SKRIPTA TROSKOVNO RACUNOVODSTVO

II parcijala

IV poglavlje — Obracun troskova prema narudzbi

TEMELJNI KONCEPT SISTEMA ZA OBRACUN TRO§KOVA

Qjermini koji se koriste c razmatranju sistema obracuna troskova su:

Nosilac troska- bilo sta za sta se zeli posebno izradunati troskove: npr. proizvod ili usluga
Direktni troskovi nosioca troska - troskovi koji su vezani za konkretnog nosioca troska i koji
mogu biti utvrdeni na ekonomski izvodljiv nacin.
Indirektni troskovi nosioca troska - troskovi koji su vezani za konkretnog Nosioca troska, ali
ne mogu biti utvrdeni na ekonomski izvodljiv nacin. Indirektni troskovi se rasporeduju
nosiocu troska pomocu metode za rasporedivanje troskova.

------------- " -------------------- ---------------- ▼ ---------------

Direktni utvrdivanje troska
----------------------------------------- ►
trosak Nosilac

troska

Indirektni rasporedivanje troska

trosak

• Zdruzeni troskovi - grupisanje individualnih troskova - mozemo ih rangirati vrlo siroko (npr.
zdruzeni troskovi svili operativnih troskova vozila koje preduzece posjeduje) do vrlo usko
(npr. ukupni operativni troskovi jednog konkretnog vozila koje koristi prodavac).
• Osnova za alokaciju troskova - faktori koji je obicno kljuc za sistemsko dodjeljivanje
indirektnih troskova ili grupe indirektnih troskova nosiocu troskova. Ako je nosilac troska rad,
proizvod ili kupac, osnova za alokaciju troskova se moze zvati i osnova za obracun troskova.

SISTEMI ZA OBRACUN TROSKOVA

Sistemi za obracun troskova prema narudzbi

Kod ovih sistema, nosilac troska je zasebna jedinica, skupina ili mnogo zasebnih proizvoda ili usluga
nazvanih narudzba. Proizvod ili usluga je cesto izraden po zelji kupca. Posto su proizvodi i usluge
razlicite, sistemi za obracun troskova prema narudzbi mogu akumulirati troskove po svakom
zasebnom proizvodu, usluzi ili poslu.

Sistemi za obracun troskova procesa privredivanja

Kod ovih sistema, predmet troska je masa indenticnih ili slicnih jedinica proizvoda ili usluga.

Stvarni obracun troskova je metod odredivanja troskova prema narudzbi koji pridruzuje direktne
troskove nosiocu troska koristeci stvarnu stopu direktnih troskova pomnozenu sa stvarnim kvalitetom
ulaza direktnih troskova alocira indirektne troskove na bazi stvarne stope indirektnih troskova
pomnozena sa iznosom baze za alokaciju troskova.
 Osnovni pristup obracuna troskova prema narudzbi
Izlozit cemo proceduru u sedam koraka da odredimo stvarne troskove pojedinacnog posla.
Korak 1: Indentificirati nosioca troska. Radni nalog moze sadrzavati ili pojedinacni proizvod
odredenu kolicinu istovrsnih proizvoda.
Korak 2: Indentificirati direktne troskove procesa. Kao direktni troskovi proizvodnje
indentificiraju se dvije vrste troskova: troskovi direktnog materijala i troskovi direktnog ra a.
Korak 3: Izabrati osnovu za alokaciju troskova koja ce se koristiti kod alokacije indirektnih
troskova procesa. Indirektni proizvodni troskovi su troskovi koji se ne mogu odre iti za o re eni
posao.
Korak 4: Indentificirati indirektne troskove povczane sa svakom bazom za alokaciju troskova.
Ukoliko poslovni subjekt koristi vise baza za rasporedivanje opcih troskova na radne na oge, u °m
slucaju potrebno je utvrditi iznos opcih troskova proizvodnje koji ce se putem odre ene aze
rasporediti na radne naloge.

Korak 5: Izracunati stope po jcdinici svake baze za alokacij indirektnih troskova posla. Za
svaki zbirni trosak, indirektni troskovi se racunaju dijeljenjem ukupnih indirektnih troskova sa
ukupnim iznosom baze za alokaciju troskova.
Korak 6: Izracunaj indirektne troskove rasporedene na mjesta troskova. Indirektni troskovi
mjesta troskova se racunaju mnozenjem stvarnih iznosa razlicitih baza za alokaciju sa njima
pripadajucom tarifom indirektnih troskova.

Korak 7: Izracunavanje ukupnog troska mjesta troskova dodavanjem svih direktnih i

indirektnih troskova koji mu pripadaju.

Dva osnovna nosioca troska: proizvod i odjeljenje

Glavni nosioc troskova racunovodstvenog sistema su proizvodi. Menadzeri se usredsreduju na drugi
glavni nosilac troskova: centre odgovornosti, koji su dijelovi, segmenti ili podjedinice organizacije ciji
su menadzeri odgovorni za skup specificnih aktivnosti.

Centar odgovornosti je najcesce odjeljenje. Odredivanje troskova odjeljenja pomaze menadzerima da

kontrolisu troskove za koje su odgovorni. Ono takoder omogucava visem menadzmentu da procijene
djelatnost podredenih i uspjesnost sporednih jedinica i podjedinica organizacije kao ekonomske
investicije.

Izvorna dokumentacija
Menadzeri i racunovode skupljaju informacije koje idu u njihove sisteme za obracun troskova kroz
izvornu dokumentaciju, koja predstavljaju osnovu za knjizenje u dnevnik u racunovodstvenom
sistemu. Kljucni izvorni dokument u sistemu obracuna troskova je obracun troskova prema narudzbi,
dokument koji iskazuje i akumulira sve troskove usmjerene na individualnu narudzbu.

Knjizenje troskova prema narudzbi pocinje u momentu pocetka rada na konkretnon nalogu. Izvorna
dokumentacija postoji i za pojedinacne stavke u knjizenju troskova prema narudzbi.

Racunovodstvo za direktni rad je slicno onom za direktni materijal. Osnovni izvor dokumentacije za
direktni rad je evidentiranje direktnog rada, koje se koristi za zaduzenje troskova narudzbe i odjeljenja
u kojem je koristen rad na konkretnom poslu.

Preduzeca pridaju posebnu vaznost tacnosti izvorne dokumentacije jer pouzdanost knjizenja troskova
prema narudzbi ovisi o pouzdanosti ulaznih informacija. Problemi koji se mogu javiti u ovom
podrucju ukljucuju materijale knjizene na jedan posao, a koji su posudeni i upotrijebljeni za drugi
posao, te je pogresan broj naloga koji su oznaceni na materijal ili rad.
 ........

POTREBNO VR1JEME ZA OBRACUN STOPE INDIREKTNOG TROSKA

Postoje dva razloga za koristenje duzeg perioda za obracun stope indirektnih troskova 1 to.
1. Razlog brojnika (zbir indirektnih troskova). Sto je kraci period veci je uticaj sezonskih
osobina na nivo troskova. Npr. kada bi se stopa indirektnih troskova racunala za svaki mjesec,
troskovi grijanja bi tretirali samo zimski period. Koristenjem godine za period obracuna,
ukljucujemo efekte sva cetri godisnja doba u izracunavanju tarife indirektnih troskova.
2. Razlog nazivnika (iznos baze za alokaciju). Drugi razlog za duzi period je potreba da se
pokriju mjesecni fiksni indirektni troskovi prcko promjenjivih nivoa udinka. Neki indirektni
troskovi (npr. nabavke) mogu varirati s uvazavanjem baze za alokaciju troskova, dok su drugi
indirektni troskovi fiksni (npr. zakupnine i porezi na nekretnine).
Kalendarske razlike, takoder, utjecu na obracun stopa indirektnih troskova. Broj radnih dana u
mjesecu varira od 20 do 23 dana u toku godina. Da se racunaju pojedinacne tarife svakog mjeseca,
posao poduzet u februaru, najkracem mjesecu, bi nosio veci dio indirektnih troskova (kao sto su
amortizacija i porez na nekretnine), nego posao poduzet u martu. Mnogi menadzeri vjeruju da bi takvi
re U at
^ -i ^ ' ' ne!°Sidni ' Iieprikladni. Koristenje perioda od godine dana smanjuje efekte koje broj
radnih dana u mjesecu ima na jedinicni trosak.

OBRACUN NORMALNIH TROSKOVA

Stopa obracunskog indirektnog troska se obracunava za svaki zbirni trosak koristeci planirani godisnji
indirektni trosak i planiranu godisnju osnovu za alokaciju troskova. Upotreba planirane stope
indirektnih troskova uvecava obracun normalnih troskova.

Obracun normalnih troskova je metod koji pridruzuje direktne troskove nosiocu troska koristenjem
stvarne stope direktnih troskova puta stvarna kolicina direktnih ulaza i rasporeduje indirektne troskove
bazirane na planiranoj stopi indirektnih troskova puta stvarna osnova za alokaciju troskova.
Stvarni i obracun normanih troskova usmjeravaju direktne troskove na isti nacin. Stvarne kolicine i
stvarne stope direktnog materijala i direktnog rada se mogu ocitati iz izvorne dokumentacije nakon sto
se obavi posao. Jedina razlika izmedu stvarnog i obracuna normalnih troskova je u tome sto stvarni
obracun koristi stvarnu stopu indirektnih troskova, dok normalni obracun koristi planiranu stopu
indirektnih troskova za obracun prema narudzbi.
S/
'*a br. 4 Razlike izmedu metoda stvarnog obracuna i obracuna normalnih
troskova

Direktni troskovi Obracun realnih troskova

Indirektni troskovi
SISTEM OBRACUNA TROSKOVA PREMA
Nastavljamo sa primjerom preduzeca Robinson
troskova funkcionira u proizvodnji.
' Stvarna stopa direktnih troskova
x Stvarna kolicina ulaza Stvarna stopa direktnih troskova
direktnih troskova x Stvarna kolicina ulaza
Stvarna stopa indirektnih direktnih troskova
troskova x kolicina baze za Planirana stopa indirektnih
alokaciju troskova troskova x Stvarna kolicina baze
ca alokaciju troskova
NARUDZBI
kako
-o

pokazali kako sistem

obracuna normalnih
Glavna knjiga i pomocne knjige
Kao sto smo naglasili, sistem obracuna prema narudzbi sadrzi posebno knjizenje troskova za svaki
posao. Pregled knjizenja troskova prema narudzbi se obicno nalazi u pomocnoj knjizi. Racun glavne
knjige, kontrola proizvodnje u toku, predstavlja ukupne iznose ovih pojedinadnih knjizenja troskova
narudzbe koji se odnose na sve nedovrsene poslove. Knjizenja troskova narudzbe i racun proizvodnje
u toku biljeze troskove od trenutka kada zapocne posao do trenutka njegovog zavrSetka.
Softverski program vodi procesiranje transakcija u vecini radunovodstveih sistema. Neki programi
rade ulazna knjizenja u glavnu knjigu simultano sa kjizenjima u pomocne knjige. Drugi, ipak
softverski programi vrse ulazna knjizenja u glavnu knjigu u sedmidnim ili mjesednim intervalima, dok
ulazna knjizenja na racune pomocne knjige vr§e na mnogo cescoj osnovi.
Glavnu knjigu treba posmatrat kao jedan od mnogih alata koji pomazu menadzmentu u planiranju i
kontroli. Za kontrolu funkcija, menadzeri ne koriste samo izvornu dokumcntaciju upotrijebljenu za
knjizenje iznosa u pomocne knjige, vec i za nefinansijske promjenjive kao sto je procenat zahtjevanog
ponavljanja posla.

Objasnjenje transakcij
Slijedece analize pregleda slijeda transakcija pokazujc kako sistemi obracuna troskova naloga sluzi
dvostrukim ciljevima i to:

Obracuna troskova proizvodnje

Sektorskoj odgovornosti i kontroli

Ove transakcije oslikavaju slijedece faze:

PLANIRANI INDIREKTNI TROSKOVI I USKLADIVANJE NA KRAJU PERIODA

Prednost koristenja stopa planiranih indirektnih troskova i obracuna realnih troskova umjesto obracuna
stvarnih troskova je u tome sto indirektni troskovi mogu biti doznaceni pojedinacnoj narudzbi na
vremenskoj osnovi, umjesto na kraju racunovodstvenog perioda kada su poznati stvarni troskovi.
Planirane stope mogu biti netacne, jer su bazirane na procjenama napravljenim 12 mjeseci prije nego
sto se stvarni troskovi pojave.

Potcijenjeni indirektni troskovi se javljaju kadaje rasporedeni periodicni iznos indirektnih troskova
za period manji nego stvarni iznos koji se javlja u tom periodu.

Precijenjeni indirektni troskovi se javljaju kada je rasporedeni periodnicni iznos indirektnih

troskova za period veci nego stvarni iznos koji se javlja u tom periodu.

Indiretni troskovi manji ili veci od stvarnih = Stvarni indirektni troskovi - rasporedeni periodicni
indirektni troskovi

Sinonimi su manje primjenjeni (ill vise-primjenjeni) indiretni troskovi i manje apsorbirani (i

a

apsorbirani) indirektni troskovi.

Pogledajmo zbirni opci indirektni trosak proizvodnje. Postoje dva racuna indirektnih troskova u
glavnoj knjizi preduzeca koja sadrze opce troskove proizvodnje:

a) Kontrola opcih troskova proizvodnje, koja predstavlja knjizenje stvarnih troskova u svim
pojedinacnim opcim kategorijama (kao sto je indirektni materijal, indiretni rad, nadzor)
 b) Raspored penodicnih opcih troskova, koji predstavlja knjizenje opcih troskova proizvodnje
rasporedenih na pojedinacne poslove na osnovu planirane stope pomnozene sa stvarnim
satima direktnog rada

Pristup uskladivanja stope za mjesta troskova

Ovaj pristup ponovo formulise sva knjizenja u glavnu i pomocne knjige koristenjem stope stvamih
troskova umjesto planirane. Prvo, stvarna stopa indirektnih troskova se izracunava na kraju godine.
Tada, svaki posao na koji su indirektni troskovi bili rasporedeni tokom godine prima svoj iznos, ali
ponovno obracunat pomocu stvarne stope indirektnih troskova. Konadno, provedu se knjizenja
zatvaranja racuna na kraju godine. Rezultat toga je da knjizenje troSkova svake narudzbe - kao i krajnji
saldo kontrole proizvodnje u toku, kontrole gotovih proizvoda i troSkovi prodatih proizvoda - precizno
pokazuje stvarne indirektne troskove.

Ovaj pristup donosi koristi i pravovremenoscu i pouzdanoscu obraduna normalnih troSkova u toku
godine i tacnost obracuna po stvarnim troskovima na kraju godine. Trosak svakog pojedinacnog posla
i saldo zaliha i troskova prodatih proizvoda na kraju godine su iskazani po stvarnim troskovima.
Naknadne analize profitabilnosti stvarnih pojedinacnih poslova osiguravaju menadzerima korisne
informacije za donosenje odluka u buducnosti, vezane za odredivanje cijena i izbor prema narudzbi.

Pristup sraznijernog (proporcijalnog) rasporedivanja opcih troskova

Razmjemo rasporedivanje je razlaganje opcih troskova manjih ili vecih od stvamih duz zavrsne
proizvodnje u toku, gotovih proizvoda ili troskova prodatih proizvoda. Na zalihe materijala nisu
rasporedeni nikakvi opci troskovi, tako da one nisu ukljucene u ovo razmjerno rasporedivanje.

Razmjemo rasporedivanje bazirano na zavrsnom saldu se cesto smatra jeftinijim nacmom

priblizavanja tacnijim baziranim na rasporedetiim indirektnim troskovaima.

Pristup otpisu troskova prodatih proizvoda

U ovom slucaju, ukupni potcijenjeni ili precijenjeni rasporedeni troskovi su ukljuceni troskove

c
prodatih proizvoda tekuce godine

Zavrsna salda na racunima kontrola proizvodnih opcih troskova i raspored proizvodnih opcih troskova
se zatvaraju sa racunima proizvodnja u toku, kontrola gotovih ptoizvoda i troskovi prodatih proizvoda,
i u skladu s tim postaju nula na kraju perioda.

Izbor izmedu pristupa

Prilikom odabira izmedu tri pristupa menadzeri treba da se vode time kako ce biti upotrijebljene
dobijene informacije. Ako je namjera menazdera razvijati sto tacnija knjizenja pojedinacnih poslova u
svrhu analiza profitabilnosti, pristup podesene stope za alokaciju bi bio najpodesniji. Ako je svrha
ogranicena na sto tacnija izvjestavanja o zalihama i troskovima prodatih proizvoda, trebalo bi koristiti
pristup razmjernog rasporedivanja baziranog na rasporedenm indirektnim troskovima u krajnjem
bilansu, jer to uskladivanje salda sa onima koje bismo imali u slucaju koristenja stvarnih obracuna.

Otpis troskovima prodatih proizvoda je najjednostavniji pristup za postupanje sa indirektnim

troskovima manjim ili vecim od stvarnih. Ako je taj iznos mali - u poredenju sa ukupnom operativnom
dobiti, ili nekim drugim pokazateljima znacajnosti - ovaj pristup daje dobre procjene spram drugih
tacnijih, ali kompliciranijih pristupa. .