Harmonizacija indirektnih poreza u EU

Harmonizacija
 Harmonizacija znači – usklađivanje poreskih
sistema
 Alternativa fiskalnom federalizmu
 Harmonizacija ne znači:
 potpuno brisanje razlika u poreskim sistemima
 ostvariti iste poreza i mjera
 iste politike tako da se unificiraju, već se traži da
se porezi i mjere usklade tako da sistem
oporezivanja ne bude kočnica već da doprinese
ostvarenju ciljeva integracije i omoguću slobodnije
kretanje ljudi, kapitala, roba i usluga
EU teži harmonizaciji
 osnivanja zajedničkog tržišta i uklanjanja fiskalnih
prepreka koje remete konkurenciju na zajedničkom
tržištu
 postupno međnarodno približavanje ekonomskih
politika zemalja članica
 omogućiti finansiranje EU vlastitim sredstvima
 uvođnje zajedničkih politika
 osigurati ekonomsku neutralnost fiskalnih sistava
zemalja članica u pogledu geografske alokacije
resursa i poštovanja načela nediskriminacije porskih
subjekata
 učiniti harmonizaciju fiskalnih sistema članica EU
instrumentom ubrzanja procesa integrisanja
EU
 poreska politika članica Europske unije je u
nadležnosti pojedinih članica
 Uloga Europske unije je osigurati
kompatibilnost poreskih sistema zemalja
članica da bi se ostvarili ciljevi Europske unije
definisani ugovorom o osnivanju EU-a
 Pravne norme iz Rimskih ugovora odnose se
na poreze i do danas se nisu mijenjale
 Prema njima svaka članica ima pravo zadržati
vlastiti poreski sistem
EU direktive/smjernice
 Osnovni instrument harmonizacijeporeza
 Poreski sistemi EU se razlikuju bitno, no sve bi te
razlike bez postupka harmonizacije utjecale znatno
na stvaranje štetne poreske konkurencije i
neostvarivanje ciljeva EU-a
 TIHA harmoizacija je harmonizacija tj. Usklađivanje
poreskog sistema kandidata za članstvo u EU
 Načelo supsidijarnosti – prema njemu središnja
razina vlasti EU treba donositi odluke, samo ako
ciljeve koje njima želi postići može bolje i učinkovitije
ostvariti od samih zemalja članica
 U suprotnom, odluke treba prepustiti nižim nivoima
vlasti
HARMONIZACIJA
INDIREKTNIH POREZA
 Bijela knjiga o jedinstvenom tržištu je 1985. godine
određvanjem datuma (1.1.1993.godine) za konačno
ukidanje granica i graničnih kontrola među državama
članicama
 Prema članku 93. Rimskog ugovora utvrđeno je da će
članice Zajednice
 Harmonizovati (usklađvati) propise kojima je
regulisana materija o porezu na promet, potrošnju i
druge oblike posrednih poreza u mjeri u kojoj je
takvo usklađvanje potrebno za uspostavljanje i
djelovanje unutarašnjeg tržišta obveza
 Formirana Komisija Zajednice na čelu koje je bio
Neumarkov komitet za financijska i fiskalna pitanja
Šesta Direktiva/Smjernica
 Osnovne odrednice VI smjernice jesu:

 predmet oporezivanja – su isporuke dobara ili obavljanje

usluga, te uvoz dobara
 oporezivanje uvoza i načelo odredišta – uvoz dobara
 poreski obveznik – je svaka pravna i fizička osoba koja
samostalno obavlja i trajno djelatnost s namjerom ostvarivanja
prihoda
 mjesto oporezivanja – načelo odredišta:dobro se oporezuje
prema mjestu gdje se konačno troši. Mjesto oporezivanja usluga
je sjedište davatelja usluge (načelo porijekla)
 poreska osnovica – je sve ono što čini naknadu koju je
isporučitelj primio za isporučena dobra i usluge
Šesta Direktiva/Smjernica
 poreska oslobođenja - izvoz + neka hrana radi regresivnog
djelovanja; usluge od važnosti za širu zajednicu što stavlja javni
interes u prvi plan; finansijske usluge
 poreske stope
 pretporez i odbitak poreza – pretporez je sama srž PDV-a;
Iznos kojeg je platio poreski obveznik svojem dobavljaču za
isporučena dobra i usluge i kojeg ima pravo odbiti od
obračunatog PDV-a na svoje outpute Odbitak poreza dopušten
je samo kada su ispunjene osobne i stvarne pretpostavke za
njegov odbitak
 posebni postupci oporezivanja za: male preduzetnike,
poljoprivrednike, turističke organizacije, prodaju korištenih
stvari, umjetničkih djela...
PDV uopšteno
 PDV se danas primjenjuje u više od 100 zemalja u svijetu
 Obračunava se i plaća u svakoj fazi proizvodnoprometnog
 ciklusa, a putem prava na odbitak pretporeza,
oporezivanje se svodi na oporezivanje dodane vrijednosti
ostvarene u svakoj fazi proizvodnje ili prometa
 Kada se razmatraju stope PDV-a razmatra se visina stope
ili stopa odnosno njihov broj
 Visinom porezne stope određna je visina prihoda od PDV-
a
 Regresivnost PDV-a ogleda se u činjenici da razmjerno
veći porez u odnosu na svoj dohodak plaćaju siromašniji
građani
1 stopa ili više stopa?
 Jednostopni PDV je najjeftiniji i najjednostavniji kako
za poreske obveznike tako i za poresku
administraciju, jer za posljedicu ima primjenu
jednostavnijih računa odnosno računa s manje stavki,
porezne evidencije izlaznih i ulaznih računa su
jednostavnije, kao i poreska prijava
 Veći broj poreskih stopa, odnosno uz standardnu
stopu uvođnje jedne ili eventualno dvije snižene
stope kojom se oporezuju dobra i usluge koja
prestavljaju životne potrebe utječe na smanjenje
regresivnosti PDV-a, iako PDV se ne smatra dobrim
instrumentom redistribucijske politike i od njega ne
treba očekivati rješenje problema socijalno osjetljivih
kategorija stanovništva
Vrste stopa u EU (u 26 g.)
 a) standardna stopa (standard rate)
 b) snižena stopa (reduced rate)
 c) super snižena stopa (super reduced
 rate ili lower reduced rate)
 e) tzv. parking stopa
 f) nulta stopa
 g) tzv. geografske stope
Standardnu stopu
 u skladu s VI smjernicom svaka zemlja članica
utvrđuje kao postotak oporezivog iznosa odnosno
proporcionalnu stopu poreza koja se primjenjuje na
dobra i usluge
 Proces harmonizacije stopa počeo je 1.1.1993.
godine kad je na snagu stupila Smjernica br.
92/77/EEC od 19.10.1992. kojom je definisana
politika stopa PDV-a
 Od 1.1.1993. do 31.12.1996. godine propisana je
standardna stopa u visini preko 15%, te jedna ili
dvije snižene stope, a od 1.1.2001. do 31.12.2005.
godine standardna stopa ne može biti niža od 15%
Snižena stopa
 ne smiju biti niže od 5% i mogu se primjenjivati na proizvode i
usluge koje su navedene u Aneksu H Šeste smjernice i to:
 hrana za ljudski i životinjsku uporabu, žive životinje,
 sjeme, proizvodi za pripremu hrane...
 voda
 farmaceutski proizvodi koji služe za zdravstvenu njegu
 medicinsku opremu
 prevoz putnika i njihove prtljage
 isporuka knjiga, posuđivanje knjiga od strane biblioteka, dječje
slikovnice, karte i mape i sl.
 ulaznice za pozorišta, priredbe, muzeje, cirkuse,
 sajmove, kina, ZOO, izložbe i sl.
 usluge autorskih prava pisaca, kompozitora i izvođača
Ostale stope
 Super snižena stopa je manja od 5%, ali veća od 0%
 U zemljama koje imaju u primjeni sniženu stopu ona se
kreće u rasponu od 2,1-4%
 Parking stopa je niža od standardne stope, a viša od
snižene stope PDV-a
 Nulta stopa znači da se na isporuku zaračunava porez
po stopi od 0%, a u isto vrijeme se ima pravo na
odbitak pretporeza
 To znači da je krajnji potrošač u cijelosti rasterećen
PDV-a, a time i i državni proračun nije dobio ni jednu
novčanu jedinicu na ime poreza na promet. U pravilu se
nulta stopa primjenjuje na izvozne isporuke
primjenjujući načelo odredišta.
Geografske stope
 zapravo svojevrsne snižene stope koje pojedine
zemlje članice mogu primjeniti na posebnim teško
dostupnim područjima i otocima
 Tako npr. u Austriji je za područje Jungholza i
Mittelberga dopuštena niža stopa od standardne niže
stope od 16%
 U cilju pojednostavljenja primjene poreskih stopa
prijedlog Komisije je da se ukine parking stopa, a da
se nulta i super snižena stopa ograniče samo na ona
dobra i usluge navedene u aneksu H