MIKROEKONOMIJA I PARCIJALA....

Pitanja DA/NE:
1. Elastina ponuda ima uvijek vrijednost izmeu 2 i 10? NE
2. Kada je Ed=0,5; MR je manji od nule. DA
3. Modeli u mikroekonomiji slue samo da bismo bolje razumjeli ekonomske stvari. NE
4. Funkcija tranje je najelastinija u taki gdje tranja sjee y osu. DA
5. Izotrokovni pravac uvijek mora biti pravac. DA
6. Elastinost ponude je jednaka 1 na vrhu krive ponude. NE
7. Potrebe za resursima preduzea nisu izvedene potrebe. NE
8. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzea je varijabilna. DA
9. Izmeu krivih AVC i ATC moe se nalaziti cijela funkcija ponude predizea. NE (jer nije
navedeno odnosi se na sva tri roka, u kratkom roku odg je DA)
10. Rezervni kapacitet je karakteristian samo za Savremenu teriju trokova. DA
11. Na cijene nafte na svjetskom tritu utjee veliki broj veoma vanih faktora. DA
12. Izokvante su krune linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz datu potronju proizvoda.
DA (polukrune NE)
13. U krivu prosjenih ukupnih trokova (ATC) ne moe biti ukljuen i prosjean profit. DA
14. Za preduzee je najbitnije da ima to manje elastinu ponudu. NE (to veu DA)
15. Polaznu taku subjetkivne teorije vrijednosti ine pojedinac i njegove potrebe. DA
16. Firma tei situaciji da je cjenovna elastinost potranje za njegovim proizvodom to vea. NE
(to manja DA)
17. Cjenovna elastinost ponude se izvodi iz Maralovog opteg zakona ponude. NE (sa aspekta
tranje izuavao)
18. Granina stopa supstitucije faktora se poveava kako idemo na grafikonu ulijevo. DA (udesno
NE)
19. Nagib izotrokovne linije jednak je omjeru cijena gotovih proizvoda koje firma proizvodi. NE
(faktora proizvodnje DA)
20. Drava se mjea u rad trita zato to trita ne vre dobro odreivanje ravnotene cijene.
NE
21. Kod supstituta koeficijenta dohodovne elastinosti tranje je manji od 0. NE
22. Savreno neelastina ponuda uvijek ima vrijednost izmeu 1 i . NE
23. Kada je Ed=1 i kada cijena usluge raste MR moe biti vei od nule. NE
24. Osnovna svrha mikroekonomskog modela jeste analiza i predvianje trinih pojava. DA
25. to je dobro manje nuno za ivot to je elastinost ponude manje. NE
26. Prag zakona o prinosima je u taki gdje su MC optimalni. NE
27. Teorija granine korisnosti je nastala zbog nedostatka teorije indiferencije. NE
28. Proizvoai ne bi trebali u dugom roku sniavati cijene proizvoda ako im je Ed<1. DA
29. Prosjean fiziki proizvod se moe izvesti iz tangensa ukupnog fizikog proizvoda. NE (radijus
vektora DA)
30. Proizvodi ija se cijena najee kree u odreenim granicama jesu industrijski proizvodi. NE
31. Nagib izotrokovne linije jednak je omjeru koliina faktora proizvodnje koje koristimo. NE
32. Grafiki oblik graninog prihoda preduzea zavisi od trinog stanja na kome se posmatra.
DA
33. Izmeu krivih AVC i ATC ne moe se nalaziti cijela funkcija ponude preduzea. DA
34. Kod supstituta koeficijent dohodovne elastinosti ponude je vei od O. NE
35. Polaznu taku objektivne teorije vrijednosti ine pojedinac i njegove potrebe. NE
(subjektivne teorije DA)
36. Svaka proizvodnja ima vie razliitih proizvodnih procesa. DA
37. Elastinost ponude je jednaka 1 samo na vrhu krive ponude. NE
38. Granini fiziki proizvod se moe izvesti iz prosjenog ukupnog fizikog proizvoda. NE
39. Stopa povrata predstavlja iznos neto profita kojeg firma ostvari na investirana sredstva. DA
40. Proizvoai bi uvijek trebali u kratkom roku sniavati cijene proizvoda da proire trite. NE
41. Kod normalnih dobara koeficijent unakrsne elastinosti tranje je manji od 0. NE

42. Kretanje du krivulje tranje nastaje zbog promjena ukusa potroaa. NE

43. to je dobro vie nuno za ivot to je elastinost tranje vea. NE
44. Sue i hladnoe e na tritu sniziti cijenu kafe. NE
45. Prosjean proizvod se dobije dijeljenjem ukupne proizvodnje sa svim angaovanim inputima.
NE
46. Osnovni cilj poslovanja preduzea je maksimiziranje vrijednosti preduzea u dugom roku. NE
47. Dohodovna elastinost tranje se izvodi iz Hiksovog opteg zakona tranje. DA
48. Gdje e se proizvoditi u (u bilo kojoj zoni proizvodnje) ovisi od relativnih odnosa cijena
inputa. DA
49. U 4 zoni proizvodnje granini fiziki proizvod raste. DA
50. Elastinost tranje je jednaka 1 na vrhu krive tranje. NE
51. Potrebe za resursima preduzea nisu izvedene potrebe. NE
52. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzea je fiksna. NE
53. Izmeu krivih AVC i ATC ne moe se nalazaiti cijela funkcija ponude preduzea. DA
54. Rezervni kapacitet je karakteristian samo za Tradicionalnu teoriju trokova. NE
55. Izokvante su krune linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz date proizvodne faktore. DA
56. Granini trokovi se izvode iz prosjenih ukupnih trokova. NE
57. Granini fiziki proizvod se moe izvesti iz prosjenih fizikih proizvoda
58. Izmeu krivih AVC i AFC se uvijek nalazi cijela funkcija ponude preduzea. NE
59. Funkcija tranje za proizvodom preduzea na TPK moe imati i opadajui nagib. NE
60. Kada supstituta koeficijent unakrsne elastinosti tranje je manji od 0. NE
61. to je dobro vie nuno za ivot to je elastinost tranje vea. NE
62. Dugotrajna sua e na tritu sniziti cijene benzina. NE
63. Kada je Ed<1 kada cijena opada MP je vei od 0. NE (manji DA)
64. Koeficijent elastinosti ponude moe biti i vei i manji od 1.
65. Savreno elastina ponuda ima vrijednost koeficijenta elastinosti 0. NE
66. Kada je Ec=3 preduzeu se isplati poveati cijenu proizvoda. NE
67. Polaznu taku subjektivne teorije ine pojedinac i njegove potrebe. DA
68. Granina stopa supstitucije faktora se poveava kako idemo na grafiku prema gore. NE
69. Vlasnicima preduzea vie odgovara nii koeficijent cjenovne elastinosti tranje. DA
70. Poslovni profit predstavlja razliku ukupnih prihoda i eksplicitnih trokova. NE (prihodi i
ukupni trokovi DA)
71. Prag zakona o prinosu je u taki gdje LMC sijeku LATC. NE
72. Granini trokovi se izvode iz prosjenih fiksnih trokova. NE (varijabilnih DA)
73. Nauni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. DA
74. Kada je ukupni prihod preduzea opada tada je MR manji od O. DA
75. ATC je u min gdje je MC=ATC. DA
76. Taka zatvaranja je u taki gdje MC sjeku AVC. DA
77. Skala ponude predstavlja ponuenu koliinu pri odreenoj cijeni proizvoda. NE ???
78. Poslovni profit predstavlja razliku ukupnog prihoda i ukupnog prosjenog troka. NE
79. Prag zakona o prinosima moe biti u taki gdje je MC sjeku ATC. NE
80. Dio krivulje graninog proizvoda koji opada je odraz zakona opadanja prinosa. DA
81. Koeficijent supstituta koeficijenta unakrsne elastinosti tranje je manji od 0. NE
82. Efekat promjene cijene po obimu ponuene koliine biva sve manji kako se kreemo od
trenutnog, kratkog do dugog roka. NE (on biva sve vei)
83. Kada obraunavamo porez u preduzeu mi posebno posmatramo implicitne trokove
preduzea. NE (explicitne trokove)
84. Ako kod elastine krive tranje doe do opadanja ponude poveanje ukupnog prihoda je
manje od smanjenja ukupnog prihoda te se i ukupan prihod preduzea poveava. NE
Pitanja s visestrukim odg:
1. Kada je koeficijent dohodovne elastinosti ponude jednak nuli tada se radi o:
a) luksuznim dobrima
b) trajnim dobrima

c) inferiornim dobrima
d) komplementarnim dobrima
e) sredstvima nunim za ivot
f) ni jedno od navedenog <--- tacan odg
2. Iz kojeg zakona tranje se izvodi unakrsna elastinost ponude:
f) ni jedno od navedenog ( potranja Walrasovog)
3. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive ponude je 2. Cjenovna elastinost ponude u bilo
kojoj taki krive ponude je:
a) jednaka 2
4. U determinante ponuene koliine spadaju:
a) ukusi
b) cijene supstituta
c) specijalni uticaj
d) prosjeni dohodak
e) tehnologija
f) broj stanovnika
g) veliina trita
h) ni jedno od navednog ( cijene proizvoda) <--- tacan odg
5. Ako je cijena robe 40 KM, kupljena koliina je 1400 kom/dan. Ako cijena poraste na 41 KM,
kupljena koliina e opasti na 5 kom/dan. Cjenovna elastinost ranje je priblino:
a) 0,24
b) 0,44
c) 1,36
d) 2,51
e) 1,41
f) Ni jedno od navednog (veliki br...raunanje :/) <--- tacan odg
6. Razlika izmeu vrijednosti proizvoda i nejgove cijene je poznata kao:
a) prevelika potranja
b) proizvoaev viak
c) granina korisnoat
d) ukupna korisnost
e) potroaev viak <--- tacan odg
7. Budetska linija zavisi prvenstveno od:
a) dohotka <--- tacan odg
b) cijena <--- tacan odg
c) dohotka i cijena
d) preferencija <--- tacan odg
e) ni jedno od navedenog
8. Kada su dugoroni prosjeni trokovi rastui, dugoroni granini trokovi su:
a) jednaki nuli
b) jedanki dugoronim prosjenim trokovima
c) manji od dugoronih prosjenih trokova
d) vei od dugoronih prosjenih trokova <--- tacan odg
e) opadajui
9. U determinante potranje spadaju:
a) tehnologija (determinanta ponude)

b) veliina trita <--- tacan odg

c) kvalitet proizvoda <--- tacan odg
d) cijene drugih proizvoda, komplemenata i supstituta <--- tacan odg
e) organizacija (determinanta ponude)
10. Kada donosimo odluku o tome da li diferencirati proizvod ili ne, posebno posmatramo:
a) cjenovnu elastinost potranje
b) dohodovnu elastinost potranje
c) unakrsnu elastinost potranje <--- tacan odg
d) kretanje ivotnog standarda potroaa
e) ni jedno od navedenog
11. Cjenovna elastinost tranje nam je najvanija:
a) u kratkom vremenskom periodu <--- tacan odg
b) u trenutnom vremenskom periodu <--- tacan odg
c) u dugom vremenskom periodu <--- tacan odg
d) vremenski period nema uticaja na vanost <--- tacan odg
e) zavisi od vrste proizvoda kojeg posmatramo
f) ni jedno od navedenog
12. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive TR je +1 cijena proizvoda je:
a) jednaka 1 KM
b) opadajua
c) manja od 1 KM
d) rastua
e) konstantna <--- tacan odg
f) ni jedno od navedenog
13. Determinante ponude postoje samo:
a) u trenutnom roku
b) u kratkom roku
c) u dogom roku
d) u sva tri vremenska perioda <--- tacan odg
e) ni jedno od navedenog
14. Lunu elastinost tranje ranunamo primarno za:
a) proizvode koji imaju visoku cijenu na tritu
b) proizvode koji imaju elastinost tranje jednaku 1
c) proizvode koji imaju nisku cijenu
d) proizvode koji imaju znaajnu promjenu cijena i/ili koliina <--- tacan odg
e) ni jedno od navedenog
15. Porast primanja kupaca e:
a) poveati ponudu proizvoda ako je proizvod inferiorno dobro
b) poveati ponudu proizvoda ako je proizvod normalno dobro
c) uvijek poveati ponudu tog proizvoda
d) smanjiti tranju za inferiornim proizvodom <--- tacan odg
e) poveati tranju svih proizvoda
f) ni jedno od navedenog
16. Ukupan proizvod preduzea je maksimalan tamo gdje je:
a) Ed<
b) Ed>1
c) 1>Ed>0

d) Ed=0
e) Ed=1
f) Ed=
g) Ni jedno od navedenog (proizvod je max tamo gdje je granini proizvod = 0) <--- tacan odg
17. Nanjii koeficijent elastinosti ima:
a) namjetaj
b) nafta
c) odjea <--- tacan odg
d) elektrina energija
e) transportne usluge
18. Najnia cijena odreena ispod ravnotene cijene moe prouzrokovati:
a) da traena koliina prevazie koliinu koja bi rado bila ponuena <--- tacan odg
b) da traena koliina bude manja od koliine koja bi rado bila ponuena
c) da traena koliina jo uvijek odgovara koliini koja bi rado bila ponuena
d) nita od navedenog
19. Ako 10%-tno poveanje cijene proizvoda prouzrokuje smanjenje potraivane koliine za 10%
koeficijent cjenovne elastinosti tranje iznosi:
a) 0,5 ( 10% i 5%)
b) 2
c) Ni jedno od navedenog <--- tacan odg
20. U determinante ponude spadaju:
a) ukusi
b) specijalni utjecaji <--- tacan odg
c) cijena datog dobra
d) prosjean dohodak
e) tehnologija <--- tacan odg
f) broj stanovnika
g) veliina trita
21. Ako je koeficijent dohodovne elastinosti jednak 1,01 tada se radi o:
a) sredstvima nunim za ivot
b) suptitutima
c) komplementima
d) luksuznim dobrima <--- tacan odg
e) inferiornim dobrima
f) ni jedno od navedenog
22. Razlog zbog koje traena koliina neke robe raste kada joj cijena pada jeste:
a) kupci postaju bogatiji i raste njihova potronja proizvoda
23. Iz kojeg zakona tranje se izvodi dinamika elastinost tranje:
a) Cournot Marshallovog
b) Hicks Allenovog
c) Moore Schultzovog
d) Walrasovog
e) Edgewortow
f) Ni jedno od navedenog (termin dinamika elastinost tranje ne postoji) <--- tacan odg
24. ta spada u determinante ponuene koliine:
a) ukus

b) specijalni utjecaji
c) cijena datog dobra <--- tacan odg
25. Kada je koeficijent cjenovne elastinosti jedank jedan radi se:
a) ni jedno od navedenog ( jedinina elastinost tranje)
26. Nagib funkcije ponude je 1. Cjenovna elastinost u bilo kojoj taki krive tranje je:
a) jednaka 1
b) vea od 1 ali manja od
c) ni jedno od navedenog <--- tacan odg
27. Koeficijent dohodovne elastinosti tranje je negativna za:
a) inferiorna dobra
28. Osnovne komponente teorije modela su:
a) Endogene varijable <--- tacan odg
b) parametri <--- tacan odg
c) pretpostavke o ponaanju <--- tacan odg
29. Porast dohotka e:
a) poveati tranju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro
b) poveati tranju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro <--- tacan odg
c) poveati ponudu tog proizvoda
d) smanjiti ponudu tog proizvoda
30. Za preduzea su posebno vane sljedee potrebe:
a) Efektivne
31. Ukupan prihod preduzea na savrenim tritima je max tamo gdje je:
a) Ed=
32. Ako je koeficijent cjenovne elastinosti tranje manji od 0 znai da je rije o:
a) sredstvima nunim za ivot
b) neovisnim dobrima
c) inferiornim dobrima
d) luksuznim dobrima
e) ni jedno od navedenog <--- tacan odg
33. Kada je koefcijent unakrsne elastinosti ponude jednak nula radi se o:
a) luksuznim dobrima
b) trajnim dobrima
c) inferiornim dobrima
d) kompelementarnim dobrima
e) sredstvima nunim za ivot
f) ni jedno od navedenog <--- tacan odg
34. Funkcija ponude moe biti vertikalna jedino:
a) u kratkom roku
b) u dugom roku
c) u trenutnom roku <--- tacan odg
d) u kratokom i dugom roku
e) ne moe nikada biti vertikalna
f) zavisi od industrije do industrije

35. Kada je efkekat dohotka dominantan u preduzeu nakon poveanja cijene proizvoda tada je
potrebno:
a) smanjiti cijenu proizvoda
b) poveati cijenu proizvoda
c) ostaviti cijenu nepromjenjenu
d) diferencirati proizvod
e) proizvod prodavati na kredit <--- tacan odg
f) ni jedno od navedenog
36. Iz funkcije MC se izvodi:
a) funkcija potranje
b) funkcija ponude <--- tacan odg
c) funkcija ukupnih trokova
d) kriva indiferencije
e) izokvanta
f) izotrokovni pravac
g) ni jedno od navedenog
37. Problem grafike analize teorije proizivodnje jeste to:
a) proizvodni proces sadri premalo faktora proizvodnje
b) proizvodni proces sadri previe faktora proizvodnje <--- tacan odg
c) proizvodni proces sadri nepoznate faktore proizvodnje
38. Usklaivanje ponude i tranje se vri putem:
a) Cijena
39. Najvii koeficijent elastinosti ima:
a) namjetaj
40. Endogene varijeble predstavljaju:
a) dogaaje ili pojave koje se prouavaju
41. Kada su dugororoni prosjeni trokovi konstantni, dugoroni granini trokovi su:
a) jednaki nuli
b) jednaki dugoronim prosjenim trokovima <--- tacan odg
c) manji od dugoronih prosjenih trokova
d) vei od dugoronih prosjenih trokova
e) opadajui
42. Koeficijent lune elastinosti tranje koristimo kada imamo:
a) kompliciranu funkciju elastinosti tranje
b) broj varijabli iznad 3
c) poveanje tranje ili cijene u veim rasponima <--- tacan odg
d) ni jedno od navednog
43. Kada raste cijena proizvoda tada moe rasti i potraivana koliina:
a) giffenovih proizvoda
44. Granini proizvod je max:
a) zoni konstantnih prinosa
45. Cjenovna elastinost tranje je manja od 1 za:
a) bankarskim uslugama i uslugama osiguranja <--- tacan odg
b) cigarete <--- tacan odg

c) hrana <--- tacan odg

46. Najnia cijena odreena iznad ravnotene cijene moe prouzrokovati:
a) da traena koliina bude manja od koliine koja bi rado bila ponuena
47. Pad traene koliine za proizvodom x moe biti uzrokovana:
a) rastom cijene proizvoda x
48. Determinante potrebe su:
a) dohodak <--- tacan odg
b) obiaj <--- tacan odg
c) navika <--- tacan odg
49. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tranje je 3. Cjenovna elastinost u bilo kojoj taki
krive tranje moe biti:
a) nita od navedenog ( nema veze sa nagibom)
50. Ako je koeficijent dohodovne elastinosti jednak 1,5 radi se o:
a) luksuznim dobrima
51. Funkcija dugoronih trokova zavisi od:
a) vremenskog perioda
b) cijena inputa
c) djelatnosti u kojoj preduzee posluje
52. Iz kojeg zakona tranje se izvodi unakrsna elastinost tranje:
a) Walrasovog
53. Trokovi sirovina spadaju:
a) varijabilne trokove
54. Ukupan fiziki proizvod preduzea:
a) proizvodnja ostvarena ulaganjem fiksnog i varijabilnog inputa
55. Veliina efekta dohotka i efekta supstitucije zavisi od:
a) koliine novca <--- tacan odg
b) vrste proizvoda <--- tacan odg
c) poetnih relativnih odnosa cijena proizvoda <--- tacan odg
d) veliine promjene cijene nekog od proizvoda <--- tacan odg
56. Najnia cijena po kojoj bi preduzee u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod
jeste cijena na nivou:
a) prosjenih varijabilnih trokova
57. Kada obim proizvodnje tei tada se prosjeni varijabilni troak asimptomatski pribiliavaju:
a) prosjenim ukupnim trokovima
58. Granina stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno:
a) opada
59. U treoj zoni proizvodnje:
a) ukupni proizvod opada ubrzano
60. U fiksne trokove spadaju sljedee kategorije trokova:

a) kamate na kredite preduzea <--- tacan odg

b) plate direktora <--- tacan odg
c) rente zemljita <--- tacan odg
d) godinji trokovi koritenja licenci za rad <--- tacan odg
e) amortizacija <--- tacan odg
61. Dugoroni trokovi prema Savremenoj teorije dijele se na:
a) trokove proizvodnje <--- tacan odg
b) trokove upravljanja <--- tacan odg
62. Funkcija dugoronih trokova zavisi od:
a) cijena faktora <--- tacan odg
b) tehnologije <--- tacan odg
c) djelatnosti u kojoj preduzee posluje <--- tacan odg
63. Ukupan fiziki proizvod:
a) ukupna proizvodnja preduzea <--- tacan odg
b) zbir graninih fizikih proizvoda <--- tacan odg
c) rezultat angaovanja fiksnih faktora proizvodnje <--- tacan odg
d) rezultat angaovanja varijabilnih faktora proizvodnje <--- tacan odg
e) rezultat angaovanjara radnika <--- tacan odg
64. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do:
a) pomjeranja funkcije ATC prema dole
65. U varijabilne trokove spadaju:
a) trokovi plata administracije <--- tacan odg
b) trokovi pogonske energije <--- tacan odg
66. to je od navedenog tano pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni:
a) MC=ATC
67. Kolinik ukupnog autputa su angaovanim dodatnim varijabilnim faktorima proizvoda naziva
se:
a) prosjean proizvod
68. ta od sljedeeg moe imati negativnu vrijednost:
a) granini prihodi <--- tacan odg
b) granina korisnost <--- tacan odg
69. Zakon opadajue prinosa vai kada:
a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu <--- tacan odg
b) utroak bar neki proizvodnih faktora fiksan <--- tacan odg
c) posmatramo poslovanje u kratkom roku <--- tacan odg
d) postoji mogunost variranja proporcija utroaka variranjem jednog ili vie proizvodnih faktora
<--- tacan odg
e) iza neke take, odnosno iza utroka koja inae postie ???? <--- tacan odg
70. ta je od navedenog tano pri obimu proizvodnje gdje su AVC min:
a) MC=AVC