Indirektni porezi u

Bosni i Hercegovini
Doc. Dr. Edina Suduka
Pojam indirektnih poreza
Posredni (indirektni) porezi, tj. porezi na
potronju predstavljaju vrstu poreza ije je
plaanje vezano za koritenje (finalnih)
dobara i usluga u zemlji potronje.
Porezi na potronju su indirektni porezi, jer
indirektno pogaaju u snagu obveznika
koja se manifestira u upotrebi i troenju
dohotka, odnosno imovine
Zemlje u razvoju uglavnom se oslanjaju na
indirektne poreze radi lakeg i breg
prikupljanja prihoda, nerazvijenog privatnog
sektora, distorzija izazvanih privatizacijama i
slino
 Pojam indirektnih poreza
Porezna sposobnost (odnos porezna vlast-obveznik)
Objektivni elementi (posjedovanje, sticanje, prenos, troenje)
Subjektivni elementi (moral, osobna ocjena, egzistencijalni minimum)
Indirektni porezi - potronja izvor i predmet (objekt) oporezivanja
- troenje postojeih ili pozajmljenih sr. (koja bi u budunosti bila
raspoloiva obvezniku) nije adekvatno mjerilo por. sposobnosti kao
ekonomske snage obveznika - ne uzima u obzir osobne prilike, okolnosti i
svojstva potroaa kao poreznih obveznika/destinatara (npr. dob, brani
status, broj izdravanih lanova porodice/domainstva, zdravstveno
stanje, broj i dob izdravane djece i nj. kolovanje i sl.)
- visina potronje nije pouzdano mjerilo kupovne snage jer se odr.
egzistencijalne potrebe podmiruju neovisno o dohotcima; kupov. snaga
ne mora imati osnov u zaraenom/raspoloivom dohotku (pozajmice,
doznake iz inostranstva, i sl.)
Pojam indirektnih poreza
Karakteristike: izdani, elastini stabilan izvor i efikasni
direktno utjeu na cijene, plaanje pod anestezijom,
poveavaju sklonost ka tednji (potroeni ne utedjeni
dio dohotka); plaa se pri svakom prenosu dobara ili
troenju
Prednosti oporezivanja potronje:
Optereen svaki pojedinac koji troi
Uteeni dio dohotka oporezuju se pri potronji
Dohodak ostvaren u zoni sive ekonomije i crnom
tritu oporezuje se pri potronji
Porezna evazija manje zastupljena u potronji
Transparentnije, prevaljivanje tereta porezne
obaveze
Vrste indirektnih poreza
Opi porez na promet - primjenjuje se na skoro sva
dobra i usluge koji se nalaze u prometu - PDV
Specifini, selektivni porezi akcize optereuju
pojedinana dobra
Carine vrsta poreza koje drava ubire pri prelazu robe
preko dravne granice - imaju sva pravna, ekonomska
i tehnika obiljeja koja su bitna za pojam poreza -
obavezna novana davanja uvoznika i terete krajnju
potronju
Vrste indirektnih poreza
Prema lanu 1. i 4. Zakona o sistemu indirektnog
oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH,
broj 44/03), te lana 1. Zakona o uplatama na jedinstveni
raun i raspodjeli prihoda (Sl. glasnik BiH, br. 55/04, 34/07 i
49/09) pod indirektnim porezima podrazumijevaju se:
uvozne i izvozne dabine,
akcize,
porez na dodatnu vrijednost i
Vrste indirektnih poreza
svi drugi porezi zaraunati na robu i usluge i
putarine
ostali prihodi i takse prihodi od skladitenja, learine,
novanih kazni, prihodi od prodaje robe predate Upravi ili
robe oduzete u upravnom ili prekrajnom postupku,
prihodi od carinske pratnje, prihodi ostvareni prodajom
EUR 1 obrazaca, prihodi od iznajmljivanja, prihodi
terminala, vanredni prihodi i ostali prihodi koje Uprava
ostvaruje u okviru svoje djelatnosti
 2003. g. reforma sistema indirektnih poreza - cilj stvaranje jedinstvenog ekonomskog
prostora (jednakog poreznog tretmana proizvodnje, razmjene i potronje unutar drave)
i uspostava fiskalnog suvereniteta Bosne i Hercegovine (putem kojega drava ostvaruje
izvorne porezne prihode), okonana nakon tri godine 01.01.2006. g. primjenom PDV

Visoki predstavnik za BiH (Paddy Ashdown): Odluka o uspostavi Komisije za indirektnu

poresku politiku, br. 103/03, od 12.02.2003. godine, OHR, Sarajevo; Principi za reformu
carinskog sistema i uvoenje PDV-a sadrani u Odluci OHR-a odnose se na slijedee:
- da se uklone sve postojee barijere za ekonomski razvoj BiH, te da se da poticaj
domaim i inostranim ulaganjima,
- da se unaprijedi ekonomska stabilnost,
- da se uspostavi efikasniji i funkcionalniji sistem prikupljanja indirektnih prihoda,
- da se osigura dosljedna primjena carinskih zakona na cijeloj teritoriji BiH,
- da se Bosna i Hercegovina usmjeri u pravcu integriranja u EU i stjecanje lanstva u WTO
uspostavom jedinstvene carinske uprave i sistema PDV-a na nivou drave
- da se osigura da svi prikupljeni carinski prihodi i prihodi od PDV-a budu doznaeni
odgovarajuem nivou vlasti,
- da se na efikasan nain rijee sluajevi prevara i korupcije
-Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje Zakonom o
spajanju carinskih uprava i osnivanju Uprave za indirektno
oporezivanje, Slubeni glasnik BiH, br. 18/03

-Spajanjem carinskih uprava entiteta Uprava za indirektno

oporezivanje formalno-pravno uspostavljena je stupanjem na
snagu Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja 23.12.2003.
godine sa sjeditem u Banjoj Luci i postaje administrativni aparat u
funkciji naplate i kontrole indirektnih poreza na dravnoj razini

-Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, Slubeni glasnik BiH, br.

44/03, 52/04, 34/07, 49/09 i 32/13 - nadlenost za indirektne poreze
prenesena na dravni nivo
 Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja BiH, Uprava za
indirektno oporezivanje nadlena je za:
za sprovoenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju i
politike indirektnog oporezivanja koju utvrdi Vijea ministara BiH na
prijedlog Odbora
naplatu i prikupljanje prihoda od indirekntih poreza
raspodjelu indirektnih poreza na teritoriji BiH
Upravu za indirektno oporezivanje predstavlja direktor koji je odgovoran
za upravljanje UIO, odgovara Vijeu ministara BiH putem Odbora
 Upravni odbor ima 6 lanova (ministri finansija i strunjaci) - odgovara
VM
nadlean za utvrivanje politike indirektnog oporezivanja, definiranje
stratekih ciljeva i ocjenu uspjenosti uprave, informiranje VM, vlada o
politici i provoenju indirektnog oporezivanja i implikacijama na javne
prihode, odobrava prijedlog budeta Uprave, godinji plan rada
Uprave i Pravlinik, donosi odluke o spornim pitanjima/sluajevima
raspodjele prihoda
ODBOR MOE POKRENUTI IZRADU NACRTA ZAKONA I IZMJENU
ZAKONSKIH PROPISA IZ OBLASTI INDIREKTNOG OPOREZIVANJA ZA
PODNOENJE VIJEU MINISTARA;
ODBORIMA ZA BUDET I FINANSIJE ZAKONODAVNIH TIJELA ENTITETA I
DISTRIKTA I UKOLIKO SE OCIJENI POTREBNIM PREDSTAVNIKOM DOMU
PARLAMENTA F BIH, NARODNOJ SKUPTINI RS I SKUPTINI DISTRIKTA DAJE
SE PRILIKA DA U ROKU OD 15 DANA ODBORU DOSTAVE KOMENTARE I
SUGESTIJE NA NACRTE ZAKONA I IZMJENA ZAKONA, NAKON EGA SE
TAKVI PROPISI PODNOSE VIJEU MINISTARA
2004. g spajanje bivih carinskih uprava entiteta i Distrikta Uprava za
indirektno oporezivanje de facto zapoela sa radom 29.10.2004. g.
oformljeni centri (etiri regionalna centra Sarajevo, Banja Luka,
Mostar i Tuzla - formirana od 19 carinarnica: i 30 carinskih ispostava-
od nekadanjih 57, 27 prestalo sa radom) to znai prestale su
djelovati carinske uprave entiteta i Distrikta Brko

Od 01.01.2005. god. Uprava za indirektno oporezivanje poela

djelovati kao samostalna upravna organizacija-Zakon o Upravi za
indirektno oporezivanje, Slubeni glasnik BiH, br. 89/05 s
Jedinstvenim raunom za prikupljanje indir. poreza .

Uporedo sa Zakonom o UIO donesen Zakon o postupku indirektnog

oporezivanja, Slubeni glasnik BiH, br. 89/05
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, Sl. glasnik BiH, br. 9/05, 35/05 i
100/08 donesen 2005. g., a stupio je na snagu 01.01.2006. g

Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, Sl. glasnik BiH, br. 89/05 i

100/13

Pravilnik o primjeni poreza na dodatnu vrijednost, Sl. glasnik BiH, br.

93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07, 35/08 i 65/10

Pravilnik o registraciji i upisu u jedinstveni registar obveznika indirektnih

poreza, Sl. glasnik BiH, br. 51/12
Porezna reforma u BiH
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, Sl. glasnik
BiH, br. 9/05, 35/05 i 100/08 donesen 2005. g., a
stupio je na snagu 01.01.2006. g
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, Sl.
glasnik BiH, br. 89/05 i 100/13
Pravilnik o primjeni poreza na dodatnu
vrijednost, Sl. glasnik BiH, br. 93/05, 21/06, 60/06,
06/07, 100/07, 35/08 i 65/10
Pravilnik o registraciji i upisu u jedinstveni registar
obveznika indirektnih poreza, Sl. glasnik BiH, br.
51/12
Porezna reforma u BiH
Primjena PDV-a donosi izvorne prihode BiH -
finansiraju institucije drave i servisira dug drave
prema inostranstvu
uveden je neto svefazni porez na dodatnu
vrijednost
uspostavljen jednostopni sistem oporezivanja:
PDV se primjenjuje po jednoj standardnoj stopi
od 17%, koja je nia od prosjeka stope PDV-a u
zemljama Evropske unije (19,4%), kao i od
prosjeka u dravama u tranziciji (21,4%) i drava
iz okruenja, bez primjene reducirane stope i
primjenu nulte stope samo na izvoz dobara
Porezna reforma u BiH
Regresivno djelovanje PDV-a ne ublaava se
kroz potpuno oslobaanje od poreza ili
primjenom sniene stope nego vanporeznim
mjerama, primjenom odgovarajuih
socijalnih programa za ublaavanje
siromatva - Prijedlog mjera za ublaavanje
posljedica rasta cijena osnovnih ivenih
namirnica usljed uvoenja PDV-a, (2005),
Sarajevo: Vijee ministara BiH - Jedinica za
ekonomsko planiranje i implementaciju
srednjorone razvjene strategije (EPPU) BiH
Popratna inflacija nastala uvoenjem poreza
na dodatnu vrijednost bila je jednokratna i
kratkotrajna
Porezna reforma u BiH
PDV zasnovan na metodi poreznog kredita (lan
52. Zakona - obveznik pretplaeni porez moe
koristiti kao kredit u periodu od 6 mjeseci,
odnosno moe traiti povrat poreza koji se vri u
roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva,
a izvoznicima u roku od 30 dana). Utemeljenost
na kreditnoj tj. indirektnoj metodi utvrivanja
osnovice omoguava efikasno suzbijanje
porezne evazije prikazivanjem poreza plaenog
u svakoj pojedinoj fazi prometnog lanca
(faktura); Obveznik uplauje na Jedinstveni raun
Centralne banke BiH UIO razliku izmeu iznosa
poreza koji je prilikom isporuke naplatio na svoj
output i poreza koji je platio prilikom nabavke
inputa.
Porezna reforma u BiH
PDV se primjenjuje prema principu
destinacije/odredita (lan 14. i 15. Zakona) pri
plaanju poreza na dobra koja su predmet
spoljnotrgovinske razmjene kako bi se olakao i
stimulirao slobodan promet, omoguio jednak
tretman uvezenih i domaih dobara, te refakcija
PDV-a prilikom izvoza dobara na inostrano trite
Oslobaanja od plaanja poreza (izuzeci) dijele se
u tri grupe: potpuni izuzeci - nulta stopa; djelimini
izuzeci - oslobaanja bez prava na povrat
pretporeza i uvoenje posebnih postupaka
oporezivanja (mali poduzetnici, usluga turisti. ag. i
tur opreratora, poljoprivrednika, promet rabljene
robe,umjetnikih djela, kolekcionarskih i antikviteta,
promet na javnoj aukciji)
Porezna reforma u BiH
U BiH prihvaen funkcionalni koncept poreznih
oslobaanja odredbe Zakona o PDV (lan 24-31)
usaglaene s VI dir. EU Potpuna oslobaanja - samo
na izvoz i usluge direktno povezane s izvozom dobara
(lan 27. i 30. ZPDV)
Djelimina oslobaanja za dobra i usluge koje se
pruaju u okviru djelatnosti ije se koristi rasprostiru na
dr. zajednicu, - djelatnosti u javnom interesu (lan
24.ZPDV), oslobaanja prema VI direktivi propisana i
za dr. djelatn. (lan 28. ZPDV) - postupak oporezivanja
PDV-om teko provodiv - pruanje finansijskih usluga
(lan 25. ZPDV) pri posredovanju u nj. pruanju ne
moe precizno utvrditi iznos dodatne vrijednosti i rizik
da se u osnovici obuhvati i kamata pa bi takvo
oporezivanje imalo destimulirajui uinak na tednju;
Struktura poreznih prihoda u Bosni i
Hercegovini
Dominacija indirektnih poreza
2003. prikupljeno 1,396 milijardi KM od por.na
promet
2006. - prva godina primjene PDV - 2.45 milijardi
KM
2013. g. 83,82% ukupnih poreznih prihoda koji su
iznosili 5,829 milijardi KM
PDV BiH donio 3,102 milijarde KM, tj. 53,21% u .p.
Srbija pdv 51% ukupnih prihoda
EU-28 ind. por. 34,5% ukupnih prihoda, PDV 22,3%;
Hrvatska 50,8% ukupnih, oko 80% poreznih
prihoda
Direktni porezi u BiH 2013. uestvuju sa 16,18%, tj.
943,1 milion KM, porez na dohodak 540,6 miliona
KM, tj. 9,27%
Struktura poreznih prihoda u Bosni i
Hercegovini
U Bosni Hercegovini je u 2013. godini
prikupljeno 5,829 milijardi KM poreznih prihoda
(direktni porezi 943,1 milion KM, a od indirektni
porezi 4,886 milijardi KM), od PDV-a i poreza na
dohodak prikupljeno 3,642 milijarde KM
(62,48%)
U 2014. g. Prikupljeno 6,238 milijardi KM por. prih.
prihodi od PDV-a neto 3,207 milijardi KM (51,6%)
Prihodi od akciza 1,3 milijarde KM (21%)
Prihodi od carina 235 miliona KM (3,7%)
Prihodi od putarina 294 miliona KM (4,7%)
Porez na dodatnu vrijednost
1948.-54.g. u Francuskoj, 1967. u Danskoj
potisnuto je jednofazno, vie i svefazno oporezivanje
prometa koje je proizvodilo kaskadne uinke
Potroni (naspram dohodovnog i bruto tipa)
Predmet oporezivanja isporuka dobara i obavljena
usluga
Osnovica poreza vrijednost isporuke dobara ili
izvrene usluge; pod dobrima se prema stavu 2.,
lana 4. ZPDV smatraju i voda, elektrina i toplotna
energija, plin i slino;
Obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja
privrednu djelatnost, djelatnost obavlja trajno i
samostalno s namjerom ostvarivanja prihoda i ostvari
promet u visini koja prelazi zakonski cenzus te ima
obavezu registriranja
Porez na dodatnu vrijednost
Tri svojstva koja osoba mora imati da bi se
smatrala obveznikom PDV-a: 1. samostalnost u
obavljanju djelatnosti, 2. trajnost u obavljanju
djelatnosti, te 3. namjera ostvarivanja prihoda
Zakon utvruje cenzus za uspostavu statusa
obveznika poreza na dodatnu vrijednost, npr. u
BiH to je iznos od 50.000 KM, ostvarenog
prometa/vrijednosti isporuenih dobara i
izvrenih usluga u godini koja prethodi
registraciji obveznika. Ostale osobe, mali
poduzetnici mogu se dobrovoljno prijaviti za
registraciju da bi dobili status PDV obveznika i
time stekli pravo na povrat iznosa plaenih na
ime poreza po ulaznim fakturama
Porez na dodatnu vrijednost
2013. g. ukupno bilo upisano 53.061 obveznika za
PDV, 711 obveznika za akcizu, 28.417 obveznika za
obavljanje vanjskotrgovinskog prometa i 428
obveznika za meunarodnu pediciju
u 2013. godini naplaeno je 3,102 milijarde KM
prihoda od PDV-a, radi se o neto prihodima, bruto
iznos naplaenih prihoda iznosio je 4,086 milijardi
KM, dok je iznos isplaen na ime povrata PDV-a
bio 983,47 miliona KM, to predstavlja 24,06% bruto
prihoda od PDV-a
Stopa povrata PDV-a od uvoenja do danas
kretala se u rasponu izmeu 17% i 26% bruto
naplaenih prihoda
Porez na dodatnu vrijednost
Stope poreza opa (standardna) i reducirana
(sniena) razlikuje se jednostopni i viestopni sistem
U preko 150 drava 45% drava jednostopni, 25%
dvostopni, 22% trostopni, 5% etverostopni i 2%
petostopni, 1% preko 6 stopa
Oslobaanja od poreza potpuna i djelimina bez
prava na povrat
Naelo mjesta destinacije i naelo mjesta porijekla
Porez na dodatnu vrijednost
Elementi PDV: predmet oporezivanja, poreska osnovica,
obveznik, mjesto oporezivanja, poreske stope i poreska
osloboenja ...
Oporezivom transakcijom na koju se plaa PDV smatra
se:
- isporuka dobara i obavljanje usluga uz naplatu,
- isporuka dobara i obavljanje usluga koje poduzetnik bez
naknade uini svojim uposlenicima i lanovima njihovih
porodica,
- posebne vrste usluga, te usluge savjetodavne naravi,
- vlastita potronja (dobara i usluga) poduzetnika i
- uvoz dobara;
Oporeziva transakcija, odnosno predmet oporezivanja je
svaka isporuka, tj. omoguavanje kupcu da raspolae
isporuenim dobrom, ili prodaja, u zemlji odredita ili
porijekla, uz naknadu, koja moe biti u novcu, robi ili
uslugama.
Osnovica PDV
Osnovica PDV-a - iznos vrijednosti isporuke dobara ili
izvrene usluge na koju se obraunava i primjenjuje
poreska stopa. Uveava se, u skladu s l. 20, stavom
2. ZPDV, za iznos akciza, carina, i drugih javnih
dabina, trokova...;
ini je naknada za isporueno dobro, obavljenu
uslugu i: 1. akcize, carine i druge uvozne dabine, i
ostali javni prihodi osim PDV; 2. svi sporedni trokovi -
obveznik obrauna primaocu dobara i usluga
(provizije, pakovanja, prevoza, osiguranja i dr.
vanredni trokovi koje isporuilac obraunava
kupcu); 3. iznosi povratne ambalae; 4. trok.
prikljuivanja, ugradnje i dr. iznosi obraunati kupcu
koji su uvjet izvrenja prometa dobara i usluga
Nastanak obaveze
Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvri
jedna od sljedeih radnji, koja god bude najranija:
1. isporuka dobara ili vrenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
3. plaanje ili djelimino plaanje izvreno prije
izdavanja fakture;
4. nastanak obaveze plaanja carinskog duga kod
uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu
kada bi nastala obaveza plaanja tog duga;
5. za promet dobrima i uslugama prema lanu 5., 6. i
9., po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je
izvren promet; i
6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema l. 20.,
kada se izda faktura ili drugi dokument
Obraunski period
Obaveza obrauna poreza nastaje mjeseno,
odnosno obveznici PDV-a za svaki kalendarski mjesec
iskazuju iznos PDV-a u poreskoj prijavi koju za
prethodni mjesec podnose do 10. dana u tekuem
mjesecu.
Dospjelost poreske obaveze za PDV nastaje po isteku
deset dana od obraunskog perioda bez obzira na
trenutak naplate potraivanja za isporuena dobra i
izvrene usluge
Razrez poreza - unos porezne obaveze obveznika za
odr. period u evidenciju UIO vri se: prijavom,
izmijenjenom i dopunskom prijavom, automatskom
prijavom UIO, u postupku provjere podataka kada
obveznik ne iznese primjedbe na razrez/konaan
Teret dokazivanja u postupku je na obvezniku
Postupak indirektnog oporezivanja
Postupci indirekt. oporezivanja - preduzimanje upravnih
radnji:
-Prijem i obrada prijava/samooporezivanja
-Provjera i realizacija povrata
-Provoenje radnji nadzora nad potivanjem obaveza,
prijava
-Vrenje provjere podataka,
-Vrenje ogranienih provjera,
-Donoenje dokumenta o razrezu poreza proizlaih iz
provjera,
-Izdavanje potvrda o indirekntim porezima,
-Izdavanje i ponitavanje identifikacionog broja
obveznika,
-Informacije o indirektnim porezima i bilo koje druge
radnje u vezi s indirektnim porezima koje se ne odnose na
kontrolu i prinudnu naplatu
Postupak indirektnog oporezivanja
Postupak indirektnog oporezivanja pokree se:
prijavom, na zahtjev obveznika i po slubenoj
dunosti UIO

Postupci indirektnog oporezivanja su:

-Postupci povrata pokrenuti podnoenjem prijave
obveznika ili
-Zahtjevom,
-Postupci pokrenut ispravom,
-Postupci provjere podataka i
-Postupci ogranienih provjera
Odbitak (pret)poreza pravo na povrat
Pravo na odbitak ulaznog poreza imaju samo
obveznici PDV, a to su lica koja su u prethodnih
12 mjeseci ostvarila ukupan promet dobara i
usluga vei od 50.000,00 KM,
odnosno lica koja pri otpoinjanju obavljanja
djelatnosti procjenjuju da e ostvariti ukupan
promet dobara i usluga vei od 50.000,00 KM,
kao i mali obveznici koji su se opredjelili za
obavezu plaanja PDV, a koji su podnijeli
evidencionu prijavu i UIO im izdala potvrdu o
izvrenom evidentiranju u sistem PDV
Prvi uvjet za ostvarivanje prava na povrat
PDV
Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik
moe da ostvari ako dobra nabavljena u BiH ili
iz uvoza, ukljuujui i nabavku opreme i
objekata za vrenje djelatnosti, odnosno
primljene usluge, koristi ili e ih koristiti za
promet dobara i usluga:
1) koji podlijee PDV;
2) za koji, u skladu sa ZPDV, postoji
oslobaanje od plaanja PDV s pravom na
odbitak ulaznog poreza;
3) koji je izvren u inostranstvu, ako bi za taj
promet postojalo pravo na odbitak prethodnog
poreza da je izvren u BiH
Drugi uvjet za ostvarivanje prava na povrat
PDV
Da poreski obveznik u poreskom periodu - mjesec za koji
sastavlja obraun PDV i podnosi poresku prijavu,
posjeduje:
1) raun izdat od stane drugog obveznika PDV u prometu
o iznosu ulaznog poreza, u skladu sa Zakonom o PDV ;
2) carinski dokument o izvrenom uvozu dobara u kojem je
iskazan ulazni porez, odnosno kojim se potvruje da je
primalac ili uvoznik tako iskazani PDV platio prilikom uvoza.
Obveznik PDV duan da izda raun - fakturu ili dr.
dokument koji slui kao faktura za svaki promet dobara i
usluga dr. obveznicima PDV; kupac e zahtjevati od
dobavljaa izdavanje fakture istovremeno sa
otpremanjem dobra i izvrenjem usluge da bi to prije
mogao ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza.
Ostali uvjeti za pravo na povrat
Obveznik treba da po prijemu fakture od svog
dobavljaa provjeri ispravnost i tanost fakture i
provjeri da li dobavlja ima status obveznika
primalac rauna mora biti poreski obveznik,
izdavalac rauna mora biti poreski obveznik,
Ako dobavlja ima status poreskog obveznika, treba
provjeriti da li primljeni raun sadri sve propisane
elemente i iskazan iznos PDV u protivnom obveznik
e plaanjem fakture dobavljau platiti i PDV, ali
nee moi da ga koristi kao odbitnu stavku - ulazni
porez;
Osoba koja na fakturi obrauna PDV, a isporueno
dobro-usluga je osloboena PDV postaje por. dunik i
plaa PDV
Fiktivni promet
Fiktivnim prometom se smatra obavljanje poslovne djelatnosti
s ciljem da se prijevarom izbjegne plaanje PDV-a
Neophodnost saradnje entitetskih uprava i uprave distrikta, te
saradnje sa dravnim organima (mup, SIPA, tuilatva, fin.
policija), razmjena informacija i podataka
Koristiti iskustvo drugih zemalja u poreznim prijevarama i
zloupotrebama prometa i iskustvo poreznih uprava u BiH o
firmama koje su se do sada registrirale kao fiktivne firme
UIO moe odbiti zahtjev za povrat PDV-a, ako do prometa na
kojem je zasnovan zahtjev nije dolo zbog toga jer se ugovorni
osnov izmeu dobavljaa i primatelja osnovano smatra
nevaeim
UIO odbiti zahtjev za povrat PDV osobama koje nesavjesno vre
poreznu prijevaru i sudjeluju u prometu koji se smatra
nezakonitim.
Fiktivni promet
UIO e odbiti zahtjev za povrat PDV onima koji su znali i
mogli znati da na bilo koji nain i u bilo kojoj ulozi sudjeluju u
lancu fiktivnog prometa; odbit e zahtjev za povrat PDV i
u sluaju kada je podnositelj zahtjeva znao ili mogao znati
da je isporuitelj dobara odnosno davatelj usluga
nepravilno izvrio obraun svog PDV (izdavatelj fakture
nepravilno obraunao PDV u viem iznosu) - PDVobraunat
na takav nain ne priznaje se kao ulazni porez -nije mogu
povrat poreza
Zavoenje posebne naplate PDV u sluaju da neki
registrirani obveznik ne moe platiti tada UIO - ovlatena
naloiti da porezne obveze takvih dunika plati primatelj
isporuke - prebacivanjem sa poreznog obveznika na
njegovog kupca osigurava naplata poreza
Nepotivanje ZPDV
Krivini zakon BiH (Sl. gl. BiH br. 3/03, 32/03, 37/03,
54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 08/10), kriv.
djela protiv privrede, porezna utaja ili prevara propisuje
sankcije za krenje poreznog zakonodavstva BiH - lan
210. nedozvoljen promet akciznih proizvoda i
nedozvoljeno skladitenje robe; lan 211. neplaanje
poreza;
lanom 90. Zakona o izmjenama i dopunama KZ (Sl.
gl. BiH, 08/10), izmijenjen lan 210. Ko izbjegne da plati
davanja propisana poreznim zakonodavstvom BiH
nepruanjem zahtijevanih podataka ili pruanjem lanih
podataka o svojim steenim oporezivim prihodima ili o
drugim injenicama od uticaja na utvrivanje iznosa
obaveza, a iznos poreza ije se plaanje izbjegava
prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit -kaznom zatvora od
est mjeseci do pet god.
Nepotivanje ZPDV
St. 2. regulirana namjera poinitelja da ostvari povrat ili
kredit po osnovu indirektnih poreza, te u vezi s tim
podnoenje porezne prijave neistinitog sadraja sa
iskazanim iznosom za povrat ili kredit indirektnih poreza
koji prelazi 10.000 KM.; Ukoliko izvri djelo izbjegavanja
plaanja poreza ili neistinita porezna prijava sadri iznos
za povrat ili kredit indir.p. iji iznos prelazi 50.000 KM
kaznit - kaznom zatvora od 1 do 10 godina (st. 3.);
Ukoliko iznos izbjegnutih plaanja prelazi 200.000 KM, st
4.- minimalna 3 godine objekt zatite fiskalni sistem dio
sistema javnih prihoda, a objekt napada su indirektni
porezi. Radnja izbjegavanja: 1. nedavanje zahtjevanih
podataka i 2. davanje lanih (potpuno ili djelimino)
podataka o svojim steenim oporezivim prihod. i dr. inj.
od uticaja na utvrivanje poreske obaveze.
Nepotivanje ZPDV
l. 211 - Ko prenosom ili otuenjem imovine, gaenjem
privred. subjekta ili na dr. nain onemogui naplatu
prijavljenog poreza, propisanog poreznim zakonodavstvom
BiH, a iznos izbjegavanr obaveze prelazi 50.000KM, kaznit -
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine; -ukoliko
iznos izbjegavane obaveze prelazi 100.000 KM, poinitelju
kazna zatvora od 1-10 godina, dok za izbjegavanje obaveze
u iznosu preko 200.000 KM min. 3 g. zatvora - mogunost
oslobaanja poinitelja djela ukoliko plati obaveze
Pored prethodno nabrojanih, Krivini zakon BiH sankcionira:
nedoputenu trgovinu (l.212.), nedoputenu proizvodnju
(l.213.), krijumarenje (lan 214.), organiziranje grupe ljudi ili
udruenja za krijumarenje ili rasturanje neocarinjene robe
(lan 215.) i carinsku prijevaru (lan 216.)
Nepotivanje ZPDV
Kr. djelima ostvaruju nedozvoljene posljedice i
protivpravna stanja -uskraivanje bud. prihoda i poslj.
nemogunost ostvarenja funkcija i zadataka drave
javna dobra i usluge, prekrajima - laki slu. krenja
poreznog zakonodavstva, te sankcije izriu organi uprave i
sud one su prilagoene teini izvrenog prekraja.
l. 67., ZPDV propisuje prekraje u vezi s ispunjenjem
porezne obaveze koji podlijeu novanoj kazni.
Zakon o prekrajima BiH Sl. glasnik BiH, br. 41/07 i 18/12
predvia sankcije za prekraje: novanu kaznu, uvjetnu
osudu, ukor, i zatitne mjere (oduzimanje imovinske koristi,
obaveza naknade tete, kazneni poeni, zabrana
obavljanja poziva, djelatn. ili dunosti, potpuna ili djelim.
zabrana upravljanja mot. vozilom, vanbolniko lijeenje
ovisnosti i liavanje slobode radi naplate n k
Nepotivanje ZPDV
Novane kazne za fizike osobe ne mogu biti
nie od 30 KM i kreu se u rasponu do 10.000 KM,
odnosno min. 200-20.000 KM za odgovorne osobe u
pravnoj osobi,
najvea novana kazna za pravne osobe iznosi
200.000 KM.
Za prekraj iz oblasti poreza i carina, prema
odredbama lana 19. Zakona o prekrajima BiH,
novane kazne se mogu propisati u viestrukom
iznosu porezne ili carinske obaveze koja je trebala
da bude plaena, ili kao procenat ili viestruki
iznos vrijednosti robe koja je predmet prekraja, ali
ne u iznosu viem od 200.000 KM.
Akcize
Najstarija vrsta poreza na potronju,
specifine radi njihovog odmjeravanja na
temelju koliine, teine izvjesnog dobra ili
procentualno od vrijednosti tog dobra. Dakle,
akcizama je svojstveno slijedee:
- specifini su porezi - jer se obraun i naplata
vre po primjenjivoj jedinici (proizvoda),
prikladnoj datoj vrsti proizvoda i naplauju se
u apsolutnom iznosu;
- ad valorem su porezi - to znai da se
plaaju prema utvrenom procentu,
obraunatom na poreznu osnovicu, dakle u
relativnom iznosu ovisno o iznosu koji
predstavlja poreznu osnovicu i visini
zakonskog procenta akcize.
Akcize
Pojedinani proizvodi mogu biti optereeni
specifinim akcizama ili ad valorem akcizama, ili
sa obje vrste akciza najee kod oporezivanja
duhanskih prereevina
Koriste se za selektivno oporezivanje tano
odreenog (spektra) dobara koja se smatraju
luksuznim.
iroka primjena radi opepoznatih fiskalnih
uinaka, a objekt oporezivanja su duhan, nafta i
benzin, alkohol, pivo, vino, kafa.
Prednosti primjene akciza su visoki fiskalni uinci uz
relativno niske trokove prikupljanja.
Negativni efekti akciza su izraena regresivnost, te
relativno skuplje administriranje pri njihovom
obraunu
Akcize
Prema Zakonu o akcizama, Slubeni glasnik BiH, br. 49/09,
49/14 i 60/14 proizvodi koji podlijeu oporezivanju
akcizom su :
Naftni derivati
Duhanske preraevine
Bezalkoholna pia
Alkohol, alkoholna pia i vona prirodna rakija
Pivo i vino
Kafa
Akcize
Naftni derivati su:
Motorni benzini i bezolovni benzin neovisno o oktanskoj
vrijednosti i nazivu
Dizel goriva i ostala plinska ulja
Petrolej (kerozin)
Lo ulje ekstra lako EL i lako specijalno LS
Duhanske preraevine su : cigarete, cigare, cigarilosi, duhan
za lulu i duhan za puenje (rezani i ostali)
Bezalkoholna pia su: vode, prirodni sokovi, sokovi od voa i
sirupi, praci i pastile za pripremu ba pia
Alkoholna pia sa vie 2% alkohola, vona rakija manje od
86% alk
Kafa: sirova, prena, ljuske i opne prene kafe i proizvodi - 50%
kafe
Akcize
Predmet oporezivanja promet akciznih proizvoda koji
su proizvedeni u Bosni i Hercegovini kada proizvoa
prvi puta njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda
u Bosnu i Hercegovinu.
U lanu 27. stav (1) i (2) Zakona o akcizama u Bosni i
Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 49/09, 49/14 i
60/14) propisano je da je porezni obveznik
proizvoa duan obavezu nastalu po osnovu akcize
prijaviti u poreznom periodu u kojem je obaveza i
nastala, a isti obuhvata vrijeme jednog kalendarskog
mjeseca. Prijava se podnosi UIO do desetog u
mjesecu nakon isteka poreznog perioda, stavu (3)
lana 27. Zakona.
Akcize
Porezni obveznik u smislu lana 12. Zakona je pravno lice ili
preduzetnik koji akcizne proizvode uvozi i/ili proizvodi u BiH,
i od proizvoaa (nije obv.) nabavi alkoholna pia,
vo.rakije i vina.
Duni se registrirati UIO, prijaviti proizv.pogone i skladita
Obaveza obraunavanja akcize na osnovu prometa
akciznih proizvoda nastaje u trenutku uvoza, osim za
duhanske preraevine, alkoholna pia, vone prirodne
rakije i vina koja podlijeu obavezi obiljeavanja akciznim
markicama.
lanom 23. Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u
Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj: 50/09, 80/11,
48/12 i 74/14) propisano da obraun i naplatu akcize pri
uvozu vri nadleni carinski organ koji provodi carinski
postupak zajedno sa obraunom i naplatom carinskog
duga.
Akcize
Osnovica akcize odreena je:
Koliinom akciznih proizvoda za koje se plaa po
mjernoj jedinici
Maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj
jedinici za duhanske preraevine
Obraunava se i plaa u apsolutnom iznosu po
mjernoj jedinici i/ili proporcionalnoj stopi
Za naftne derivate: dizel i plinska ulja, kerozin, lo ulje
0,30 KM bezolovni benzin 0,35 i motorni benzin 0,40
KM
Bezalkoholna pia: 0,10; pivo 0,25 (izuzetno 0,20 za
uvoznika - pivo nabavio od proizvoaa ija je
prosjena proizvodnja u prethodne 3 god bila ispod
Akcize
Na alkohol i alkoholna pia 15,00 KM, vona prirodna
rakija 8,00 KM
Kafu: sirovu 1,5 KM, prenu 3 KM, ljuske i ostale pr. 3,5
KM
Na cigarete se plaa proporcionalna akciza u
procentu na maloprodajnu cijenu 42% i specifina
akciza 60 KM na 1.000 cigareta (1,20 KM za
pakovanje 20 komada) ukoliko je ova posebna
akciza nia od minimalne akcize (60% prosjene
cijene cigareta) primjenjuje se minimalna akciza u
visini 111,50 KM za 1.000 cigareta, odn. 2,23 KM za
jedno pakovanje; na cigare i cigarilose
proporcionalna akciza 42% na osnovicu; na duhan se
utvruje u visini najmanje 80% minimalne akcize za
cigarete (1.000 komada) i iznosi 89,20 KM za kilogram
duhana.
Akcize
Obaveza plaanja nastaje u momentu
- izdavanja rauna pri prvoj prodaji ili u trenutku
isporuke proizvoda ako je isporuka prethodila
izdavanju rauna
-Uvoza akciznih proizvoda na teritorij BiH
-Podnoenja zahtjeva za tampanje akciznih markica
za duhanske preraevine
-Utvrivanja manjka uslijed vie sile
-Rashodovanja
-Korienja akciznih proizvoda od strane proizvoaa
za vlastitu potronju
-Rok za plaanje 10 dana po isteku mjeseca u kojem
nastala obaveza
Akcize
Osloboenje od plaanja predvieno za:
-Proizvode koji se izvoze,
-Proizvode koji se isporuuju u bescarinske
prodavnice
-Proizvodi koji se uvoze/primaju iz inozemstva a
osloboeni su uvoznih dabina
-Proizvodi koji se isporuuju DKP
-Proizvodi koje se isporuuju osobama osloboenim
po osnovu Daytonskog sporazuma i Anexa,
ratificiranih ug. i konvencija
-Gorivo za avione i brodove u meunarodnom
saobraaju
-Uvoz/isporuka alkohola - repromaterijala u
proizvodnji pia
Akcize
lanom 30. Zakona o akcizama u BiH (Sl. glasnik BiH,
br. 49/09, 49/14 i 60/14), propisano je da se od
plaanja akcize oslobaaju proizvodi koji se isporuuju
DKP i nj. osoblju - princip reciprociteta, a na osnovu
akta Ministarstva vanjskih poslova BiH
Odredbama lana 38. Pravilnika o primjeni Zakona o
akcizama u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH, br.
50/09, 80/11, 48/12 i 74/14), propisano -da se porezno
oslobaanje iz lana 30. Zakona odnosi na akcizne
proizvode koje porezni obveznik isporuuje za
slubene potrebe DKP i za line potrebe stranog
osoblja diplomatskih i konzularnih predstavnitava
akreditovanih u BiH.
ostvaruje pod uvjetom reciprociteta, osim ako je
meun. ugov. drugaije regulirano - to potvruje
Ministarstvo vanjskih poslova
Akcize
Povrat akcize
Na lo ulje fizika i pr. lica koja koriste za
zagrijavanje stambenih i posl. prostorija i
objekata za poljopr. proizvodnju
Na alkohol preduzetnik i pravna lica - koriste
za proizvodnju lijekova ili medicinske svrhe i etil
alkohod kao repromaterijal u proizvodnji
kozmetikih i dr .proizvoda
Pravno lice izvezlo akcizne proizvode na koje
je plaena akciza
Zahtjev se podnosi UIO
UIO duna izvriti povrat u roku od 30 dana