak (AVC):

a)
b)
c)
d)
se izraunava dijeljenjem ukupnog troka s brojem jedinica outputa

je prikazan s dijagramom u obliku vodoravne ravne linije
je jednak zbroju prosjenog fiksnog troka i prosjenog ukupnog troka
je jednak prosjenom ukupnom troku minus prosjenom fiksnom troku
40. Granini troak (MC):

a)
b)
c)
d)
e)
je dodatni troak proizvodnje nastao uslijed proizvodnje dodatne jedinice outputa

je jednak promjenama ukupnog fiksnog troka od jedne razine outputa prema drugoj
je jednak ukupnom troku minus ukupnom fiksnom troku
je dodatni troak proizvodnje nastao uslijed proizvodnje dodatne jedinice inputa
je jednak promjenama prosjenog ukupnog troka od jedno razine outputa prema drugoj
39
Osnove ekonomije
41. Formula za izraun graninog troka (MC) glasi:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
TC/ Q
FC+VC
AFC+AVC
TC/FC
VC/TC
TC/ P
42. Koja od sljedeih tvrdnji je tona?

a)
b)
c)
d)
e)
krivulja prosjenog varijabilnog troka sijee se s krivuljom graninog troka u najnioj toki
krivulja graninog troka sjee se s krivuljom prosjenog ukupnog troka u najnioj toki
krivulja graninog troka sjee se s krivuljom prosjenog fiksnog troka u najnioj toki
krivulja prosjenog fiksnog crta se u obliku vodoravne ravne linije
krivulja prosjenog fiksnog troka sijee se s krivuljom prosjenog varijabilnog i prosjenog ukupnog
troka u njihovim najniim tokama
43. Pri proizvodnji od 4 jedinice proizvoda ukupni trokovi proizvodnje iznose:

Q
FC
15
VC
0
a)
b)
c)
d)
12
21
29
35
40
56
73
92
55
35
50
12,5
44. Pri proizvodnji od 3 jedinice proizvoda prosjeni fiksni trokovi iznose:

Q
FC
15
VC
0
a)
b)
c)
d)
12
21
29
35
40
56
73
92
0
15
5
29
45. Pri proizvodnji 7 jedinica proizvoda granini troak iznosi:

Q
FC
15
VC
0
a)
b)
c)
d)
e)
16
30
42
50
55
56
62
70
0
1
6
8
11
40
Osnove ekonomije
46. Dana Vam je krivulja trokova TC=130+10Q, odredite AFC i napiite o kojem se roku radi?
a)
b)
c)
d)
e)
130, kratki
130, dugi
10 kratki
130/Q, dugi
130/Q, kratki
47. Trokovi proizvodnje 5 jedinica proizvoda su 5 670 kuna , a 7 jedinice 7 680 kuna, koliki je MC 7
jedinice?
a)
b)
c)
d)
2.010
1.005
945
1.097,2
48. Ukoliko je ATC=50, proizvedena koliina je 10 i FC iznose 100, koliki su VC za 10 jedinica proizvoda:
a)
b)
c)
d)
e)
100
400
500
600
1000
49. Kada su prosjeni i granini troak izjednaeni, tada:

a)
b)
c)
d)
MC je u svom minimumu
prosjeni troak je u svom minimumu
prosjeni troak je u svom maksimumu
prosjeni fiksni troak je u svom minimumu
50. Kada AFC opada:

a)
b)
c)
d)
e)
ATC moe rasti ili padati

AVC mora biti opadajui
ATC je opadajui
MC mora biti opadajui
MC mora biti u minimumu
51. Koji od ponuenih trokova uvijek opadaju kada raste proizvodnja?

a)
b)
c)
d)
e)
prosjeni trokovi
granini trokovi
fiksni trokovi
prosjeni fiksni trokovi
prosjeni varijabilni trokovi
52. to je od sljedeega ispravno? Ukoliko je prosjeni troak vei od graninog troka (AC>MC):
a)
b)
c)
d)
e)
MC je u minimumu
prosjeni troak je opadajui
prosjeni troak je u maksimumu
prosjeni troak je rastui
prosjeni troak je u minimumu
41
Osnove ekonomije
53. to je od sljedeega ispravno? Ukoliko je granini troak vei od prosjenog troka (MC>AC):
a)
b)
c)
d)
e)
MC je u minimumu
prosjeni troak je opadajui
prosjeni troak je u maksimumu
prosjeni troak je rastui
prosjeni troak je u minimumu
54. Kada je dugorona krivulja prosjenog troka rastua, tada:

a)
b)
c)
d)
djeluju opadajui prinosi na opseg.

djeluju konstantni prinosi na opseg
djeluju rastui prinosi na opseg
djeluje Zakon opadajuih prinosa
55. Koja je razlika izmeu ekonomskog i raunovodstvenog profita?

a)
b)
c)
d)
raunovodstveni profit ukljuuje implicitne i eksplicitne trokove

raunovodstveni profit je uvijek manji od ekonomskog profita
ekonomski profit ukljuuje implicitne i eksplicitne trokove
ekonomski profit je uvijek jednak nuli
56. Ukoliko poduzee proizvodi 12 pari cipela po cijeni od 120kn, prosjeni ukupni trokovi iznose 110
kn, i prosjeni varijabilni trokovi iznose 90kn, to je od slijedeega ispravno?
a)
b)
c)
d)
e)
TC =1,080.
TC =1,440.
Poduzee je ostvarilo dugoronu ravnoteu.
Profit =120.
Profit =360.
57. U proizvodnji proizvoda X troe se inputi A i B, ukoliko cijena inputa A raste, a B ostaje
ista, poduzee e nastojati zamijeniti input A, sa inputom B, to nazivamo:
a)
b)
c)
d)
pravilom supstitucije
efekt omsupstitucije
pravilom minimiziranja trokova
pravilom maksimizacije profita

1.

a)
Skicirajte krivulje TP, AP, MP i objasnite njihov odnos!
42
Osnove ekonomije
L
TP
MPL
APL
120
160
280
780
100
2.
140
Ukoliko je granini proizvod rada 12, kapitala 15, a zemlje 18, dok je cijena rada 4 kn:
izraunajte cijene ostalih proizvodnih faktora ako se pretpostavlja da poduzee tei poslovati uz najnie
trokove
b) Kolike su cijene faktora, ako cijena rada padne na 2 kn
c) Ukoliko poduzee koristi rad i kapital, odredite nagib izokoste
d) Ukoliko je MRTS 0,5, kao menader proizvodnje to trebate uiniti
e) Skicirajte optimalnu toku poslovanja poduzea sa aspekta minimalnih trokova
a)
3.
Nacrtajte izokvantu koja odgovara podacima u tablici, koja pokazuje alternativne kombinacije rada i
kapitala u proizvodnji 200 jedinica proizvoda A dnevno
Kapital (K)
Rad (L)
a)
32
100
40
80
80
40
160
20
200
16
Pretpostavite da kapital kota 15,00 kuna, a rad 22,00 kuna dnevno, koja je najjeftinija kombinacija
proizvodnje? Koliki e biti dnevno ukupni trokovi? Nacrtajte mapu izokvanti!
b)
c) Pretpostavite da nadnice poraste na 25,00 kuna dnevno. Nacrtajte slijedeu mapu izokvanti. Koja e
biti najjeftinija kombinacija proizvodnje 200 jedinica proizvoda? Koliko rada i kapitala e se koristiti?
4.

TP
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
FC
50
VC
0
100
140
210
300
390
470
590
680
790
890
TC
MC
AFC
a) Temeljem izraunatih podataka u zadatku , nacrtajte krivulje MC i ATC

b) Oznaite gdje zapoinje djelovanje Zakona opadajuih prinosa!
43
AVC
AC
Osnove ekonomije
Poglavlje 5. Trine strukture: potpuna konkurencija i monopol
1.
to od navedenog nije obiljeje trinih struktura:

a)
b)
c)
d)
2.
Profit je jednak:
a)
b)
c)
d)
3.
mora smanjit cijenu da bi povealo prodaju

moe prodati koliko proizvede po trinoj cijeni
mora poveati cijenu da bi povealo prodaju
poduzea prodaju razliite proizvode pa su im i cijene razliite
Ukoliko je poduzee price taker, ono:

a)
b)
c)
d)
7.
ima malu kontrolu nad cijenom

je price taker
moe se rei da je price searcher
price maker
U uvjetima potpune (savrene) konkurencije poduzee:

a)
b)
c)
d)
6.
ima velik broj konkurenata koji nude razliite proizvode

samo jednog konkurenta, ali znaajnog
manji broj konkurenata
velik broj konkurenata koji proizvode identian proizvod
Na tritu potpune (savrene) konkurencije poduzee:

a)
b)
c)
d)
5.
promjeni TC podijeljeno s promjenom koliine proizvodnje

razlika izmeu MR i MC
promjena TR podijeljeno s promjenom proizvedene koliine
razlika izmeu TR i TC
Kada poduzee djeluje na tritu potpune (savrene) konkurencije podrazumijeva se da ono:

a)
b)
c)
d)
4.
tip proizvoda
mogunost utjecaja poduzea na cijenu
vlastiti ili pozajmljeni inputi
broj poduzea u industriji
svoje proizvode prodaje po cijeni odreenoj od strane drave

svoje proizvode prodaje po cijeni postavljenoj od strane najveeg poduzea na tritu - lidera
moe svoje proizvode prodati po cijeni po kojoj eli
prodaje svoje proizvode po cijeni odreenoj na tritu
Krivulja potranje poduzea na tritu potpune (savrene) konkurencije je ista kao i krivulja:
a)
b)
c)
d)
graninog troka (MC)

graninog prihoda (MR)
prosjenog ukupnog troka (ATC)
prosjenog varijabilnog troka (AVC)
44
Osnove ekonomije
8.
Krivulja MR izvodi se iz:

a)
b)
c)
d)
9.
krivulje ponude poduzea

funkcije proizvodnje
krivulje trokova
krivulje potranje poduzea
U Na tritu potpune (savrene) konkurencije krivulja potranje pojedinanog poduzea

je_______________ a cjelokupnog trita ________________ .
a)
b)
c)
d)
opadajua; horizontalna
horizontalna; opadajua
vertikalna; horizontalna
opadajua, opadajua
10. Na tritu potpune (savrene) konkurencije poduzee ima savreno elastinu krivulju potranje
(horizontalnu) to znai da ono:
a)
b)
c)
d)
nema kontrolu nad trinom cijenom proizvoda, ali samostalno odreuje koliinu proizvodnje
nema kontrolu nad koliinom proizvodnje, ali ima nad cijenom
nema kontrolu nad trinom cijenom, niti koliinom proizvodnje
ima potpunu kontrolu nad cijenom i koliinom proizvodnje
11. Na tritu savrene konkurencije, elastinost potranje za proizvodom poduzea iznosi:

a)
b)
c)
d)
0
izmeu 0 i 1
1
beskonano
12. Ukoliko poduzee na tritu savrene konkurencije poskupi svoje proizvode za manji iznos, ono bi:
a) izgubilo sve svoje potroae koji bi otili drugim prodavateljima u industriji
b) izgubilo neke od svojih svih potroaa, ali ne sve njih, s obzirom da neki potroai e i dalje preferirali
proizvode tog poduzea (lojalnost kupca na marku proizvoda)
c) zaradilo neto malo vei profit
d) prisilo druge prodavatelje da povise svoje cijene
13. Poduzee openito na bilo kojem tritu ostvaruje maksimalan profit kada je:
a)
b)
c)
d)
TC=0
razlika izmeu TC i TR =0
MC=0.
razlika izmeu MR i MC =0.
14. Kratkorono, savreno (potpuno) konkurentsko poduzee moe maksimizirati svoj profit ili
minimizirati svoj gubitak pri razini proizvodnje outputa gdje je:
a) granini prihod jednak cijeni (MR=P)
b) granini prihod jednak graninom troku (MR=MC)
c) prosjeni ukupni troak jednak 0 (AC=0)
d) cijena iznad prosjenog ukupnog troka (P>AC)
e) granini prihod jednak prosjenom varijabilnom troku (MR=AVC)
45
Osnove ekonomije
15. Kada poduzee na tritu savrene konkurencije proizvodi optimalnu koliinu proizvodnje onda
vrijedi da je:
a)
b)
c)
d)
e)
P<MR
P=MR
P>MR
P=ATC
P=MR=AR=D i P= min ATC
16. Ukoliko, pri sadanjoj razini outputa, cijena proizvoda poduzea je vea od graninog troka,
savreno (potpuno) konkurentno poduzee:
a)
b)
c)
d)
e)
maksimizira svoj profit ili minimalizira svoj gubitak

bi trebalo poveati output kako bi maksimiziralo svoj profit ili minimaliziralo svoj gubitak
bi trebalo smanjiti output kako bi maksimiziralo svoj profit ili minimaliziralo svoj gubitak
bi trebalo poveati svoju cijenu kako bi maksimiziralo svoj profit ili minimaliziralo svoj gubitak
svjesno snosi gubitak i trebalo bi napustiti industriju
17. Ekonomski profit jednak 0 znai:

da poduzee ostvaruje dovoljno prihoda da pokrije svoje trokove prema raunovodstvnom izvjeu,
bez profita
b) poduzee ostvaruje prihode kojima moe pokriti sve svoje raunovodstvene i oportunitetne trokove
c) da je raunovodstveni profit isto jednak nuli
d) da je granini raunovodstveni profit jednka 0
a)
18. Poduzee ostvaruje prihod od 50 000,00. Eksplicitni trokovi iznose 30 000,00. Vlasnik poduzea moe
raditi za nekog drugog i zaradio bi 25 000,00 godinje. Raunovodstveni profit iznosi _____________
a ekonomski profit je _____________.
a)
b)
c)
d)
20000; 5000
20000; -5000
25000; -5000
45000; -5000
19. Poduzee na tritu savrene konkurencije prodaje 20 jedinica svog proizvoda po cijeni od 100,00 kn.
Dodatni prihod koji poduzee ostvaruje prodajom dodatne jedinice proizvoda je:
a)
b)
c)
d)
e)
20
5
2000
granini prihod i prosjeni prihod su isti i iznose 100 kn.
ovisi o elastinosti potranje za proizvodom i temeljem podataka nije ga mogue izraunati
20. Kako bi maksimiziralo profit ili minimaliziralo gubitak, poduzee sa slike e proizvesti:
a)
b)
c)
d)
e)
20 jedinica outputa po cijeni od

200 kn
150 kn
200 kn
100 kn
200 kn
46
Osnove ekonomije
21. Ukoliko poduzee proizvodi u svojoj optimalnoj toci poslovanja, ukupni prihod e biti:
a)
b)
c)
d)
e)
4 000 kn
8 000 kn.
12 000 kn
2 000 kn
3 000 kn
22. Ukoliko poduzee proizvodi u svojoj optimalnoj toci poslovanja, ukupni trokovi e biti:
a)
b)
c)
d)
e)
6 000 kn
4 000 kn.
8 000 kn
10 000 kn
5 000 kn
23. Ukoliko poduzee proizvodi u svojoj optimalnoj toci poslovanja, ono e ostvariti:
a)
b)
c)
d)
e)
gubitak od 2 000 kn
profit od 2 000 kn.
profit od 4 000 kn
gubitak od 1 000 kn
nulti ekonomski profit
24. Poduzee sa slike ostvaruje:

a)
b)
c)
d)
gubitak od 14 kn po jedinici proizvoda

profit od 7 kuna po jedinici proizvoda
gubitak od 380 kn
profit od 14 kn po jedinici proizvoda
47
Osnove ekonomije
25. Ukoliko je prihvaena trina cijena od 20,00 kn, savreno konkurentno poduzee e:
a)
b)
c)
d)
e)
proizvesti 14 jedinica outputa i zaraditi ekonomski profit

proizvesti 11 jedinica outputa i ostvariti ekonomski profit=0
proizvesti 9 jedinica outputa i pasti u gubitak
zatvoriti kako bi minimaliziralo svoje gubitke
26. Ukoliko je prihvaena trina cijena od 12,00 kn, savreno konkurentno poduzee e:
a)
b)
c)
d)
e)

proizvesti 11 jedinica outputa i ostvariti gubitak
proizvesti 9 jedinica outputa i ostvariti gubitak
zatvoriti kako bi minimaliziralo svoje gubitke
27. Pizzeria Koko prodajom 21 pizze ostvaruje 19 kn MR, a MC za njenu proizvodnju je 24 kn, ako
eli poveati profit, pizzeria mora:
a)
b)
c)
d)
poveati proizvodnju
smanjiti proizvodnju
ne mijenjati proizvodnju
ponuditi nove vrste pizza
28. Poduzee iji su podaci dani u tablici djeluje na tritu savrene (potpune) konkurencije i prodaje
svoj proizvod po 11,00 kuna. Koliko jedinica proizvoda e poduzee proizvoditi ukoliko eli
maksimizirati profit?
48
Osnove ekonomije
0
a)
b)
c)
d)
e)
TP
TC
15
32
43
44
50
62
1
3
4
6
Nemate dovoljno informacija
29. Temeljem podataka u tablici, ukoliko poduzee moe prodavati proizvod po 1 000,00 kuna, koliina
proizvodnje pri kojoj e poduzee maksimizirati profit je:
a)
b)
c)
d)
e)
1t
2t
3t
4t
5t
0
1000
Q (t)
TC
1
1500
2
2400
3
3400
30. Na slijedeem dijagramu krivulja broj 2 predstavlja:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
ATC
AVC
FC
MC
TC
VC
31. Na slijedeem dijagramu krivulja broj 4 predstavlja:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
ATC
AVC
FC
MC
TC
VC
49
4
5000
5
7000
Osnove ekonomije
32. Krivulja ponude poduzea na tritu savrene (potpune) konkurencije u kratkom roku je:
a)
b)
c)
d)
Njegova krivulja MC
Dio krivulje MC iznad sjecita s krivuljom AC.
Dio krivulje MC iznad sjecita s krivuljom AVC.
Dio krivulje MC iznad sjecita s krivljom AFC.
33. Na tritu savrene konkurencije dugorona krivulja ponude poduzea je predstavljena krivuljom
MC oznaenom brojevima:
a)
b)
c)
d)
od 2 do 5
od 3 do 5
od 4 do 5
od 3 do 4
34. Poduzee e nesumnjivo prekinuti proizvodnju kako bi minimaliziralo gubitke, ukoliko se susree sa
slijedeom situacijom:
a)
b)
c)
d)
P > ATC
P > MC
P < ATC
P < AVC
35. Odredite cijenu pri kojoj e poduzee obustaviti poslovanje?

a)
b)
c)
d)
22
20
32
44
50
Osnove ekonomije
36. to od navedenog predstavlja dobru definiciju monopola?

a)
b)
c)
d)
poduzee koje nema mogunosti poveati svoju cijenu

jedan prodavatelj proizvoda koji nema bliske supstitute
poduzee koje se susree sa vodoravnom krivuljom potranje
krivulja MR je jednaka krivulji potranje
37. Monopolist:
a)
b)
c)
d)
e)
Monopolista moe odrediti visoku cijenu koliko on to eli

Najvia mogua cijena monopoliste odreena je trinom krivuljom potranje
se suoava s vertikalnom krivuljom potranje
nema utjecaja na cijenu
moe poveati svoju cijenu bez gubljenja kupaca
38. Monopolist:
a)
b)
c)
d)
e)
e prodati manje po vioj cijeni nego u uvjetima savrene konkurencije

ima granini prihod nii od cijene
e proizvoditi gdje mu je MR = MC
sam odreuje svoju cijenu uvaavajui trinu potranju
sve navedeno
39. Granini prihod monopoliste je:

a) nii od cijene
b) vii od cijene
c) jednak cijeni
d) nepromjenjiv bez obzira na razinu outputa
e) jednak prosjenom prihodu
40. Za monopolistu vrijedi da je MR<P zato to:

a)
b)
c)
d)
je njegova krivulja potranje opadajua

je njegova krivulja potranje savreno neelastina
monopolista moe prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedini na tritu
potranja za proizvodima monopoliste je savreno elastina
51
Osnove ekonomije
41. Monopolista maksimizira profit ili minimizira gubitak ukoliko proizvodi koliinu proizvoda pri kojoj
je:
a)
b)
c)
d)
P = MC
P = MR.
MR = MC
MR = 0
42. Krivulja potranje kod monopoliste je:

a)
b)
c)
d)
elastinija od krivulje potranje industrije ili trine krivulje

jednaka krivulji potranje industrije ili trinoj krivulji
manje elastina od krivulje potranje industrije ili trine krivulje
savreno neelastina na razini gdje je MR = MC
43. Ukoliko monopolist proizvodi razinu outputa kod kojeg je granini prihod manji od graninih
trokova (MR<MC), monopolist:
a)
b)
c)
d)
e)
maksimizira profit
bi trebao smanjiti cijenu
proizvodi premalo outputa
bi trebao smanjiti proizvodnju
bi trebao poveati proizvodnju
44. Stavite odgovarajue znakove (>,<,=), ukoliko se situacija odnosi na monopolistu koji proizvodi
optimalnu razinu proizvodnje (maksimizira svoj profit)
P MR MC.
a)
b)
c)
d)
e)
<; =
<; >
=; =
=; <
>; =
45. Koja je od navedenih krivulja, krivulja MR monopoliste, kada je njegova krivulja potranje D?
a)
b)
c)
d)
A
B
C
E
46. Razlog zbog kojega profit monopoliste moe opstati u dugom roku je taj da:
a) e monopolista podizati cijene ako profit pone opadati
b) monopolista ne mora brinuti o potranji
c) e barijere ulaska sprijeiti nova poduzea od ulaska na trite i sudjelovanja u profitu
d) su granini prihodi vei od graninih trokova
e) monopolista kontrolira potranju bolje od konkurentnih poduzea
52
Osnove ekonomije
47. Monopol uzrokuje gubitak u nacionalnoj ekonomiji zbog:
a)
b)
c)
d)
prevelikih izdataka na oglaavanje i marketing

injenice da moe prodavati po cijeni veoj od MC
zato to poduzee ne tei maksimizaciji profita
injenice da moe prodavati po cijeni manjoj od MC
48. Koliki je profit monopoliste sa slike:

a)
b)
c)
d)
2 000
2 400
1 200
1 600
49. Odredite reguliranu cijenu monopoliste sa slike:

a)
b)
c)
d)
11
16
22
18
50. Odredite idealno reguliranu cijenu monopoliste sa slike:

a)
b)
c)
d)
11
16
22
18
51. Mrtvi gubitak drutva uslijed monopola na tritu na slijedeem dijagramu iznosi:
a)
b)
c)
d)
4000
2000
2500
1000
53
Osnove ekonomije
1.
Pogledajte slijedei dijagram koji se odnosi na poduzee na tritu savrene konkurencije i

odgovorite:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
2.
Odredite razinu proizvodnje toga poduzea pri cijeni od 80,00 kuna uz pretpostavku da ono nastoji
maksimizirati svoj profit
Koliki su ATC u toj optimalnoj toki poslovanja pri trinoj cijeni od 80,00 kn
Koliki je iznos profita u toj optimalnoj toki poslovanja pri trinoj cijeni od 80,00 kn
Koliko e poduzee proizvoditi ako se cijena na tritu spusti na 50,00 kuna
Koliki e biti profit pri cijeni od 50,00 kuna
Kolika e biti proizvodnja poduzea pri cijeni od 40,00 kune
Koliki e biti profit poduzea pri cijeni od 40,00 kn
Nakon koje cijene e poduzee zapoeti poslovanje s gubitkom
Odredite cijenu zatvaranja poduzea u dugom roku
Na temelju podataka u tablici odredite:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
gdje su AVC minimalni.

Gdje su MC minimalni
koja je cijena oznaena kao cijena zatvaranja poduzea
izvedite kratkoronu krivulju ponude
Ukoliko su FC= 20, izvedite krialjku ponude u dugom roku
Ukoliko je cijena na tritu 20,00 kn, koliko jedinica proizvoda e proizvoditi poduzee
Odredite profit ili gubitak poduzea pri trinoj cijeni P=20,00 kn
1
15
Q
MC
3.
Q
P
2
10
3
5
4
10
5
15
6
20
7
25
8
30
Pogledajte tablicu koja prikazuje podatke o poduzeu na tritu monopola i odgovorite:

10
40
20
35
30
30
40
25
50
20
54
60
15
70
10
80
5
Osnove ekonomije
a) Odredite MR za svaku jedinicu!
b) Odredite koliinu proizvodnje monopoliste
c) Koliki je profit u optimalnoj toci poslovanja (monopolista ima konstantne MC i ATC u visini od 20
kn)
d) Kolika bi bila razina proizvodnje monopolista kada bi drava odredila idealno reguliranu cijenu
e) Koliki bi bio profit monopoliste kada bi drava odredila reguliranu cijenu
4.
Ukoliko je krivulja potranje monopoliste dana jednadbom Q=240-P, a funkcija trokova

TC=2 200+4Q,
a) cijenu i koliinu proizvoda monopoliste,
b) profit monopolsite
c) odredite visinu regulirane i idealno regulirane cijene ovog monopoliste,
d) potroaev probitak pri monopolskoj cijeni
e) odredite mrtvi gubitak uslijed monopola
5.
Slijedei dijagram prikazuje industriju koja je najprije bila savreno konkurentna, a zatim je postala
monopol. Krivulje trokova i prihoda pretpostavlja se da su iste u obje situacije!
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
Koja je cijena i koliina na tritu savrene konkurencije?

Koja je cijena i koliina monopoliste?
Odredite potroaev probitak na tritu savrene konkurencije?
Odredite potroaev probitak u uvjetima monopola?
Odredite gubitak potroaeva probitka zbog prelaska na trite monopola?
Odredite proizvoaev probitak na tritu savrene konkurencije?
Odredite proizvoaev probitak na tritu monopola?
Odredite gubitak proizvoaeva probitka zbog prelaska na trite monopola?
Odredite mrtvi gubitak ili gubitak blagostanja uslijed postojanja monopola?
55
Osnove ekonomije
Poglavlje 6. Trine strukture: oligopol i monopolistika konkurencija
1.
Trina struktura koja je okarakterizirana visokim stupnjem meuzavisnosti izmeu

prodavatelja u ekonomskoj teoriji se definira kao:
a)
b)
c)
d)
e)
2.
Na tritu oligopola:
a)
b)
c)
d)
3.
cijenu iznad cijene na tritu monopolistike konkurencije

cijenu slinu cijeni na savreno konkurentnom tritu
cijenu viu od monopolske
proizvodnju manju od monopola
Poduzee na oligopolnom tritu, maksimizira profit tako to:

a)
b)
c)
d)
7.
smanjenja cijene prema konkurentskoj cijeni

rasta cijene prema monopolistikoj
pada proizvodnje na monopolistiku razinu
ovisi o stupnju meuovisnosti izmeu oligopolista
U uvjetima oligopola openito moemo oekivati slijedee:

a)
b)
c)
d)
6.
svako poduzee treba inpute koje proizvodi neko drugo poduzee

su sva poduzea u ekonomiji vezana jedno za drugo kroz odnose kupnje ili prodaje
akcije bilo kojeg poduzea direktno utjeu na druga poduzea u industriji
potroai trebaju proizvode koje poduzea nude, a poduzea trebaju novac potroaa
Ukoliko se broj poduzea u oligopolu poveava, tada se javlja tendencija:

a)
b)
c)
d)
5.
postoji velik broj poduzea

ne postoje barijere ulaska
ima nekolicina poduzea
sva poduzea su price takeri
Koncept meuzavisnosti podrazumijeva da:

a)
b)
c)
d)
4.
savrena konkurencija
isti monopol
monopolistika konkurencija.
oligopol
monopson
odredi cijenu koja je jednaka ATC

maksimizira razliku izmeu MC i MR
prilagoava koliinu proizvodnje dok ne izjednai MR i MC
prilagoava koliinu dok ne izjednai cijenu s MC
U oligopolu, ruenje cijena suparnikim poduzeima:

a) je glavna metoda konkuriranja poduzea
b) je uvijek mudra strategija zato to ona poveava profit poduzea koje rui cijene
c) moe biti loa strategija zbog opasnosti izazivanja rata cijena izmeu poduzea
d) je manje uobiajeno nego u istom monopolu
56
Osnove ekonomije
8.
MR je nii od cijene oligopoliste zato to:

a)
b)
c)
d)
9.
je elastinost potranje za proizvodnjom beskonana

je elastinost potranje za proizvodnjom jednaka jedan
je elastinost potranje za proizvodnjom manja od jedan
je krivulja potranje opadajua, pa je potrebno smanjiti cijenu ukoliko se eli poveati prodaja
Pretpostavlja se da poduzee za prodaju 50 novih jedinica proizvoda mora smanjiti cijenu

prodaje sa 350,00 na 300,00 kuna. Poduzee je pri cijeni od 350,00 kuna prodavalo 50 komada
proizvoda. Za navedeno poduzee vrijedi:
a)
b)
c)
d)
e)
MR=70
MR=60
MR=50
MR=2500
MR=10
10. U industriji proizvodnje namjetaja ima 5 poduzea sa udjelima 30, 30, 20, 10, 10, dok u
automobilskoj industriji ima 5 poduzea sa udjelima 60, 25, 5, 5, 5.
a)
b)
c)
d)
Industrija namjetaja je konkurentnija od automobilske industrije

Automobilska industrija je konkurentniji od industrije namjetaja
Industrija namjetaja i automobilska industrija su podjednako konkurentne
Industrija namjetaja i automobilska industrija su podjednako nekonkurentne
11. Na jednom tritu 5 poduzea ima po 15% trita svatko pojedinano i 5 poduzea po 5% svatko,
Herfindahlov indeks iznosi:
a)
b)
c)
d)
1250
250
1125
125
12. Sektor sainjavaju 8 poduzea sa 10 postotnim udjelom svaki i 20 poduzea sa 1 postotnim

udjelom. Herfindahlov indeks iznosi:
a)
b)
c)
d)
500
550
820
1500
13. Za utvrivanje oligopolnog trita, ekonomisti koriste:

a)
b)
c)
d)
e)
Indeks omjera
Indeks koncentracije
HHI
Pod b) i c)
Pod a) i c)
14. U svakodnevnom ivotu koje od navedenih trita je najee organizirano kao oligopolno:
a)
b)
c)
d)
ita
elektrine energije
automobila
pizza
57
Osnove ekonomije
15. Odredite cijenu, koliinu i profit oligopoliste sa dijagrama!
a)
b)
c)
d)
30, 8, 80
20,8, 80
20,12, 0
20, 8, 0
16. Oligopol se razlikuje od monopolistike konkurencije zato to on ukljuuje:

a)
b)
c)
d)
Diferencirane proizvode
Znatne barijere ulaska
Ne postojanje barijera ulaska
Opadajuu krivulju potranje
17. Pretpostavimo da proizvoa sladoleda Ledo i Ital- ice pokuavaju poveati vlastite profite i
razmatraju ui u snaniju promidbenu kampanju, ali svaki od njih nije siguran u poteze svog
konkurenta. Mogui ishodi s procjenom profita dani su u tablici:
Ital ice
Oglaavanje
5
Bez
oglaavanja
2
oglaavanje
5
Ledo
Bez
oglaavanja
7
2
U situaciji Nashove ravnotee, Ital-ice e imati profit od _________ dok e profit Leda iznositi
_________ .
a)
b)
c)
d)
7;7.
5;5.
2;8.
8;2
18. Na tritu dijeluju dva poduzea (poduzee A i poduzee B, koja razmatraju strategiju
proizvodnje visoko kvalitetnih ili niskokvalitetnih proizvoda. U ovisnosti o izboru strategije,
ostvarit e se i rezultati koji su dani u tablici:
58
Osnove ekonomije
B
Visoka
30
Niska
50
Visoka
30
35
A
40
20
Niska
60
20
Ukoliko se poduzea odluuju za izbor strategije zasnivane na maksimalno-minimalnom

kriteriju, onda e poduzea ostvarivati slijedee profite:
a)
b)
c)
d)
30;30
50;35
40;60
20;20
19. Poduzea na tritu monopolistike konkurencije imaju utjecaj na cijenu zato to:
a)
b)
c)
d)
na tom tritu nema barijera ulaska

ima svega nekoliko poduzea u industriji
poduzea kontroliraju znaajan dio ukupne industrijske proizvodnje
oni prodaju neznatno diferencirane proizvode
20. to od navedenog nije obiljeje monopolistike konkurencije:

a)
b)
c)
d)
puno prodavatelja i kupaca

opadajua krivulja potranje
slobodan ulaz
standardiziran proizvod
21. Diferenciran ili razluan proizvod je kada se on razlikuje:

a)
b)
c)
d)
u koliini proizvodnje
u nekom svom svojstvu
u cijeni
u cijeni i koliini
22. Monopolistika konkurencija slina je savrenoj zbog:

a)
b)
c)
d)
e)
MR<P na oba trita

ne postoje znatne barijere ulaska na oba trita
potranja za proizvodima poduzea je opadajua na oba trita
postoji jedinstven proizvod na oba trita
oba trita proizvode efikasno
59
Osnove ekonomije
23. to od slijedeeg je istinito za poduzea u savrenoj konkurenciji, ali ne vrijedi za poduzee u
monopolistikoj konkurenciji?
a)
b)
c)
d)
proizvode gdje je MR = MC
ne tee zaraivanju ekonomskog profita u dugoronoj ravnotei
postiu alokativnu uinkovitost
malena su s obzirom na ukupnu industriju
24. U monopolistiko konkurentnoj industriji, ukoliko poduzee zarauje ekonomski profit u

kratkom roku:
a)
b)
c)
d)
e)
profit se moe ostvariti i u dugom roku uslijed postojanja znatnih barijera ulaska
profit e se polako eliminirati kako nova poduzea ulaze na trite prodajui identian proizvod
profit se moe ostvariti i u dugom roku jer svako poduzee prodaje razluan proizvod
profit u kratkom i dugom roku je uvijek izjednaen i iznosi nula
profiti e se smanjivati ulaskom novih poduzea
25. Kada je poduzee na tritu monopolistike konkurencije u dugoronoj ravnotei:

njegova krivulja potranje e leati iznad njegove krivulje prosjenog ukupnog troka na svim
razinama outputa
b) njegova krivulja potranje e leati ispod njegove krivulje prosjenog ukupnog troka kod razine
outputa gdje je MR = MC
c) njegova krivulja prosjenog ukupnog troka e biti tangenta na krivulju graninog prihoda kod
razine outputa gdje je MR = MC
d) krivulja potranje e biti tangenta na njegovu krivulja prosjenog ukupnog troka kod razine
outputa gdje je MR = MC
a)
26. U dugom roku, monopolistiki konkurentno poduzee:

a)
b)
c)
d)
e)
zarauje nulti ekonomski profit

zarauje normalni profit
ne proizvedi pri minimalnom prosjenom troku
naplauje cijenu koja je jednaka prosjenom troku
sve navedeno
27. Pravilo da je granini prihod jednak graninom troku:

a)
b)
c)
d)
se odnosi samo na monopol koji eli maksimizirati profit

se odnosi samo na savreno konkurentno poduzee koje eli maksimizirati profit
je ope pravilo maksimirzacije profit ana svim tritima
se odnosi samo na price maker-e
28. Poduzee na tritu monopolistike konkurencije proizvodi:

a)
b)
c)
d)
proizvodi onu koliinu proizvodnje kod koje je P = MC

proizvodi onu koliinu proizvodnje kod koje je MR = MC
proizvodi onu koliinu proizvodnje gdje je P = ATC u kratkom roku
proizvodi onu koliinu proizvodnje gdje je P = AVC u kratkom roku
60
Osnove ekonomije
29. Kako na tritu monopolistike konkurencije poduzee treba smanjiti cijenu ukoliko eli poveati
prodaju onda vrijedi:
a) MR=ATC
b) MR raste po opadajuoj stopi kako raste proizvodnja
c) MR<P
d) MR=P
30. Monopolistika konkurencija rezultira nesavrenou zato to:
a)
b)
c)
d)
moe ostvariti ekonomski profit, kratkorono

cijena nije jednaka ATC
poduzea izlaze iz industrije zbog gubitaka
P>MC
31. Vana slinost izmeu poduzea u monopolistikoj konkurenciji i poduzea u monopolu je ta da:
a)
b)
c)
d)
oba u dugom roku ostvaruju ekonomski profit

oba ne proizvode na razini gdje je P = MC, to rezultira gubitkom blagostanja
su oba suoena sa savreno neelastinim krivuljama potranje
su oba suoena sa znaajnim zaprekama ulaska
32. Koja je to slinost izmeu monopola i monopolistike konkurencije:

a) opadajua krivulja potranje
b) P=MC
c) P=min ATC
d) P<MR
33. U dugom e roku poduzee u monopolistikoj konkurenciji proizvoditi na razini:
a)
b)
c)
d)
MC = MR = P < min ATC

MC = MR < P= min ATC
MC = MR < ATC = P
MC = MR = ATC <P
34. Pretpostavimo da se dijagram odnosi na trite monopolistike konkurencije. Koja je od

slijedeih tvrdnji ispravna?
a)
b)
c)
d)
e)
industrija je u dugoronoj ravnotei

oekuje se ulazak novih poduzea u narednom razdoblju
oekuje se izlazak poduzea u narednom razdoblju
oekuje se da nee biti niti ulazaka, niti izlazaka
oekujemo da e ATC padati
61
Osnove ekonomije
35. Na slijedeem dijagramu prikazano je poduzee na tritu monopolistike konkurencije u
kratkom roku. Odredite koju cijenu proizvoda e to poduzee odrediti i koliinu proizvodnje:
a)
b)
c)
d)
20 kuna; 20 komada
28 kuna; 20 komada
30 kuna; 20 komada
28 kuna; 35 komada
36. Ukoliko je poznato da poduzee u uvjetima monopolistike konkurencije posluje kada mu je

P=100; MR=50; MC=50 i AVC=75: to moete rei o tom poduzeu:
a)
b)
c)
d)
treba smanjiti proizvodnju

treba poveati proizvodnju
nalazi se u toki maksimizacije profita
kratkorono poveati proizvodnju, a dugorono nita ne mijenjati
37. Ukoliko je poznato da poduzee u uvjetima monopolistike konkurencije posluje kada mu je

P=100; MR=50; MC=50; poduzee ostvaruje AVC=75 pri koliini proizvodnje od 20 komada, dok
su FC 200. Za navedeno poduzee vrijedi:
a)
b)
c)
d)
e)
Posluje sa ekonomskim gubitkom

Ostvaruje optimalnu koliinu proizvodnje i minimizira gubitak
ATC u optimalnoj toci poslovanja iznose 95,00 kn
Poduzee ostvaruje jedinini profit od 25,00 kn
Poduzee ostvaruje ukupni profit od 100,00 kn
38. Ukoliko u gradu Koprivnici posluju tri videoteke i svaka od njih iznajmljuje DVD po cijeni od 10
kn na dva dana, a ATC su 7,5 kn. Onda se u budunosti treba oekivati:
a) otvaranje novih videoteka i pad cijene
b) otvaranje novih videoteka i porast cijene
c) zatvaranje neke od postojeih videoteka i rast cijene
d) zatvaranje neke od postojeih videoteka i pad cijene
e) nemate dovoljno informacija
39. Na tritu monopolistike konkurencije cijena u dugom roku je jednaka:
a) P=MR
b) P=MC
c) P=ATC
d) P=min ATC
62
Osnove ekonomije
40. Granini profit na tritu nesavrene konkurencije jednak je:
a)
b)
c)
d)
e)
cijena minus prosjeni varijabilni troak

cijena minus granini troak
prihodi minus trokovi
granini prihod minus granini troak
promjena prihoda minus promjena koliine
1.
Slijedei dijagram predstavlja oligopolnu industriju koju ini 10 jednakih poduzea i dijagram
jednog poduzea. Sva poduzea proizvode identian proizvod.
a)
b)
c)
d)
e)
2.
Pretpostavite da poduzea formiraju cartel, odredite cijenu koju e uspostaviti kartel?

Odredite proizvodnju kartela?
Odredite koliko e proizvoditi poduzee u tim uvjetima (svatko ima jednaku proizvodnu kvotu)?
Kolika bi trebala biti proizvodnja promatranog poduzea kada bi ono prihvatilo dogovorenu cijenu
i eljelo maksimizirati svoj vlastitit profit
Odredite cijenu i koliinu poduzea na tritu oligopola kada nije u kartelu?
Promotri grafikon i:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
odredite cijenu i koliinu poduzea na tritu monopolistike konkurencije uz ATC

odredite profit u tim uvjetima
odredite cijenu i koliinu uz ATC 1 , te profit uz ATC 1
odredite dugoronu cijenu i koliinu
odredite dugoronu razinu ATC i dugoroni profit
skicirajte dugoronu ravnoteu
Koliko bi iznosila dugorona cijena na tom tritu?
63
Osnove ekonomije
3.
Na slijedeim dijagramima odredite cijenu i koliinu te iznos profita ili gubitka, ako poduzee
posluje u svojoj optimalnoj toki.
a)
b)
64
Osnove ekonomije
c)
d)
4.
Prema podacima u tablici odredite slijedee:

a)
b)
c)
d)
e)
5.
ATC
MR
MC
Profit
Optimalnu razinu proizvodnje
TP
P
TC
60
20
57
52
55
75
52
96
50
120
47
158
45
200
40
245
Prema podacima u tablici odredite:

a)
b)
c)
d)
Udio drugih poduzea u sektoru

Indeks koncentracije za prva etiri poduzea
Indeks koncentracije za prvih osam poduzea
HH indeks za prva etiri poduzea
Poduzee
Udio
A
20
B
18
C
15
D
14
E
10
65
F
9
G
8
H
7
I
6
DRUGI
Osnove ekonomije
Poglavlje 7. Trite faktora proizvodnje: rad, zemlja, kapital
1.
Zaokruite ono to ne predstavlja faktor proizvodnje?

a)
b)
c)
d)
2.
to od ponuenog predstavlja faktor proizvodnje?

a)
b)
c)
d)
3.
dividenda
kamata
profit
nadnica
najamnina
Dohodak koji ostvaruje vlasnik nekog faktora proizvodnje jednak je:

a)
b)
c)
d)
6.
dividenda
kompenzacijska naknada
profit
nadnica
Cijena kapitala naziva se:

a)
b)
c)
d)
e)
5.
rad
kamatna stopa
profit
nadnica
Cijena rada naziva se:

a)
b)
c)
d)
4.
zemlja
kapitalni dobitak
rad
kapital
Umnoku cijene proizvoda proizvedenog tim faktorom proizvodnje i koliinom proizvoda

normalnom profitu poduzea
ekonomskom profitu vlasnika faktora proizvodnje
cijeni faktora proizvodnje pomnoenoj s koliinom tog faktora proizvodnje
Potranja za faktorima proizvodnje je odreena potranjom za finalnim proizvodima i uslugama

u ijoj se proizvodnji koristi taj faktor proizvodnje. To se u ekonomiji definira kao:
a)
b)
c)
d)
elastina potranja
zajednika potranja
inverzna potranja
izvedena potranja
66
Osnove ekonomije
7.
Potranja za radom je derivirana potranja zato to je derivirana iz:

a)
b)
c)
d)
8.
Prihod graninog proizvoda rada ( ) se definira kao:

a)
b)
c)
d)
9.
ponude rada
pritisaka sindikata.
potranje za finalnim proizvodima
prirodnog zakona ponude i potranje
promjena ukupnog prihoda koji se dobije od promjene proizvodnje za jednu jedinicu outputa
promjena outputa koja se dobije zbog upoljavanja dodatnog radnika
promjena profita koja nastaje zbog upoljavanja dodatnog radnika
promjena ukupnog prihoda poduzea ostvarena zbog upoljavanja dodatnog radnika
Prihod graninog proizvoda rada izrauna se kao:
a)
b)
c)
d)
cijena proizvoda pomnoena s graninim trokom

granini prihod pomnoen s graninim proizvodom utroka
granini prihod minus granini proizvod utroka
cijena podijeljena sa graninim proizvodom utroka
10. Na slijedeem dijagramu prikazana je:

a)
b)
c)
d)
individualna krivulja potranje za radom

trina krivulja ponude rada
individualna krivulja ponude rada
trina krivulja ponude kapitala
11. Individualna krivulja ponude rada je:

a)
b)
c)
d)
rastua
opadajua
horizontalna
savinuta unatrag zbog efekta supstitucije i efekta dohotka
12. Efekt supstitucije pretpostavlja da e radnik izabrati raditi:

a)
b)
c)
d)
vie sati kada se nadnica smanjuje

neznatno vie kada oportunitetni troak odmaranja raste
vie sati kada nadnica raste
neznatno vie kada dohodak raste
13. Efekt dohotka pretpostavlja da e radnik izabrati raditi:

a)
b)
c)
d)
manje sati kada nadnica raste

neznatno vie kada oportunitetni troak odmaranja raste
vie sati kada nadnica pada
vie kada dohodak raste
67
Osnove ekonomije
14. Poduzee e upoljavati radnike sve dok:
a) MRPL < nadnice
b) MC > MR
c) MRPL > nadnice
d) nita od navedenoga
15. Krivulja potranje za faktorom proizvodnje je:
a)
b)
c)
d)
e)
ovisna o cijeni tog faktora proizvodnje

jednaka MC krivulji
krivulja prihoda graninog proizvoda tog faktora proizvodnje
jednaka dodatnom troku tog faktora proizvodnje
jednaka MR krivulji
16. Ukoliko je MP = 5*L poduzee prodaje proizvod po cijeni od 10,00 kuna, a nadnica je 5000,00
kuna, koliko sati rada e zaposliti poduzee:
a)
b)
c)
d)
5
500
100
1000
17. Ukoliko je u nekoj industriji dolo do rasta nadnice sa 250,00 kuna po satu na 260,00 kuna.
Znamo da tada treba:
a)
b)
c)
d)
prihod graninog proizvoda rada takoer porasti na 260,00

prihod graninog proizvoda rada treba ostati na 250,00
granini proizvod rada treba se poveati za 10
granini proizvod rada treba se smanjiti za 10
18. Ako padne cijena kompjutera , prihod graninog proizvoda radnika (rada) koji proizvodi
kompjutere e:
a)
b)
c)
d)
e)
pasti
se poveati
ostati nepromijenjena
se poveati a zatim pasti
ove dvije varijable nisu povezane
19. Na slijedeem dijagramu ravnotena nadnica i broj radnika je:

a)
b)
c)
d)
20 i 20
30 i 30
30 i 40
svaka od ponuenih moe biti tona
68
Osnove ekonomije
20. Ukoliko poduzee posluje na savreno konkurentnom tritu, to je od navedenog ispravno:

a)
b)
c)
d)
Poduzee se suoava sa savreno elastinom krivuljom ponude rada

Toka maksimizacije je MRPL=w
Poduzee e zapoljavati 40 sati rada pri nadnici od 25,00 kn
Sve od navedenog
21. Posljedica prestanka koritenja kompjutera u poslovnim procesima bila bi:

a)
b)
c)
d)
potranja za radom i nadnice bi se poveale

potranja za radom i nadnice bi se smanjile
potranja za radom bi se smanjila i nadnice bi se poveale
potranja za radom bi porasla i nadnice bi se smanjila
22. Dijagram prikazuje promjenu u potranji na tritu automobila. Temeljem dijagrama odgovorite
to je od navedenog ispravno:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
dolo je do smanjenja nadnica radnika zaposlenih u automobilskoj industriji

dolo je do porasta nadnice radnika zaposlenih u automobilskoj industriji
dolo je do smanjenja potranje za radnicima u automobilskoj industriji
dolo je do porasta potranje za radnicima u automobilskoj industriji
nema promjena na tritu rada
pod a) i c)
69
Osnove ekonomije
23. Ukoliko poduzee prodaje svoj proizvod po 50,00 kuna, te odlui da povea broj radnika s 4 na 5
radnika, dok je ukupna proizvodnja porasla sa 20 na 25 jedinica proizvoda, tada je prihod
graninog proizvoda rada petog radnika jednak:
a)
b)
c)
d)
250
125
100
1250
24. Na savreno konkurentnom tritu rada, poduzee e upoljavati onoliko radnika dokle god mu
je:
a)
b)
c)
d)
e)
w=P
w = MPL
w = MPL * P
w = MPL*MP
MPL = 0
25. Na nesavreno konkurentnom tritu rada, poduzee e upoljavati onoliko radnika dokle god mu
je:
a)
b)
c)
d)
e)
w=P
w = MPL * MR
w = MPL * P
w = MPL*MP
MPL = 0
26. Poduzee koristi optimalnu kombinaciju faktora proizvodnje kada vrijedi:

a)
b)
c)
d)
MRPL=w
MRPL/PL=MRPC/PC
MRPL/PL=1
nita od navedenog
27. Pravilo maksimizacije profita poduzea na tritu inputa je:

a) MR=MC
b) MR=MC=P
c) granini prihod utroka jednak je cijeni utroka
MPL
MP
1
d)
= C=
PL
PC
MR
28. Poduzee upoljava radnike i plaa ih 300,00 kuna po satu. Prihod graninog proizvoda
posljednjeg sata radnika je 100,00. Poduzee moe poveati svoj profit:
a)
b)
c)
d)
ako uposli neogranieni broj sati radnika

smanji broj sati uposlenih radnika
zadri isti broj sati radnika, ali povea proizvodnju
zaposli jo radnika dok prihod graninog proizvoda posljednjeg sata radnika ne padne na 100,00
kuna
29. Poduzee se suoava sa slijedeom funkcijom proizvodnje danom podacima u tablici. Ukoliko je
nadnica 250,00 kuna, koliko radnika e uposliti poduzee? Svoj proizvod prodaje na tritu po
cijeni od 10,00 kuna.
70
Osnove ekonomije
0
0
L
Q
a)
b)
c)
d)
e)
4
80
5
105
6
110
7
110
8
106
9
100
3
4
5
6
7
30. Ukoliko su MP utroaka A, B, C 60; 30 i 10 i cijene A,B i C utroka su 600,00 kuna;

300,00 kune i 100,00 kunu i poduzee proizvodi u toci makimizacije profita, MR od prodaje
posljednje jedinice proizvoda iznosi:
a)
b)
c)
d)
0,1
10
3
1
31. Prema tablici, ako nadnica iznosi 250,00 kuna, koliko bi radnika poduzee trebalo zaposliti kako
bi maksimaliziralo profit? Svoj proizvod prodaje po 50,00 kn
a)
b)
c)
d)
5 radnika
4 radnika
2 radnika
1 radnika
(L)
Broj radnika
0
1
2
3
4
5
(TP =Q)
Output (po satu)
0
90
240
300
350
340
32. Uz kamatnu stopu od 15%, osoba e biti voljna danas platiti _____ ukoliko e za godinu dana
dobiti 1 500,00 kuna
a)
b)
c)
d)
e)
1 833,35
1 100
1275
1 304,35
1725
33. Dodatni radnik kota godinje 100 000,00 kuna a dodatni stroj 200 000,00 kuna. Radnik dodaje
50 000 jedinica ukupnom proizvodu, a stroj poveava proizvodnju za 80 000 jedinica. to biste
napravili da ste menader tog poduzea.
a)
b)
c)
d)
upoljavali vie radnika i manje strojeva

upoljavali vie strojeva i manje radnika
upoljavali i vie radnika i vie strojeva
upoljavali manje radnika i manje strojeva
71
Osnove ekonomije
34. Obveznice Agrokora svojim vlasnicima godinje nose primitke od 50,00 kuna (rok dospijea je
3 godine), a po dospijeu se otkupljuju u iznosu od 1000,00 kuna. Ako je aktualna trina
kamatna stopa 10%, danas za tu obveznicu trebate izdvojiti:
a)
b)
c)
d)
901,31
875,64
751,31
500
35. Posudili ste 10 000,00 kn i znate da na kraju godine morate vratiti 1.000,00 kn iznad dobivene
sume na poetku godine.
a)
b)
c)
d)
nominalna kamatna stopa je 10%

realna kamatna stopa je 10%
realna kamatna stopa je 8% jer je inflacija 8% godinje
kamatna stopa je 1000
36. U 2008. godini stopa inflacije iznosila je 3%, a nominalna kamatna stopa bila je 5%. U 2009.
stopa inflacije je 4%. Ukoliko se eli zadrati nepromijenjena realna kamatna stopa, onda
nominalna kamatna stopa u 2009. trebala je:
a)
b)
c)
d)
e)
pasti sa 5 % na 1 %
porasti sa 5 % na 6 %
porasti sa 5 % na 7%
porasti sa 5 % na 9%
pasti sa 5 % na 4 %
37. Danas ste uloili iznos koji e na kraju 4 godine vrijediti 15 000,00 kuna. Godinja kamatna stopa
je 6%. Koliko ste danas uloili?
a)
b)
c)
d)
14881,4
13881,4
12881,4
11881,4

1.
Poduzee Mano kupuje faktore proizvodnje na savreno konkurentom tritu i plaa ih 100
kuna po jedinici kapitala i 200 kuna po jedinici rada. S tim faktorima proizvodnje ostvaruje
ukupnu proizvodnju vakaih guma, kako je iskazano u tablici i prodaje ih na savreno
konkurentnom tritu po cijeni od 2,5 kuna za komad.
a) odredite kombinaciju inputa pri kojoj poduzee Mano moe maksimizirati svoj profit
b) odredite iznos profita
c) koliki je ukupna proizvodnja kada poduzee upoljava onu koliinu inputa kojom maksimizira
profit
72
Osnove ekonomije
2.
Kapital (K)
MP K
Rad (L)
MP L
1
2
3
4
5
1000
900
800
600
400
1
2
3
4
5
1600
1400
1200
800
600
Prema podacima u tablici:

a) Odredite kombinaciju utroaka pri kojoj poduzee minimizira trokove
b) Odredite kombinaciju utroaka pri kojoj poduzee maksimizira profit ukoliko vam je poznato da
proizvodnjom proizvodi proizvod kojega prodaje na tritu po 6,00 kune.
c) Odredite koliki profit za te kombinacije
Q
0
1
2
3
4
5
6
7
8
RAD
TP
0
36
66
84
99
111
120
126
130
(cijena=24,00 kuna)
MP L
TR
MRP
Q
0
1
2
3
4
5
6
7
8
73
KAPITAL (cijena=36,00 kuna)

TP
MP K
TR
0
39
66
84
96
105
111
114
116
MRP
Osnove ekonomije
Poglavlje 8. Trite i ekonomska efikasnost, nedostaci trita. Uloga drave u
ekonomiji, oporezivanje, javna dobra i eksternalije
1.
to od slijedeega ne predstavlja funkciju drave u uvjetima slobodnog trita:

a)
b)
c)
d)
2.
Kada postoji alokativna efikasnost tada je dostignuto da je:

a)
b)
c)
d)
3.
iskljuivo i djeljivo
neiskljuivo i nedjeljivo
neiskljuivo, ali djeljivo
djeljivo, ali neiskljuivo
to od slijedeega nije javno dobro?

a)
b)
c)
d)
6.
Niti neiskljuivo, niti nedjeljivo

Neiskljuivo i nedjeljivo
Neiskljuivo, ali djeljivo
Djeljivo, ali neiskljuivo
Privatno dobro je ono dobro koje je:

a)
b)
c)
d)
5.
ukupni probitak na tritu maksimalan.

ukupni probitak na tritu je minimalan.
potroaev probitak je vei od proizvoaevog.
potroaev probitak je jednak proizvoaevom.
Javno dobro je ono koje je:

a)
b)
c)
d)
4.
poboljanje ekonomske efikasnosti

odreivanje cijena
smanjivanje ekonomske nejednakosti
voenje trgovinske politike
Novine
Nacionalna televizijska postaja
Obrana zemlje
Policijska zatita
Koja karakteristika javnog dobra vodi do problema slobodnog jahaa?

a)
b)
c)
d)
nedjeljivost
neiskljuivost
niti jedna karakteristika
obje karakteristike
74
Osnove ekonomije
7.
Kada su trokovi proizvodnje dobara ili koristi od potronje rasprostranjene prema pojedincima
koji nisu ukljueni u proizvodnju ili potronju, tada postoje:
a)
b)
c)
d)
8.
Negativne eksternalije postoje kada:

a)
b)
c)
d)
9.
eksternalije
negativne eksternalije
pozitivne eksternalije
javna dobra
granini privatni trokovi su vei od graninih drutvenih trokova

granini privatni trokovi su manji od graninih drutvenih trokova
granini privatni trokovi su jednaki graninim drutvenim trokovima
granine privatne koristi su jednake graninim privatnim trokovima
Granini drutveni troak jednak je:

a)
b)
c)
d)
granina privatna korist granini privatni troak

granina drutvena korist granina privatna korist
granini privatni troak + granini eksterni troak.
granini eksterni troak granini privatni troak
10. Granina drutvena korist jednaka je:

a)
b)
c)
d)
granina privatna korist granini privatni troak

granina privatna korist + granina eksterna korist
granini privatni troak + granini eksterni troak
granini eksterni troak granini privatni troak
11. Ukoliko je drutveni troak vei od privatnog troka tada se javlja:

a)
b)
c)
d)
Pozitivna eksternalija.
Negativna eksternalija.
Trite proizvodi previe proizvoda.
Pod b i c.
12. U odsutnosti eksternalija:

a)
b)
c)
d)
drutveni MC vii je od privatnog MC.

drutveni MC manji je od privatnog MC
drutveni MC jednak je privatnom MC.
drutveni MC I privatni MC se ne mogu usporeivati.
13. Efikasna koliina javnog dobra odreuje se na razini proizvodnje gdje je MC tog dobra jednak:
a)
b)
c)
d)
graninoj korisnosti svakog pojedinog lana zajednice

graninoj korisnosti potroaa koji je prosjean u pogledu platene moi
sumi individualnih graninih koristi svih potroaa u drutvu
MC usporedivog privatnog proizvoda
75
Osnove ekonomije
14. Marijina korisnost od postojanja mora iznosi MB=200-3Q; Markova MB=150-2Q; Zlatina
MB=20-Q. Ukoliko su oni jedini korisnici, krivulja potranje za morem bit e jednaka:
a)
b)
c)
d)
200-3Q, jer je Marijina korisnost najvea

350-5Q, jer su njihove korisnosti zajedno najvie
150-2Q, jer je Markova korisnost srednjeg, prosjenog potroaa
370-6Q
15. Tvornica cementa treba donijeti odluku o ugradnji filtra kojim bi se smanjila razina zagaivanja.
Na tritu se nude 4 programa, koji od ponuenih e poduzee izabrati:
Program
A
B
C
D
a)
b)
c)
d)
TC
3000
9 000
11 320
17 125
TB
7 000
12 000
14 250
17554
program A
program B
program C
program D
16. to od ponuenog predstavlja primjer pozitivne eksternalije:

a)
b)
c)
d)
potroai smanjuju svoju potranju za mlijekom i cijena zbog toga pada

poljoprivrednici pricaju svoje nasade s pesticidima, a viak pesticida odbacuju u rijeku
va susjed uredi vlastitu okunicu i zasadi prekrasno cvijee
vi kupite sliku Picassa i zakljuate je u sef
17. to je od ponuenog primjer predstavlja negativne eksternalije:

a)
b)
c)
d)
Zagaivanje zraka
Puenje u restoranu
Cijepljenje protiv gripe
Pod a i b
18. Ukoliko je rije o savreno konkurentnom tritu poduzee koje proizvodi oneienje, tada:
a)
b)
c)
d)
drutveno optimalna koliina proizvodnje jednaka je 0.

drutveno optimalna koliina proizvodnje je 50 jedinica proizvoda.
drutveno optimalna koliina proizvodnje je 100 jedinica
poduzee proizvodi vie nego li je drutveno optimalna koliina od 100 jedinica proizvoda
76
Osnove ekonomije
19. Kako bi korigirala pozitivnu eksternaliju drava treba:
a)
b)
c)
d)
Oporezovati aktivnost koja uzrokuje eksternaliju

Subvencionirati aktivnost koja uzrokuje eksternaliju
Ostaviti trite da samo djeluje
Nita od navedenoga
20. Drutvena efikasnost zahtjeva da su:

a) granini trokovi otklanjanja jednaki prosjenim trokovima otklanjanja
b) granine drutvene korisnosti od zagaivanja jednake graninim drutvenim trokovima otklanjanja
zagaivanja
c) pod a i b
d) niti pod niti pod b
21. Izvore ija je ponuda fiksna i koji se ne mogu obnoviti nazivamo_____________
a)
b)
c)
d)
neprisvojivi
prisvojivi
neobnovljivi
iscrpni
22. to je od slijedeega obnovljiv izvor:

a)
b)
c)
d)
nafta
zemni plin
ribnjak
podzemne vode
23. Porez razrezan pojedincu nazivamo _______________, dok onaj razrezan na neku transakciju
predstavlja _____________porez
a)
b)
c)
d)
izravni i neizravni
skupni i pojedinani
pojedinani i skupni
dohodovni i transakcijski
24. Horizontalna jednakost postoji kada:

a)
b)
c)
d)
e)
oni koji imaju istu korist jednako plaaju isti porez

oni koji plate vie poreza primaju vie koristi od vladinih usluga
oni s jednakim platenim sposobnostima plate isti iznos poreza
oni koji imaju vei dohodak plate jednako kao oni koji imaju manji dohodak
sve navedeno
25. Ukoliko svaka osoba treba plaati porez razmjerno koliini potroenih javnih dobara porezni
sustav poiva na naelu:
a)
b)
c)
d)
korisnosti
platene sposobnosti
vodoravne pravednosti
okomite platene sposobnosti
77
Osnove ekonomije
26. Ukoliko su porezi razrezani prema platenoj sposobnosti poreznih obveznika porezni sustav te
zemlje poiva na naelu
a)
b)
c)
d)
korisnosti
platene sposobnosti
vodoravne pravednosti
okomite platene sposobnosti
27. Neutralan porez je onaj koji

a)
b)
c)
d)
e)
slijedi princip plaanja prema sposobnosti

slijedi princip vertikalne jednakosti
nije povezan s nijednom politikom strankom
je neutralan s obzirom na imovinsko vlasnitvo
ostavlja privatne ekonomske odluke nepromijenjenima
28. Porez od 15% na cjeli dohodak osim prvih 2500,00 kuna je

a)
b)
c)
d)
e)
progresivni porezni sustav

degresivni porezni sustav
proporcionalni porezni sustav
pravedni porezni sustav
nepravedni porezni sustav
29. Progresivi porezi su oni koji uzimaju __________ __________ ljudima sa __________ dohotkom
nego ljudima sa viim-niim (prekrii nepotrebnu rije) dohotkom.
a)
b)
c)
d)
relativno vie; viim

relativno vie; manjim
relativno manje; viim
relativno manje; manjim
30. Kada zemlja primjenjuje regresivni porezni sustav, vrijedi da:

a)
b)
c)
d)
granina porezna stopa pada paralelno s poveanjem dohotka

granina porezna stopa raste paralelno s poveanjem dohotka
granina porezna stopa je nepromijenjena s poveanjem dohotka
prosjena porezna stopa pada paralelno s poveanjem dohotka
31. Kada zemlja primjenjuje progresivni porezni sustav, vrijedi da:

a)
b)
c)
d)
granina porezna stopa pada paralelno s poveanjem dohotka

granina porezna stopa raste paralelno s poveanjem dohotka
granina porezna stopa je nepromijenjena s poveanjem dohotka
prosjena porezna stopa pada paralelno s poveanjem dohotka
32. Porezni sustav u kojem svaki pojedinac plaa upravo jednak dio svog dohotka predstavlja:
a)
b)
c)
d)
Pravedan porezni sustav

Poten porezni sustav
Progresivni porezni sustav
78
Osnove ekonomije
33. Ukoliko drava primjenjuje porezni sustav tako da je porezna stopa 20% na 10 000,00 kuna
dohotka, 15% na dohodak u rasponu od 5000,00 -10 000,00 kuna i 10% na dohodak u rasponu od
10 000,00 do 15 000,00 kuna je, zakljuuje se da zemlja primjenjuje:
a)
b)
c)
d)
e)
progresivni porezni sustav

regresivni porezni sustav
pravedni porezni sustav
nepravedni porezni sustav
34. Troarine i PDV predstavljaju:

a)
b)
c)
d)
e)
posredne poreze
neposredne poreze
poreze plateno sposobne skupine graana
poreze na dohodak potroaa
proporcionalnieporeze
35. Promjena poreznog optereenja nastala kao posljedica promjene dohotka predstavlja
___________________, a _____________________predstavlja udio poreza u dohotku.
a)
b)
c)
d)
prosjenu poreznu stopu, granina porezna stopa

graninu poreznu stopu, prosjena porezna stopa
prosjenu poreznu stopu, porez na dohodak
porez na dohodak, granina porezna stopa
36. Ivan zarauje 50 000,00 kn godinje i plaa 20 000,00 kn godinju poreznu obvezu, dok Marko
ostvaruje godinji dohodak u iznosu od 90 000,00 kn i plaa 30 000,00 kn poreza. Prosjene
porezne stope su:
a)
b)
c)
d)
40; 30
25; 33,3
40;33,3
40;25
37. Ivan zarauje 50 000,00 kn godinje i plaa 20 000,00 kn godinju poreznu obvezu, dok Marko
ostvaruje godinji dohodak u iznosu od 90 000,00 kn i plaa 30 000,00 kn poreza. Granina
porezna stopa iznosi:
a)
b)
c)
d)
40;
33,3
25
400
38. Lafferova krivulja predstavlja odnos izmeu

a)
b)
c)
d)
poreznih stopa i poreza

poreza i poreznih prihoda
poreznih stopa i poreznih prihoda
stanovnitva i dohotka
79
Osnove ekonomije
39. Pretpostavimo da je porez koji pojedinac plaa na dohodaka kako slijedi: 2000,00 kn na 10000,00
kn dohotka; 3000,00 kn na 20000,00 kn dohotka i 4000,00 kn na 30000,00 kn dohotka. Porezni
sustav je:
a)
b)
c)
d)
progresivan
regresivan
proporcionalna
pravedan
40. Ukupni oporezivi dohodak poreznog obveznika je 60 000 kuna, a porezna obveza 15 000 kuna.
Ako na slijedeih 1 000 kuna, porezni obveznik mora platiti 240 kuna:
a)
b)
c)
d)
granina porezna stopa je 6,7 %

granina porezna stopa je 24 %
prosjena porezna stopa je 6,7 %
prosjena porezna stopa je 26,6 %
41. Pitanjima donoenja dravnih odluka bavi se

a)
b)
c)
d)
Teorija javnog izbora

Fiskalna politika
Politika prorauna
Teorija o Parlamentu
42. Lorenzova krivulja predstavlja odnos izmeu

a)
b)
c)
d)
poreznih stopa i poreza

poreznih stopa i poreznih prihoda
stanovnitva i dohotka
dohotka i poreza
43. Prema Lorenzovoj krivulji koliko ukupnog dohotka otpada na 30% najsiromanijih?
a)
b)
c)
d)
5%
57%
17,3%
43%
80
Osnove ekonomije
44. Prema Lorenzovoj krivulji na slijedeem dijagramu koliko ukupnog dohotka otpada na 50%
stanovnita?
a)
b)
c)
d)
5%
57%
17,3%
43%
45. Prema Lorenzovoj krivulji koliko ukupnog dohotka otpada na 20% najbogatijih?
a)
b)
c)
d)
5%
57%
17,3%
43%
46. Ukoliko povrina A iznosi 0,2 a B 0,55 , koliki je Gini koeficijent?
a)
b)
c)
d)
0,275
1,1
0,36
0,266
81
Osnove ekonomije
47. Kada u zemlji postoji savrena jednakost u raspodjeli dohotka, tada e Lorenzova krivulja imati
slijedei oblik:
a)
b)
c)
d)
bit e konkavna
bit e konveksna
pravac pod kutom od 45
horizontalna linija
1.
Poduzee proizvodi organski otpad koji ima pozitivan utjecaj na prinose susjednog farmera
smanjujui njegove trokove proizvodnje. Slijedea tablica prikazuje granine trokove privatnog
farmera i eksterne koristi.
a)
b)
c)
d)
e)
f)
2.
Output
Cijena
MC
Granine eksterne
koristi
Granini
drutveni troak
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
16
15
15
16
17
18
20
22
24
27
6
5
4
3
2
2
2
2
2
1
Ukoliko nema dravne intervencije kolika e biti proizvodnja poduzea

izraunajte granini troak poduzea
odredite optimalna razina proizvodnje za drutvo
Koliki je iznos subvencija koje drava treba plaati poduzea kako bi ga okuraila da proizvodi na
toj razini outputa
Koliki su trokovi vlade
Ukoliko nova tehnologija proizvodnje na farmi udvostrui koristi od organskog otpada, koja e
sada biti optimalna proizvodnja za drutvo
Promotrimo dijagram:
82
Osnove ekonomije
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
3.
Odredite ravnotenu cijenu i koliinu na tritu bez dravnih intervencija

Odredite iznos poreza koji je uvela drava
Odredite gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak drutva uslijed uvoenja poreza na dijagramu
Odredite gubitak proizvoaeva probitka nakon uvoenja poreza na dijagramu
Odredite gubitak potroaeva probitka nakon uvoenja poreza na dijagramu
Odredite iznos prihoda drave na ime poreza
Odredite cijenu koju dobiva proizvoa nakon poreza i cijenu koju plaa potroa
Krivulja potranje za cementom je P=230-4Q, dok je krivulja ponude cementa P=36+2Q, pri
emu je Q iskazano u milijunima tona cementa, a P je cijena u tonama iskazana u eurima.
Proizvodnja cementa zagauje okoli i izaziva trokove za okolna kuanstva, te ukoliko ti
trokovi iznose 14 eura po toni, kolika je optimalna proizvodnja cementa u tom drutvu i koliki
je gubitak drutva zbog postojanja negativnih eksternalija?
83

OE Pitalice - Mikroekonomija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OE Pitalice - Mikroekonomija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnove ekonomije

Poglavlje 0. Kako itati dijagrame

4) Koja od toaka na dijagramu predstavlja ishodite koordinatnog sustava, a koja od toaka na

6) Pravac dijagrama sa slike je:

7) Pogledajte slijedei dijagram i odgovorite koliki je nagib ovog pravca?

9) Nagib pravca sa slijedeeg dijagrama iznosi:

11) Nagib pravca sa slike iznosi:

12) Nagib pravca Y =2X-7 iznosi:

13) Ukoliko X raste sa 10 na 20, a Y padne sa 8 na 2, nagib tog pravca je:

nije mogue izraunati

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEAVANJE

jednadbu pravca i njegov nagib ukoliko je vrijednost Y za prethodne toke (6, 9)

koncept ponude i potranje

3. Ukoliko bi ponuda rada, zemlje i kapitala bila neograniena, tada:

problem oskudnosti bi jo uvijek bio prisutan

4. Granica proizvodnih mogunosti pokazuje:

da su kombinacije proizvodnje u zemlji nepromijenjene

6. Nacionalna ekonomija proizvodi efikasno kada:

proizvodi potpuno jednaku koliinu svakog proizvoda

8. Oportunitetni troak neke aktivnosti je:

koliina novca utroena na tu aktivnost

9. PPF 1 predstavlja mogunosti nacionalne ekonomije 1 za proizvodnju satova i sira, proizvodnja je

10. Pomak krivulje PPF1 u krivulju PPF2 moe se objasniti kao:

15. Granica proizvodnih mogunosti ima negativan nagib zato to:

je oportunitetni troak uvijek 0 i konstantan je

Porast 200 komada torbi

20. Slobodno dobro je:

proizvod za kojega ne postoji viak potranje

21. Ekonomsko dobro je:

dobro koja proizvodi neka zemlja

23. Post hoc pogreka dogaa se kada:

24. Metode u ekonomiji su:

25. Pozitivna ekonomija predstavlja ono to:

26. Normativna ekonomija se bavi:

27. U trinoj ekonomiji:

svako je kuanstvo jednako vano u donoenju proizvodnih odluka

28. to je od slijedeeg mikroekonomski problem:

utjecaj dravne politike na ekonomiju

30. Tri ekonomska pitanja su:

to? kada? kako?

31. Dva tipa trita pokazana u dijagramu krunog toka su:

32. Tko je napisao The Wealth of Nations?

ZADACI ZA SAMOSTALNO RJEAVANJE

a) Nacrtajte granicu proizvodnih mogunosti te zemlje

prikazuje da potraivana koliina pada kako cijena pada

Zakon potranje govori:

ako cijena raste, potraivana koliina raste

to od navedenog ne utjee na potranju, ali ima utjecaj na potraivanu koliinu:

Porast dohotka uzrokovat e:

pomak krivulje ponude udesno

poveanje dohotka potroaa

Porast potranje znai da:

vie e se potraivati pri nioj cijeni nego prije

Dva efekta koja se nalaze u pozadini zakona potranje jesu:

Trina krivulja potranje predstavlja:

vertikalnu sumu individualnih krivulja potranje pri svakoj cijeni

10. to e od slijedeega smanjiti potranju za maslacem:

smanjenje cijene kruha

11. Na slijedeem dijagramu, seljenje iz toke A u toku C je:

promjena potraivane koliine

promjena potraivane koliine

e se pomaknuti udesno kada cijena proizvoda raste

18. to od navedenog nee utjecati na ponudu proizvoda na tritu?

pomak krivulje ponude