1. Napiši primjer amortizacije (kapitalizacije) poreza!

U slučaju poreza koji je uveden na nemobilan faktor (kao što su zgrade, zemljište i sl.) dolazi do
tzv. amortizacije (kapitalizacije) imovine. U suštini, amortizacija poreza izazvana je
nemogucnošću njegovog prevaljivanja. Do nje dolazi otuda što porez ne umanjuje samo prihod
od faktora, nego i njegovu cijenu. Pri tome potrebno je da tržišne prilike budu stabilne.
Primjer: Stan koji daje godišnje stalan prihod po osnovu zakupnine od 6 000 KM uz kamatnu
stopu od 11% ima cijenu od 54 545,45KM (6 000/11% - cijena stana). Cijena stana se može
izračunati uz pomoć obrasca p=z/i gdje p predstavlja cijenu (sadašnju vrijednost) sredstava, z
godišnji prihod koji to sredstvo daje, a i predstavlja tržišnu kamatnu stopu. Pretpostavimo da je
uveden porez na prihode od nepokretnosti koji po stopi od 20% pogađa osnovicu u iznosu od
65% od 6 000 KM. Porez je tada jednak 780 KM godišnje, a prihod koji ostaje vlasniku stana
iznosi 5 220 KM. Cijena stana zbog toga pada pri istoj kamatnoj stopi od 11%, ona će biti
jednaka 47 454, 54 KM. Gubitak u kapitalu od 7 090, 91 KM predstavlja amortizaciju poreza (54
545,45 – 47 454, 54 = 7 090, 91). Zaključak: Prodavac stana je, dakle, definitivno podnio poreski
teret, a kupac ga je, iako će navedenih godinu dana morati da plaća pomenuti porez - u stvari,
izbjegao, jer je za stan dao nižu cijenu.

2. Navedi i objasni efekte incidence (difuzije) poreza!

Polazeći od ekonomskih veličina na koje djeluju, efekti incidence su raznovrsni i mogu se
klasifikovati:
 efekat na radni napor
 efekat na potrošnju
 efekat na štednju (uključujući i likvidnost)
 efekat na investiranje
 efekat na tehnološki progres

3.Šta je poreski sistem?

Poreski sistem predstavlja ukupnost poreskih oblika u jednoj zemlji.

4. Navedi standardni dobitak tj. olakšice od poreza!

 Kao bazična olakšica koja se pruža svakom obvezniku čiji je cilj da se oslobodi jeste tzv
egzistencijalni minimum
 Licima koja ostvaruju primanja iz radnog odnosa
 Licima koja su u braku
 U odnosu na izdržavane članove porodice
 U odnosu na stara i hendikepirana lica

5. Navedi nestandardne gubitke (olakšice)!

 plaćene kamate (pretežno po osnovu kredita za kupovinu stana)

 premija osiguranja
 doprinosi za penzijsko osiguranje
 za plaćene poreze
 određena humanitarna davanja

6. Kako se izračunava oporezivi dohodak?

Dohodak – izuzimanje od oporezivanja = dohodak za oporezivanje – standardni odbitak
(neoporezivi minimum) = oporezivi dohodak

1
7. Kako se javljaju (u kojim oblicima) poreski podsticaji?
Javljaju se u sljedećim oblicima:

 U pogledu poreza obveznika, kao poresko oslobođenje

 U pogledu poreske osnovice, kao poreski odbitak
 U pogledu visine obračunatog poreza, kao poreskog kredita
 Kao odlaganje plaćanja poreza

8. Objasni nadoporezivanje!
Nadoporezivanje postoji kada se putem više poreza iste vrste u istom vremenskom periodu
oporezuje u pravnom smislu identični obveznik u vezi sa istim poreskim objektom, ali od strane
dva različita poreska povjerioca, različitog ranga. Npr. federacija i federalna jedinica i centralna i
lokalna vlast i međunarodna organizacija i njene članice mogu zajedno oporezovati.
Nadoporezivanje može biti međunarodno i interno. Međunarodno - kad npr, PDV od istog
obveznika i u istoj godini naplaćuje evropska zajednica i njena država članica na čijoj teritoriji je
obavljena poreska transakcija. Interno - kad porez na dobit korporacija uvode federacija kao svoj
porez i federalnih jedinica kao svoj porez, primjer SAD.

9. Objasni kumuliranje poreza!

Kumuliranje poreza postoji kada isti poreski obveznik u istom vremenskom periodu plaća više
razlicitih poreza na isti poreski objekat, ali s obzirom na različite manifestacije njegove
ekonomske snage. Primjer: Poreski obveznik može istovremeno biti oporezovan subjektnim
porezom na cjelokupnu neto imovinu ali i objektnim porezom na nepokretnosti. Kumuliranje
poreza može postojati kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu. Moguće je npr da u
jednoj državi obveznik plati izvoznu carinu, a u drugoj na tu istu robu porez na promet i uvoznu
carinu.

10. Navedite prednosti unilateralnih mjera kod sprječavanja dvostrukog oporezivanja!

Prednosti:
 Da bi se donijele, nije potrebna akcija druge države
 Postupak njihovog donošenja je jednostavan.

Nedostaci unilateralnih mjera:

 Jednostranost poreske žrtve, nepostojanje reciprocnog ustupka druge države (osim u
slučaju kada su uslovljene reciprocitetom).
 Čak i ako različite države prihvataju identična pravila to ne znači da će dvostruko
oporezivanje biti eliminisano jer odlučujuće činjenice mogu biti definisane na različite
načine.
 Nepostojanje jedinstvene koncepcije, tako da svaka zemlja ograničava svoje subjektivno
poresko pravo prema vlastitom nahodjenju.
 Njihova nestabilna priroda, pošto svakog trenutka mogu biti povučene prostom izmjenom
zakona.
 Njihov uticaj na slabljenje pregovaračkih pozicija države koja ih donosi.
 Zemlje u razvoju, u svojstvu zemlje rezidenstva u kome su relativno rijetko, nemaju
interesa da donese unilateralne mjere jer je njihov broj rezidenta u inostranstvu veoma
mali.

2
11. Koje metode za sprječavanje dvostrukog oporezivanja razlikujemo kod njihove
primjene u odnosu na poresku osnovicu ili poreski dug?
Metoda izuzimanja je metoda kod koje država koja je primjenjuje ne oporezuje određeni
dohodak, odnosno određene predmete imovine koji mogu biti oporezovani samo u drugoj
državi. Metoda kredita je metoda kod koje država koja je primjenjuje od poreza koji utvrđuje na
svjetski dohodak odnosno svjetsku imovinu svoga rezidenta odbija porez koji je plaćen u zemlji
izvora na određene dijelove obveznikovog dohotka odnosno imovine.

12. Objasni metodu izuzimanja sa progresijom!

Metoda izuzimanja sa progresijom je široko prihvaćena. Ovdje je riječ o postupku kod koga
zemlja rezidenstva izuzima dohodak odnosno imovinu koja se nalazi u zemlji izvora, ali da bi se
eliminisala privilegija po osnovu dejstva progresivnih poreski stopa- takav dohodak odnosno
imovinu uzima u obzir prilikom određivanja poreske stope koja će se primjeniti na ostatak
dohotka (imovine).

13. Objasni metodu punog izuzimanja od oporezivanja!

Metoda punog izuzimanja rijetko se koristi u praksi. Kod nje zemlja rezidenstva, prilikom
određene progresivne poreske stope koja će se primjeniti na ostatak dohotka, uopšte ne uzima u
obzir dohodak odnosno imovinu koji su izuzeti od oporezivanja. Na taj način obveznici koji dio
dohotka ostvaruju izvan zemlje rezidenstva ostvaruju poresku privilegiju jer podliježu nižim
stopama.

14. Definiši poreski klin!

Poreski „klin“ (tax wedge) predstavlja pokazatelj ukupnih obaveza koje terete bruto dohodak od
nesamostalnog rada, odnosno bruto platu poreskog obveznika (poreze, doprinose i druga davanja
koja su vezana za dohodak) . Poreski klin razdvaja ukupno zarađeni dohodak na dio koji pripada
obvezniku – zaposlenom, i dio koji shodno zakonskim propisima pripada državi, fondovima i
drugim korisnicima, koji imaju karakter obaveznosti.

15. Objasni porez na dohodak u poreskom sistemu Republike Srpske!

U RS na snazi je zakon o porezu na dohodak kojim su propisane stope od 10% i 15%. Porez na
dohodak građana obračunava se i plaća na sledeće prihode:

 Lična primanja
 prihode od poljoprivrede i šumarstva
 prihode od samostalne djelatnosi
 prihode od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
 prihode od kapitala
 kapitalne dobitke

U savremenim poreskim sistemima porez na dohodak ima zadatak da:

 posluži kao izdašan instrument prikupljanja prihoda u budžet
 ispuni očekivanja na području politike restribucije dohotka
 posluži kao instrument konjukturne politike

3
16. Kako se izračunava poreski klin?
KPMG INTERNACIONAL
PK = ( BPZ – NPZ)/BPZ
PK – poreski klin
BPZ – bruto plata zaposlenog ( tj neto plata zaposlenog + porez + doprinosi na teret zaposlenog)
NPZ – neto plata zaposlenog (dio bruto plate koji radnik dobija „na ruke“ tj na račun, poslije
odbitka poreza i doprinosa)

OECD
PK= BPZ + DTP – NPZ/ BPZ + DTP
DTP – doprinos za obavezno socijalno osiguranje koje plaća poslodavac na svoj teret
DTP + BPZ – ukupan trošak rada poslodavca

17. Navedite i objasnite posljedice povećanog poreskog opterećenja!

Povećanje poreza na dohodak i doprinosa može izazvati više ekonomsko-privrednih posljedica, a
osnovni kanali uticaja su:
- smanjenje konkurentnosti nacionalne privrede i priliva stranih direktnih investicija
- povećanje nezaposlenosti
- povećanje poreske evazije
- smanjenje štednje privatnog sektora i ukupne nacionalne štednje u zemlji
- smanjenje dugoročne stope potencijalnog rasta
- smanjenje potrošnje i smanjenje prihoda u preduzećima

18. Objasni mogućnost smanjenja poreskog klina u Republici Srpskoj!

S jedne strane bilo bi poželjno rasteretiti rad zakonskih obaveza a sa druge neophodno je
obezbediti dodatna sredstva kako bi se nastavilo finansiranje a prvenstveno pokrili postojeći
rashodi fondova, prije svega penzionog ali i zdravstvenog osiguranja. Mora se izbeći scenario po
kojem bi bilo neophodno ili doprinose množiti sa dva ili penzije deliti sa dva što je
neprihvatljivo. Prvenstveno je potrebno preduzeti mere koje će bar zadržati visinu posreskog
klina i neće uticati na povećanje troškova privrede odnosno smanjenja neto dohotka zaposlenog
izazvano od koncepta dohotka. Ipak dovođenje u sklad potrošnje sa mogućnostima urbanih
sredstava nije moguće bez značajnih reformi u sektoru socijalnog osiguranja i smanjena pritiska
na fondove odnosno značaja preuzimanja odgovornosti.

20. Definiši carisnku politiku i šta ona podrazumijeva!

Pojam carinske politike podrazumijeva skup mjera carinskog sistema koje podrazumijevaju
preduzimanje određenih aktivnosti ovlašćenih organa suverene zemlje, u okviru privrednog
sistema, kojima se obezbjeđuje zaštita domaće proizvodnje od uticaja svjetskog tržišta.

21. Kakva može biti pasivna zaštitna politika?

Može biti: nominalna, stvarna ili realna i efektivna.
Nominalna carinska zaštita je carinsko opterećenje od uvoza robe izraženo visinom carinskih
stopa iz carinske tarife. Prosječno nominalno carinsko opterećenje predstavlja aritmetičku
sredinu stopa carine pod tarifnim brojevima navedenim u odjeljcima carinske tarife. Carinska
tarifa predstavlja stvarno carinsko opterećenje uvoza. Efektivna carinska politika predstavlja
efekat izražen u povećanom dohotku zaštićenih privrednih grana i djelatnosti kroz ostvarenje
povoljnijih uslova privređivanja.

4
22. Šta su međunarodni pravni izvori carinskog sistema?
To su bilateralni sporazumi i multilateralni sporazumi (konvencije). Bilateralnim sporazumima
regulišu se pitanja iz oblasti carine i carinske zaštite u međusobnoj razmjeni dviju zemalja.To su
međunarodni akti kojima se regulišu odnosi između zemalja potpisnica u oblasti
spoljnotrgovinske razmjene. Njima se još mogu regulisati i:
- robni prometi između susjednih zemalja
- podgranični ili malogranični promet
- promet kroz dvovlasnični odnos i pitanje saobraćaja između podrganičnih područja.

23. Navedite osnovne karakteristike carina!

- carina je dažbina
- carina je trošak uvoznika
- carina je državni prihod
- carina može biti instrument zaštite domaće proizvodnje (ako se formira na posebnom nivou,
kao i dužini vremena njene primjene koja obezbjeđuje racionalno ponašanje proizvođača u
osnivanju nove proizvodnje i postizanja uslova privređivanja koji ga osposobljavaju)

24. Navedi podjelu carina prema pravcu kretanja robe!

- prema pravcu kretanja
- prema načinu obračuna i naplate
- prema načinu utvđivanja carinskih stopa
- prema ekonomsko-političkom dejstvu
Prema pravcu kretanja carine se dijele na: uvozne, izvozne i provozne.

25. Objasni ekonomske efekte direktih poreza u Republici Srpskoj!

 Finansijski efekti na dohodak
 Finansijski efekti na dobit
 Finansijski efekti na imovinu

26. Navedi i objasni smjernice poreske politike koje se kreću u nekoliko pravaca u pogledu
strukture poreza!
 Postizanje veće neutralnosti poreza na način da pojedini privredni sektori ili druge vrste
poreskih obveznika nemaju povoljniji tretman
 Postizanje veće pravičnosti u smislu ublažavanja regresivnog djelovanja poreza na dodatu
vrijednost pomoću selektivnih poreza u sistemu indirektnog oporezivanja
 Obezbjeđenje stabilnih poreskih prihoda
 Obezbjeđenje stabilnosti cijena pri primjeni poreza na dodatu vrijednost na način kojim
se ne podržava inflacija
 Postizanje administrativne jednostavnosti što povlači za sobom i minimiziranje troškova,
kako administrativnih, tako i troškova poreskih obveznika

5
27. Objasni odbitak ulaznog poreza kod plaćenih avansa!
Za plaćene avanse ulazni PDV se može odbiti u poreskom periodu u kojem je avans plaćen, ako
je za njega od strane primaoca ispostavljena faktura, a od strane platioca primljena faktura prema
članu 55 zakona, nezavisno od toga da li je dobro isporučeno ili nije ili da li je usluga izvršena ili
nije. Ako po plaćenom avansu ne dođe do isporuke dobra ili usluge gubi se pravo na odbitak
ulaznog poreza,a obračunati PDV treba ispraviti.
U tom slučaju on mora pismeno obavijestiti primaoca avansa da je obavio ispravak ulaznog
poreza, a primalac avansa tada smanjuje svoju poresku obavezu. Ova odredba važi nezavisno od
toga da li je izvršen povrat avansa.

28. Ako bi se obezbjedilo da PDV i porez na promet u maloprodaji imaju istu stopu i da ne
postoje izuzimanja od oporezivanja, oni bi u ekonomskom pogledu bili ekvivalentni.
Dokaži to na primjeru! (Tabela)

29. Objasni povrat PDV-a stranim državljanima!

Sardži u sebi specifične i posebne radnje u odnosu na obveznike PDV-a. Strani državljani koji
iznose dobra kupljena u BIH, a na koja je plaćen PDV, imaju pravo tražiti povrat PDV-a, koji na
tražnji kupaca popunjava obveznik PDV-a, odnosno prodavac. Zahtjev za povrat PDV-a
popunjava se na obrascu PDV-SL.-2 koji je propisan pravilnikom i čini njegov sastavni dio. Ovaj
obrazac se popunjava u 3 primjerka, original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a jednu
zadržava za sebe. Prodavac naplaćuje od kupca ukupnu vrijednost dobara, uključujući i PDV.
Pravo na povrat PDV-a stranim državljanima ostvaruje se prilikom napuštanja carinskog
područja BIH kod nadležne službe – uprave – carinarnice na kojoj se vrši kontrola iznošenja
dobara od strane putnika. Da bi se ostvarilo pravo na povrat PDV-a moraju biti ispunjeni sljedeći
uslovi:
 Da je vrijednost kupljenih dobara po pojedinačnom računu veća od 100 KM,
 Da strano lice posjeduje obrazac PDV-SL.-2 izdat od obveznika PDV-a – prodavca,
 Da je strano lice iznijelo dobra kupljena u BIH van carinskog područja lično, poštom ili
na drugi način,
 Da su kupljena dobra stavljena na uvid carinarnici koja, nakon provedenog postupka,
vrši provjeru da li navedeni podaci sa putne isprave odgovaraju podacima napisanim u
obrascu zahtjeva, da li dobra koja se iznose odgovaraju popisu dobara iskazanim u
obrascu PDV-SL.-2 i da li je ovaj obrazac potpisan od strane kupca, te nakon toga
ovjerava datum prelaska dobara preko carinske linije. Pravo na povrat PDV-a može se
ostvariti u roku od 6 mjeseci od dana izdavanja obrasca PDV-SL.-2.

30. Navedite dobra koja iznose strani državljani bez prava na povrat PDV-a!
To su:
 Mineralna ulja
 Alkohol i alkoholna pića
 Prerađevine od duvana
Pod mineralim uljima smatraju se naftni derivati (petrolej, dizel gorivo, ulje za loženje, ekstra i
specijalno ulje, motorni benzin – bezolovni itd). Alkoholom i alkoholnim pićima smatraju se
alkoholna pića bez obzira na veličinu pakovanja i etil alkohola.

6
31. Objasnite teorijske klasifikacije tipova PDV-a!
U finansijskoj literaturi postoje dvije klasifikacije PDV-a:
 Način utvrđivanja dodate vrijednosti
 Tretman stalnih sredstava
Dodata vrijednost se može utvrditi primjenom:
 Direktne metode
 Indirektne metode

Direktna metoda usmjerena je na neposredno određivanje poreske osnovice. Ona se javlja u dvije
varijante:
 Kao metoda sabiranja
 Kao metoda oduzimanja
Kod metoda sabiranja treba sabrati sva plaćanja koja poreski obveznik vrši vlasnicima
proizvodnih faktora koje upošljava (to su plate, dobit, kamate, rente, autorske naknade itd).
Metod oduzimanja polazi od toga da se dodata vrijednost može utvrditi na osnovu razlike između
ukupne isporuke dobara i pruženih usluga poreskog obveznika i ukupne vrijednosti njegovih
nabavki u datom periodu. Npr. Ako je vrijednost outputa u jednom mjesecu 150 000 RSD,
vrijednost inputa 100 000 RSD, a dodata vrijednost je 50 000 RSD.

32. Objasi klasifikaciju PDV-a sa stanovišta tretmana stalnih sredstava!

U zavisnosti od toga kako se nabavljaju stalna sredstva razlikuju se:
 Potrošni tip PDV-a
 Dohodni tip PDV-a
 Bruto tip PDV-a

Potrošni tip PDV-a je aspsolutno dominantan oblik poreza u savremenim fiskalnim sistemima. U
okviru ovog koncepta, sve nabavke koje se koriste u proizvodnji (tj koje ne služe za potrošnju)
uključujući nabavke opreme odbijaju se prilikom utvrđivanja dodate vrijednosti poreskog
obveznika. Poreska osnovica se odnosi samo na ukupnu potrošnju za privatne svrhe, a iz nje se
odbijaju predmeti rada i sredstva za rad. Uz pretpostavku da nijedno potrošno dobro nije izuzeto
(u praksi su česti primjeri izuzimanja iz socijalno-političkih razloga – osnovnih prehrambenih
proizvoda i usluga i sl. ) ukupna osnovica PDV-a bila bi jednaka ukupnoj ličnoj potrošnji u
državi. Prednosti ovog tipa sastoje se u tome da što on sprečava da dođe do kumulativnog dejstva
koje bi se pojavilo da se investicija u stalno sredstvo ne može odbiti.

33.Objasni dohodni tip PDV-a!

Dohodni tip PDV-a se razlikuje od potrošnog tipa po tome što ne dopušta da se u momentu
nabavke odbije cio iznos investicija u stalna sredstva. On dozvoljava jedino odbitak godišnjeg
iznosa amortizacije koja se obračunava na nabavljeno sredstvo. Primjer: Pretpostavimo da
prevozničko preduzeće iz primjera ne može da odbije cio porez plaćen pri nabavci autobusa,
nego samo iznos koji odgovara godišnjoj amortizaciji tog sredstva. Ako je stopa proporcionalne
amortizacije autobusa 15,5 %, onda je godišnja amortizacija 46 500 KM, a alikvotni odbitak
PDV-a plaćen pri nabavci tog sredstva 9 300 KM (20% od 46 500). Poreski obveznik je dužan da
fiskusu plati 55 700 KM po osnovu PDV-a (65 000 – 9 300= 55 700), što znači da je veliki dio
poreza koji tereti inpute ostao u osnovici za obračun poreza u narednoj fazi.

7
34. Objasni bruto tip PDV-a!
Ovaj tip PDV-a posmatramo sa stanovišta postojanja kumulativnih efekata i još je nepovoljniji
od dohodnog tipa. Kod ovog tipa PDV-a uopšte se ne dozvoljava odbitak PDV-a plaćenog pri
nabavci sredstava, tako da su investicije u kapitalna dobra dva puta oporezovane, prvi put, kad su
stalna sredstva nabavljena i drugi put, kada se dobra prodaju potrošacima. Zbog svega toga ovaj
tip PDV-a diskriminiše kapitalno-intenzivne metode proizvodnje i destimuliše investicije. U
praksi se zbog toga ovaj tip PDV-a i ne primjenjuje i ne može se govoriti o njemu kao
instrumentu fiskalne politike. Možemo zaključiti da jedino potrošni tip odgovara pravnoj prirodi
poreza na promet tj. poreza koji pogađa krajnju potrošnju. Istina, u pojedinim poreskim
sistemima sreću se ponekad i rješenja koja su pokazivala prisustvo dohodnog tipa PDV-a, npr.
ranije se u Turskoj PDV plaćen pri nabavci kapitalnih dobara mogao istaći kao poreski kredit,
na račun dugovanog poreza u iznosu od 1/3, a u periodu od 3 godine. Drugim riječima, u godini
nabavke osnovnog sredstva bilo je moguće odbiti 33,33% PDV-a plaćenog kroz nabavnu cijenu
tog sredstva, a ne pun iznos poreza. Preostale 2/3 odvijene su u drugoj i trećoj godini po 1/3.

35. Objasni opšti pristup ekonomskim efektima oporezivanja!

Osnovni problem je što se uglavnom odvojeno izučavaju porezi i to:
 Institucionalno
 Instrumentalno
To znači da su slabo povezani sa realnim privrednim agregatima i fenomenima. Očigledno je da
je takvo izučavanje poreza dovelo do opterećenja javnih finansija u smislu pronalaženja
stimulativnih mjera dotične zemlje. U vezi sa tim potrebno je napomenuti stalni rast državnog
internacionalizma pri čemu je primjećeno da iz godine u godinu dolazi do povećanja fiskalnog
opterećenja. U privredno razvijenim zemljama u porez se zahvata i raspodjeljuje preko 50%
nacionalnog dohotka. Porezi time prestaju da se javljaju samo kao finansijski instrumenti za
mobilizaciju sredstava nego oni imaju relevantnu ulogu u vođenju ekonomske finansijske i
socijalne politike države. Oporezivanje je postalo sredstvo za manje ili veće intervencije
usmjerene na konjukturu i razvoj države.

36. Objasni djelovanje poreza na dohodak i ekonomski razvoj!

Vrednovanje sistema oporezivanja dohotka građana može se vršiti na osnovu sljedećih
kriterijuma:
 horizontalna (i vertikalna) pravičnost,
 ekonomska efikasnost,
 troškovi primjene,
 međunarodna konkurentnost,
 uticaj na tražnju za radnom snagom,
 bilansna izdašnost

Djelovanje poreza na nacionalni dohodak i rast biće različito, što u osnovi zavisi od sljedećih
faktora:
1. Da li se prikupljena sredstva troše ili zadržavaju neutrošena u budžetu
2. Da li je potrošnja nastala znatno kasnije u odnosu na prikupljena sredstva
3. U kom pravcu se usmjeravaju ova sredstva kroz budžet
4. Da li se radi o direktnim ili indirektnim porezima

8
Kada govorimo o djelovanju poreza na ekonomski razvoj odnosno na strukturu privrede, njegovi
uticaji su višestruki i to:

1. Razmještaj kapaciteta
2. Brži ili sporiji rast određenih grana
3. Izmjena strukture proizvodnje
4. Izmjena strukture zaposlenosti
5. Preusmjeravanje tražnje s uvoznih na domaće proizvode
6. Djelovanje na cijene proizvoda

37. Objasni stabilizaciono djelovanje poreza!

Promjenama poreza (povećanje ili smanjenje poreza, uvođenje novih, oslobađanja poreza)
značajno se djeluje na formiranje i ponašanje novčane kupovne snage ili raspoloživog novčanog
dohotka. Pod pretpostavkom da postoji finansijska neravnoteža u privredi, porezima se može
djelovati, na različite načine, na njeno otklanjanje.
Porezima se na taj način može djelovati:
 U pravcu regulisanja tražnje, stvorene pretjeranom raspodjelom nacionalnog dohotka, i
 U pravcu regulisanja tražnje, stvorene pretjeranom emisijom novca.

Prema tome, porezima se mogu značajno neutralizovati inflacioni procesi, odnosno podržavati
proces stabilizacije. Struktura poreskog sistema treba biti postavljena tako da osigurava:
 fiskalno djelovanje u pravcu osiguravanja dovoljnih sredstava za pokriće rashoda i
 odgovarajuće stabilizacione efekte poreza.

Promjene poreza uvodile bi se samo u određenoj situaciji, na primjer, kada se u fazi prosperiteta,
treba dodatnim oporezivanjem povući sa tržišta višak novčane tražnje. Time bi se omogućilo
uspostavljanje ekonomske ravnoteže, dodatnim oporezivanjem. Nasuprot tome u fazi krize ili
recesije, kroz poreska oslobađanja i smanjenje poreza treba osloboditi dodatnu kupovnu snagu
privrednimi drugim subjektima, što će dovesti do porasta potrošnje i zaposlenosti. Ovako vođena
politika poreza naziva se ekspanziona, a sprovodi se, uglavnom, u fazi recesije i nedovoljne
zaposlenosti rada.

39. Objasni djelovanje poreza na potrošnju i štednju!

Porezi koji izazivaju promjene potrošnje i indirektno stimulišu štednju:
 Porezi na potrošnju
 Trošarine
 Carine
 Porezi na dohodak sa regresivnim poreskim stopama

40. Objasni djelovanje poreza na trgovinski platni bilans!

Moze se sprovoditi iz tri razloga:
1. Stimulisanje izvoza i ogranicavanje uvoza u cilju oporavljanja stanja trgovinskog bilansa
( otklanjanje deficita);
2. Podsticanje priliva inostranog kapitala u cilju lakseg finan. def. Ili osiguranje inostranih
sredstava za finansiranje privrednog razvoja;
3. Otezavanje odliva kapitala iz zemlje u inostranstvo.

9
41. Objasni poreze i ekonomiku ponude!
1) Novac je jedan od oblika aktive, a kamata je cijena kapitala
2) Ponuda novca je egzogena promjenljiva i nezavisna od tražnje novca
3) Tražnja realne količine novca je stabilna funkcija
4) Realni faktori obezbjeđuju stopu rasta realnog nacionalnog dohotka
5) Privredni sektor je inherentno stabilan
6) Cijene su perfektno fleksibilne, a agregatni nivo cijena mijenja se u kratkom roku
7) Alokacioni faktori su značajni, kao i zbivanja u pojedinačnim sektorima
8) Promjene u količini novca u opticaju neposredno utiču na rashode i prihode
9) Nivo proizvodnje i zaposlenosti su mikroekonomski određeni
10) Redukcija kamatnih stopa je u funkciji rasta investicija
11) Prioritet se daje ponudi u odnosu na traznju
12) Program smanjenja poreza i javnih rashoda je u funkciji rasta proizvodnje
13) Inflacija ima prioritet u odnosu na nezaposlenost, samo u kratkom roku
14) Neiflatoran ekonomski rast je dugoročni cilj
15) Fiksiranje stope razmjene i establiranje zlatne podloge je novi cilj kome treba težiti

44. Objasni poresku politiku, spoljnu trgovinu i ekonomski rast!

Poreska politika i politika spoljne trgovine, a tim i politika ekonomskog rasta su povezani preko:
 Uvoznih carina (koje povećavaju ukupan prihod države, fiskalne prihode i štite domaću
privredu od inostrane konkurencije)
 Poreza na izvoz (koji pogađaju poljoprivredne proizvođače i deficitarne proizvode)
 Posebnih fiskalnih subjencija (koje podstiču izvoz)

49. Objasnite poresko pravo poreskih obveznika u savremenim demokratskim društvima!

Tu spadaju:
 Pravo poreskog obveznika za informisanje
 Pravo na pravedan i jednaki tretman
 Pravo na žalbu
 Pravo na sigurnost
 Pravo na tačan obračun poreza
 Pravo na privatnost
 Pravo na tajnost i povjerljivost

50. Objasni razvrstavanje poreskih obveznika u 4 grupe u zavisnosti od ispunjavanja

poreskih obaveza!
To su:
 Poreski obveznici koji plaćaju sve svoje poreske obaveze u strogo propisanom roku
 Poreski obveznici koji su spremni da redovno plaćaju svoje poreske obaveze ali to
propuštaju da urade na vrijeme zbog slabe i pogrešne informisanosti
 Poreski obveznici koji u svakom trenutku izbjegavaju plaćanje poreske obaveze ili da
utaje porez
 Poreski obveznici koji neće da plaćaju poreze iako su finansijski izdašni

10