KLASIFIKACIJA TRŽIŠNIH STRUKTURA

Do tridesetih godina XX. st., morfologija tržišta razmatrala

se kroz dva krajnja tržišna stanja:
- slobodna konkurencija bila je teorijska osnova za
utvrñivanje zakonitosti formiranja cijena i outputa,
- dok se monopol razmatrao kao posebno tržišno stanje!
Sve veća prisutnost monopolskih i oligopolskih struktura
dovela je do prihvaćanja novih tržišnih stanja i takve
klasifikacije tržišnih struktura koja bi omogućila kvalitetno
objašnjenje odreñenosti cijena i outputa proizvoñača.

a) Klasifikacija tržišnih struktura - H. Stackelberg, 1934.

Polazište klasifikacije: broj sudionika na tržištu (veći broj
sudionika na tržištu ima manju ekonomsku moć, i obrnuto).
Tablica 1: Stackelbergova klasifikacija tržišnih struktura
Broj kupaca →
MNOGO MALO JEDAN
Broj prodavača ↓
Potpuna
MNOGO Oligopson Monopson
konkurencija
Bilateralni
MALO Oligopol Kvazimonpson
oligopol
Bilateralni
JEDAN Monopol Kvazimonopol
monopol
Napomena: Simetričnost matrice iznad i ispod glavne dijagonale!
Kritika:
- klasifikacija ne obuhvaća parcijalna tržišna stanja (P/K
autsajderi); tržišna stanja sa više „malih“ sudionika...
- kretanje veličine broja sudionika i njihove ekonomske
moći nije nužno u suprotnosti.

1.1.
 b) Klasifikacija tržišnih struktura - P. A. Samuelson
Polazište klasifikacije:
- razlikuje tri osnovna tipa tržišnih struktura
- 3 osnovna kriterija: broj sudionika na tržištu,
diferenciranost proizvoda, utjecaj kupca/prodavača na
formiranje cijene
- 2 pomoćna kriterija: gospodarska grana u kojoj tržišna
struktura prevladava, dominantne metode prodaje

Tablica 2: Samuelsonova klasifikacija tržišnih struktura

Stupanj Utjecaj Prevladavajuća
Tržišna Broj Metode
diferenciranosti na gospodarska
struktura proizvoñača prodaje
proizvoda cijenu grana
Svega nekoliko Tržišna
Homogeni
Savršena Mnogo Ne poljoprivrednih razmjena
(istovjetni)
konkur. proizvoñača postoji grana (pšenica, (burza ili
proizvodi
kukuruz, ……) aukcija)
Mnoge stvarne
Nesavršena konkurencija

suprotstavljanje kvalitete
1. Mnogo Trgovina na
ili formalne
oblik proizvoñača malo
(ukrasne) razlike
Djelomičan

Reklama
Vrlo mala ili
2. Nekoliko Čelik,
nikakva
i
oblik proizvoñača aluminij
diferenciranost

3. Nekoliko Izražena Automobili,

oblik proizvoñača diferenciranost računala
Velik Promocija
Potpuni Jedan Proizvod bez (nužna Elektro
i instituc.
monopol proizvoñač bliskih supstituta regulacija energetski sektor
cijena) reklama

1.2.
 c) Klasifikacija tržišnih struktura - R. N. Waud
Polazište klasifikacije:
- razlikuje četiri osnovna tipa tržišnih struktura

Tablica 3: Waudova klasifikacija tržišnih struktura

Monopolistička/
Savršena
Obilježja ograničena Oligopol Monopol
konkurencija
konkurencija
Broj poduzeća
Vrlo mnogo Mnogo Nekoliko Jedan
na tržištu
Ovisi o ponašanju
Mogućnost drugih poduzeća;
Ne postoji Ograničena Velika
kontrole cijene velika u slučaju
sporazuma
Mogućnost
Lako: Teško:
ulaska novih
bez znatnijih Umjereno lako značajne Nemoguće
poduzeća u
prepreka prepreke
granu
Diferenciranost Nediferenciran i Proizvod
Nediferenciran Diferenciran
proizvoda diferenciran jednog tipa
Umjerena:
Promocija i
reklama i Velika:
Necjenovna institucionalna
Nema je promocija reklama i
konkurencija reklama (javna
različitosti promocija
komunikacija)
proizvoda
Prevladavajuća Elektro
Trgovina na Autoindustrija,
gospodarska Poljoprivreda energetski
malo čelik, aluminij
grana sektor

1.3.
d) Klasifikacija tržišnih struktura - S. Weintraub
Polazište klasifikacije:
- razlikuje četiri osnovna tipa tržišnih struktura
- 3 osnovna kriterija: broj tržišnih sudionika, koeficijent
elastičnosti supstitucije/zamjene, koeficijent unakrsne
elastičnosti potražnje

Tablica 4: Weintraubova klasifikacija tržišnih struktura

Koeficijent Koeficijent
Tržišno Broj
elastičnosti unakrsne elast.
Stanje sudionika
supstitucije potražnje
Potpuna
konkurencija
Velik ∞ 0
Odreñen (manji)
Monopol Jedan 0
broj
Čisti oligopol
Odreñen (veći)
(homogenost Malen ∞ broj
proizvoda)
Ograničena/
monopolistička
Odreñen (veći) Odreñen (manji)
konkurencija Velik
broj broj
(izražena
diferenciranost)
Napomena:
- Koeficijent elastičnosti supstitucije pokazuje lakoću meñusobne zamjene
proizvoda konkurentskih poduzeća
- Koeficijent unakrsne elastičnosti pokazuje osjetljivost prodajne količine
jednog poduzeća na promjenu cijene drugog poduzeća

Zaključno:
- najčešća klasifikacija tržišnih struktura u objašnjenju
odreñenosti cijene i outputa proizvoñača!
- prijelaz sa strukturalističkih prema funkcionalnim
klasifikacijama tržišnih stanja!

1.4.