26.3.2020.

POSLOVNI CIKLUSI
AGREGATNA POTRAŽNJA
MODEL MULTIPLIKATORA

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Poslovni ciklusi
• Poslovni ciklusi su u gospodarstvu sveprisutna
kolebanja u ukupnoj nacionalnoj:
- proizvodnji,
- dohotku i
- zaposlenosti
koja traju od dvije do deset godina, a obilježava
ih široka ekspanzija ili kriza u većini ekonomskih
sektora.

1
 26.3.2020.

Šest faza (stadija) ekonomskog (poslovnog) ciklusa

2. Vrhunac

1.Ekspanzija 3.Recesija

4. Depresija 6. Oživljavanje

5. Dno

Ekonomski ciklusi
Trend rasta BDP

Aktualni- sadašnji rast BDP

depresija

2
 26.3.2020.

Recesija
• Recesija su povremena usporavanja gospodarske aktivnosti neke zemlje
praćena istodobnim pogoršanjima opće ekonomske klime:
- pad potrošnje,
- pad proizvodnje,
- pad realnog dohotka,
- rast nezaposlenost,
- nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta...

• Ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobičajeno započinje u

jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno kvartala da se
preseli u druge zemlje .
• Recesija traje obično od 6 mjeseci do jedne godine.

• Tri osnovna obilježja recesije:

- trajanje – vremenska dužina,
- dubina – koliko duboko zadire, koliki je pad BDP, zaposlenosti, potrošnje?
- difuzija – koliko se široko rasprostire.

• Statistički: recesija nastaje kad je rast BDP dva kvartala zaredom negativan

Depresija
• Ekonomska depresija je duboka i dugotrajna recesija.

• Značajke ekonomske depresije:

- veliki pad potrošnje,
- veliki pad proizvodnje,
- veći broj stečajeva
- iznimno visoka nezaposlenost
- nestabilnost tečajeva
- deflacija (pad cijena)
- pad investicija

Potrošači ne troše, investitori ne investiraju: gospodarstvo se zamrzne

• Općeprihvaćene definicije depresije nema.

• Najčešće, kao neki orijentir se uzima:

- pad BDP 10% i više
- recesija koja traje 3 i više godina.
- kad BDP padne ispod dugoročnog trenda rasta BDP

• Dok je recesija normalni dio gospodarskog ciklusa, depresija to nije.

3
 26.3.2020.

Poslovni ciklusi i agregatna potražnja

• Kratkoročne promjene u gospodarskoj aktivnosti nazivaju se poslovnim
ciklusima ili poslovnim kolebanjima.
• Što dovodi do poslovnih kolebanja ?
• Kako ih vladina politika može ublažiti?
• Ekonomisti uglavnom nisu znali odgovor na ovo pitanje do 1930-tih
godina, kada je revolucionarna ekonomska teorija Johna Maynarda
Keynesa ukazala na važnost sila agregatne potražnje u određivanju
poslovnih ciklusa.

• Osnovna je poruka keynesijanske ekonomije da promjene u agegatnoj

potražnji mogu kratkorošno imati snažan učinak na opću razinu
proizvodnje, zaposlenosti i cijena.

• Usponi i padovi proizvodnje, inflacije, kamatnih stopa i zaposlenosti čine

poslovni ciklus tipičan za sva tržišna gospodarstava

Uobičajena obilježja recesije

• Potrošači počinju manje kupovati, zalihe proizvoda,
osobito trajnih, počinju rasti, poduzeća smanjuju
proizvodnju, BDP pada, smanjuju se investicije.

• Potražnja za radom pada, nezaposlenost raste, skraćuje

se radni tjedan ..

• S padom proizvodnje inflacija usporava, cijene sirovina

padaju, nadnice sporije rastu.

• Dobit poduzeća u recesiji pada. Cijene dionica padaju,

potražnja za kreditima pada što utječe na smanjenje
kamatnih stopa.

4
 26.3.2020.

Agregatna ekonomska aktivnost

Iako se kratkotrajna kolebanja gospodarske aktivnosti nazivaju ciklusima, njihovo

kretanje je nepravilno. Ne postoje dva posve jednaka ciklusa

POSLOVNI CIKLUSI
• Kolebanja u ukupnoj nacionalnoj proizvodnji,
dohotku i zaposlenosti
– traju od 2 do 10 godina
– obilježava ih ekspanzija ili kontrakcija

• Recesija – traje od 6 mjeseci do 1 godime

• Depresija – dugotrajna recesija
• TEORIJE POSLOVNIH CIKLUSA
– Vanjski (egzogeni) ciklusi
– Unutarnji ciklusi

5
 26.3.2020.

Izvori ekonomskih ciklusa

• Postoje mnoge teorije poslovnih ciklusa.
• Sve ih možemo podijeliti u vanjske i unutarnje

• Vanjski (egzogeni) ciklusi: poslovni ciklusi su rezultat

kolebanja cimbenika koji nisu dio ekonomskog sustava:
- ratovi i revolucije,
- cijena nafte,
- otkrića zlatnih žila,
- migracije,
- otkrivanje novih prostranstava i prirodnih bogatstva,
- znanstvena otkrića i tehnološki napredak,
- sunčane pjege i klimatske promjene,
- ……

Izvori ekonomskih ciklusa

• Unutarnji ciklusi: uzroci poslovnih ciklusa su unutar ekonomskog sustava
(svaki procvat rađa recesiju i kontrakciju, a svaka kontrakcija vodi prema
obnovi i ekspanziji)

• Teorija multiplikatora – akceleratora:

- prema načelu akceleratora, brzi rast proizvodnje potiče
ulaganja.
- visoka ulaganja potiču veći rast proizvodnje,
- kad ekonomija dosegne granicu proizvodnih mogućnosti, stopa
gospodarskog rasta usporava,
- sporiji rast usporava ulaganja-investicije, i povećava zalihe što ekonomiju
gura u recesiju ..
- kad dosegne ekonomija dno počinje oporavak…

6
 26.3.2020.

Financijske krize i poslovni ciklusi

– Rani kapitalizam, 19.st.

– Hiperinflacija (rast cijena 100% i više mjesečno)

– Špekulativni mjehurić nove ekonomije

– Špekulativni mjehurić u sektoru stanovanja

EKONOMSKI CIKLUSI

7
 26.3.2020.

EKONOMSKI CIKLUSI

EKONOMSKI CIKLUSI

8
 26.3.2020.

Financijske i ekonomske krize

Financijske i ekonomske krize

9
 26.3.2020.

Depresija 1929.

Agregatna potražnja

10
 26.3.2020.

KRUŽNI TOK
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
Y

L, K
proizvodnja potrošnja

I FINANCIJSKE
S
INSTITUCIJE

G T
DRŽAVA

X M
INOZEMSTVO

AGREGATNA POTRAŽNJA
Agregatna potražnja (AD) - pokazuje razinu realne potrošnje svih
sektora gospodarstva ( poduzeća, stanovništva, vlade i
inozemstva) uz različite razine cijena.

AD ovisi o:
- razini cijena,
- veličini domaćeg proizvoda,
- kamatnjaku i realnoj novčanoj masi,
- budžetskoj potrošnji i budžetskim prihodima,
- tečaju valute,
- odnosu domaćih i inozemnih cijena te
- očekivanjima.

Y=C+I+G+X–M

11
 26.3.2020.

Agregatna potražnja (AD)

• Agregatna potražnja ili AD je ukupna ili agregatna količina
proizvodnje koja se kupuje pri danoj razini cijena, kad se druge
stvari ne mijenjaju.

• AD se sastoji od
– Potrošnje (C) - osobna potrošnja koja je određena raspoloživim dohotkom,
dugoročnim trendovima dohotka, bogatstvom i razinom cijena.
– Investicijske potrošnje (I) - uključuje privatne kupovine zgrada i opreme i
gomilanje zaliha.
– Javne potrošnje (G)- određuju je odluke o trošenju države.
– Neto izvoza (Nx)- jednak je razlici između vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza,
određuju ga domaći i inozemni dohodak, relativne cijene i devizni tečajevi.

• AD je opadajuća funkcija cijene (P) – kada P raste, realni

raspoloživi dohodak pada (pad realnih izdataka za potrošnju) i
pada realna potrošnja.

AGREGATNA POTRAŽNJA (AD)

Y=C+I+G+X–M

Čine je 4 komponente:
- osobna potrošnja (C) – potrošnja pojedinca i kućanstva, a određena je
raspoloživim dohotkom, bogatstvom, i općom razinom cijena; dijeli se na
potrošnju trajnih dobara, dobara povremene i svakodnevne potrošnje i usluge.
- investicije (I) – ulaganja u osnovna sredstva poduzeća (opremu, zgrade i
zalihe), koja su određena prinosima od investicija, kamatnjakom, troškovima i
očekivanjima;
- državna potrošnja (G) – materijalna i nematerijalna potrošnja države, a
određena je njenom ekonomskom politikom;
- neto izvoz (NX) – razlika između vrijednosti izvoza (X) i uvoza (M), a određen
je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i tečajem valuta

AD je opadajuća funkcija cijene (P) – kada P raste, realni raspoloživi dohodak

pada (pad realnih izdataka za potrošnju) i pada realna potrošnja.

12
 26.3.2020.

AGREGATNA POTRAŽNJA - AD

AD = f ( p,Y, r, M/p , G, T, R, p/pf , O)

p – razina domaćih cijena

Y – domaći proizvod,
r - kamatnjak
M/p – realna novčana masa
G – proračun (budžetska potrošnja)
T – proračunski prihodi (porezi)
R – tečaj
p/pf – odnos domaćih i inozemnih cijena
O - očekivanja

AGREGATNA POTRAŽNJA - AD

Agregatna potražnja je opadajuća krivulja razine

cijena uz danu veličinu dohotka, uz danu monetarnu i
fiskalnu politiku, dani tečaj, cijene u inozemstvu i uz dana
očekivanja.

Nagib AD krivulje pokazuje njenu elastičnost na

promjene razina cijena.

Elastičnost AD krivulje ovisi o:

- graničnoj sklonosti potrošnji,
- graničnoj sklonosti oporezivanju,
- graničnoj sklonosti investiranju,
- osjetljivosti investicija na kamatnjak,
- brzini kolanja novca i
- elastičnosti potražnje za novcem u odnosu na promjene
kamatnjaka

13
 26.3.2020.

Sastavnice AD C+I+G+Nx=AD

Opadajuća krivulja agregatne potražnje i utjecaji na nju

• Krivulja AD je opadajuća funkcija cijene.

• Realna potražnja za proizvodima se smanjuje kad se razina cijena povećava

• Kad cijene rastu, ako se drži realna ponuda novca fiksnom (nominalna ponuda
novca korigirana za inflaciju), novca je sve manje i on postaje sve skuplji

• Skuplji novac dovodi do pada ulaganja i potrošnje.

• Rast cijena uz fiksnu ponudu novca, uz sve ostalo nepromijenjeno, dovodi do

skupog novca i rezultira padom ukupne potrošnje.

• Glavni je razlog opadanja krivulje AD učinak ponude novca i u skladu s kojim

više cijene djelujući na fiksnu nominalnu ponudu novca uzrokuju niže
agregatno trošenje.

14
 26.3.2020.

Makroekonomska AD i
mikroekonomska krivulja ponude
• Makroekonomska AD krivulja razlikuje se od
mikroekonomskih krivulja potražnje.

• Agregatna potražnja povezuje cijene i proizvodnju cijelog

gospodarstva.

• Mikroekonomska krivulja analizira cijenu i količinu

pojedinačne robe.

• Krivulja AD prvenstveno ima negativan nagib zbog učinka

ponude novca.

• Mikroekonomska krivulja potražnje ima negativan nagib zbog

efekta supstitucije (potrošač poskupjelu robu nastoji
zamijeniti s drugom)

Pomaci u AD

• Političke varijable
– Monetarna politika (ponuda novca)
– Fiskalna politika (državna potrošnja, porezi)

• Egzogene varijable
– Inozemna proizvodnja
– Vrijednost imovine (npr.dionica)
– Tehnološki napredak
– Ostalo (politički događaji, međunarodni
sporazumi...)

15
 26.3.2020.

Kretanje i pomaci AD
Viša razina cijena s
fiksnom
nominalnom
ponudom novca P
dovodi do skupog P
Ostale stvari
novca, viših
nepromijenjene
kamatnih stopa i
pada izdataka za
ulaganje i C
potrošnje
osjetljive na B
kamatne stope. To AD’
je prikazano
AD AD
kretanje uzduž AD

Q
Realni BDP Realni BDP

Promjene varijabli na kojima se temelji AD: ponuda novca, porezna politika, javni izdaci
(napr. za vojsku) dovode do promjene ukupne potrošnje pri datoj razini cijena. To
dovodi do pomaka krivulje AD (desna slika)

MODEL MULTIPLIKATORA
• Mehanizam pomoću kojega promjene u izdacima se
mogu protumačiti promjenama u proizvodnji i
zaposlenosti.

• POMACI AD – kolebanja u proizvodnji, cijenama i

zaposlenosti
• Kejnesijanski model multiplikatora: najjednostavniji pristup
analizi mehanizma kojim se promjene u potrošnji
odražavaju na promjene u proizvodnji i zaposlenosti
– Makroekonomska teorija koja objašnjava kako se
kratkoročno određuje proizvodnja

16
 26.3.2020.

AGREGATNA PONUDA

 Agregatna ponuda (AS) - pokazuje sve robe i

usluge koje su proizvođači voljni ponuditi na tržištu
po cijenama i uvjetima koji vladaju na tom tržištu u
određenom trenutku.

Elementi koji određuju agregatnu ponudu unutar jedne nacionalne ekonomije

vezani su uz:
• stanje zaposlenosti,
• kamatne stope,
• visinu nadnica,
• raspoloživi kapital,
• obradivo zemljište i slično.

AGREGATNA PONUDA - AS

17
 26.3.2020.

AGREGATNA PONUDA - AS

Funkcija agregatne ponude (AS), pokazuje

međuovisnost ukupne proizvodnje i razine cijena, uz
pretpostavke da se:

- tehnički uvjeti proizvodnje ne mijenjaju,

- da su cijene proizvodnih faktora konstantne,
- da se kamatnjak ne mijenja,
- da se očekivanja ne mijenjaju,
- da se tečaj ne mijenja i
- da se tržišna struktura ne mijenja.

AGREGATNA PONUDA - AS

Budući da je ukupna proizvodnja

uz danu produktivnost
proizvodnih faktora, funkcija
njihove zaposlenosti, agregatna
ponuda može se definirati kao
funkcija zaposlenosti proizvodnih
faktora.

Uz pretpostavku da je kapital u
kratkom roku fiksan, tada se
kratkoročna funkcija agregatne
ponude može definirati kao
funkcija uložene količine rada.

18
 26.3.2020.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU AD =AS

• Ravnoteža na tržištu pojavljuje se u onoj točki

pri ravnotežnim cijenama i ravnotežnim
količinama, gdje su izjednačene agregatna
ponuda i agregatna potražnja.

• odražava onaj nivo cijena koji je prisutan na tržištu

i kojeg prihvaćaju i kupci i proizvođači,
• izjednačena količina roba koja se na tržištu
proizvodi i konzumira.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU AD =AS

19
 26.3.2020.

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU AD =AS

Utjecaj investicija na dohodak

Y=C+I
Y=C+I C = 50 + 0,8 Y
C = 50 + 0,8 Y I = 100
I=0 Y = 50 + 0,8 Y + 100
C=Y Y – 0,8 Y = 150
Y = 50 + 0,8 Y 0,2Y = 150
0,2Y = 50 Y = 750
Y = 250

26. ožujka 2020. ΔI = 100 Δ Y = 500 40

20
 26.3.2020.

Funkcija investicija
Y=C

C, S Y=C+I
e1
C= ά+βY

S = (1 – β) Yd – ά
ά=50 I= 100

Ye = 250 Ye = 750 Y

– ά = -50

26. ožujka 2020. 41

MODEL MULTIPLIKATORA

• Promjena u egzogenim izdacima za jednu

novčanu jedinicu rezultira promjenom BDP-a za
više od jedne novčane jedinice (multiplicirana
promjena)

• Glavne pretpostavke:
– cijene i nadnice su fiksne
– postoje neiskorišteni resursi

21
 26.3.2020.

Multiplikator izdataka

• Krivulja ukupnih izdataka TE: razina izdataka koju

potrošači i poduzeća žele ili planiraju, a odgovara
svakoj razini proizvodnje

• Ravnoteža u točki E
– planirana potrošnja jednaka planiranoj proizvodnji
– na svakoj drugoj razini ukupni željeni izdaci za C i I
razlikuju se od planirane proizvodnje
– svako odstupanje planova od aktualne razine dovodi do
situacije u kojoj poduzeća mijenjaju proizvodnju i razinu
zaposlenosti kako bi se sustav vratio u točku E –
kontrakcija ili ekspanzija

Grafička analiza povećanja investicija

Slika 22-6; Slika 22-7 (Samuelson, Nordhaus; str. 437-438 )

22
 26.3.2020.

Mehanizam prilagodbe

• Npr. ako je potrošnja veća od proizvodnje –

planirani izdaci veći od proizvodnje; potrošači bi
kupovali više roba nego što poduzeća
proizvode; neravnoteža i došlo bi do povećanja
proizvodnje
– Slika 22-7. točka D

Utvrđivanje BDP-a
kada je proizvodnja jednaka planiranoj potrošnji

BDP i Planirana Planirana Planirane TE (C+ I) Čemu

DI C S I teži proizvodnja?

4200 3800 400 200 4000 smanjenje

3900 3600 300 200 3800 smanjenje

3600 3400 200 200 3600 ravnoteža

3300 3200 100 200 3500 povećanje

3000 3000 0 200 3200 povećanje

2700 2800 -100 200 3000 povećanje

23
 26.3.2020.

Gdje je u svemu tome multiplikator?

• Multiplikator je učinak koji promjena jedne
novčane jedinice u egzogenim izdacima ima na
ukupnu proizvodnju
• Omjer promjene u ukupnoj proizvodnji u
odnosu na promjenu u npr. investicijama I

• Pr. Koliki je multiplikator ako povećanje

investicija za 100 mlrd. kuna uzrokuje povećanje
proizvodnje za 300 mlrd. kuna?

Multiplikator – primjer drvarnice i

stolari
Keynesijanski model 1000 1x1000
multiplikatora pokazuje + 666,67 +2/3x1000
da će povećanje +444,44 +(2/3)2X1000
investicija povećati BDP za +296,30 +(2/3)3X1000
multipliciran iznos. +197,53 +(2/3)4X1000

3000 $ 1/(1-2/3) x1000

Multiplikator je broj kojim ili 3x1000$
se mora pomnožiti
promjena Promj.proizv. = 1/MPS x promj.investicija
investicija da bi se dobila 1/1-MPC x
proizašla promjena ∆BDP =
1 promj.investicija
x ∆I ili ∆BDP =
1
x ∆I
𝑀𝑃𝑆 1−𝑀𝑃𝐶
ukupne proizvodnje.

24
 26.3.2020.

Multiplikator izdataka

• Multiplikator djeluje u oba smjera (ovisno da li se

izdaci povećavaju ili smanjuju)
M=1/(1- MPC) ili M=1/MPS

• MPC (marginal propensity to consume) granična

sklonost potrošnji; mjeri utjecaj jediničnog
povećanja dohotka na povećanje potrošnje

• MPS (marginal propensity to save) granična

sklonost štednji; mjeri utjecaj jediničnog
povećanja dohotka na povećanje štednje

Model muliplikatora i AS-AD model

.

Slika 22-8, str. 442

(Samuelson,
Nordhaus

25
 26.3.2020.

Multiplikator – fiskalna politika

• Multiplikator ima učinak na BDP i preko državne
potrošnje G.

– Učinak je isti kao kod multipliktora investicija.

• Porezna politika- također multiplikativno djeluje na BDP.

– Npr. –povećanje poreza-smanjuje potrošnju i smanjuje BDP.

– Porezni multiplikator je manji od multiplikatora izdataka
/investicijskog i onog državne potrošnje/, jer će npr. smanjenje
poreza utjecati na povećanje BDP-a ovisno o MPC.
– Porezni multiplikator = MPC x multiplikator izdataka

Država, međunarodna razmjena i

proizvodnja

• Fiskalna politika države sastoji se od državnih kupovina dobara i

usluga (G) te poreza i transfera (T).
• Djelatna upotreba utjecaja države da se ublaže poslovni ciklusi.
– Paušalni porezi - porezi koji se ne mijanjaju kada se mijenjaju dohodak ili
druge ekonomske varijable.
• BDP = izdaci za potrošnju
+ bruto privatne domaće investicije
+ državne bruto kupovine dobara i usluga
+ neto izvoz
= C + I + G + Nx

26
 26.3.2020.

Multiplikatori fiskalne politike

• Investicije, porezi i trošenje države tokovi su autonomnog
trošenja koji uzajamno djeluju s induciranim trošenjem na
potrošnju da bi odredili ravnotežnu razinu društvene
proizvodnje.
• Multiplikator izdataka države je povećanje GDP-a koje proizlazi iz
povećanja 1$ državne kupovine dobara i usluga.
• Državne su kupovine dobara i usluga važna snaga određivanja
proizvodnje i zaposlenosti.
• U modelu će se multiplikatora proizvodnja povećati za umnožak
povećanja izdataka države i multiplikatora izdataka.
• Stoga izdaci države tijekom poslovnog ciklusa mogu stabilizirati
ili destabilizirati proizvodnju.

Ocjene multiplikatora

• Model multiplikatora pretpostavlja da su investicije fiksne i da

zanemaruje utjecaj kredita i novca, i da nema AS.
• Ekonomisti ocjenjuju velike ekonometrijske modele i potom
provode brojčane eksperimente.
• Neki ekonomisti vjeruju da makroekonomsko ponašanje najbolje
objašnjava keynesijanski pristup, dok su drugi uvjereni da
monetaristički pristup, pristup ekonomije ponude ili klasični
pristup najbolje objašnjava makroekonomske tijekove u
gospodarstvu.

27
 26.3.2020.

Učinak poreza na potrošnju

.

C
W
Potrošnja

200 C’

U 300 V Multiplikator
C poreza
= MPC x multiplikator
C’ izdataka
GDP

Učinak povećanja G na proizvodnju

Multiplikator državnih
rashoda = 1/1-MPC

C+I+G’
E C+I+G
Potrošnja

C+I+G’

C+I+G

GDP

28
 26.3.2020.

Određivanje proizvodnje uz pomoć državnih izdataka za

robe i usluge - primjer

Inicijalni Porezi DI Planirana Planirane G TE Smjer

BDP potrošnja investicije utjecaja

4200 300 3900 3600 200 200 4000 smanjenje

3900 300 3000 3400 200 200 3800 smanjenje
3600 300 3300 3200 200 200 3600 ravnoteža
3300 300 3000 3000 200 200 3400 povećanje
3000 300 2800 2800 200 200 3200 povećanje

29
 26.3.2020.

AD = AS Potencijalna proizvodnja

30