KALKULACIJE

Kalkulacija (lat. Calcus - kameni za brojanje, raunanje) Definicija: kalkulacija je raunski postupak utvrivanja trokova i cijena proizvoda ili usluga. Koristi se u izraunu svih vrsta cijena: nabavne, prodajne, cijene kotanje, kao i drugih veliina:vrijednosti proizvodnje, trokova, financijskog rezultata, rentabilnosti itd. Slui kao podloga donoenja kratkoronih i dugoronih planova poduzea.

Osnovni cilj ovakovog obrauna je u tome da se proizvedeni uinci opterete onim trokovima koje su i izazvali, kako bi se utvrdila C.K., a uz prodajnu cijenu i ukupni prihod odnosno financijski rezultat. Mogua je, a u poljoprivredi je vrlo esta, proizvodnja jednog glavnog proizvoda te jednog ili vie sporednih proizvoda. U praksi to uzrokuje nemogunost objektivnog utvrivanja odnosa trokova meu pojedinim proizvodima.

Naela kalkulacije:
neelo diferenciranja: trokove treba razvrstati prema vrstama i rasporediti ih po mjestima i nositeljima
neelo prilagoenosti: kalkulacija mora biti prilagoena tehnolokom procesu, nainu rada i vrstama uinaka neelo preglednosti: kalkulacija mora biti napravljena na nain da se lako uoava i razabire njezina struktura i sadraj

 neelo aurnosti: kalkulacija mora biti napravljena pravovremeno, kako bi se mogle donositi ispravne odluke neelo usporedivosti: kalkulacija mora biti tako napravljena da se moe usporediti (sadanja s prethodnim) te s kalkulacijama drugih poduzea neelo ekonominosti: izrada savrenije i preciznije kalkulacije ne smije kotati vie nego to su koristi koje informacije iz takve kalkulacije donose.

Vrste kalkulacija
VRSTE KALKULACIJA

PREMA SADRAJU: PREMA VREMENU: PREMA PODRUJU: - koritenja kapaciteta -prethodne, planske - mikroekonomske - analitike -naknadne, obraunske - makroekonomske - sintetike - investicijske

1. Prema vremenu izrade:

a) b) prethodna kalkulacija izrauje se prije poetka proizovodnje ili donoenja odluka i temelji se na procjeni podataka meukalkulacija izrauje se tijekom proizvodnje ili posl.procesa; obino po zavretku jedne faze proizvodnje kako bi se analizirali trokovi naknadna (stvarna) izrauje se nakon posl.procesa ili proizvodnje; temelji se na stvarnim podacima (proizvodnje, prinosa, trokova, prihoda, cijena)

c)

2. Prema podruju primjene

a)
b)

mikroekonomske kalkulacije za potrebe pojedinanih poduzea; temelje se na uvjetima odreenog gospodarskog subjekta makroekonomske kalkulacije odnose se na iru regiju ili nacionalno gospodarstvo; temelje se na prosjenim uvjetima proizvodnje, trita i sl. ; pomou njih vlade odreuju mjere ekonomske politike (porezi, subvencije, kamate, cijene, carine i sl.)

3. Prema sadraju
a) analitike odnose se na pojedine proizvode ili linije proizvodnje b) sintetike odnose se na poduzee u cjelini c) investicijske odnose se na dugorona ulaganja d) kalkulacije koritenje kapaciteta odnose se na stalna sredstva

Struktura kalkulacije
Definicija: Struktura (elementi) kalkulacije predstavlja raspored, popis njezinih elemenata razvrstanih prema odreenom redoslijedu. Prema vrsti cijene koja se izraunava razlikuju se elementi strukture : cijene kotanja, prodajne cijene, nabavne cijene i dr.

 Elementi kalkulacije prodajne cijene se u pravilu pojednostavljeno razvrstavaju prema sljedeem rasporedu: - trokovi materijala - amortizacija - bruto plaa u proizvodnji - ostali izravni trokovi u proizvodnji - opi trokovi proizvodnje uinaka - opi trokovi uprave i prometa Prodajna cijena se utvruje na tritu, pa razlika izmeu prodajne cijene bez PDV-a i cijene kotanja predstavlja dobitak ili gubitak. Kad je prodajna cijena vea od cijene kotanja govori se o dobitku, a kad je manja radi se o gubitku.

Metode kalkulacije
1. Djelidbena kalkulacija dijeljenje ukupnih trokova koliinom proizvodnje a) jednostavna (ista) b) sloena (ralanjena) c) viefazna d) srodnih proizvoda e) vezanih proizvoda

2. Dodatna kalkulacija izrunavanje cijene kotanja dodavanjem opih trokova na izravne i dijeljenje takvih ukupnih trokova koliinom proizvodnje a) skupna b) ralanjena 3. Na temelju promjenjivih trokova

DJELIDBENE KALKULACIJE 1. Jednostvana djelidbena kalkulacija

primjenjuje u sluajevima proizvodnje samo jednog proizvoda, kada su trokovi strukture rasporeeni na samo jedan proizvod (masovna proizvodnja) C.K. se izraunava tako da se ukupni trokovi proizvodnje podijele s koliinom uinaka (proizvoda)
UT ili TC = ukupni trokovi ; Q=proizvodnja

C. K . proizvoda

UT dovrsene proizvodnje Q dovrsene proizvodnje

Zadatak 1
Izraunajte cijenu kotanja proizvoda x, uzimajui u obzir da su trokovi rasporeeni na 100 kom proizvedenih proizvoda x
Elementi kalkulacije Materijal za izradu Plae izrade Amortizacija Opi trokovi izrade Opi trokovi uprave Opi trokovi prodaje ukupno Trokovi ukupno 400 600 200 300 200 1700 Prosjeni ukupni trokovi 4 6 2 3 2 17

C.K. = 1700 : 100 = 17 kn/kom ili = 4+6+2+3+2 =17 kn/ kom

- Cijena kotanja proizvoda X , koristei jednostavnu djelidbenu kalkulaciju, je 17 kn/kom

Zadatak 2.
U jednoj tvrtci za proizvodnju sira proizvedeno je tijekom jednog mjeseca 5.000 kg svjeeg sira. Trokovi za to razdoblje iznosili su 120.000 kn. Koliko iznosi cijena kotanja kilograma sira u promatranom mjesecu?
Ck = 120.000 kn / 5.000 kg = 24 kn / kg

2. Sloena djelidbena kalkulacija

Koristi se u poduzeima koja proizvode jednovrsne uinke (jedan proizvod /uslugu), ali se nastali trokovi mogu ralaniti, s ciljem praenja i kontrole ; 2 kriterija: trokovi proizvoda (izravni i opi trokovi izrade) terete proizvedene koliine proizvoda trokovi razdoblja (opi trokovi uprave i prodaje) terete samo koliinu prodanih proizvoda

a) b)

Zadatak 3.
Izraunajte cijenu kotanja proizvoda x, uzimajui u obzir da su trokovi proizvoda rasporeeni na 100 kom proizvedenih proizvoda x, a trokovi razdoblja na 50 proizvoda.
Elementi kalkulacije
1. Trokovi proizvoda -100kom Materijal za izradu Plae izrade Amortizacija Opi trokovi izrade 2. Trokovi razdoblja 50 kom Opi trokovi uprave Opi trokovi prodaje 300 200 6 4 400 600 200 4 6 2

Trokovi ukupno

Prosjeni ukupni trokovi

C.K. = 4+6+2+6+4 = 22 kn/kom

Koristei izraun cijene kotanja po sloenoj kalkulaciji dobivamo cijenu kotanja proizvoda 22 kn/kom, a koristei jednostavnu metodu 17 kn/kom. U drugom su primjeru trokovi razdoblja opteretili samo prodane proizvode.

3. Viefazna djelidbena kalkulacija

Radi se o homogenom proizvodu ija se proizvodnja odvija u fazama
Trokovi se utvruju po fazama proizvodnje ili po mjestima nastanka trokova ili proizvodnim jedinicma Najprije se utvruju ukupni trokovi za svaku fazu proizvodnje, a potom se odreuju cijene kotanja za svaki fazu

esto se utvruju primarni trokovi i sekundarni (kumulativni) trokovi faze 1. primarni(izvorni) trokovi nastali su prvi puta i evidentirani su u odreenoj fazi proizvodnje 2. sekundarni (izvedeni) trokovi nastali prijenosom trokova iz jedne u drugu fazu, predstvaljaju vrijednost prenesenih poluproizvoda (umnoak koliine i cijene poluproizvoda iz prethodne faze koji se prenosi na slijedeu)

Zadatak 4. Izraunajte cijenu kotanja proizvoda x, uzimajui u obzir da su trokovi proizvoda rasporeeni 3 faze proizvodnje
Elementi kalkulacije
1. Primarni trokovi 1000 800 200 2000 20 600 700 300 1600 3200 40 200 600 200 800 2400 4200 70 Materijal za izradu Plae izrade Opi trokovi izrade Opi trokovi uprave Faza I-100kom Faza II-80kom Faza III-60kom

2. Sekundarni trokovi
Poluproizvod (prijenos) 3. Ukupni trokovi 4. Cijena kotanja

Sekundarni (izvedeni) troak II. faze je umnoak broja preuzetih jedinica iz I. faze (80kom) pomnoeno sa cijenom kotanja I. Faze (20 kn) = 1600kn

Zadatak 5. Izraunajte cijenu kotanja proizvoda x iz prethodnog zadatka, koristei metodu jednostavne djelidbene kalkulacije
Rjeenje :
Zbrajaju se trokovi I., II. i III. Faze i dijele koliinom gotovih proizvoda 1800+2100+700+800 = 5400 : 60 = 90 kn/kom

Cijena je vea nego u prethodnom izraunu jer se trokovi svih faza dijele koliinom od 60 kom, premda su u I.i II.fazi dobivene vee koliine poluproizvoda, koje su ostale na zalihi pa s njima ne treba optereivati cijenu kotanja gotovog proizvoda. Zakljuak : viefazna kalkulacija daje toniji rezultat u faznoj proizvodnji

Zadatak 6.
U tovu junadi proizvedeno je 10 grla prosjene mase 500 kg po grlu. Junad je prodana po cijeni od 13 kn/kg. Izraunajte ukupni troak, cijenu kotanja, prosjene trokove, prihode i financijski rezultat ! Tov se odvijao u 4 faze, a ukupni trokovi po fazama su iznosili kako slijedi : I Faza UT = 5.000 kn II Faza UT = 14.000 kn III Faza UT = 15.000 kn IV Faza UT = 16.000 kn

Primarni trokovi- izraun :

Ukupni troak svake faze : koliina proizvodnje = prosjeni troak po jedinici proizvoda I Faza : 5.000 kn / 5.000 kg = 1 kn/kg II Faza : 14.000 kn / 5.000 kg = 2,8 kn/kg III Faza : 15.000 kn / 5.000 kg = 3 kn/kg IV Faza : 16.000 kn / 5.000 kg = 3,2 kn/kg C.K. = 1 kn+ 2,8 kn + 3 kn +3,2 kn = 10 kn/kg = 5000 kn + 14 000 kn + 15 000 kn + 16 000 kn = 50 000 kn : 5000 kn = 10 kn/kg ili

Izraun prihoda TR = p x Q (cijena x koliina) TR = 13 kn x 5000 kg = 65 000 kn Izraun financijskog rezultata FR = TR TC FR = 65 000 50 000 = 15 000 kn (dobit)

4. Kalkulacija srodnih proizvoda

naziva se i kalkulacija ekvivalentnih brojeva koristi se u poduzeima koja proizvode vie srodnih proizvoda srodni proizvodi = iste sirovine, isti tehnoloki proces, zajedniki trokovi, razliite dimenzije, oblik, kakvoa omjer izmeu trokova srodnih proizvoda utvruje se pomou ekvivalentnih brojeva koji ih pretvarju u meusobno usporedive jedinice Primjer: lim debljine 2 mm je ekvivalentna jedinica, tada e lim od 1 mm dobiti ekviv.broj 0,5, a lim od 4 mm dobiti e ekviv.broj 2

5. Kalkulacija vezanih proizvoda

primjenjuje se prilikom izraunavanja trokova proizvodnje u kojoj se pojavljuju glavni i sporedni proizvodi (vezani proizvodi) (proizvodnja penice glavni proizvod penica, sporedni slama; proizvodnja eera glavni proizvod eer, sporedni melasa (crni sirup)) - postoji nekoliko metoda obrauna trokova vezanih proizvoda (razlike, raspoedjele, kombinirana)

Metoda razlike ukupni trokovi glavnog proizvoda utvruju se tako to se od ukupnih trokova vezane proizvodnje oduzima vrijednost sporednih proizvoda (nusproizvoda)

Ck(gp) = TC (gp) / Q(gp) TC(gp) = TC Ts

Ck(gp) = cijena kotanja glavnog proizvoda
TC(gp) = ukupni troak glavnog proizvoda Q(gp) = proizvedena koliina glavnog proizvoda Ts = vrijednost nusproizvoda

Zadatak 7.
Kalkulacijom vezanih proizvoda (metodom razlike) procijenite cijenu kotanja mlijeka kao glavnog proizvoda, ako imate slijedee podatke : proizvedena koliina mlijeka 50.000 litara prodano teladi 2 kom. prodajna cijena teladi 1.000 kn/grlu ukupni trokovi 80.000 kn C.K. = TC Ts / Q C.K. = 80 000 (2 kom x 1000kn) / 50 000 l = 78 000 kn / 50 000 l = 1,56 kn/l - cijena mlijeka iznosi 1,56 kn/l

DODATNE KALKULACIJE 1. Skupna dodatna kalkulacija

u toj se kalkulaciji na ukupne iznose izravnih trokova svakog proizvoda dodaju rasporeeni iznosi opih trokova utvreni na temelju jedinstvenog kriterija Kriteriji : a) koliinski opseg proizvodnje, koliina materijala, radni sati i sl. b) vrijednosni ukupni izravni trokovi, vrijednost proizvoda, vrijednost plaa - svaki kriteriji daje drugaiji raspored trokova

Zadatak 8. : izrada skupne dodatne kalkulacije proizvoda A i B po 2 kriterija (koliinski i vrijednosni)

Elementi kalkulacije kriterijmaterijal za izradu 50% Kriterij plae izrade 60%

ukupno
Materijal za izradu Plae izrade Ukupni trokovi Koliina (kom) Cijena kotanja Prodajna cijena Financijski rezul 3600 3000 8400

A
2000 1000

B
1600 2000

ukupno A
3600 3000 1800 8400 2000 1000

B
1600 2000

Ukupni opi tro. 1800 50 78 25 180

50 78

25 180

Investicijske kalkulacije
Investicija ulaganje kapitala s ciljem ostvarivanja dobiti; ulaganje u stalna i trajna obrtna sredstva Izvori financiranja investicija: a) vlastiti sredstva prikupljena iz dobiti i sredstva iz amortizacije b) tui bankarski krediti, komercijalni krediti dobavljaa i sl.

Investicijski elementi : zemljita, graevinski objekti, oprema, viegodinji nasadi, osnovno stado i dr.

Investicijska kalkulacija obuhvaa analizu novanih tokova za odreeno investicijsko razdoblje

a) -

razdoblje izgradnje = mrtvo razdoblje je vrijeme u kojem nastaje odljev finan.sredstava za izgradnju, a investicija ne donosi novane primitke niti koristi od ulaganja b) razdoblje koritenja = ivo razdoblje - je vrijeme i odljeva (izdaci u redovnom poslovanju objekta ili sl.) i priljeva sredstava koritenjem investicije (npr.iz proizvodnje)

Primjer : Izraun trokova koritenja graevinskih objekata

Tehnika sredstva za proizvodnju obuhvaaju: graevinske objekte koji se grade (staje, kanali, nasipi, i sl) i sredstva koja se kupuju na tritu (strojevi, ureaji, transportna sredstva, i sl.). Trokovi izgradnje ili kupnje tehnikih sredstava se zajedno s trokovima njihova koritenja prenose na krajnje nositelje trokova, to jest na linije poljoprivredne proizvodnje.

Vrste trokova graevinskih objekata

1. trokovi izgradnje odnosno kupnje (FC) - amortizacija, i - kamata na uloena sredstva - premije osiguranja 2. trokovi upotrebe, koritenja (VC) - pogonski trokovi (energija...) - tehniko odravanje i upravljanje objektima 3. ostali trokovi - trokovi upravljanja tehnikim sredstvima - trokovi zatite - trokovi smjetaja - premije osiguranja

Kalkulativni postupak utvrivanja prosjenih godinjih trokova (tgo) graevinskih objekata

(Vo - Vn) / n + Vo (n + 1) / 2n * i + tod/n + ot
Vo poetna vrijednost gra. objekta Vn krajnja vrijednost gra. Objekta ( Vo-Vn = osnovica za amortizaciju) Vo (n + 1) / 2n- prosjeni godinji iznos kamate n - planirani vijek koritenja i kamatna stopa tod procijenjeni ukupni iznos trokova odravanja ot pogonski trokovi, trokovi koritenja

Izraun kamata - prilikom raunanja stvarnih kamata iznos uloenih sredstava slui kao osnovica za izraun kamate samo u prvoj godini, narednih se godina osnovica smanjuje za iznos otplaenog duga i amortizacije - za potrebe uraunavanja kamata u trokove uzima se prosjena godinja vrijednost sredstava - zbog navedenog se izraunava prosjeni godinji iznos kamata koji se dobiva mnoenjem prosjenog godinjeg iznosa kapitala s kamatnjakom tj. K = Vo x (n + 1) x i 2n

Zadatak 9.
Izraunati prosjene godinje trokove koritenja tovilita za svinje uz slijedee podatke: Kapacitet tovilita 500 grla (2,2 turnusa godinje = 1100 tovljenika, prosjene teine 100 kg) Poetna vrijednost tovilita 3.000.000 kn Krajnja vrijednost tovilita 450.000 kn Trokovi odravanja 300.000 kn Kamatna stopa 12% Planirani vijek koritenja 25 god Ostali trokovi 2.500 kn

Izraun:
1) Amortizacija Vo-Vn/ n = 3 000 000 450 000 : 25 g = 102 000 kn/god 2) Troak odravanja 300 000 kn : 25 g = 12 000 kn/god 3) Kamatna stopa Vo (n + 1) / 2n x i

3 000 000 x 26:50 x 0,12 = 3 000 000 x 0,52 x 0,12 = 187 000 kn 4) Ostali trokovi 0t = 2 500 kn

Troak god.odravanja Tgo= 102 000+12 000 +187 000

+ 2500

= 303 700 kn ili po jedinici : 303 700 kn : 110 000 kg = 2,76 kn/ kg mesa

Zadatak 10
Poduzee u proizvodnom odjelu A proizvodi proizvode A1 i A2, a u odjelu B proizvodi proizvode B1 i B2. Neproizvodno mjesto trokova je uprava. Opi trokovi u odjelu A su 7000 kn, u odjelu B 7500 kn i u upravi 4000 kn. Opi trokovi izrade rasporeuju se na temelju sati rada izrade, a trokovi uprave na temelju plaa izrade. U odjelu A ostvareno je 2000 h rada izrade na proizvodu A1 i 1500 h na proizvodu A2, a u odjelu B 800 h na proizvodu B1 i 700 h na proizvodu B2. Plae se utvruju na temelju vrijednosti sata rada izrade od 8 kn. Trokovi materijala za izradu iznose 3000 kn za proizvod A1 i 3525 kn za A2; 5000 kn za B1 i 4235 kn za B2.

Trokovi rada osim plaa sadre i poreze i doprinose po stopi od 50% na plae izrade. U odjelu A troi se 2 sata izrade po komadu proizvoda, a u odjelu B 4 sata izrade po komadu proizvoda. Prodajne cijene iznose 34,00 kn za proizvod A1, 33,50 kn za A2, 98,00 kn za B1 i 96,00 kn za B2.
Na temelju podataka o poduzeu treba rasporediti ope trokove te izraunati cijenu kotanja i ostvarenu dobit za proizvode

Elementi obrauna

Poduzee ukupno __________ 5 000 h 40 000 kn __________ __________ 7 000 kn 7 500 kn 4 000 kn 18 500 kn 15 760 kn 20 000 kn 94 260 kn _________ _________ _________ _________

Proizvod A1

Proizvod A2

Proizvod B1

Proizvod B2

Kriteriji raspodjele Sati rada izrade Plae izrade * Opi trokovi 1. Izrade

_________ 2 000 h 16 000 kn __________ __________ 4 000 kn _________ 1 600 kn 5 600 kn 3 000 kn 8 000 kn 32 600 kn 1 000 kom 32,60 kn 34,00 kn +1,40 kn

__________ 1 500 h 12 000 kn __________ __________ 3 000 kn __________ 1 200 kn 4 200 kn 3 525 kn 6 000 kn 25 725 kn 750 kom 34,30 kn 33,50 kn - 0,80 kn

__________ 800 h 6 400 kn __________ __________ __________ 4 000 kn 640 kn 4 640 kn 5 000 kn 3 200 kn 19 240 kn 200 kom 96,20 kn 98,00 kn +1,80 kn

_________ 700 h 5 600 h _________ _________ __________ 3 500 kn 560 kn 4 060 kn 4 235 kn 2 800 kn 16 695 kn 175 kom 95,40 kn 96,00 kn +0,60 kn

Odjel A Odjel B 2. Uprave Ukupni opi trokovi (izrade +uprave) * Tro.materijala* Troak rada* Ukupni trokovi * Koliine proizvoda Cijene kotanja Prodajne cijene Dobit po jedinici

OBRAUNI POSLOVNJA

Raunovodstveni izvjetaji
imaju zadatak dati sliku financijskog poloaja i uspjenosti poduzea u nekom vremenskom razdoblju Temeljni raunovodstveni izvjetaji su: 1) raun dobiti i gubitka (bilanca uspjeha) 2) bilanca stanja 3) izvjetaj o novanim tokovima i dr. 4) biljeke uz financijske izvjetaje

1) Raun dobiti i gubitka

saeti je prikaz prihoda, rashoda i ostvarenog financijskog rezultata u odreenom razdoblju (najee za poslovnu godinu) iz rauna dobiti i gubitka saznajemo da li je poduzee ostvarilo dobitak ili gubitak

Prihodi poduzea
prihodi su vrijednosti koje poduzee ostvaruje u odreenom vremenskom razdoblju obuhvaaju sva poveanja vrijednosti imovine izraz vrijednosti proizvoda i uinaka prodanih na tritu, neovisno o tome da li je izvrena naplata prihod se raunski utvruje kao umnoak koliine prodanih proizvoda i prodajne cijene UP = Q x p

Vrste prihoda
1. Poslovni (redovni) nastaju kao rezultat obavljanja redovne djelatnosti poduzea (prihodi od prodaje, prihodi od subvencija i sl.) 2. Financijski prihodi od uloenih financijskih sredstava (kamate, pozitivne teajne razlike, prihodi od poslovanja s vp papirima) 3. Izvanredni nastaju kao sporedni i nepredvieni - otpisana potraivanja vjerovnika, ugovorni penali zaraunati dobavljaima, zatezne kamate, nagrade, prihodi od prodaje dugotrajne imovine POSLOVNI P. + FINANCIJSKI P. + IZVAREDNI P. = UKUPNI PRIHODI PODUZEA

Primjer - vrsta prihoda trgovinskog poduzea Prihodi od prodaje robe Prihodi od superrabata Prihodi od pozicioniranja robe Prihodi od raznih usluga (promidbe, prijevoza, ugostiteljstva i dr.)

Prihodi od nagradnih igara Prihodi od zakupa

Prihodi od kamata kupaca Prihodi od prodaje imovine Prihodi od akcijskih rabata i snienja Prihodi od izvoza Prihodi od naknada tete

Prihodi od kooperacije

Rashodi poduzea
nastaju koritenjem sredstava poduzea sva bruto smanjenja vrijednosti imovine poduzea
rashod nastaje u razdoblju u kojem utjee na stvaranje prihoda (ne u razdoblju u kojem je plaen) - pr. plaanje osiguranja za godinu unaprijed zahtijeva raspored rashoda na to razdoblje

Vrste rashoda
1. Poslovni (redovni) kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea (materijalni trokovi, amortizacija, bruto plae, prijevozni trokovi, najamnine i dr.) 2. Financijski iz poslovanja s financijskim sredstvima (kamate na kredite, kamate na nzakanjela plaanja, negativne teajne razlike...) 3. Izvanredni neplanirani i neoekivani rashodi (manjkovi po inventurama, kazne, penali, havarije i tete) POSLOVNI R.+FINANCIJSKI R.+IZVANREDNI R. = UKUPNI RASHODI PODUZEA UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI = FINANCIJSKI (POSLOVNI) REZULTAT

Poslovni rezultat poduzea

poduzee u svom poslovanju nastoji maksimalizirati dobit poslovni rezultat moe biti pozitivan (dobitak) i negativan (gubitak) Oblici dobitaka: 1. Bruto dobitak razlika izmeu prihoda i nepunih trokova (trokova proizvoda); nisu ukljueni trokovi izvan proizvodnje (trokovi uprave i prodaje)

2. Poslovni dobitak (dobit iz poslovanja ili dobit prije oporezivanja) razlika bruto dobitka i trokova razdoblja (uprave, prodaje) 3. Neto dobitak razlika izmeu poslovnog dobitka i poreza na dobit stavke iznos Primjer:
1. Ukupna vrijednost prodaje 3 060 000

2. Odobreni popusti (2%)

3. Prihod od prodaje (1)-(2) 4. Trokovi prodanih proizvoda 5. Bruto dobitak (3)-(4) 6.Trokovi uprave i prodaje 7. Poslovni dobitak (5)-(6) 8. Porez na dobit 20% 9. Neto dobit (7)-(8)

61 200
2 998 800 1 908 000 1 090 000 90 000 1 000 000 200 000 800 000

 ostvarena dobit rasporeuje se : dio za poduzee, dio za vlasnika, dio za zaposlenike (i menadere) sredstva mogu biti i zadrana u poduzeu radi financiranja daljnjeg razvoja ulaganje ili povlaenje kapitala evidentira se u bilanci stanja jer utjeu na strukturu imovine i kapitala poduzea

2) Bilanca stanja
najvaniji raunovodstveni izvjetaj ona daje pregled imovine, kapitala i obveza poduzea na odreeni dan (obino kraj godine ili zadnji dan kvartala, mjeseca i sl.) bilanca se temelji na ravnotei aktive i pasive (bilanna ravnotea)

AKTIVA = IMOVINA PODUZEA -sredstva (resursi), zalihe -patenti i licence -novac -potraivanja od kupaca za prodane proizvode i usluge

PASIVA = OBVEZE i KAPITAL - obveze prema dobavljaima za kupljene proizvode/usluge -obveze prema kreditorima (za posueni novac) -obveze prema dravi (porezi, doprinosi) -obveze prema zaposlenima (plae, doprinosi) -kapital vlasnika

IMOVINA = OBVEZE+ KAPITAL AKTIVA = PASIVA

3) Izvjetaj o novanim tokovima

prikazuje sve priljeve i odljeve novca iz poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti poduzea u odreenom razdoblju 4)

Biljeke uz financijske izvjetaje

sadre razradu i tumaenje podataka iz bilance , rauna dobiti i gubitaka te novanog toka; daje pojanjene koritenih metoda i izrauna podataka iz izvjetaja

Revizija poslovanja
Revizija je kritiko i plansko ispitivanje poslovanja koje se vri radi preispitivanja i potvrivanja ispravnosti financijskih izvjetaja o poslovanju poduzea. Unutarnja revizija (interna) u okviru poduzea, radi zatite interesa vlasnika; istrauje kako organizacijske jedinice u poduzeu obavljaju svoje zadatke Vanjska revizija provodi se radi zatite interesa drave ili drugih subjekata (banaka-kreditna sposobnost i sl.)