DRUGI TEST IZ OSNOVA EKONOMIJE

Sarajevo, 21.01.2014. godine GRUPA B

IME I PREZIME _____________________________________ BROJ INDEKSA: _________________

VIŠESTRUKI IZBOR (1 bod)

1. Pozitivne eksternalije nastaju kada:

a. Privatni troškovi nadmaše društvene troškove
b. Privatne koristi budu manje od društvene koristi
c. Privatni troškovi budu manji od društvenih troškova
d. Privatne koristi nadmaše društvene koristi

2. Jedna od osobina specifična za javna dobra je:

a. Trebaju ih svi potrošači
b. Marginali troškovi proizvodnje stalno rastu
c. Nemogućnost isključenja iz upotrebe
d. Homogenost

3. U sistemu regresivnog oporezivanja, poreska stopa se:

a. Smanjuje manje nego proporcionalno povećanju dohotka
b. Povećava više nego proporcionalno povećanju dohotka
c. Smanjuje više nego proporcionalno povećanju dohotka
d. Povećava manje nego proporcionalno povećanju dohotka

4. Potražnja za novcem raste u situaciji kada (dva odgovora tačna):

a. Raste nominalni nacionalni dohodak
b. Opada nominalni nacionalni dohodak
c. Opadaju nominalne kamatne stope
d. Rastu nominalne kamatne stope

5. Damping predstavlja situaciju kada se proizvod izvozi po cijeni koja je:

a. Niža od cijene na tržištu zemlje u koju se proizvod uvozi
b. Niža od cijene na tržištu zemlje iz koje se proizvod izvozi
c. Više od cijene na tržištu zemlje u koju se proizvod uvozi
d. Više od cijene na tržištu zemlje iz koje se proizvod izvozi
6. U sistemu fluktuirajućeg deviznog kursa devizni kurs se određuje:

a. uz aktivnu intervenciju centralne banke i dozvoljena odstupanja od +/- 1% od centralnog

deviznog kursa;
b. uz intervenciju centralne banke kada devizni kurs dostigne dozvoljene granice odstupanja od
centralnog deviznog kursa;
c. na osnovu ponude i tražnje deviza bez učešća centralne banke;
d. dozvoljene su veće oscilacije kursa oko utvrđenog pariteta +/- 5%.

7. Da bi se od neto nacionalnog proizvoda dobila vrijednost nacionalnog dohotka, treba:

a. Oduzeti amortizaciju
b. Dodati indirektne poreze i oduzeti statsističe greške i propuste
c. Oduzeti indirektne poreze i dodati statsitiče greške i propuste
d. Oduzeti direktne poreze

8. Deflacija je ekonomski poremećaj koji označava:??????????????????????????

a. Apresijaciju kursa nacionalne valute
b. Kontinuirano smanjivanje nivoa cijena u nacionalnoj ekonomiji
c. Kontinuirano povećanje nivoa cijena u nacionalnoj ekonomiji.
d. Deficit platnog bilansa

9. Stopa nezaposlenosti se računa na slijedeći način:

a. Nezaposleni / radna snaga * 100
b. Zaposleni / radna snaga * 100
c. (Nezaposleni + zaposleni) / radna snaga * 100
d. Nezaposleni / broj stanovnika * 100
10. Ako su očekivanja investitora negativna, onda u većini slučajeva:
a. funkcija investicija se ne pomjera, a kamata se mijenja
b. funkcija investicija se kreće udesno, neovisno o kamati
c. funkcija investicija se kreće ulijevo, neovisno o kamati
d. ništa od navedenog

OTVORENA PITANJA

11. Razlozi intervencije države na tržištu:

-Trzista u realnom zivotu funkcionisu na osnovu asimetrije informacija

- Trzisne strukture u realnosti nisu perfektne i tendiraju ka monopolskim i kvazimonopolskim

strukturama

- Negativne eksternalije poslovanja pojedinca i kompanija

-Trziste ne kreira sve vrste roba i usluga neophodnih za efikasno funkcionisanje drustva

-Neravnomjernost distribucije dohotka (2)

12. Grafički predstviti i objasniti razliku između pozitivnih i negativnih eksternalija:

Eksternalije – učinci ekonomske aktivnosti pojedinca ili privrednog društva na druge pojedince ili
privredna društva, pri čemu izazivači negativnih učinaka ne snose pune troškove, niti korisnici
pozitivnih učinaka ostvaruju punu korist od ekonomske aktivnosti.Ako aktivnosti pojedinca ili
privrednog drušva kreiraju pozitivan efekat na druge pojedince/privredna društva, onda se radi o
pozitivnim eksternalijama. U suprotnom radi se o negativnim eksternalijama. U slučaju negativnih
eksternalija marginalni troškovi proizvodnje su manji u odnosu na marginalne društvene troškove.
Ponuda je veća ako nisu uračunati društveni troškovi negativnih eksternalija.

13. Vrste finansijskih tržišta (objasniti):

-Tržišta novca - omogućavaju tok kratkoročnih sredstava – do godine dana

- Tržišta kapitala - omogućavaju tok dugoročnih sredstava – preko godine dana

- Primarna tržišta omogućavaju prikupljanje “svježih” sredstava kroz izdavanje novih vrijednosnih
papira

- Sekundarna tržišta omogućavaju trgovinu postojećim vrijednosnim papirima (2)

14. Navesti instrumente monetarne politike:

a) Operacije na otvorenom tržištu – kupovina i prodaja kratkoročnih državnih vrijednosnih papira ,

b) Politika obaveznih rezervi – cilj je da se banke osigura od normalnog očekivanog povlačenja

depozita i određuje se kao precenat od okupnih depozita koje drže banke),

c) Politika eskontne stope – kamatna stopa po kojoj centralna banka odobrava kredite komercijalnim
bankama,

d) _????????????????????_________________.
15. Popunite sljedeću tabelu ako znamo da su obavezne rezerve 12%:

Banka Depozit Obavezne rezerve Krediti

A 200 000 KM
B
C
Ostale banke
UKUPNO

Šta bi se desilo ukoliko bi se obavezne rezerve povećale na 17%:

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________ (3)

16. Grafički predstaviti i objasniti efekte uvođenja carina:

Carine predstavljaju porez na robu iz uvoza i imaju uticaj na potrošače, proizvođače i nacionalnu
ekonomiju u cjelini, a i značajan su izvor prihoda za državni budžet. U analizi koristimo princip
ponude i tražnje, te standardnu pretpostavku da je zemlja koju analiziramo "price-teker" tj. da ne
može uticati na cijenu na svjetskom tržištu. Bez carina cijena u zelji je jednaka cijenama na svjetskom
tržištu.("c") i zemlja proizvodi "QP", dok je tražnja u zemlji "QT". Razlika između proizvodnje i tražnje
je "AB"(uvoz). Ako sada zemlja uvede carinu po stopi "C", cijena robe raste sa c na c+C. Povećanje
cijena dovodi do povećanja ponude domaćih proizvođača na QP1, dok se tražnja zbog povećanja
cijena smanjuje na QT1. Zbirni rezultat uvođenja carina je povećanje domaće proizvodnje sa QP na
QP1 i u skladu sa tim i dobit domaćh proizvođača. Uvođenje carina može donijeti i šire društvene
koristi poput veće zaposlenosti...
17. U kružnom toku proizvodnje i dohotka navedena su četiri sektora: (2)
a) _______DOMAĆINSTVA___________________________ ,
b) ___________PRIVREDNA DRUŠTVA_________________ ,
c) _____________NACIONALNI PROIZVOD______________, i
d) _____NACIONALNI DOHODAK_______________________.

18. Bruto nacionalni dohodak predstavlja zbir: (2)

a) POTROŠNJA DOMAĆINSTAVA,
b) POTROŠNJA DRŽAVE,
c) NETO IZVOZ,
d) INVESTICIJE

19. Funkcija potrošnje pokazuje odnos između raspoloživog dohotka domaćinstava i njegove
potrošnje , dok funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI).

20. . Nacionalni dohodak jedne zemlje na kraju tekuće godine iznosio je 47.000 miliona eura.
Prethodne godine ta zemlja je ostvarila nacionalni dohodak u vrijednosti 40.000 miliona eura.
Tokom tekuće godine stanovništvo je povećalo potrošnju u odnosu na prethodnu godinu za 5.000
miliona eura. Izračunajte jednostavni multiplikator u toj ekonomiji ako je porez na dohodak 15% a
marginalna sklonost uvozu 0,5.
__________________________________________________________________________________
________???????????????????????????????????????????????????????????___________________
______________???????????????????????????????????????????????????????????????_____
_________??????????????????????????????????????????????????????????????_________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________. (3)

21. Šta je to inflacija a šta deflacija i koji su efekti inflacije:

Inflacija predstavlja drugi tip poremećaja u funkcionisanju ekonomskog sistema. Predstavlja

kontinuirano povećanje nivoa cijena u nacionalnoj ekonomiji . Troškovi inflacije visoki,ona ograničva
ili poptpuno obustavlja upotrebu novca
22. Objasniti tri vrste nezaposlenosti:

Podaci u trajanju nezaposlenosti koji se razlikuju u odnosu na kvalifikacije i starost nezaposlenih

osoba upućuju na postojanje različite vrste nezaposlenosti.
FRIKCIONA NEZAPOSLENOST u pravilu dobrovoljno i kratkoročno mjenjanje posla i sl.
STRUKTURNA NEZAPOSLENOST - dugoročna i prinudna zbog strukturnih promjena u ekonomiji, oni
koji su strukturno nezaposleni često bez prekvalifikacija mogu naći drugi posao.
Treći tip nezaposlenosti je CIKLIČNA NEZAPOSLENOST, koja se može posmatrati kao odstupanje od
prirodne stope nezaposlenosti i posljedica cikličnog kretanja u privredi. Smanjuje se ekspanzijom
realnog BNP iznad prirodnog nivoa,a povećava smanjenjem realnog BNo ispod prirodnog nivoa.

23. Grafički predstaviti i objasniti "crowding out" efekat ili efekat istiskivanja:

Pretpostavljamo da se ekonomija nalazila u ravnoteži, uz kamatnu stopu “k”, te da je država odlučila

povećati izdatke za 100 KM. Od ranije znamo da će to povećati ANt za 100 KM. Tada će ukupno
planirani izdaci premašivati početni NND. Zalihe se naplanirano smanjuju, i privredna društva reaguju
povećanjem proizvodnje i/ili cijena. NND počinje rasti.Sada počinje djelovanje nacionalnog dohotka
na tržište novca, jer povećanje ANT povećava i tražnju za novcem, koja se povećava iz TN u TN1, i uz
konstantnu ponudu novca PN dovodi do povećanja kamatne stope na k1.Povećanje nominalne
kamatne stope izaziva smanjenje planiranih investicija sa I na I1(-DI).Smanjenje investicija nastalo kao
indirektni efekat povećanja izdataka države poznato je kao crowding out efekat (efekta istiskivanja).