Seminarski rad iz predmeta

MEUNARODNA EKONOMIJA
Paritet kupovne moi - teorija i
praksa
.

TEORIJA PARITETA KUPOVNE

MOI
PPP (Purchasing power parity)
Utemeljitelj Gustav Cassel
Teorija pariteta kupovne moi objanjava
kretanje odnosa valuta dvije zemlje kretanjem
odnosa kupovnih moi novca tih zemalja.
Odnos kupovnih moi definiran je odnosom
cijena.
Zbog toga se paritet kupovne moi valuta dvije
zemlje definira kao odnos razine cijena te dvije
zemlje.

Teorija apsolutnog pariteta

kupovne moi
Teorija apsolutnog pariteta kupovne moi
govori da je ravnoteni devizni kurs
izmeu dvije valute jednak odnosu nivoa
cijena u dvije zemlje.

Teorija relativnog pariteta

kupovne moi
Ovaj sofisticiraniji oblik, teorija relativnog
pariteta kupovne moi, govori da promjena
deviznog kursa treba da bude
proporcionalna relativnoj promjeni nivoa
cijena u dvije zemlje u istom periodu.

ZAKON JEDNE CIJENE

Zakon jedne cijene tvrdi da na
konkurentnim tritima na kojima ne
postoje trokovi prijevoza i slubene
trgovinske prepreke (poput carina),
jednaka dobra koja se prodaju u razliitim
zemljama se moraju prodavati po istoj
cijeni kada se njihove cijene izraze u
terminima iste valute.

PRIMJER
Ako je teaj dolar/funta 1,50 dolara po
funti, demper koji se prodaje za 45 dolara
u New Yorku mora se prodavati za 30 funti
u Londonu. Dolarska cijena dempera
kada se prodaje u Londonu tada iznosi
(1,50 dolara po funti) * (30 funti po
demperu) = 45 dolara, to je jednako
cijeni iz New Yorka.

Odnos izmeu PPP-a i zakona

jedne cijene
Zakon jedne cijene odnosi se na
pojedinana dobra dok se PPP odnosi na
optu razinu cijena koja je sastavljena od
cijena svih dobara koja ulaze u potroaku
koaricu.

EMPIRIJSKI DOKAZ PPP-a I

ZAKONA JEDNE CIJENE
1) Oekujemo da e PPP teorija raditi sasvim dobro (tj.
vaie zakon jedne cijene) kada je rije o pojedinanim
razmjenjivim proizvodima, kao to je penica ili elik, ali
nee raditi sasvim dobro kada su u pitanju sva razmjenjiva
dobra u cjelini, a nee uopte raditi dobro kada uzmemo
sva dobra (to jest kada ukljuimo nerazmjenjiva dobra).
(2) Za bilo koji nivo agregacije, PPP teorija radie poprilino
dobro pri analizi vrlo dugog roka (mnogo decenija), ali ne
tako dobro kada se posmatra period od jedne ili dvije
decenije, a nimalo nee biti upotrebljiva na kratak rok.
(3) PPP teorija radi dobro u sluaju isto monetarnih
poremeaja i u vrlo inflatornim periodima, ali ne tako dobro
u periodima monetarne stabilnosti, dok je potpuno
neupotrebljiva u svim sluajevima kada se u privredi
odvijaju strukturne promjene.

Teaj jen/dolar i relativne cijene izmeu

Japana i SAD-a, 1960-2003
.

Objanjenje problema s PPP-om

Suprotno pretpostavci zakona jedne cijene, trokovi

prijevoza i trgovinska ogranienja zasigurno postoje.
Te trgovinske prepreke mogu biti dovoljno visoke da
sprijee trgovinu nekim robama i uslugama izmeu
zemalja.
Monopoli i oligopoli na tritu dobara mogu
meudjelovati s trokovima prijevoza i drugim
trgovinskim preprekama te dodatno oslabiti
povezanost izmeu cijena slinih dobara koja se
prodaju u razliitim zemljama.
Budui da se podaci o inflaciji u razliitim zemljama
temelje na razliitim potroakim koaricama, nema
razloga da promjene teaja nadoknade razlike u
slubenim mjerama inflacije, ak i kada nema
trgovinskih prepreka i kad se svim proizvodima trguje.

Trgovinske prepreke i
nerazmjenjiva dobra
Trokovi prijevoza kidaju blisku vezu izmeu
teajeva i cijena dobara na koju ukazuje zakon
jedne cijene. to su vei trokovi prijevoza, vei
je raspon u kojem se teaj moe kretati, uz date
cijene dobara u razliitim zemljama.
Na primjer, u prisutnosti trgovinskih prepreka,
dolarom se u Londonu moe kupiti manje nego
u Chicagu to je otkrio svako ko je bio u
Londonu.

kolski primjer nerazmjenjiva dobra

je ianje.
Francuz koji eli ameriku frizuru morao bi
se prevesti u SAD ili prevesti amerikog
frizera u Francusku. U oba je sluaja
troak prijevoza toliko veliki u odnosu na
cijenu usluge koja se kupuje da (turisti
iskljueni) francuskim frizerima odlaze
samo Francuzi, a amerikim Amerikanci.

Big Mac

U ljeto 1986. god. asopis Economist proveo je opseno

istraivanje cijena Big Maca u McDonalds-ovim
restoranima diljem svijeta.
Jedan nain tumaenja Economistova istraivanja jest
da je rije o testu zakona jedne cijene. Gledano u tom
smislu, rezultati poetnog testa bili su prilino
iznenaujui. Dolarska cijena Big Maca pokazala se
prilino razliitom u razliitim zemljama. Cijena Big Maca
u New Yorku bila je 50 posto via nego u Australiji i 64
posto via nego u Hong Kongu. S druge strane, pariki
Big Mac stajao je 54 posto vie nego njujorki dvojnik, a
tokijski je bio jo 50 posto skuplji. Samo je u Britaniji i
Irskoj dolarska cijena Big Maca bila bliska razini iz New
Yorka.

Odstupanja od slobodne
konkurencije
U januaru 2003., na primjer, cijena Volkswagen Passata
bila je 39 posto via u Njemakoj nego u Grkoj uprkos
tome to te zemlje imaju istu valutu (euro) i uprkos
naporima Europske unije tijekom mnogo godina da
uklone unutareuropske trgovinske prepreke.
Takve diskriminacijske politike teko bi se provodile kad
potroaima ne bi bilo skupo kupiti automobile u Grkoj i
dovesti ih ili prevesti u Njemaku ili kad bi potroai
gledali na jeftinije automobile u Njemakoj kao dobre
zamjene Passata.

Zato su razine cijena nie u

siromanijim zemljama?
Dolar, kada se pretvori u lokalnu valutu po
trinom teaju, u pravilu daje vie u
siromanoj zemlji nego u bogatoj.
Radna snaga siromanih zemalja je manje
proizvodna od one u bogatim zemljama u
sektoru razmjenjivih dobara, ali su
meunarodne razlike u proizvodnosti u
sektoru nerazmjenjivih dobara zanemarive.

Razine cijena i realni dohotci, 2000

Kvalitet ivota prema kupovnoj

moi

PARITET KUPOVNE MOI U

PRAKSI
Temelji se na naelu Pravila jedne
cijene koje kae da se roba na svim
mjestima mora prodavati po istoj cijeni.

Apsolutni paritet kupovne moi

u praksi

Stvarni i PPP devizni kurs dolara 19732005.

Relativni paritet kupovne moi u

praksi
Prema teoriji relativnog pariteta kupovne
moi, valuta u zemljama sa viom
inflacijom bi trebalo da depresira, dok bi
valuta u zemljama sa niom inflacijom
trebalo da apresira.

Inflacioni diferencijali i devizni kursevi, 19732005.

PODACI PPP-a BIH I REGIONA

BiH za Europom kaska 42 godine
Na samom dnu
Veliki deficit
Domaa tednja slaba

Eurostatov grafikon o paritetu BDP-a i

kupovne moi graana

BiH na dnu liste po kupovnoj

moi u regionu
Bruto domai proizvod (BDP) po
stanovniku prema standardu kupovne
moi u BiH prole godine je iznosio 29
posto od prosjeka EU, a stvarna
individualna potronja 37 posto, podaci su
Eurostata.

GDP po stanovniku (PPP) u BiH tokom

godina

ZAKLJUAK
Doli smo do zakljuka da je pitanje konkurentnosti
izuzetno vano za BiH s obzirom na veoma nizak ivotni
standard i visok vanjskotrgovinski deficit, pa su
ekonomski rast proteklih godina i projektirani
srednjoroni rast nedovoljni za dostizanje standarda
razvijenih zemalja u razumnom vremenu.
Zaostajanje ivotnog standarda rezultat je relativno
niskih plaa u BiH, koje su posljedica slabe
pozicioniranosti zemlje u meunarodnoj podjeli rada,
gdje bh. firme esto dobijaju poslove jeftine dorade ili
prerade, koji, uglavnom, ukljuuju niskokvalificiranu
jeftinu radnu snagu.

LITERATURA
Knjige:

1. Mate Babi, Meunarodna ekonomija, 4. izdanje, Zagreb: MATE d.o.o., 1996.

2. Dominik Salvatore, Meunarodna ekonomija, 9. izdanje, Beograd: UGURA Print,
2009.
3. Olivier Blanchard, Makroekonomija, Obnovljeno izdanje, Zagreb: MATE d.o.o.,
2011.
4. Kovaevi R., Meunarodne finansije, 2. izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd:
Centar za izdavalaku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, 2000.
5. Paul R. Kraugman i Maurice Obstfeld, Meunarodna ekonomija, Teorija i
ekonomska politika, 7. izdanje, Zagreb: MATE d.o.o, 2009.

Internet izvori:

6. Dnevni avaz, http://www.avaz.ba/clanak/157414/bih-za-evropom-kaska-42-godine

(pristupljeno 23. 03. 2015.)
7. Magazin Plus,
http://www.magazinplus.eu/clanak/bih-na-dnu-liste-po-kupovnoj-moci-u-regionu/
(pristupljeno 26. 03. 2015.)
8. Index Mundi, http://www.indexmundi.com/g/g.aspx?c=bk&v=67 (pristupljeno 22. 03.
2015.)

Hvala!
.