Osnove

ponude i potražnje
 Ponuda i Potražnja
Osnovni model ponude i potražnje je temelj mikroekonomije. Taj
model nam pomaže da shvatimo kako i zašto se mijenjaju cijene i
što se događa kada se država upliće u funkcioniranje tržišta.
Što predstavlja, odnosno što pokazuje ova teorija?
Teorija ponude i potražnje pokazuje kako preferencije, odnosno
želje potrošača određuju potražnju za dobrima, dok su troškovi
poslovanja temelj ponude dobara. Za sada ćemo analizirati ponudu
i potražnju na savršeno konkurentnom tržištu.
Savršeno konkurentno tržište
tržište sa velikim brojem poduzeća, na strani ponude i potražnje,
koja proizvode isti standardizirani proizvod i imaju toliko mali tržišni
udio da nemaju utjecaj na cijenu proizvoda kojeg proizvode.
 Potražnja
Koja je definicija potražnje na tržištu ?
Pojam potražnje označava spremnost i volju potrošača da kupe
neki proizvod ili uslugu. Nadalje, pri analizi potražnje tržišta ključni
pojam za razmatranje je: cijena.
Definiranje krivulje potražnje;
Krivulja potražnje – grafički pokazuje odnos cijene i količine koje su
potrošači spremni kupiti (potraživana količina) uz sve ostalo
nepromijenjeno. Stoga, možemo reći da krivulja potražnje
prikazuje vezu između količine robe koju je potrošač spreman
kupiti i cijene te robe, odnosno mjeri količinu na apscisi (os “x”) i
cijenu na ordinati (os ”y”).
 Krivulja potražnje
Odnos između količine koja se potražuje Cijena
i cijene možemo zapisati u obliku
jednadžbe:
QD = QD(P)
Ili ga možemo prikazati grafički

Na grafikonu možemo primijetiti da

krivulja potražnje označena s D ima
negativan nagib, odnosno krivulja je
opadajuća. Zašto?

Zato što su potrošači obično spremni

kupiti više nekog dobra ako je njegova
cijena niža. Na primjer, niža cijena može
potrošače koji su već kupovali dobro Količina
potaknuti na potrošnju većih količina
dobra. Ito tako, niža cijena može učiniti Zakon opadajuće, odnosno negativno
dobro dostupnim onim potrošačima nagnute krivulje potražnje
kojima je ono ranije bilo preskupo.
 Zakon opadajuće krivulje potražnje
Zakon opadajuće (negativno nagnute) krivulje potražnje kaže da
kada cijena proizvoda raste (uz ostale stvari nepromijenjene)
potrošač kupuje manje, a kada se cijena smanjuje (uz ostale stvari
nepromijenjene) potražnja raste, jer je potrošač spreman kupovati
više.
Zašto vrijedi ovaj zakon?
Prvi razlog zašto vrijedi ovaj zakon je učinak supstitucije, odnosno
kada cijena proizvoda “X” raste zamijenit ćemo ga sa sličnim
proizvodom koji će nam približno isto zadovoljiti sve naše potrebe,
zamijenit ćemo ga supstitutom.
Supstitutom se nazivaju dva dobra kod kojih porast cijene jednog
dobra dovodi do porasta potražnje za drugim dobrom.
Komplimenti se nazivaju dva dobra kod kojih porast cijene jednog
dobra dovodi do smanjenja potražnje za drugim dobrom.
 Zakon opadajuće krivulje potražnje
Zakon opadajuće (negativno nagnute) krivulje potražnje kaže da
kada cijena proizvoda raste (uz ostale stvari nepromijenjene)
potrošač kupuje manje, a kada se cijena smanjuje (uz ostale
stvari nepromijenjene) potražnja raste, jer je potrošač spreman
kupovati više.
Zašto vrijedi ovaj zakon?
Drugi razlog zašto ovaj zakon vrijedi je učinak dohotka; kada cijena
proizvoda “X” poraste, uz nepromijenjeni dohodak, potrošač ima na
raspolaganju realno manje novaca nego prije, postaje siromašniji,
potrošač smanjuje svoju potrošnju.
Dohodak je posebno važan za potrošače!
Naime, viši dohodak će omogućiti potrošačima da potroše više na
bilo koje dobro, a neki će potrošač uz viši dohodak trošiti više na sva
dobra.
 Pomak krivulje potražnje
Koji je najvažniji čimbenik koji Cijena
utječe na krivulju potražnje?
CIJENA

Potražnja se mijenja kada se P1

promijeni cijena, što dovodi do
pomaka po krivulji potražnje P2
prema gore ili prema dolje.

Ukoliko se samo cijena mijenja, a

ostali čimbenici ostaju isti
(nepromijenjeni) dolazi do
pomaka po krivulji potražnje i to Q1 Q2 Količina
na način da:

- Niže cijene uzrokuju veću potražnju!

Smanjenje cijene s P1 na P2 rezultira
- Više cijene uzrokuju manju potražnju! porastom potražnje s Q1 na Q2.
 Čimbenici koji utječu na krivulju potražnje
Osim utjecaja cijene postoje i ne cjenovni čimbenici koju utječu na krivulju
potražnje. Ne cjenovni čimbenici koji utječu na krivulju potražnje su:
1) Prosječni dohodak – kako dohodak ljudi raste pojedinci u pravilu kupuju
više gotovo svega, čak i ako se cijene ne mijenjaju.
2) Stanovništvo – rast stanovništva povećava potražnju; 35 milijuna ljudi na
hrvatskom tržištu bi kupovalo više nego 4 milijuna ljudi.
3) Cijene povezanih dobara – osobito je važna povezanost između
nadomjestaka tj. dobara koji ispunjavaju istu funkciju npr. olovke i pinkala,
odnosno supstituta.
4) Ukusi – posjedovanje novog auta je statusni simbol, a na naše ukuse utječu
kulturni i povijesni utjecaji. Ukusi mogu biti umjetno stečeni kao npr. ovisnost
o cigaretama, ali i religiozni/tradicionalni kao npr. ne konzumiranje
govedine/svinjetine kroz prehranu.
5) Posebni utjecaji – kao npr. klimatski utjecaji (prodavanje kišobrana u
sjevernoj Africi).
Ovi čimbenici pomiču cijelu krivulju potražnje ulijevo ili udesno!!!
Kao što se vidi na grafikonu možemo očekivati da će viši dohoci
potrošača, uz konstantne cijene P1, dovesti do povećanja količina koje
se potražuju, recimo s Q1 na Q2 . Budući da će se potražnja povećati bez
obzira kolika je cijena, rezultat je pomicanje cijele krivulje potražnje
udesno. Razmislite, što bi se dogodilo kod smanjenja cijene supstituta
ili drastičnog povećanja stanovništva?

Cijena

Količina
Primjer ne cjenovnih čimbenika na potražnju
osobnih automobila
Čimbenici koji utječu na krivulju
Primjer za osobne automobile
potražnje
Kako dohodak raste, ljudi povećavaju kupnju
Prosječni dohodak
automobila

Stanovništvo Rast stanovništva povećava kupnju automobila

Niže cijene benzina povećavaju potražnju za

Cijene povezanih dobara
automobilima
Posjedovanje novog automobila postaje statusni
Ukusi
simbol

Posebi utjecaji mogu biti; dostupnost javnog prijevoza,

Posebni utjecaji sigurnost automobila, očekivanja budućeg rasta/pada
cijene automobila...
 Ponuda
Koja je definicija ponude na tržištu ?
Pojam ponude označava spremnost i volju ponuđača da ponude
neki proizvod ili uslugu. Nadalje, pri analizi ponude tržišta ključni
pojam za razmatranje je: cijena.
Definiranje krivulju ponude;
Krivulja ponude – grafički pokazuje odnos cijene i količine koje su
proizvođači spremni prodati (ponuđena količina) uz sve ostalo
nepromijenjeno. Stoga, možemo reći da krivulja ponude prikazuje
vezu između količine robe koju je proizvođač spreman prodati i
cijene te robe, odnosno mjeri količinu na apscisi (os “x”) i cijenu na
ordinati (os ”y”).
 Krivulja ponude
Odnos između količine koja se nudi i Cijena
cijene možemo zapisati u obliku
jednadžbe:
QS = QS(P)
Ili ga možemo prikazati grafički

Na grafikonu možemo primijetiti da krivulja

ponude označena s S ima pozitivan nagib,
odnosno krivulja je rastuća. Zašto?
Zato što su proizvođači obično spremni
proizvesti više nekog dobra ako je njegova
cijena viša. Na primjer, viša cijena omogućuje
postojećim tvrtkama da prošire svoju
proizvodnju kao npr. dodatnim Količina
zapošljavanjem. Nadalje, proizvođači mogu
povećati proizvodnju na duže razdoblje Čimbenici koji utječu na krivulju
povećavanjem proizvodnih kapaciteta svojih ponude
postrojenja. Također, viša cijena proizvoda
može privući i nove tvrtke/proizvođače na
tržište.
 Čimbenici koji utječu na krivulju ponude
Koji je najvažniji čimbenik koji utječe na ponudu?
Cijena
Ponuda se mijenja kada se promijeni cijena, što dovodi do
pomaka po krivulji ponude prema gore ili prema dolje.
Zapamtimo: ukoliko se samo cijena mijenja, a ostali čimbenici
ostaju nepromijenjeni dolazi do pomaka po krivulji ponude i to
na način da:
- Više cijene uzrokuju veću ponudu !
- Niže cijene uzrokuju nižu ponudu !

Ne cjenovni čimbenici
 Čimbenici koji utječu na krivulju ponude
Osim utjecaja cijene postoje i ne cjenovni čimbenici koju utječu na krivulju
ponude. Ne cjenovni čimbenici koji utječu na krivulju ponude su:
1) Cijena inputa – poput rada, energije ili strojeva imaju važan utjecaj na
trošak proizvodnje;
2) Tehnološki napredak – koji se sastoji od promjena koje smanjuju
količinu inputa potrebnih za proizvodnju iste količine dobara i usluga;
3) Cijene povezanih dobara – ponajviše dobara koja su alternativni
proizvod procesa proizvodnje;
4) Državne politike – imaju važan utjecaj na krivulju ponude - ekološki
standardi određuju koje se tehnologije mogu upotrebljavati;
5) Posebni utjecaji – kao vremenske prilike koje mogu imati poseban
utjecaj na proizvodnju poljoprivrednih dobara.
Ovi čimbenici pomiču cijelu krivulju ulijevo ili udesno!!!
Grafički prikaz
 Pomak krivulje ponude zbog promjene cijene inputa
Koji je najvažniji čimbenik koji Cijena
utječe na krivulju ponude?
CIJENA
Međutim, osim cijene ponuđena
količina može ovisiti i o drugim
varijablama kao što su proizvodni P1
troškovi. Ako se cijena sirovina
smanji, a prodajna cijena proizvoda
ostane ista (P1) tada će se količina P2
ponude povećati na Q2. Odnosno,
kada proizvodni troškovi padnu
proizvodnja će porasti bez obzira na
cijenu. Q1 Q2 Količina
Također, možemo zamisliti da količina proizvodnje ostane fiksna Q1 i da se zatim
zapitamo uz koju cijenu poduzeće može proizvesti tu količinu uz niže troškove
proizvodnje. Budući da su troškovi niži ta bi cijena trebala biti niža, tj. cijena P2
bez obzira na razinu proizvodnje; ponovno imamo pomak krivulje ponude
udesno.
Primjer ne cjenovnih čimbenika na ponudu
osobnih automobila
Čimbenici koji utječu na krivulju
Primjer za osobne automobile
ponude
Naprednija proizvodnja snižava troškove
Tehnologija
proizvodnje i povećava ponudu.
Smanjenje nadnica radnicima snižava troškove
Cijene inputa
proizvodnje i povećava proizvodnju.
Ako se cijena autobusnih karata drastično poveća,
Cijene povezanih dobara
ponuda automobila raste
Ukidanje carina na automobile povećava ukupnu
Državne politike
ponudu na tržištu.

Aukcije na internetu omogućuju potrošačima da

Posebni utjecaji
lakše uspoređuju cijene i odabiru svoj automobil
 Tržišni mehanizam
Da bismo bolje razumjeli odnos ponude i potražnje trebamo obe
krivulje smjestiti u jedan grafikon. Odnosno, potrebno je
prikazati tržišnu ravnotežu.
Tržišna ravnoteža
na savršeno konkurentnom tržištu ravnoteža se javlja u sjecištu
krivulja ponude i potražnje, odnosno javlja se kod cijene kod koje
je tražena količina jednaka ponuđenoj količini.
U ravnoteži ne postoji tendencija rasta ili opadanja cijene.
Ravnotežna cijena još se naziva cijenom koja čisti tržište. To znači
da je dobrovoljno ponuđena količina jednaka dobrovoljno
traženoj količini (nema viškova ni manjkova).
Kada tržište nije u ravnoteži, tržište će se prilagođavati
smanjujući povremeno viškove ili manjkove do ponovne
ravnoteže, a to znači da je na djelu tržišni mehanizam.
Napomena: okomita os na grafikonu označava cijenu po jedinici, a horizontalna os označava
ukupnu količinu koja se traži ili nudi u broju jedinica.
1. Dvije se krivulje sijeku u Cijena
točki ravnoteže, odnosno
točki u kojoj je ravnotežna
jednaka cijeni P0, te količini
Q 0.
Višak ponude
2. Međutim, pretpostavimo da je
cijena iznad razine ravnoteže, tj. P1 P1
gdje će proizvođači pokušati
proizvesti i prodati više nego što P0 Točka ravnoteže
potrošači žele kupiti. Posljedica će biti
višak ponude; situacija u kojoj količina P2
ponude premašuje količinu potražnje. Manjak
ponude
3. Također, pretpostavimo da je cijena
ispod razine ravnoteže, tj. P2, gdje će
proizvođači smanjiti proizvodnju i
prodati manje nego što potrošači žele Q0 Količina
kupiti. Posljedica će biti manjak
ponude; situacija u kojoj je količina Objasnite kako će djelovati tržišni
ponude manja nego količinu potražnje. mehanizam u situaciji 2, a kako u
situaciji 3!
 Promjene tržišne ravnoteže; Primjer 1
Cijena
Na grafikonu krivulja
ponude se pomakla s S na S‘
možda kao posljedica pada
cijene sirovina.
Zbog pomaka krivulje
ponude tržišna cijena će P1
pasti s P1 na P3, a ukupna P3
količina proizvodnje porasti
sa Q1 na Q3.

Objasnite zašto!
Q1 Q3 Količina

Ovo je u skladu s onim što bi i očekivali; niži troškovi proizvodnje uzrokuju niže
cijene i veću prodaju. Odnosno, postepeno smanjenje troškova zbog tehničkog
napretka i boljeg menadžmenta su jedan od važnih učinaka ekonomskog rasta.
 Promjene tržišne ravnoteže; Primjer 2
Cijena
Na grafikonu krivulja
potražnje se pomakla s D
na D‘ možda kao posljedica
porasta dohotka.
Zbog pomaka krivulje
potražnje tržišna cijena će P3
porasti s P1 na P3, a ukupna P1
količina proizvodnje porasti
sa Q1 na Q3.

Objasnite zašto!

Q1 Q3 Količina
Ovo je u skladu s onim što bi i očekivali; viši dohodak stanovništva uzrokuje
porast potrošnje jer stanovništvo želi veći dohodak upravo da bi moglo trošiti.
Zbog navedenog proizvođači ubrzo podižu cijene proizvoda ali i povećavaju
proizvodnju.
 Promjene tržišne ravnoteže; Primjer 3
Cijena
Na većini tržišta dolazi do
povremenih pomaka krivulja
ponude i potražnje. Dohotci s
kojima potrošači raspolažu
rastu s ekonomskom rentom ili
se smanjuju tijekom recesija.
Potražnja za nekim dobrima P2
ima sezonska obilježja (kupaći P1
kostimi, kišobrani) ili se mijenja
s promjenom cijene povezanih
dobara (porast cijene piletine
povećava potražnju sa
govedinom), ili se jednostavno
mijenja ukus potrošača.
Q1 Q2 Količina
Isto se tako povremeno
Na ovome grafikonu pomaci ponude i potražnje udesno
mijenjaju i nadnice, troškovi dovode do malo više nove ravnoteže cijene (pomak s P1 na P2)
kapitala te cijene sirovina, a sve i znatno veće ravnoteže količine (pomak s Q1 na Q2).
te promjene pomiču krivulju
Općenito, koliko se cijena i količina promjene ovisi o tome
ponude! koliki će biti pomak krivulja kao i o obliku tih krivulja!
 Elastičnost ponude i potražnje
Vidjeli smo da potražnja za nekim dobrom ne ovisi samo o
njegovoj cijeni već i o dohotku potrošača, te o cijenama drugih
proizvoda. Isto tako, ponuda ovisi o cijenama ali i o varijablama
koje utječu na trošak proizvodnje. Međutim, često želimo znati
za koliko će te količine porasti ili opasti! Koliko je osjetljiva
potražnja na promjenu cijene?
Ako cijena poraste za 10%, za koliko će se promijeniti tražena
potražnja? Za koliko će se promijeniti tražena potražnja ako se
dohodak poveća za 5%?
Elastičnost će nam pomoći da odgovorimo na navedena pitanja!
Elastičnost mjeri osjetljivost jedne varijable na drugu. Preciznije,
to je brojka koja nam prikazuje koliko će se promijeniti jedna
varijabla ako druga varijabla poraste za 1%.
 Cjenovna elastičnost potražnje
Cjenovna elastičnost potražnje je postotna promjena količine
potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene istog tog dobra
za 1%.
Označimo li količinu s „Q” te cijenu s „P”, cjenovna elastičnost
potražnje se može zapisati kao:
E p = (% Q) /(% P)
gdje %ΔQ znači jednostavno “postotna promjena količine”, a %ΔP znači
“postotna promjena cijene”. Znak Δ je grčko veliko slovo delta; a znači
promjenu. Tako bi npr. ΔX značio “promjenu varijable X”.
Stoga, elastičnost potražnje možemo zapisati kao formulu:
Q / Q PQ Cijenovna elastičnost potražnje ima
Ep = = negativnu vrijednost. Kad cijena dobra
P / P QP poraste, količina potražnje obično pada.
 Cjenovno elastična potražnja
Kako svaki kupac reagira drugačije na tržišne promjene, te kako
svako poduzeće reagira drugačije na promjene u poslovanju,
tako u ekonomiji imamo nekoliko vrsta elastičnosti koje
proučavamo. Nadalje, zamislite da elastičnost označava
„prilagodljivost” nečemu; stoga, razmislite i odredite kako vi, kao
svakodnevni kupci, možete biti elastični/prilagodljivi!
Osnovne vrste elastičnosti potražnje:
➢ Elastična potražnja;
➢ Neelastična potražnja;
➢ Jedinično elastična potražnja.
 Elastična potražnja
Kad cjenovna elastičnosti potražnje poprimi vrijednost veću od 1
(Ep > 1), kažemo da je potražnja cjenovno elastična jer je smanjenje
tražene količine u postocima veće od postotnog porasta cijena.

Kad je cjenovna elastičnost nekog dobra visoka, kažemo da to dobro

ima “elastičnu” potražnju, što znači da njegova količina potražnje jako
reagira na promjene cijene.

Na primjer; ako porast cijene od 1% dovede do smanjenja tražene

količine od 5% ta roba ima visoku cjenovnu elastičnost.

Kojim dobrima/uslugama je potražnja elastična?

Luksuznim dobrima kao što su: boca viskija od 20 godina, luksuzno

vozilo, daleko putovanje...
 Neelastična potražnja
Kad cjenovna elastičnosti potražnje poprimi vrijednost manju od 1
(Ep < 1), kažemo da je potražnja cjenovno neelastična jer je smanjenje
tražene količine u postocima manje od postotnog porasta cijena.
Kad je cjenovna elastičnost nekog dobra niska, kažemo da to dobro ima
“neelastičnu” potražnju, što znači da njegova količina potražnje slabo
reagira na promjene cijene.
Na primjer; ako porast cijene od 1% dovede do smanjenja tražene
količine od samo 0,4 %, tada navedena roba ima malu cjenovnu
elastičnost.
Kojim dobrima/uslugama je potražnja neelastična?
Nužnim dobrima kao što su: hrana, voda, nužni lijekovi ...
 Granični slučaj jedinično elastične
potražnje
Kad cjenovna elastičnosti potražnje poprimi vrijednost jednaku 1
(Ep = 1), kažemo da je potražnja jedinično elastična jer je
smanjenje tražene količine u postocima isto kao i porast cijene.

U ovom slučaju jedinično elastične potražnje vidimo kako je

postotna promjena količine ista postotnoj promjeni cijene.

U ovom slučaju povećanje cijene za 1% dovodi do smanjenja

potražnje za 1%.

Imate li neki primjer ?

 Ostale vrste elastičnosti
Dohodovna elastičnost potražnje označava postotnu promjenu količine
potražnje izazvana promjenom dohotka od 1%;

Q / Q I Q
EI = =
I / I Q I
Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje potražnje označava postotnu
promjenu količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene
drugog dobra od 1%, kao što je elastičnost potražnje za maslacem s obzirom
na promjenu cijene margarina;
Qb / Qb Pm Qb
EQb Pm = =
Pm / Pm Qb Pm
Ukoliko su dobra supstituti unakrsna cijenovna elastičnost potražnje biti će
pozitivna; budući da dobra konkuriraju na tržištu porast cijene „margarina” čini
maslac relativno jeftinijim te uzrokuje porast potražnje za njim. Međutim, ukoliko
su dobra komplimenti unakrsna cijenovna elastičnost potražnje biti će negativna.
 Zadaci
Lučna elastičnost potražnje i ponude
Lučna elastičnost potražnje i ponude se računa kada su
ponuda i potražnja zadane tablično, a intervali između
pojedinih vrijednosti su veliki. Stoga, postotna se
promjena ne računa u odnosu na polazišnu vrijednost,
već na prosjek vrijednosti početne i konačne vrijednosti
cijene i količine! Odnosno, lučna elastičnost je izračunata
za neki raspon cijena.
q
q1 + q 2 p1 + p 2 q
Eq, p = = 
p q1 + q 2 p
p1 + p 2
 Odnos elastičnosti i nagiba krivulje
Elastičnost je povezana sa nagibom, ali nije isto što i nagib.
Što je krivulja strmija to je elastičnost manja.
Što je krivulja položenija to je elastičnost veća.
Kada je krivulja horizontalna kažemo da je savršeno elastična. Količina
jako reagira na postotnu promjenu cijene (E = ∞). Stoga, u nekim
slučajevima je nazivamo savršenom beskonačnom elastičnosti.
Kada je krivulja potpuno vertikalna kažemo da je savršeno neelastična.
Količina uopće ne reagira na velike promjene cijene (E = 0). Odnosno,
potrošači će kupiti fiksnu količinu proizvoda/usluga bez obzira na
njihovu cijenu.
Nacrtajte grafikon i prikažite savršeno elastičnu potražnju, te savršeno
neelastičnu potražnju!
 Savršeno Savršeno
elastična potražnja neelastična potražnja

Cijena Cijena

Količina Količina

Dajte primjer za svaku od ovih vrsta elastičnosti!

 Na grafikonu je prikazana promjena cijene ne nekom tržištu.
Navedena promjena cijene je dovela do promjene u potraživanoj količini.
Izračunajte kakav je odnos između promjene cijene i promjene količine.
Odnosno, odredite koju vrstu elastičnosti imamo u točki B i kolika je!
 Q / Q PQ
Ep = =
P / P QP

110 80
Ep = 
160 20

E p = 0,6875  4

E p = 2,75

Potražnja je elastična
jer je veća od 1!
 Cjenovna elastičnost ponude
Elastičnost ponude se definira na sličan način kao i elastičnost
potražnje.
Cjenovna elastičnost ponude je postotna promjena nuđene
količine nekog dobra izazvana porastom cijene istog tog dobra za
1%.
Možemo govoriti o elastičnosti ponude s obzirom na promjenu
ostalih varijabli poput kamatnih stopa, cijena sirovina ili drugih
proizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji određenog dobra.
Na primjer, za većinu proizvedenih dobara elastičnost ponude s
obzirom na cijene su negativne; porast cijene sirovine značiti će
više troškove za tvrtku, te će se ponuđena količina smanjiti.
Također, važno je napomenuti da kod elastičnosti iz brojki
uklanjamo oznaku minusa, tako da tretiramo sve postotne
promjene kao pozitivne.
 Utjecaj elastičnosti na ukupan prihod
Kako će se kretati ukupan prihod uslijed promjene cijene može se
doznati ako znamo kakva je elastičnost potražnje.
Koja je definicija ukupnog prihoda?
Ukupan prihod (Total Revenue - TR)
je novčani iznos koji poduzeće realizira prodajom svojih proizvoda i
usluga na tržištu.
Kako računamo ukupni prihod?
TR = P x Q
Kada smo definirali ukupni prihod odredite koji utjecaj imaju različiti
oblici elastičnosti potražnje na ukupni prihod poduzeća!
 Utjecaj elastičnosti na ukupan prihod
Ako je potražnja elastična (Ed > 1), kakav će utjecaj imati povećanje
cijene na ukupan prihod?
Ako je potražnja elastična (Ed > 1), povećanje cijene smanjiti će
ukupan prihod. Cijena i ukupan prihod kreću se u suprotnom pravcu.
Ako je potražnja jedinično elastična (Ed = 1), kakav će utjecaj imati
povećanje cijene na ukupan prihod?
Ako je potražnja jedinično elastična (Ed = 1), povećanje cijene neće
imati utjecaja na ukupan prihod.
Ako je potražnja neelastična (Ed < 1), kakav će utjecaj imati
povećanje cijene na ukupan prihod?
Ako je potražnja neelastična (Ed < 1), povećanje cijena povećat će
ukupan prihod. Cijena i ukupan prihod kreću se u istom pravcu.
 Cjenovna diskriminacija
Kako bi objasnili pojam cjenovne diskriminacije?
Cjenovna diskriminacija postoji kada poduzeće razgraničava
potrošače na one s većom i manjom elastičnošću potražnje.
Zašto ? Kako ?
Poduzeća koja se odluče za cjenovnu diskriminaciju uspostavljaju
više cijene za potrošače čija je potražnja neelastična i niže cijene
za potrošače sa većom elastičnošću potražnje.
Primjeri cjenovne diskriminacije:
Avio-kompanije imaju jednu tarifu u ljetnom periodu, a drugu u
jesenskom, cijene turističkih aranžmana u predsezoni i posezoni,
cijene odjeće u sezoni i nakon sezone...
 Faktori koji utječu na
elastičnost potražnje
✓ Što neki proizvod ima više supstituta, to je elastičnost
potražnje veća.
✓ Što potrošač ima više vremena na raspolaganju, to je njegova
elastičnost veća; dugi rok daje velik broj opcija za promjene.
✓ Što je dobro manje nužno za život, to je elastičnost potražnje
veća.
✓ Potražnja za proizvodima koji sudjeluju s velikim postotkom u
dohotku potrošača je elastičnija od potražnje za proizvodima
čiji je udio u dohotku mali.
✓ Potražnja je elastičnija ako je proizvod usko definiran.
 Faktori koji utječu na elastičnost ponude
✓ Karakteristike poslovnog kapaciteta, tj. mogućnost povećavanja
proizvodnje s obzirom na postrojenje, rad i kapital;
✓ Što je duže razdoblje, to je elastičnost ponude veća. U dugom roku
postoje veće mogućnosti i manji su troškovni zahtjevi za promjenom
proizvodnog procesa i njegovom prilagodbom novonastaloj situaciji na
tržištu.
Ekonomisti razlikuju tri vremenska razdoblja kada govore o ponudi:
kratki rok; dugi rok; trenutni rok
Prilikom analize ponude i potražnje, važno je razlikovati kratki rok od
dugog roka, tj. trebamo se pitati koliko je vremena proteklo prije
mjerenja promjene količina potražnje ili ponude. Ako pustimo da
prođe tek kratko vrijeme poput jedne godine ili manje, radi se o
kratkom roku. U dugom roku riječ je o vremenskom razdoblju koji
omogućuje potrošačima da se potpuno prilagode promjeni cijene.
 Kratkoročna elastičnost u odnosu na dugoročnu
elastičnost potražnje
Kod mnogih dobara cjenovna elastičnost potražnje je mnogo veća u
dugom nego u kratkom roku, jer treba proteći određeno vrijeme da
potrošači promjene svoje navike. Na primjer, dođe li do poskupljenja
kave, količina potražnje će se smanjivati postupno jer će potrošači
postupno smanjivati svoju potrošnju kave.
Nadalje, potražnja za nekim dobrom može biti povezana s zalihama
drugog dobra kod kojeg su promjene vrlo spore. Na primjer, porast
cijene ima tek mali učinak na količinu potražnje benzina. Vozači će
možda voziti manje, ali neće preko noći promijeniti vrstu automobila
koju voze. Međutim, dugoročno vozači će početi voziti automobile koji
manje troše , pa će učinak promjene cijene biti veći. Kod potražnje za
automobilima imamo obrnut slučaj. Ako cijena automobila poraste
potrošači će odgoditi kupnju novog automobila. Međutim, dugoročno
stari će automobili dotrajati i trebati će ih zamijeniti novima, pa će
godišnja količina koja se potražuje porasti. Ovdje je potražnja u dugom
roku manje elastična nego u kratkom roku – ciklička industrija.
 Cikličke industrije
Budući da potražnja za trajnim potrošnim dobrima značajno reagira na
kratkoročne promjene dohotka, industrije koje proizvode takva dobra
osjetljivije su na utjecaj makroekonomskih promjena , a posebno na
poslovne cikluse ; recesije i ekonomske uzlete. Iz tog se razloga ove
industrije nazivaju cikličkim industrijama.
Cikličke industrije
su industrije u kojima kretanje njihovih prodaja pojačavaju cikličke
promjene bruto nacionalnog proizvoda.
Koji su primjeri cikličkih industrija?
Automobili, električni uređaji, kapitalna oprema
Kako utjecaj povećanja/smanjenja poreza utječe na elastičnost
potražnje?
 Utjecaj poreza na cijenu i količinu
Kakav je utjecaj poreza na cijenu te na količinu ponuđenih
proizvoda, ali i na količinu potraživanih proizvoda?
Kako bi definirali pojam porezna incidencija?
Porezna incidencija je konačni ekonomski učinak poreza na
realne dohotke proizvođača i potrošača.
Porez na neko dobro pomiče ravnotežu ponude i potražnje. Teret
tog poreza (ili učinak na dohotke – porezna incidencija) ovisi o
relativnim elastičnostima ponude i potražnje.
Kako ?
Porez se prevaljuje na potrošače kad je potražnja neelastična u
odnosu na ponudu. Porez se prevaljuje na proizvođače kad je
ponuda manje elastična od potražnje.
 Kratkoročna elastičnost u odnosu na dugoročnu
elastičnost ponude
Kod većine proizvoda dugoročna ponuda je znatno cjenovno
elastičnija od kratkoročne ponude. Tvrtke se kratkoročno
suočavaju s ograničenjima kapaciteta te trebaju vremena za
izgradnju novih kapaciteta/pogona i zapošljavanje novih radnika.
Ovo ne znači da ponuda neće naglo porasti dođe li do velikog
porasta cijena! Čak i kratkoročno, tvrke mogu povećati
proizvodnju korištenjem postojećih postrojenja više sati tjedno,
plaćanjem prekovremenih sati radnicima te trenutačnim
zapošljavanjem novih radnika. Međutim, tvrtke će biti u stanju
znatnije povećati proizvodnju kada budu imale više vremena.
Za neka dobra i usluge ponuda je skoro savršeno neelastična. To je
slučaj s iznajmljivanjem poslovnih prostora/stanova u gradovima.
Kratkoročno postoji samo fiksni dio za iznajmljivanje, a povećanje
potražnje za rezultat ima samo podizanje cijena najamnina.
 Kratkoročna elastičnost u odnosu na dugoročnu
elastičnost ponude
Ponuda nekih dobara je elastičnija u kratkom nego u dugom roku.
Takva su dobra trajna, a u slučaju porasta cijena kratkoročna
ponuda se može povećati recikliranjem.
Primjer; sekundarna ponuda metala gdje se staro željezo topi i
prerađuje. Kada cijena bakra poraste pruža poticaj za preradu
starog bakra pa u početku sekundarna ponuda brzo raste.
Međutim, uskoro se zalihe kvalitetnog bakra smanjuju, što
poskupljuje topljenje, pročišćavanje i preradu. Zbog toga
sekundarna ponuda se smanjuje te je zato dugoročna cijenovna
elastičnost sekundarne ponude niža od kratkoročne elastičnosti.
Cjenovna elastičnost ponude bakra
Kratkoročno Dugoročno
Primarna ponuda 0.20 1.60
Sekundarna ponuda 0.43 0.31
 Maksimalni plafoni i minimalni pragovi
Države se ponekad miješaju u djelovanje tržišta tako da određuju
maksimalne plafone ili minimalne pragove cijena. U takvim
situacijama ponuđena količina više nije jednaka traženoj količini.
Kako bi opisali cjenovne plafone te kakve utjecaje imaju na
tržište?
Plafoni (najviša cijena energenata) dovode do viška potražnje jer
proizvođači ne žele proizvoditi dobra (s visokim troškovima
proizvodnje) i prodavati po niskim “određenim” cijenama. Ovaj
utjecaj može uzrokovati velike redove kupaca koji čekaju
proizvod zbog nestašice.
Kako bi opisali cjenovne pragove te kakve utjecaje imaju na
tržište?
Pragovi (najniža cijena nadnica) dovode do viška ponude radne
snage ali većinom niskokvalificirane, što često dovodi do tržišnih
poremećaja i neučinkovitosti.