26.3.2020.

Novac i financijski sustav

Udžbenik str. 453-490

Novac i krediti
• Novac i krediti su osnova suvremenog gospodarskog života
• Neki uspoređuju novac i ostatak gospodarstva sa živim organizmom u kojem je novčani i
kreditni opticaj ono što je opticaj krvi u tijelu
• Organizam proizvodi krv, a krv hrani organizam.
• Novac i krediti nisu oduvijek imali takvu važnost za gospodarstvo.
• Kako je gospodarstvo (i društvo) postajalo složenije (sustavi složeni od sve više
elemenata) raslo je značenje novca i kredita.
• Gospodarstvo zatvorenog kućnog gospodarstva, u kojem kućna zajednica proizvodi sve
što joj je potrebno, novac joj nije bio potreban.
• To je bilo razdoblje gospodarske autarkije pojedinih kućnih gazdinstava.
• Drugo razdoblje je bilo razdoblje naturalne razmjene dobara, kojem također novac nije
bio potreban.
• Roba za robu, gdje se vrijednost robe određivala na različite načine, npr. potrebno
vrijeme za njenu proizvodnju

1
 26.3.2020.

Nastanak novca – robni novac

• Rast naturalne razmjene doprinio je razvoju društvene podjele rada.
• Razvoj društvene podjele rada doveo je do specijalizacije.
• Specijalizacije je dovela do povećanje proizvodnje i proizvodnje iznad vlastitih
potreba.
• Povećanje proizvodnje dovodi do povećanja i usložnjavanja razmjene
• Postajalo je sve teže naći kupca vaše robe koji je imao robu koju ste vi tražili.
• Počela se izdvajati roba koju su svi ili većina trebali ili imali su „objektivan” osjećaj
njene vrijednosti.
• Takva roba je preuzimala ulogu novca.
• Novac je prouzročio dvije transakcije: jednu kad se prodaje roba, dobije se novac,
i drugu kad se kupuje druga roba, daje se novac dobiven prodajom vlastite robe.
• Dvije monetarne transakcije su postale jednostavnije nego jedna robna.

Kovani novac
• Prvi kovani novac se pravio u maloazijskoj državi Lidiji u VII i VI stoljeću prije
Krista
• Po svemu sudeći u isto vrijeme je bio razvijen sustav reprezentativnog novca i u
Kini
• Prvi simbolički kovani novac bio je pod utjecajem državne vlasti.
• Država ga kuje i određuje, odnosno, proklamira, vrijednost novčane jedinice.
• Država garantira težinu, sadržaj metala i njegovu finoću tako da novac nije
trebalo vagati – početak nominalizma.
• Plaćanja se nije vršilo vaganjem, nego brojanjem.
• Taj novac je imao „unutrašnju” vrijednost.
• Na samom početku novac je dobio ime prema težini: talent = vaga, ili prema
porijeklu kovine : gulden i guine prema Gvineji, prema mjestu kovanja: florini ili
florinti prema Florenci, dukat potječe od (bizantinskog) vladara.

2
 26.3.2020.

Novac (I)
• Novac: općeprihvaćeno sredstvo razmjene
• Novac: mjerilo objektivne ili tržišne vrijednosti
• Predstavlja osnovnu komponentu čitavog „krvožilnog sustava”
ekonomije koji čini financijski sustav
• Sam po sebi, danas, nema intrinzičnu vrijednost, dobiva ju jedino
kada se mijenja za druge stvari
• Predstavlja glavnu polugu preko kojeg centralna banka utječe na
zaposlenost, inflaciju i proizvodnju

Novac (II)

• Prva faza : trampa

• Druga faza: robni novac

• Treća faza: papirni novac (gotovina)

• Četvrta faza: bankarski novac (tekući depoziti)

3
 26.3.2020.

Potražnja za novcem (I)

• Funkcije novca:
• Sredstvo razmjene
• Jedinica za računanje
• Pričuva vrijednosti
• Novac uglavnom potražujemo jer nam služi neizravno, kao mazivo za
trgovinu i razmjenu
• Novac je skup jer ima niži prinos od neke druge sigurne imovine (npr.
gotovina ima nominalnu kamatnu stopu 0% godišnje)
• Trošak držanja novca izgubljena je kamata jer nismo držali neki drugi
oblik imovine (financijske ili realne)

Potražnja za novcem (II)

• Dva izvora potražnje za novcem:

• Transakcijska potražnja: potreba za novcem kao sredstvom kupnje ili
transakcije roba, usluga i ostalih artikala; novac prihvatljivo sredstvo razmjene

• Potražnja za imovinom: novac kao pričuva vrijednosti

4
 26.3.2020.

Ponuda novca
Komponente ponude novca:
M0 : kovanice i papirnati novac
M1 : M0 + tekući računi, tzv. bankovni novac, depoziti po viđenju
M2: M1 + oročeni depoziti, štedni računi
M3, M4… sofisticiraniji financijski derivati

• M1 predstavlja glavnu komponentu koju prate centralne banke, M2,

M3, M4 zadnjih desetljeća se sve manje prate i analiziraju

Banke

• Banke vrše zanimljivu ulogu u financijskom sustavu, istovremeno služe

kao financijski posrednici i kao kreatori novca

• Prva faza: bankarstvo sa 100% rezervama (skladišta vrijednosti)

• Druga faza: bankarstvo sa djelomičnim rezervama

5
 26.3.2020.

Bankarstvo i ponuda novca

• Kako poslovne banke iz depozita “stvaraju” novac za zajmove i dr.?
• Kada banka depozite pokriva djelomičnim rezervama, ona stvara
novac
• Ukupni bankarski novac jednak je umnošku ukupnih rezervi i
monetarnog multiplikatora
Bankarski novac = ukupne rezerve x Mm
Mm= 1/stopa rezerve

Moderni financijski sustav (I)

• Financijski sustav ekonomije njen je krvožilni sustav, on povezuje robe,
usluge i financije na domaćem i međunarodnim tržištima
• Preko financijskog sustava kućanstva i poduzeća posuđuju jedni od drugih i
jedni drugima kako bi trošili i ulagali.

Financijski sustav: obuhvaća tržišta, poduzeća i druge institucije koje

provode u djelo financijske odluke kućanstava, tvrtki i vlada u zemlji i
inozemstvu
• Važni dijelovi financijskog sustava:
1. Tržište novca
2. Tržišta imovine s fiksnim kamatnim stopama (obveznice i hipoteke)
3. Tržište dionica
4. Devizna tržišta

6
 26.3.2020.

Moderni financijski sustav (II)

• Zaduživanje i kreditiranje se obavlja na financijskim tržištima i preko
financijskih posrednika

Financijska tržišta: robe i usluge se sastoje od financijskih instrumenata

poput dionica i obveznica (tržišta dionica, obveznica i devizna tržišta)

Financijski posrednici: institucije koje uzimaju depozite ili fondove od

jedne skupine i posuđuju ih drugim skupinama: poslovne banke,
osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, uzajamni fondovi i
preprodavači hipoteka, poduzeća koja se bave izvedenicama
Uzajamni fondovi drže obveznice i dionice korporacija u ime malih dioničara.
Preprodavači hipoteka kupuju hipoteke od banaka i prodaju ih drugim financijskim institucijama.

Moderni financijski sustav (III)

Funkcije financijskog sustava:

1. Obavlja prijenos resursa u vremenu, sektorima i regijama – iskorištavanje
investicija na najproduktivniji način

2. Upravlja rizicima za ekonomiju – prebacuje rizik s ljudi ili sektora koji ga

trebaju najviše smanjiti na one koji se s njime mogu bolje nositi

3. Skuplja i dijeli novčana sredstva (npr. uzajamni fond)

4. Važna klirinška uloga (olakšava transakcije između platiša i primatelja)

7
 26.3.2020.

Moderni financijski sustav (IV)

Financijska
tržišta Poduzeće prodaje
Kućanstvo kupuje obveznice ili izdaje
državnu obveznicu početnu ponudu
ili dionicu dionica
poduzeća XYZ

Uzajamni fond
kupuje
diverzificirani
portfelj dionica
Štediše Ulagači

Kućanstvo polaže
mjesečnu plaću na Financijski
gotovinski račun posrednici
Mala poduzeća posuđuju od
banke za ulaganje u pećnicu za
pizzu

Vrste financijske imovine

• Monetarna potraživanja jedne strane od druge

1. Novac
2. Štedni računi – depoziti u bankama ili kreditnim institucijama (fiksna
vrijednost glavnice a kamatne stope određene kratkoročnim kamatnim
stopama)
3. Instrumenti kreditnog tržišta (npr. obveznice, hipoteke, visokorizične
dionice)
4. Obične dionice – prava vlasništva nad tvrtkom, donose dividendu
5. Fondovi tržišta novca i uzajamni fondovi – fondovi koji imaju milijune ili
milijarde u kratkoročnoj imovini ili dionicama te ih mogu rasporediti na
frakcijske udjele koje mogu kupovati mali ulagači
6. Mirovinski fondovi
7. Financijske izvedenice – npr. opcija na dionicu čija vrijednost ovisi o
vrijednosti referentne dionice

8
 26.3.2020.

Tržište vrijednosnih papira (burza) (I)

• Mjesto na kojem se kupuju i prodaju dionice poduzeća u privatnom vlasništvu: burze.
• Dva obilježja financijske imovine:
• Stopa prinosa: ukupna dobit od vrijednosnica (postotak cijene na početku razdoblja); npr. prinos na
štedne račune i kratkoročne obveznice kamatna stopa, a za ostalu imovinu kombinacija dohotka (kao
dividende) i kapitalne dobiti ili gubitka
• Rizik: varijabilnost prinosa na investicije (mjeri se kao standardna devijacija prinosa)
Slika 23-4., str. 467

Tržište vrijednosnih papira (burza) (II)

• Suvremene ekonomske teorije vrijednosnih papira: teorije efikasnog tržišta.

• Osnovna karakteristika je da se ovo tržište ne može točno predvidjeti
• Ovo tržište je efikasno jer se svaka nova informacija vrlo brzo “ugrađuje” u tržišnu cijenu.
• Nije moguće ostvariti dobit reagirajući na stare informacije ili obrasce prošlih promjena cijena

• Cijene dionica reagiraju na informacije, na novosti , na iznenađenja, a kako se ona

ne mogu predvidjeti - kretanje cijena dionica je nepravilno (nepredvidljivo) 
SLUČAJNI HOD

9
 26.3.2020.

Tržište vrijednosnih papira (burza) (III)

Pet pravila za mudro ulaganje:

1. Upoznaj svoju investiciju

2. Diverzifikacija – zakon financijskih proroka

3. Uzmite u obzir indeksne fondove običnih dionica

4. Minimalizirajte nepotrebne troškove i poreze

5. Uskladite investicije s preferiranim rizikom

Centralne banke

• Što je zajedničko svim centralnim bankama?

• Neovisnost (ona znači i punu odgovornost)
• Odgovornost za stabilnost cijena

• Ciljevi središnjih banaka:

• Održavanje gospodarske stabilnosti (niska i stabilna inflacija, niska stopa
nezaposlenosti, brzi gospodarski rast, koordinacija s fiskalnom politikom i
stabilni devizni tečaj)
• Ciljano djelovanje na inflaciju
• Ciljano djelovanje na devizni tečaj

10
 26.3.2020.

Funkcije CB

1. Provoditi monetarnu politiku određivanjem kratkoročnih kamatnih

stopa
2. Održavati stabilnost financijskog sustava i obuzdavati rizik sustava
kao zajmodavac u krajnjoj nuždi
3. Nadzirati i regulirati bankarske institucije
4. Pružati financijske usluge bankama i državi

• Prve dvije funkcije imaju najveći utjecaj na ekonomiju

Instrumenti CB

• Mehanizmi ili instrumenti utjecaja Centralne banke na ponudu novca:

• stopa obvezne rezerve – zakonom propisan postotak koji poslovne banke
moraju držati u obliku rezervi
• “operacije na otvorenom tržištu”- kupovina i prodaja državnih vrijednosnih
papira
• diskontna (eskontna) stopa – stopa po kojoj centralna banka posuđuje novac
poslovnim bankama

11
 26.3.2020.

Hrvatska narodna banka (HNB)

Zadaci HNB-a su:

• utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike,

• držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,
• izdavanje novčanica i kovanog novca,
• izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija,
institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
• obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za
platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava,
• vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit
sredstava tih institucija,
• uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa,
• obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,
• donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti,
• pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini i
• obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

Izvor: www.hnb.hr

Mehanizam monetarnog prijenosa

5 ključnih koraka:
1. CB najavljuje ciljnu kratkoročnu kamatnu stopu
2. CB vrši operacije na otvorenom tržištu (ili koristi druge instrumente)
3. Utvrđivanje cijeloga spektra kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa, cijena
nekretnina i deviznoga tečaja
4. Promjene kamatnih stopa, uvjeta kreditiranja, cijena imovine i deviznog tečaja
utječu na I, C i Nx
5. Promjene I, C i Nx, utječu na kretanje proizvodnje i inflacije (AS-AD model)

• Skica! Preko AS-AD i modela multiplikatora!

12
 26.3.2020.

Učinak promjene monetarne politike na realnu ekonomiju

• Monetarna politika koristi se operacijama na otvorenom tržištu i

drugim instrumentima kako bi utjecala na kratkoročne kamatne stope

• Kratkoročne kamatne stope utječu na kamatne stope i cijene imovine

• Investicije poduzeća i građana se mijenjaju

• Tako monetarna politika pomaže kontrolirati proizvodnju, zaposlenost

i inflaciju

Zamka likvidnosti
• Kada se nominalna kamatna stopa približava nuli
• Kad su kratkoročne sigurne kamatne stope jednake nuli, kratkoročne
sigurne vrijednosnice su jednake novcu
• Potražnja za novcem postaje beskonačno elastična u odnosu na
kamatnu stopu – banke nemaju razloga posuđivati svoje rezerve
• Istu kamatnu stopu dobivaju na rezerve kao i na bezrizične investicije
• Operacije na otvorenom tržištu imaju malo ili nimalo utjecaja na
kamatne stope i financijska tržišta

13
 26.3.2020.

Dugi rok
• Monetarna politika u dugom roku:
• Monetarna politika ne može dugo povećavati proizvodnju iznad njezinog
potencijala
• Ako CB kamatne stope predugo drži na preniskoj razini tijekom dužeg razdoblja
– pregrijavanje gospodarstva i inflacija
• U dugom roku, monetarna ekspanzija uglavnom utječe na razinu cijena i ima
malo ili nimalo utjecaja na realnu proizvodnju
• Uz povećanu fleksibilnost cijena i nadnica u dugom roku, promjene monetarne
politike imaju neznatan učinak na proizvodnju i relativno jak učinak na cijene
Skica! AS-AD

14