PDV Diplomski Rad

FAKULTET ZA USLUŽNI BIZNIS
NOVI SAD
DIPLOMSKI RAD
Tema: Porez na dodatnu vrijednost i računovodstveni aspekti

PDV-a
Student: Mentor:
Aleksandar Ilić Prof. Dr Slobodan V. Vidaković
Index br. VI-04/03
Bijeljina, 2006. god.
Novi Sad
POREZ NA DODATU VRIJEDNOST
PREDGOVOR
Od 01.01.2006. godine u Bosni i Hercegovini se primjenjuje Zakon o porezu na dodatnu

vrijednost «Službeni glasnik BiH» broj 9/5 i 35/5, kojim se uvodi novi sistem oporezivanja
prometa roba i usluga na području cijele BiH u cilju stvaranja jedinstvenog privrednog prostora
u BiH. Sistem poreza na dodatnu vrijednost uveden je u preko 130 zemalja svijeta, u svim
zemljama članicama Evropske unije, kao i u svim zemljama našeg okruženja. Sistem poreza na
dodatnu vrijednost u BiH je u potpunosti usaglašen sa Šestom direktivom Evropske unije.
Na samom početku primjene Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, došlo je do
određenih dilema i nejasnoća, sa obzirom da niz problema i nejasnoća nisu definisani ili su
nejasno definisani propisima o porezu na dodatnu vrijednost i instrukcijama Uprave za
indirektno oporezivanje. U izlaganju ovog rada nastojao sam da se osvrnem na sve aspekte
uvođenja i primjene Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, predmeta oporezivanja,poreske
osnovice, poreskih obeznika, nastanka poreske obaveze itd. Rad sam podjelio u dva dijela:
Porez na dodatnu vrijednost i Porez na dodatnu vrijednost u pojedinim djelatnostima, gdje sam
nastojao da kroz praktične primjere prikažem i ukažem na specifičnost obračuna poreza na
dodatnu vrijednost, kalkulisanja i evidentiranja u pojedinim djelatnostima
SADRŽAJ:
1. UVOD
2. PORESKA NAČELA PORESKOG SISTEMA
2
Novi Sad
3. PORESKA POLITIKA I KRITERIJI OPOREZIVANJA

3.1.Stabilizacijska funkcija
3.2.Kombinacija poreza na dodatu vrijednost sa drugim porezima
4. POJAM PDV-a
5. KARAKTERISTIKE POREZA NA DODATU VRIJEDNOST
5.1.Neutralnost poreza na dodatu vrijednost
5.2.Vrste PDV-a i metode utvrđivanja poreske obaveze
5.3.Prednosti i nedostaci sistema PDV-a
6. PDV I DOSADAŠNJA ISKUSTVA POJEDINIH ZEMALJA KOJA SU GA UVELE
7. PREDMET OPOREZIVANJA I PORESKA OSNOVICA
8. PORESKI OBVEZNICI
9. NASTANAK PORESKE OBAVEZE
10.PERIOD OPOREZIVANJA,OBRAČUNA I PLACANJA PDV-a
11.PORESKA STOPA
12.KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE PDV-a
13.MJESEČNE PDV PRIJAVE
14.ODBITAK ULAZNOG POREZA
14.1. Pravo na odbitak ulaznog poreza
14.2. Ostvarivanje prava na odbitak
14.3. Odbitak ulaznog poreza pri uvozu
14.4. Odbitak ulaznog poreza kod avansa
14.5. Obitak ulaznog poreza kod usluga koje osoba sa licem u inostranstvu
obavi domaćem uvozniku
15.POVRAT PDV-a
15.1. Povrat razlike ulaznog poreza poreskim obveznicima u BiH
15.2. Povrat PDV-a registrovanim u inostranstvu
15.3. Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika
16.TRGOVINA NA VELIKO U SISDTEMU PDV-a
17.PROIZVODNA DJELATNOST U SISTEMU PDV-a
18.PREVOZNE USLUGE U SISTEMU PDV-a
18.1. Usluge prevoza u zemlji i inostranstvu
3
Novi Sad
18.2. Prevoz putnika i dobara

18.2.1. Prevoz putnika
18.2.2. Prevoz dobara (roba)
19.POLJOPRIVREDNA DJELATNOST U SISTEMU PDV-a
19.1. Poljoprivrednici u sistemu PDV-a
19.2. Poljoprivrednici korisnici paušalne naknade
20.SERVISNE I REMONTNE DJELATNOSTI U SISTEMU PDV-a
21.ZAKLJUČAK
22.LITERATURA
I DIO: POREZ NA DODATU VRIJEDNOST
1. UVOD
4
Novi Sad
Porez na dodatu vrijednost ( PDV ) je određena vrsta poreza, s tim što se plaća u
svakoj fazi prometa dobara na dio vrijednosti koji je dodan u tom lancu.U jednofaznom porezu
na promet, plaća se porez po određenoj stopi na ukupnu vrijednost dobara. Poreski obveznici
kod PDV-a su svi subjekti koji učestvuju u proizvodnji i prometu određene vrste dobara. Oni u
svakoj fazi plaćaju porez po određenoj stopi na dio vrijednosti koju su dodali, jer imaju pravo na
poreski odbitak zaračunatog poreza na dodatu vrijednost pri nabavci dobara i usluga. Tako, na
kraju sa aspekta potrošača, ista je situacija ako je stopa PDV-a i jednofaznog poreza ista. Ali
bitno se mijenja pozicija svih prethodnih učesnika koji učestvuju u proizvidnji i prometu dobara.
Oni su sada, prava na odbitak poreza, zainteresovani da realno iskažu vrijednost poreza koju su
platili. 1Samim tim PDV ne djeluje stimulativno za utaju poreza od jednokratnog PDV-a u krajnjoj
potrošnji. U ovom sistemu i kupac i prodavac su stimulisani da u fakturi dobra koje je predmet
kupoprodaje PDV bude ispravno iskazan kao i ukupna vrijednost. Naplata se vrši u svakoj fazi
prometa samim tim ide brže. PDV je najrasprostranjeniji oblik oporezivanja proizvoda i usluga.
Obaveza plaćanja poreza se utvđuje po metodu " odbitka porezana porez, tj. prema metodu
poreskog odbitka ili fakturnom metodu". 2 Prema ovom metodu, porezski obveznik indirektno
utvrđuje obavezu plaćanja PDV-a tako što poresku obavezu na ime obavljenog prometa i usluga
umanjuje za iznos obračunatog poreza na dodatnu vrijednost pri nabavci roba ili usluga, ili pri
uvozu proizvoda. U sistemu poreza na dodatu vrijednost predstavlja iznos koji se utvrđuje na
sledeći način:
Prodajna vrijednost dobra – Nabavna vrijednost dobra = Dodata vrijednost
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost u BiH uveden je sistem poreza na dodatu vrijednost:
- potršnog oblika,
- sa kreditnom metodom prikupljanja,
- sa načelom odredišta,
- sa jedinstvenom standardnom stopom od 17%.
Obaveza za uplatu utvrđuje se mjesečno po kreditnoj metodi, tako da svaki poreski
obveznik od ukupne obaveze za PDV koju je obračunao na svoje isporuke dobara i usluga
oduzme ulazni PDV za nabavljena dobra i usluge. Na ovaj način se poreska obaveza u poreskom
periodu od jednog mjeseca utvrđuje kao razlika između izlaznog poreza na dodatu vrijednost i
ulaznog poreza na dodatu vrijednost.
2. PORESKA NAČELA
Osnovni cilj poreske reforme je stvaranje tržišno usmjerenog poreskog sistema koji
se temelji na opšteprihvaćenim osobinama dobrog poreskog sistema:
1. finansijsko političko načelo u koje spada:
1
Ševal Alić, Izudin Kešetović, Kemal Čaušević, «PDV u sistemu računovodstva i poslovnih finasija», Tuzla 2006,
strana 5,
2
strana7
5
Novi Sad
a. Izdašnost poereza
b. Elastičnost poreza
2. Ekonomsko političko načelo u koje spada:
a. Pravilan izbor poreskog izvora
b. Pravilan izbor vrste poreza
3. Socijalno političko načelo u koje spada:
a. Sveobuhvatnost (uopštenost poreske obaveze)
b. Pravednost u oporezivanju
4. Administrativno tehničko načelo u koje spada:
a. Određenost poreza
b. Ugodnost plaćanja poreza
c. Jeftinoća ubiranja poreza (poreska ekonomičnost) 3
Neutralnost po ekonomske odluke znači da porezi što manje utiču na relativne cijene i
tako ne remete alokativnu efikasnost privrede.PDV je neutralan u prometu domaće robe i
prometu uvezene robe jer se kod izvoza primjenjuje nulta stopa oporezivanja.Na takav način
domaća roba koja se izveze na inostrano tržište ulazi u normalnu konkurenciju jer nije
opterećena domaćim porezom.S druge strane, uvezena roba se oporezuje po istoj stopi kao i
domaći proizvodi. S tog aspekta PDV je prikladan za realno iskazivanje cijena. 4
Pravednost znači da porezi moraju biti pravedni, tj. Moraju se plaćati prema ekonomskoj
snazi.Socijalna politika se ne smije voditi mjerama poreske politike.
Izdašnost znači da porezi moraju osigurati dovoljno javnih prihoda.Time se osigurava da
se država ne zadužuje za pokrivanje javnih rashoda. Javni prihodi su utoliko veći što su poreski
obveznici manje stimulisani da utaje porez. U sistemu PDV-a je problem naći partnera koji će
pristati u takvom sistemu da bude saučesnik u utaji, jer što god da uradi u nečiju korist radi na
vlastitu štetu.
Jednostavnost i stabilnost znače da porezi moraju biti što jednostavniji kako bi troškovi
ubiranja poreza za poresku administraciju i poreske obveznike bili što niži. Poreski se sistemi ne
smiju često mijenjati jer porez mora građanima i preduzećima pružati sigurnost u donošenju
ekonomskih odluka.
3. PORESKA POLITIKA I KRITERIJI OPOREZIVANJA
Osnovni ciljevi koji se trebaju postići primjenom adekvatne poreske politike su:
3
Dr Mehmed Alijagić, «Poreskimenadžment i poreski konsalting», Fakultet za posovne studije, Banja Luka
2006. god. Str. 109,110.
4
Mr. Jozo Piljić, « PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskom prometu», Tuzla 2006. godine str 3
6
Novi Sad
- postizanje pravičnosti u smislu ublažavanja regresivnog djelovanja poreza na dodatu

vrijednost pomoću selektivnih poreza u sistemu indirektnog oporezivanja,
- ostvarivanje neutralnosti poreza na dodatu vrijednost tako da pojedini sektori i vrste
poreskih obveznika imaju jednak tretman,
- osiguranje stabilnih poreskih prihoda,
- osiguranje cjenovne stabilnosti pri primjeni poreza na dodatu vrijednost na način kojim
se ne podržava inflacija,
- administrativne jednostavnosti, što ima za posljedicu minimiziranje troškova , kako za
poresku administraciju tako i za poreske obveznike.
Svaka zemlja u svijetu vodi aktivnu fiskalnu politiku. Kreiranje i provođenje mjera
fiskalne politike zavisi od društveno-ekonomskog sistema.Veoma su važni kriteriji i principi na
kojima se temelji fiskalna politika jedne zemlje koji i opredjeljuju karakter te politike.
3.1. Stabilizacijska funkcija

Fiskalna politika je postala jedan od osnovnih instrumenata stabilizacijske politike preko
koje se djeluje na razvoj i stabilnost privrede: formiranje štednje, kretanje investicija i
zaposlenosti, odnose u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ponašanje potrošnje i preraspodjelu
nacionalnog dohotka,
Uloga fiskalne politike može da bude stabilizacijska ili destabilizacijska s obzirom na to
da se putem manipuliranja sa visinom stope u određenoj mjeri djeluje na ponudu ili tražnju,
čime se preko poreza utiče na visinu cijena, zarade i proizvodnju 5.
3.2. Kombinacija poreza na dodatu vrijednost sa drugim porezima
Pošto i direktni i indirektni porezi imaju određene prednosti i nedostatke u fiskalnom

sistemu svake zemlje postoji određena kombinacija njihovog djelovanja. Odnos između te dvije
vrste poreza je rezultat specifičnosti svake zemlje, društveno ekonomskog sistema, ekonomske
politike i istorijskog razvoja..Kod primjene poreza na dodatu vrijednost zahtijeva se oblikovanje
što jednostavnije strukture ali istovremeno nalaže potrebu kombinarnog djelovanja tog poreza
sa komplementarnim djelovanjem drugih vrsta poreza u okviru fiskalnog sistema.
Akcize kao vrsta selektivnih poreza na potrošnju proizvoda uvode se zbog potrbe većeg
oporezivanja određenih ili specifičnih proizvoda. Najčešći razlozi za veće oporezivanje ovakvih
vrsta proizvoda su:
- povećano oporezivanje određenih proizvoda akcizama donosi velike i lako naplative poreske
prihode uz niske administrativne troškove,
5
Mr. Jozo Piljić, « PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskom prometu», Tuzla 2006. godine str7
7
Novi Sad
- ekološki razlozi, preko povećanog oporezivanja želi se uticati na odvraćanje potrošnje od

izvjesnih proizvoda (duvan, alkohol) koji mogu štetiti i potrošačima i drugima.
- Preraspodjela dohotka putem višeg oporezivanja luksuznih proizvoda, kao što su krzno,
nakit,drago kamenje i sl.
Akcize kao indirektan porez se razlikuju od poreza na dodatu vrijednost po obuhvatu,
strukturi i tehnici obračuna i naplate. Obuhvat je mnogo manji, u pitanju su samo određene
grupe proizvoda. U pogledu tehnike obračuna i naplate poreske obaveze, akcize se obračunavaju
prema fizičkoj jedinici ( kg, l , m, m2, kom i sl.) 6.
Akcize u kombinaciji sa porezom na dodatu vrijednost su vrlo važan izvor poreskih

prihoda u mnogim zemljama.
4.POJAM PDV-a
PDV ne pravi razliku u pogledu dodate vrijednosti, bez obzira da li je ona dodata u
stadiju procesa proizvodnje ili u stadiju distribucije roba . Isto tako PDV je neutralan i bez obzira
na proizvodni postupak i tehnologiju koja se koristi u izradi roba ili izvršavanja usluga. On ne
pravi razliku da li je dodata vrijednost rezultat rada ili kapitala, i ne utiče na odluku o tome
kojom vrstom posla neko želi ili će se baviti u budućnosti. Svi su izjednačeni i obračun poreza je
isti.
PDV je stabilan i fleksibilan izvor prihoda u budžetu. Prihod se ostvaruje zahvaljujući
širokoj poreskoj osnovici PDV-a sa malo oslobađanja.Lako je razumljiv porez jer se na svakom
ispostavljenom računu iskazuje visina obračunatog poreza.. To je porez koji ima manje dilema te
smanjuje mogućnosti za poresko izbjegavanje i poresku evaziju.
Ova svojstva su važna za zemlje koje žele uvesti PDV i preći na tržišnu ekonomiju. To su
prije svega zemlje u tranziciji koje mogu imati puno povjerenje u PDV jer se on ne miješa u sile
koje djeluju u slobodnom tržištu i time olakšava upravljanje ekonomijom. Težnja je u izgradnji
poreskog sistema koji će podržati međunarodnu trgovinu i omogućiti integraciju ekonomija
zemalja u tranziciji sa ostalim industrijalizovanim svijetom.
5.KARAKTERISTIKE POREZA NA DODATU VRIJEDNOST
Osnovne karakteristike poreza na dodatu vrijednost su:
6
8
Novi Sad
- Porez na dodatu vrijednost predstavlja poresku obavezu obračunatu na razliku između

izlaznog poreza i ulaznog PDV-a dobara i usluga koji se koriste u poslovnim aktivnostima
obveznika,
- Praćenje poreske procedure osigurano je kroz korištenje ulaznih i izlaznih faktura i njihovih
evidencija,
- Oporezivanje dodate vrijednosti primjenjuje se na prizvodnim, veleprodajnim i
maloprodajnim poslovnim aktivnostima,
- U cilju osiguravanja istih uslova privređivanja poreza na dodatu vrijednost primjenjuje se
podjednako kako na domaćim dobrima i uslugama tako i na uvoznim dobrima i uslugama. 7
U sistemu poreza na dodatu vrijednost svaki promet dobara i usluga se oporezuje s tim
što se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka. PDV ne opterećuje cjelokupni
promet ,već samo dodatu vrijednost tj. višak vrijednosti zbog čega se zove porez na dodatu
vrijednost. Porez se obračunava i plaća u svakoj fazi prometa s tim kad god promet dobara ili
usluga prelazi iz jedne faze u drugu fazu plaća se samo porez na iznos dodate vrijednosti.
Poreski obveznik utvrđuje obavezu za plaćanje PDV-a u jednom obračunskom periodu tako što
utvrđenu poresku obavezu na ime obavljenog prometa umanjuje za iznos poreza koji tereti
nabavku dobara ili usluga-ulazni porez.Za umanjenje poreske obaveze nije bitno kada će
nabavljena dobra biti prodana ili upotrijebljena i da li je ulazna faktura za nabavku plaćena.
Poreski obveznik, iznos plaćenog poreza na dodatu vrijednost u cijeni svojih inputa
prikazanog u ulaznim fakturama u određenom periodu oduzima od poreza na dodatu vrijednost
koji je prikazao na izlaznim fakturama za prodaju svojih dobara i usluga u određenom periodu te
tako dobiva iznos obaveze za plaćanje ili prava na povrat.
5.1. Neutralnost poreza na dodatu vrijednost
Stopa PDV-a je jedinstvena i za promet dobara i za promet usluga .Izražena je u

postocima ,a primjenjuje se na poresku osnovicu u trenutku nastanke poreske obaveze. Zbog
oporezivanja svake faze prometa proizvoda i usluga a radi izbjegavanja kompliciranosti
obračuna,plaćanja i kontrole,u sistemu poreza na dodatu vrijednost nije poželjno imativeći broj
stopa. Manji broj stopa PDV čini neutralnijim u pogledu uticaja na odluke proizvođača i
potrošača.
5.2 Vrste PDV-a i metode utvrđivanja poreske obaveze
7
Mr. Jozo Piljić, « PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskom prometu», Tuzla 2006. godine str 23-27
9
Novi Sad
U praksi danas postoje potrošni i dohodni porez a dodatu vrijednost. Ove dvije poreza na
dodatu vrijednost razlikuju se po tretiranju opreme i nekretnina. Kod potrošnog tipa poreska
obaveza umanjuje se za iznos ulaznog poreza koji tereti nabavku opreme i nekretnina. Kod
dohodnog tipa poreska obaveza umanjuje se samo za iznos obračunatog poreza na dodatu
vrijednost pri nabavci opreme i nekretnina koji je razmjeran iznosu godišnje amortizacije
nabavljene opreme i nekretnina. Dohodnu vrstu poreza na dodatu vrijednost primjenjuje samo
Argentina i Peru,a sve ostale zemlje potrošnu vrstu poreza na dodatu vrijednost.
Pri obračunavanju obaveza plaćanja PDV-a koriste se 2 metode i to:
- Direktna metoda i
- Indirektna metoda.
Pri obračunavanju obaveza i plaćanju PDV-a po direktnoj metodi, obaveza plaćanja
utvrđuje se neposredno, na taj način što se poreska stopa primjenjuje na iznos razlike između
ukupnog prometa prodaje i nabavke.
Pri obračunu obaveza plaćanja PDV-a po indirektnoj metodi, obaveza plaćanja PDV-a
utvrđuje se na taj način što se poreska obaveza za izvršenu prodaju umanjuje za iznos ulaznog
poreza. Uglavnom je u primjeni indirektna metoda obračuna obaveze plaćanja PDV-a.
5.3. Prednosti i nedostaci sistema PDV-a
Sistem poreza na dodatu vtijednost ima niz prednosti zbog čega ga i primjenjuje najveći
broj zemalja u svijetu. PDV je višefazni porez za razliku od poreza na promet koji je jednofazni
porez. U sistemu poreza na dodatu vrijednost veći je broj poreskih obveznika nego u sistemu
poreza na promet proizvoda i usluga u kojem se promet proizvoda i usluga oporezuje samo u
posljednoj fazi maloprodaji. Usistemu poreza na dodatu vrijednost najveći dio poreza na dodatu
vrijednost se naplati prije posljednje faze.
Osnovne prednosti sistema poreza na dodatu vrijednost su:
- Neutralnost,
- Umanjena mogućnost poreskih utaja,
- Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja,
- Poresko obuhvaćanje u svim fazama proizvodnje i prometa,
- Primjenom metode odredišta podržava se izvoz,
- Stimuliše se investiranje,
- Izdašnost.8
8
Mr. Jozo Piljić, « PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskom prometu», Tuzla 2006. godine str 23-27
10
Novi Sad
Neutralnost PDV-a se ogleda u primjeni najčešće jedne ili dvije poreske stope što
neutralno utiče na odluke privrednika u koju će vrstu proizvodnje i prometa investirati.
Usistemu PDV-a kontrola je ugrađena kroz fakturu koju poreski obveznik mora imati da i
ostvario umanjenje poreske obaveze za iznos ulaznog poreza. Kupci su zainteresovani za
vjerodostojne podatke na fakturi na osnovu kojih će moći umanjiti poresku obavezu, dok su
prodavci zainteresovani da imaju što manju poresku obavezu.
Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja ogleda se u tome što se u poreskoj osnovici ne
sadrži PDV a poreski obveznik poresku obavezu u obračunskom periodu umanjuje za iznos
ulaznog poreza.
PDV se primjenjuje u svim fazama proizvodnje i prometa .
PDV sa metodom odredišta podstiče se izvoz na taj način što izvoznik ne plaća porez na
izvoz a ima pravo na povrat ulaznog poreza.
PDV potrošnog tipa stimuliše investiranje jer nema dvostrukog oporezivanja kroz
umanjenje poreske obaveze za iznos ulaznog poreza.
Izdašnost se ogleda u naplati poreske obaveze u svakoj fazi prometa i proizvodnje te se
najveći dio PDV-a naplati prije posljednje maloprodajne faze čime se efikasnije puni proračun.
Nedostatak PDV-a je u potrebi veće brige oko kvaliteta dokumentacije, te čuvanja iste,
ali uz primjenu kvalitetnog informatičkog sistema taj nedostatak se eliminiše.
Dalji nedostatak ogleda se u regresivnosti, jer sistem PDV-a ograničen je na mali broj
stopa te teret PDV-a podnose jednako svi bez obzira na ekonomsku snagu.
Ublažavanje negativnih efekata PDV-a postiže se kroz oslobađanje od plaćanja pdv-a na
promet određenih proizvoda i usluga , kao i uvođenjem selektivnih poreza poreza za specifična
dobra i usluge. PDV je samo dio fiskalnog sistema te se preraspodjela dohotka može regulisati
kroz progresivno oporezivanje dohotka građana.
6. PDV I DOSADAŠNJA ISKUSTVA POJEDINIH ZEMALJA KOJA SU GA UVELE
Do sredine šezdesetih godina prošlog vijeka, porezi na potrošnju ustanovljavali su se kao

jednofazni porezi koji su se obračunavali u trgovini na malo ili veliko, ili su se ubirali kao
višefazni, kaskadni porezi obračunati kod svake prodaje nekog proizvoda ili izvršene usluge .
Treba napomenuti da je savremeni jednofazni porez koji se obračunava u maloprodaji u
sadšnjem obliku uveden 1916. godine u Njemačkoj, kao veoma izdašan i efikasan prihod
državnog budžeta, a posle prvog svjetskog rata uvode ga i ostale evropske zemlje i zemle
Sjeverne Amerke.
Porez na dodatnu vrijednost prva je uvela Francuska 1954. godine, zatim je 1964. godine
to učinila Finska, Njemačka je na ovaj vid oporezivanja prometa prešla 1968. godine, Velika
Britanija 1973. godine, dok su druge zemlje Evropske Unije ovaj porez uvele kasnije. Ugodinama
11
Novi Sad
poslije 1973. PDV je prihvaćen od ostalih članica Evropske unije: Holandija, Belgija i
Luksemburg. PDV je u potpunosti harmoniziran 1997. godine za sve članice Evropske unije i
objavljen kao zakon kroz VI. Direktivu EU. Danas u svijetu PDV kao osnovni indirektni porez na
promet koristi oko 120 zemalja. Međutim, ovaj vid oporezivanja nije prisutan u poreskom
sistemu visoko razvijenih zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države i Australija. Okvir za
ujednačavanje obuhvata oporezivanja PDV-om, postupaka administracije i kontrole, načina
registracije obveznika i borbe protiv izbjegavanja plaćanja PDV-a i poreskih prevara u okviru EU,
prvi put je bio predmet potpisivanja sa donošenjem Councel Directive 67/227/EEC od
11.04.1967. godine, dok je šesta direktiva Evropskog savjeta usvojena 17.05.1977. godine.
U zemljama EU, kao i u najvećem broju ostalih razvijenih zemalja, usvojen je:
- Potrošni oblik poreza na dodatnu vrijednost
- Koji se primjenjuje prema načelu odredišta, a
- Iznos poreske obaveze izračunava se pomoću jrditne metode.
Porošni oblik poreza na dodatnu vrijednost omogućava da poreski obveznik prilikom
izračunavanja dodatne vrijednosti, koja je na kraju predmet oporezivanja, od vrijednosti prodaje
oduzme sve troškove, kako za sirovine, repromaterijal i energiju, tako i za kapitalna ulaganja, tj.
za nabavu građevinskog objekta, postrojenja i opreme. Na taj način dopušta se oduzimanje
cjelokupne vrijednosti kapitalnih izdataka od vrijednosti prodaje. Ovim je spiječeno dvostruko
oporezivanje kapitala: jednom pri njegovoj kupovini, a drugi put uz vrijednost proizvoda koji je
njime proizveden. Tako postignuta neutralnost u pogledu upotrebe različitih metoda
proizvodnje, pa supstitucija živog rada kapitalom (i obrnuto), ne utiče na ukupne poreze
preduzeća.
Oporezivanje dodatne vrijednosti prema načelu odredišta znači da se porez na dodatnu
vrijednost plaća tamo gdje se dobro troši. Tako proizvodi koji se izvoze, napuštaju zemlju,
oslobođeni su od poreza na dodatnu vrijednost, ali se oporezuju u zemlji u kojoj se troše. Na taj
način uvezeni i domaći proizvod ravnopravno konkurišu na domaćem tržištu
Kreditnim metodom se ne izračunava dodatna vrijednost, već poreski obveznik iz računa
za kupljene proizvode i korištene usluge, direktno izračunava svoju obavezu za porez na
dodatnu vrijednost.
Iako je od uvođenja PDV-a u većini zemalja Evropske unije prošlo više od 30 godina,
harmonizacija, poreskih stopa,predmeta oporezivanja i poreskih olakšica, još nije izvršena. To
najilustrovanije dokazuje činjenica da se poreske stope u zemljama EU kreće od nulte (0%) koja
se primjenjuje u Belgiji, Finskoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj, pa do 25% u Danskoj. Samo jednu
standardnu stopu primjenjuje Danska, Norveška i Hrvatska, dok ostale zemlje imaju dvije ili više
poreskih stopa PDV-a. Radi ilustracije u narednoj tabeli se daju povlaštene i standardne stope
poreza na dodatnu vrijednost za sve članice EU koje su bile na snazi krajem 2002. godine. 9
Država Niža povlaštena stopa Standardna stopa PDV-a

9
Dr Mehmed Alijagić, «Poreskimenadžment i poreski konsalting», Fakultet za posovne studije, Banja Luka
2006. god. Str 84-88
12
Novi Sad
PDV-a
Belgija 0%,1%, 6% i 12% 21%
Danska - 25%
Finska 0%, 8%, 17% 22%
Francuska 2.1% i 5.5% 19.6%
Grčka 4% i 8% 18%
Irska 3.6%, 12.5% 21%
Italija 4%, 10% 20%
Luksemburg 3%, 6% 15%
Holandija 6% 19.6%
Portugal, Azori i Madeira 5%, 12%, 4%, 8% 17% , 13%
Španija 4%, 7% 17.5%
SR Njemačka 7% 16%
Švedska 0%, 6%, 12% 25%
Austrija 10%, 12% 20%
Prosječna stopa za EU 5.9% 19,47%
Norveška - 23%
Hrvatska 0% 22%
Tabela broj:1 Poreske stope PDV-a u nekim zemljama
I pored intencije da se broj poreskih stopa redukuje ili da se primjenjuje samo jedna
standardna stopa, u razvoju sistema oporezivanja PDV-om u pojedinim zemljama EU došlo je do
uvođenja dvije ili više stopa. Ovom «iskušenju odoljele su samo Norveška i Danska. U cilju
regresivnog djelovanja PDV-a, obično se za osnovne prehrambene artikle, lijekove, medecinske
aparate, školski pribor, udžbenike i knjige, usluge u oblasti zdravstva, socijalne zaštite i
obrazovanja, određuje nulta ili povlaštena poreska stopa.
13
Novi Sad
7.PREDMET OPOREZIVANJA I PORESKA OSNOVICA
Predmet oporezivanja poreza na dodatu vrijednost je promet dobara i usluga koje

poreski obveznik u okviru obavljanja privrednih djelatnosti izvrši u okviru teritorije zemlje, kao i
uvoz dobara.10Prometom dobara smatra se:
- prenos prava raspolaganja na dobrima osobi koja tim dobrima može raspolagati kao
vlasnik,
- prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa,
organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona,
- isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini
dobara,
- isporuka dobara po osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovu
kupoprodajnog ugovora sa odloženim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva
prenosi najkasnije otplatom posljednje rate,
-prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski
djeljivim cjelinama u okviru tih objekata,
-prenos poslovne imovine poreskog obveznika u vanposlovne svrhe,
-upotrba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe,
-razmjena dobara za druga dobra ili usluge.
Poreska osnovica na koju će se obračunavati PDV jeste oporezivi iznos naknade koju
obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući popuste koje
se direktno odnose na cijenu. Porezna osnovica uključuje i akcize, carinske dažbine, osim PDV-a,
sporedni troškovi (provizije, troškovi pakovanja, prevoza, osiguranja), troškovi povratne
ambalaže kao i druge troškove koji se naplaćuju od kupca. Porezna osnovica će biti umanjena za
sniženje cijena i ostale popuste koji se odobre kupcu 11.
Poreska osnovica kod uvoza dobara jeste vrijednost dobara utvrđena po carinskim
propisima, uvećana za iznos:-carine i drugih uvoznih dadžbina,
-zavisnih troškova (istovar, pretovar, utovar, pakovanje, prevoz, posredovanje,
osiguranje i sl.), koji su nastali do prvog odredišta u zemlji
-drugih dadžbina izuzev iznosa poreza na dodatu vrijednost.
10
11
strana 17
14
Novi Sad
8. PORESKI OBVEZNICI
Svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz
kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000 KM dužni su da se
registruje kao PDV obveznici. Proces registracije PDV obveznika je započeo u u ljeto 2005.
godine. Lica, koja mogu da se registruju, obrazac zahtjeva za registraciju treba da traže u UIO.
Lica koja ostvaruje promet manji od 50.000 KM, mogu da se dobrovoljno registruju kao PDV
obveznici. Sva lica koja prvi put postaju ili mogu postati PDV obveznici dužna su da UIO
podnesu zahtjev za registraciju na obrascu - Z PDV najkasnije do 20- tog u mjesecu po isteku
mjeseca u kojem su ostvarila ili je vjerovatno da će ostvariti promet iznad praga od 50.000 KM.
Po podnesenom zahtjevu, UIO donosi rješenje o registraciji, kao i uvjerenje koje je PDV
obveznik dužan da izloži na istaknutom mjestu u poslovnim prostorijama. Odgovornost je na
poreznom obvezniku da se registruje12.
Obveznici PDV-a mogu biti:
o Redovni obveznici PDV-a
o Dobrovoljni obveznici PDV-a
Pored samih registrovanih poreskih obveznika imamo i neka druga lica koja podliježu
plaćanju PDV-a kao što su:
-poreski zastupnici koje imenuju lica koja nemaju sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu u
BiH, ukoliko ta lica vrše promet dobara i usluga u BiH.
-primaoci usluga od lica koja nemaju sjedište,odnosno prebivalište ni stalnu poslovnu
jedinicu u BiH ukoliko su u pitanju usluge koje se ne oporezuju prema osnovnom pravilu mjesta
sjedišta izvršioca
-svako lice koje neovlašteno iskaže PDV-e na svojoj fakturi ili drugom dokumentu koji
služi kao faktura
-u slučaju uvoza dobara: primalac uvezenih dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u
skladu sa carinskim propisima.
9. NASTANAK PORESKE OBAVEZE

Poreska Obaveza prema članu 17. ZPDV-u,13 nastaje čim se izvrši bilo koja od sledećih radnji:
o U momentu kad se izvrši isporuka dobara, odnosno kad se izvrši usluga
o U momentu kad se izda faktura
12
13
«Službeni glasnik BiH» broj 9/5 i 35/5, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, Član 17
15
Novi Sad
o U momentu kad se izvrši plaćanje ili djelimično plaćanje, ukoliko se plaćanje vrši
avansno
o Prilikom uvoza dobara u BiH
o Kod posebnih slučajeva oporezivog prometa
o U sličaju bilo kakve naknadne izmjene porezne osnovice
10. PERIOD OPOREZIVANJA,OBRAČUNA I PLACANJA PDV-a
Period za koji se obračunava, prijavljuje i plaća PDV je jedan (tj svaki) kalendarski
mjesec. Ovo važi za sve porezne obveznike: Pravna ili fizička lica- preduznike; Stalne ili
dobrovoljne obveznike; Obveznike koji, uz oslobođeni, vrše i oporezivi promet veći od 50 000
KM na godišnjem nivou.Obračun se vrši na osnovu ukupnog prometa dobara i usluga iskazanih u
fakturama u poreskom periodu.Prijava se podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave,
prema sjedištu obveznika do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznik podnosi prijavu za
PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena.
Plaćanje poreza na dodatu vrijednost vrši se do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Kod
uvoza dobara PDV se obračunava i plaća u skladu sa carinskim propisima.
11. PORESKA STOPA
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost propisana je jedinstvena standardna

stopa- 17% na oporezivi promet dobara i usluga.
Obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla
može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom stopom, prema sljedećoj
formuli:
Prodajna cijena (bez PDV-a) x stopa PDV-a
-----------------------------------------------------
100
Primjer:
Cijena bez PDV-a je 100 KM, a poreska stopa je 17%. PDV koji bi trebao biti obračunat je 100
KM x 17% = 17 KM. Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM. Ukoliko se PDV obračunava na
prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se
izračunava prema sljedećoj formuli:
16
Novi Sad
100 x stopa PDV-a

-----------------------
100 + stopa PDV-a
U tom slučaju, iznos PDV-a se dobije kada se preračunata stopa PDV-a primijeni na prodajnu
cijenu (sa PDV-om)14.
Primjer:
Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM, a stopa PDV-a je 17%.
100 x 17
Preračunana stopa PDV-a = ------------------ = 14,529999 %.
100 + 17
Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM

Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM
Pored standardne stope propisana je i nulta stopa.Dobra i usluge koja su oporezovana nultom
stopom su:
-Izvoz dobara iz BiH
-pružanje usluga uključujući i prevoz i druge usluge koje su direktno povezane sa
izvozom
-snadbijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koja se koriste za plovidbu na
otvorenom moru
-kupovina ,popravka i davanje u zakup aviona koje avio prevoznici koriste za letove na
međunarodnim linijama uz naknadu snadbijevanje gorivom i drugim dobrima tih aviona.
12. KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE PDV-a
Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti podatke neophodne za tačno,

pravilno i blagovremeno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Osnova za knjigovodstveno
evidentiranje poreskih bitnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave, kao što
su obračuni izvršenih i primljenih isporuke, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu
(carinske isprave), isprave o plaćanjima i naplati, kao i sve druge bitne za obračun i plaćanje
PDV-a i korištenja prava na odbitak ulaznog poreza.
14
17
Novi Sad
Knjigovodstvo poreskih obveznika, knige ulaznih i izlaznih faktura i druge evidencije

moraju se voditi prema Međunarodnim računovodstvenim standardima i prema Zakonu o
računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. Pri vočenju knjigovodstva obveznik se mora
pridržavati sledećih računovodstvenih načela:
o akrualna osnova,
o stalnost poslovanja,
o razumljivost,
o relevantnost,
o značajnost,
o pouzdanost,
o vjerodostojna prezentacija,
o suština prije forme,
o neutralnost,
o opreznost,
o komletnost,
o uporedivost, i
o blagovremenost.
Period obračuna PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni da
obračunaju i plate PDV u roku propisanom Zakonom na osnovu ukupnog prometa dobara ili
usluga iskazanih u fakturama. Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog
plaćanja PDV-a u skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je dužan da kupcu ispostavi PDV fakturu
koja sadrže elemente navedene u Zakonu. Obaveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu
nastaje kada nastupi jedna od sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:
 Isporuka robe ili pružanje usluga;
 Ispostavljanje fakture;
 Uplata ili dio uplate;
 Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara;
 Po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u neposlovne
svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite potrebe proizvođača;
 Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene poreske osnovice.
Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje poreski obveznik za
obračunski period predstavlja razliku između ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obračunatog u
toku perioda. Izlazni PDV je PDV koji se obračunava na osnovu izdate fakture umanjen za PDV
18
Novi Sad
obračunat za sniženja i popuste odobrene primaocu. Ulazni PDV je PDV koji se obračunava na
primljene fakture umanjen za popuste i sniženja odobrene od strane prodavca u toku mjeseca.
Poreski obveznik je obavezan da mjesečno podnosi poresku prijavu. Da bi poreski obveznik imao
sve potrebne informacije za popunjavanje poreske prijave neophodno je da ima uspostavljen
odgovarajući računovodstveni sistem za obračunavanje PDV-a. Različite vrste prodajnih
transakcija (redovni promet, izvozi, neoporezive aktivnosti) i različite vrste nabavki (oporezive
nabavke, uvozi, oslobođene nabavke, nabavke kapitalnih dobara) trebaju se knjižiti na različita
konta. Pouzdanost obračuna PDV-a će biti predmet kontrola UIO. U knjigovodstvu poreskog
obveznika trebaju postojati odvojena konta za knjiženje ulaznog i izlaznog PDV-a. Osnovno
knjiženje kod obveznika PDV-a prilikom prodaje:
 PDV se knjiži na konto "Obaveze za izlazni PDV"
 Vrijednost prodaje bez PDV-a knjiži se na konto prihoda od prodaje
Osnovno knjiženje kod obveznika PDV-a prilikom nabavki:
 PDV se knjiži na konto "Potraživanja za ulazni PDV"
 ostatak fakture knjiži se na konta nabavke (zaliha)
Na kraju perioda obračuna PDV-a ukupna suma na kontima izlaznog i ulaznog PDV-a se
saldira, a razlika, zavisno da li su veće obaveze ili potraživanja za PDV, se prenosi na konto
obaveze, odnosno na konto povrata PDV15.
13. MJESEČNE PDV PRIJAVE
Odredbama člana 38. i 39. ZPDV i člana 81.Pravilnika o njegovoj primjeni regulisani su
bperiod i rokovi za uplatu i obračun PDV-a ,te oblik i sadržaj mjesečne PDV prijave.Prema tim
odredbama, PDV se obračunava, prijavljuje i plaća jednom mjesečno i to najkasnije do 10. u
mjesecu za prethodni mjesec.Obračun se sačinjava i pdv prijava podnosi bez obzira da li u tom
poreskom periodu obveznik ima obaveza za uplatu,ili je u tom mjesecu u pretplati.Obaveza PDV
prijave postoji čak i u slučaju da obveznik u tom mjesecu nije imao transakcija ili događaja koji
su relevantni za PDV. Na narednoj slici vidjećemo kako izgleda obrazac PDV prijave.
15
Mr. Jozo Piljić, « PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskom prometu», Tuzla 2006. godine str 45.
19
Novi Sad
14. ODBITAK ULAZNOG POREZA.

Oslobađanja
Poreski obveznik koji se bavi prometom dobara ili usluga oslobođenih od plaćanja PDV-a ne
može naplaćivati niti može odbijati PDV plaćen tokom nabavke iste. Ulazni PDV u ovim
slučajevima predstavlja trošak poreskog obveznika.
Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a

 Djelatnosti u javnom interesu, kao što su:
20
Novi Sad
 javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih,

 medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite,
 usluge socijalnog osiguranja,
 usluge obrazovanja,
 usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja koje pojedincima pružaju lica čija
djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti
 Finansijske i novčane usluge, kao što su:
 usluge osiguranja i reosiguranja,
 promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava
raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom,
 izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana,
 finansijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima; usluge povezane sa
upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija;
trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima; upravljanje
investicionim fondovima)
 važeće poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse, te
 igre na sreću.
 Međunarodni prevoz, kao što je:
 snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za
spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje
komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti.
 kupovina, popravka i davanje u zakup vazduhoplova koje avio-prevoznici koriste za
letove na međunarodnim linijama, kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih
vazduhoplova
14.1. Pravo na odbitak ulaznog poreza

Poreski obveznik ima pravo da odbije PDV za dobra nabavljena i uvezenu u svrhu svojih
poslovnih aktivnosti. Iznos koji se može odbiti je iznos PDV-a prikazan na ulaznoj fakturi. Iznos
koji se može odbiti za uvezena dobra je iznos PDV-a koji je plaćen na carini. Promet dobara i
usluga, koji su oslobođeni u skladu sa Zakonom o PDV-u, i nabavke od dobavljača, koji nisu
registrovani za PDV (promet im je ispod praga), ne mogu se odbiti, jer nabavka nije uključivala
iznos PDV-a. Poreski obveznik nema pravo odbiti ulazni PDV za:
 nabavku proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih
objekata i vazduhoplova i rezervnih dijelova za takva prevozna sredstva, kao i iznajmljivanje,
održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa korištenjem tih prevoznih sredstava,
21
Novi Sad
osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne
djelatnosti ;
 izdatke za poslovne zabave i smještaj ;
 izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju,
 isplate zaposlenim u naturi.
Ako poreski obveznik samo djelimično koristi dobra i usluge u poslovne svrhe on također
ima pravo da izvrši i djelimično odbijanje PDV-a.
14.2. Ostvarivanje prava na odbitak

Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje :
- poresku fakturu izdanu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV,
- dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik
prilikom uvoza platio PDV,
- ako ne raspolaže osnovnim sredstvima u skladu sa ćlanom 36. stav 2. Zakona o porezu
na dodatu vrijednost, a to znači.
“ Obveznik koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme I objekata
za vršenje svoje poslovne djelatnosti, dužan je da izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza ako
prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od
kalendarske godine u kojoj je otpočela upotreba opreme, a u slučaju nepokretne imovine,deset
godina od početka upotrebe objekta”16.
-ako PDV prijava sadrži sve podatke za obračunavanje poreske obaveze poreskog
obveznika.
Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaćena.
14.3. Odbitak ulaznog poreza pri uvozu
PDV koji je obračunat pri uvozu, uvoznik može odbiti ako su ispunjeni sledeći uslovi:
- da je PDV koji je obračunao nadležni carinski organ pri uvozu plaćen.
Uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za uvoznika a može je izvršiti sam obveznik ili
za njega neko drugi,koji u tom slučaju na nalogu za uplatu, u pozivu na broj odobrenja mora
navesti identifikacioni broj obveznika na koga glasi jedinstvena carinska isprava i
16
22
Novi Sad
- da je dobro uvezeno u zemlju za poslovne svrhe tj. oporezive svrhe uvoznika – poreskog
obveznika.
14.4. Odbitak ulaznog poreza kod avansa
Za date avanse ulazni porez se može odbiti u poreskom periodu u kom je avans plaćen
ako je za njega od strane primaoca ispostavljena avansna faktura, nezavisno od toga što dobro
nije isporučeno ili usluga nije izvršena. Ako nakon plaćanja avansa ne dođe do isporuke dobara
ili usluga, gubi se pravo na odbitak ulaznog PDV-a , a obračunati porez treba ispraviti. U tom
slučaju uplatilac avansa mora ispostaviti knjižnu obavijest primaocu avansa da je izvršio ispravak
ulaznog poreza, a primaoc avansa tada smanjuje svoju poresku obavezu. Ova odredba se
primjenjuje nezavisno o tome da li je izvrčen povrat avansa
14.5.Obitak ulaznog poreza kod usluga koje osoba sa licem u inostranstvu obavi
domaćem uvozniku
Obveznik u zemlji koji koristi usluge osobe sa sjedištem u inostranstvu i plati porez na te
usluge ima pravo taj porez odbiti kao ulazni porez, ako su ispunjeni sledeći uslovi:
- da je odbitak u skladu sa odredbama Zakona
- račun mora izdati osoba koja ima sjedište u inostranstvu,
-porez mora biti plaćen na propisani jedinstveni račun.
- obveznik u zemlji mora na računu zabilježiti iznos obračunatog i plaćenog poreza.
Obveznik može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji
izvrši u inostranstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav
promet izvršen u Bosni i Hercegovini.
15. POVRAT PDV-a
Ova pitanja su uređena članovima 52 i 54 ZPDV-a,17 pri čemu treba razlikovati:

- Povrat PDV-a obveznicima u BiH, koji to pravo ostvaruju po PDV prijavama
- Refakciju PDV-a licima koja nemaju registrovanoposlovanje u BiH,
17
«Službeni glasnik BiH» broj 9/5 i 35/5, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, Član 52 i 54
23
Novi Sad
- Povrat PDVa putnicima – stranim državljanima na robu koju kupe u BiH i koju iznose
iz BiH.
15.1. Povrat razlike ulaznog poreza poreskim obveznicima u BiH

Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu veći od iznosa izlazne poreske obaveze
za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike.
UKUPNO UKUPNO ULAZNI
IZLAZNI < POREZ S PRAVOM = PRAVO NA
POREZ ODBITKA POVRAT
Šema:1 Povrat razlik ulaznog poreza poreskim obveznicima u BiH 18
Postupak povrata PDV-a se pokreće podnošenjem PDV prijave. Ako poreski obveznik
odluči da mu se ne izvrši povtat razlike ta mu se razlika priznaje kao poreski kredit.
Obilježavanjem polja 80 u PDV prijavi sa oznakom X smatra se da je podnesen zahtjev za povrat
razlike ulaznog PDV-a. Ukoliko se obveznik ne izjasni smatra se da se opredjelio za poreski
kredit. Svaki poreski kredit koji se ne iskoristi u roku od 6 mjeseci vraća se. Svaki dospjeli povrat
na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za
PDV. Međutim od 01.01. 2006. do 31. 12. 2006. godine, primjena člana 52. ovog Zakona će biti
suspendirana na način, da se za iznose ulaznog poreza poreskih obveznika, koji prelaze iznose
izlaznog poreza za bilo koji poreski period, neće vršiti povrat,nego će se prenositi kao akontacija
za buduće obaveze po PDV-u za period od 6 mjeseci. Ovo se ne odnosi na izvoznike. Pravo
povrata ulaznog poreza , po osnovu izvoza dobara, u roku od 30 dana od podnošenja PDV
prijave, imaju obveznici koji su imali izvoz preko 30% od ukupnog prometa u prethodnoj godini.
Obveznici koji su ostvarili izvoz manji od 30% ukupnog prometa imaju pravo na povrat u roku
od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV.
15.2. Povrat PDV-a registrovanim u inostranstvu
Svaki strana pravna osoba koja nema registrovano poskovanje u BiH ima pravo na
povrat ulaznog poreza koji mu je obračunat na promet dobara i usluga izvršenih od strane
obveznika iz BiH ili koji je obračunat na uvezenu robu u BiH na temelju zahtjeva koji podnose
Upravi. Zahtjev se podnosi na obrascu PDV-SL-1. Uz zahtjev strana osoba treba dostaviti
sledeće:
- kopiju potvrde o registraciji obveznika PDV-a i prevod potvrde ukoliko ona nije na
našem jeziku,
- orginale ili ovjerene kopije računa o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je
obračunat i plaćen PDV,
18
24
Novi Sad
- dokaz o plaćanju dobara,

- dokaz o izvozu dobara.
Uprava nakon izvršene provjere rješenjem utvrđuje pravo na povrat u roku od 6 mjeseci od
dana podnošenja zahtjeva. Rješenje se dostavlja zastupniku sa sjedištem u BiH, a povrat PDV-a
se vrši sa jedinstvenog računa na račun zastupnika ili podnosioca zahtjeva koji je otvoren u BiH.
25
Novi Sad
PDV-SL-
1
Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH
Podnosilac zahtjeva:
Identifikacioni broj:
Adresa:
Mjesto:
Država:
Broj računa otvoren u banci u BiH:
Ukupan iznos
Red. Datum Ukupan iznos Ukupan iznos
Broj fakture naknade bez PDV-
br. fakture PDV-a naknade sa PDV-om
a
Ukupno
Datum: Podnosilac zahtjeva

__________________________
Obrazac broj:2 PDV prijava SL1
26
Novi Sad
14.3. Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika
Fizičke osobe koje nemaju stalno mjesto prebivališta u BiH imaju pravo na povrat PDV-a
na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i istu iznesu iz BiH osim na:
- mineralna ulja,
- alkohol i alkoholna pića i
- prerađevine od duvana.
Putnik ostvaruje pravo na povrat PDV-a ako prilikom napuštanja carinskog područja BiH,
Carinskoj službi da na uvid račune, kupljena dobra i orginal popunjenog obrasca PDV-SL-2.
Prije ovjere obrasca PDV-SL-2 Carinska služba je dužna utvrditi da li:
- su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz popunjenog obrasca,
- su dobra dana na uvid istovjetna s dobrima navedenim u obrascu PDV-SL-2 i na
priloženim računima,
- je ukupna vrijednost s PDV-om iskazana na obrascu veća od 100 KM,
- da se dobra iznose prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH,
- je orginal obrasca potpisao prodavatelj.
Povrat PDV-a vrši prodavatelj u KM gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koji
navede podnosilac zahtjeva.Prodavatelj je takođe dužan voditi posebnu evidenciju o izdanim
obrascima PDV-SL-2 i o povratu kupcima.
27
Novi Sad
PDV-
SL-2
28
Novi Sad
Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima
Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime):
Identifikacioni broj: Broj putne isprave:

Adresa: Odredišna zemlja:
Adresa:
Mjesto: Broj računa u banci:
Ukupan iznos
Red. Ukupan iznos
Datum fakture Broj fakture naknade bez Ukupan iznos PDV-a
br. naknade sa PDV-om
PDV-a
Ukupno
- Ovaj obrazac popunjava prodavac

- Računi priloženi uz ovaj obrazac moraju biti ovjereni (pečatom) na graničnom prijelazu.
- Original obrazac, ovjeren od strane carinskog organa, potrebno je dostaviti prodavcu u roku
od tri mjeseca od dana izdavanja računa
- Na zahtjev carinskog službenika kupac mora pokazati robu.
M
Datum popunjavanja obrasca: P Potpis prodavca
______________________ __________________________
Kupac ispunjava uslove za povrat PDV-a Kupac ne ispunjava uslove za povrat
Datum iznošenja dobara:________________ Datum iznošenja dobara:

Potpis carinskog službenika______________ Potpis carinskog službenika:
Ovjera carinskog organa: Ovjera carinskog organa:
MP MP
Datum izvršenog povrata PDV-a Potpis podnosioca zahtjeva

____________________________ _________________________
Obrazac broj:3 PDV prijava SL-2
II DIO: POREZ NA DODATNU VRIJEDNOST U POJEDINIM DJELATNOSTIMA
29
Novi Sad
16. TRGOVINA NA VELIKO U SISDTEMU PDV-a
Sistem poreza na dodatnu vrijednost ne pravi razliku između poreskih obveznika koji se
bave trgovinom na veliko, trgovinom na malo, proizvodnjom, uslužnim djelatnostima ili bilo
kojom drugom djelatnošću, nego se poreska obaveza temelji na transakcijama koje se obavljaju
u cilju ostvarivanja prihoda. Međutim, obzirom na činjenicu da se poslovanje preduzetnika ne
temelji samo na zakonu o porezu na dodatnu vrijednost, nego i na drugim zakonima, kao što je
Zakon o trgovini, Zakon o samostalnom privređivanju, Zakon o obrtu, Zakon o računovodstvu,
Zakon o obligacionim odnosima i td., onda se poslovanje preduzetnika mora posmatrati i u
skladu sa pomenutim propisima.19
Način evidentiranja nabavke i prodaja u trgovini na veliko u sistemu pdv-a značajno se
razlikuje od načina poslovanja u sistemu poreza na promet proizvoda i usluga. Osnovna razlika
se ogleda u tome da sistem poreza na dodatnu vrjednost ne poznaje «izjave» « da su dobra za
dalju prodaju, reprodukciju, opremu i slično, nego su sve nabavke oporezovane porezm na
dodatnu vrijednost, jer je dobavljač u fakturi iskazao porez na dodatnu vrijednost i naplaćuje ga
od kupca zajedno sa naknadom za isporučena dobra i izvršene usluge. Prema tome, trgovina na
veliko nabavlja dobra i usluge sa obračunatim porezom na dodtnu vrijednost. Vrijednost zaliha
trgovačke robe temelji se na istorijskim troškovima tj. troškovima nabavke robe koja uključuju i
troškove koji su nastali uz nabavku robe (carina, carinski troškovi, akcize, prevoz robe, troškovi
konverzije, utovara, pretovara itd.) kao i drugi troškovi koji su nastali u vezi sa dopremom zaliha
na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje. Toškovi kupovine obuhvataju kupovnu cijenu po
obračunu dobavljača i sve zavisne troškove koji se mogu neposredno pripisati kupovnoj cijeni.
Prema tome, svi trgovački popusti, rabati i slično moraju biti oduzeti u momentu kupovine robe,
a što je u skladu sa Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (čl:23) i Pravilnikom o primjeni
Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. U pogledu mogućnosti odbitka ulaznog poreza za
nabavljenu robu poreski obveznik kod izbora dobavljača mora obratiti pažnju na njegovu poziciju
u sistemu PDV.a. Potrebno je znati da li je dobavljač obveznik poreza na dodatu vrijednost, jer
ulazni porez moguće je odbiti samo po računima poreskih obveznika.
16.1. Uvoz dobara
Uvoznik je osaba koja je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedena kao primalac robe.
Poreska obaveza kod uvoza nastaje danom nastanka obaveze plaćanja carinskog duga, a ako te
obaveze nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja carinskog duga. U roku u kom se
plaća carinski dug mora se izmiriti i obaveza za PDV. Carinski organ je ovlašten da pored carine i
drugih uvoznih dadžbina, pri uvozu vrši obračun i naplatu akcize i PDV-a. Uslov za odbitak
ulaznog PDV-a je da je ulazni porez kod uvoza dobara i plaćen.
19
strana 195
30
Novi Sad
Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost uvezenih dobara
utvrđena u skladu sa carinskim propisima uvećana za:
- akcizu, carinu i druge uvozne dadžbine, kao i za ostale javne prihode, izuzev PDV-a,
sve zavisne troškove kao što su provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja, koji
nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u BiH ( mjesta koje je navedeno u otpremnici ili
drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze u BiH ),
U osnovicu za obračun PDV-a, prilikom uvoza dobara , se ne uključuju:
- popusti i druga umanjena cijena, koji se primaocu dobara ili usluga odobravaju na
fakturi i to najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga,
- iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun
drugog, a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi,
-iznosi kamata koje je isporučilac obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora
ili druge dokumentacije može utvrditi koji iznos uplata se odnosi na kamate.
Što se tiče usluga prevoza u osnovicu za obračun PDV-a se uključuju troškovi prevoza
nastali za prevoz izvršen u BiH, a ne i za prevoz izvrčen izvan naše teritorije.
16.2. Izvoz dobara
Izvoz dobara iz BiH je prema odredbama člana 27. Zakona oslobođen od plaćanja PDV-a
sa pravom na odbitak ulaznog poreza. Pod izvozom dobara i usluga podrazumijeva se
neposredan promet dobara ili usluga kupcu u inostranstvo tj. izvan carinskog područja BiH.
Izvoznik je osoba koja je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedena kao izvoznik. Inostrani kupac
je svaki privredni subjekt koji ima sjedište izvan teritorije BiH. Inostranim kupcem se smatra i
poslovna jedinica domaće pravne osobe u inostranstvu. Međutim poslovna jedinica strane osobe
u BiH ne smatra se inostranim kupcem. Ako se radi o uslugama prevoza prevoza dobara koje se
izvoze, tada su i te usluge oslobođene od oporezivanja i usluge prevoza na dionici puta koji se
odnosi na BiH, kao i na one koje se ne odnose na BiH. Isto tako i pomoćne usluge koje su
povezane direktno sa izvozom dobara iz BiH su oslobođene od plaćanja PDV-a. 20
Oslobođene su od plaćanja PDV-a i sledeće usluge:
- usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od strane osobe koja su
izvršila te usluge osobi koja nema stalno sjedište, a ni stalno uobičajno mjesto boravka u BiH,
- usluge isporuke dobara ovlaštenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru
registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti,
- pružanje usluga koje vrše predstavnici u ime i za račun drugog, pod uslovom da te
usluge čine dio naprijed navedenih usluga ili usluge koje se vrše izvan BiH,
20
strana 217
31
Novi Sad
- izvoz zlata centralnim bankama.

Da bi se promet smatrao izvozom moraju biti zadovoljeni sledeći uslovi:
- da je dobro prešlo granicu,
- da je naplata za izvršeni izvoz izvršena u roku od 180 dana. Ako naplata u tom periodu
nije obavljena smatraće se da transakcija sa inostranstvom nije ni izvršena, već da je
promet obavljen unutar granica BiH. U tom slučaju u obračunskom periodu kada je
protekao rok naplate, nastaje obaveza za obračun i uplatu pdv-a i pripadajuće kamate.
Obračun sastavlja sam izvoznik, koji je poreski obveznik, a kamata se obračunava od
dana kada je izvršen izvoz.
- da izvoznik posjeduje izvoznu deklaraciju, odnosno ovjerenu kopiju izvozne deklaracije o
izvršenom izvozu dobara u skladu sa carinskim propisima.
16.3. Roba u slobodnoj zoni
Od plaćanja PDV-a oslobađa se sledeće:
1. Uvozi dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta, osim carinskih,

2. Isporuka dobara pod uslovom da su:
a) prijavljena UIO, da je prethodno odobrenje za takvu isporuku izdano u skladu
sa carinskim propisima i da su privremeno uskladištena,
b) isporučena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta,
c) isporučena unutar slobodne zone i slobodnih skladišta
d) isporučena za carinska skladišta.
Svako oslobađanje PDV-a po odresbama ovog člana priznaje se samo pod uslovom da
određena dobra nisu puštena u slobodan promet i da je iznos PDV-a koji dospijeva puštanjem
robe u slobodan promet jednak iznosu koji je bio obračunat i naplaćen da su takva dobra
oporeziva njihovim uvozom u Bosnu i Hercegovinu i unutar teritorije Bosne i Hercegovine.
PDV se ne plaća na promet dobara koji je izvršen u bescarinskim prodavnicama na
međunarodnim aerodrumima ili međunarodnim lukama koje su registrovane za međunarodni
promet, pod uslovom da ta dobra iznose putnici, u propisanim količinama, u drugu zemlju 21.
PDV se ne plaća na unos dobara u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju potrošnju u
slobodnoj zoni.
21
strana 76
32
Novi Sad
Poresko oslobađanje obveznik može ostvariti ako posjeduje:

a) dokument preduzeća koje upravlja slobodnim zonama kojim se potvrđuje da
između preduzeća i korisnika slobodne zone – primaoca dobara postoji
važeći ugovor o korišćenju slobodne zone,
b) račun isporučioca dobara koja se unose u slobodnu zonu,
c) izjavu korisnika zone da se radi o dobrima namijenjenim djelatnosti u
slobodnoj zoni, osim dobara za krajnju potrošnju u slobodnoj zoni,
d) ovjerenu kopiju jedinstvene carinske isprave kojom se dokazuje da su dobra
unesena u slobodnu zonu, u skladu sa carinskim propisima.
17. PROIZVODNA DJELATNOST U SISTEMU PDV-a
Proizvodne firme obračunavaju i plaćaju PDV po opštim principima kao i sva druga
preduzeća. PDV se evidentira u knjigama ulaznih i izlaznih faktura, a na osnovu izvornih
dokumenata (ulaznih i izlaznih faktura te na osnovu knjižnih obavijesti i potvrda o plaćanju ).
Specifičnost proizvodnih firmi ogleda se u tome što se ulazni porez obračunava kao i kod
trgovačkog društva tj uzima se ulazni porez sa svih primljenih faktura prilikom nabavke
repromaterijala, stalnih sredstava, pruženih usluga od drugih i evidentira se u knjigu ulaznih
faktura vodeći računa o pravu na odbitak ulaznog poreza u slučajevima koji nisu dozvoljeni u
skladu sa Zakonom i pravilnikom. Zaprimljeni materijal se izdaje u proces proizvodnje i prati
interno dokumentima na kojima se obračunava PDV. Ponekad je potreban duži vremenski period
u kojem se nabavljeni repromaterijal u procesu proizvodnje dorađuje, prerađuje, i pretvara u
gotov proizvod koji se može koristiti za krajnju potrošnju 22
Kada je završen proces dodavanja nove vrijednosti prenesene na novi proizvod u obliku
rada i prenesene vrijednosti stalnih sredstava proizvod je spreman na tržište.
Promet takvog proizvoda je oporeziv te prilikom prometa prometa proizvedenih dobara
neophodno je izdati poresku fakturu na koju se zaračunava PDV. Izuzeti proizvodi za vlastitu
upotrbu ili plaćanje u naturi zaposlenima takođeb su oporezivi i neophodno je izdati
odgovarajuđe poreske fakture u svrhu oporezivanja izvršenog prometa. Izdate fakture ili izdati
računi , registar blagajni evidentiraju se u knjigu izlaznih faktura.
Na kraju svakog mjeseca knjige se zaključuju i sabrajaju iznosi za obračunski period i
kumulativno za sve mjesece u toku godine.Na osnovu tih evidencija izračunava se poreska
obaveza kao razlika između izlaqznog i ulaznog poreza. Ovaj obračun se sastavlja na obrascu
PDV prijave koja se pčodnosi UIO do 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec, a do kada je
obaveza i uplata obračunatog poreza.
22
strana 233
33
Novi Sad
18.PREVOZNE USLUGE U SISTEMU PDV-a
18.1. Usluge prevoza u zemlji i inostranstvu

Zakonom je propisano da se oporezivanje odnosi samo na usluge prevoza izvršene u BiH.
Ako se prevoz obavlja i u BiH i u inostranstvu( međunarodni transport ), oporezuje se samo na
onaj dio prevoza izvršen u Bosni i Hercegovini. Dakle, kod usluga prevoza BiH je mjesto
obavljanja usluge ako je čitava dionica puta na kojoj se obavlja prevoz u BiH.
Ako se usluga prevoza putnika obavlja u BiH i inostranstvu, onda dio puta koji se odnosi
na BiH podliježe oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne posliježe
oporezivanju. U tom slučaju usluge prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara na dio
prevoza u BiH koji se oporezuje i dio puta u inostranstvu koji ne podliježe oporezivanju. 23
Kod prevoza putnika u vazdušnom, pomorskom, i riječnom saobraćaju ne utvrđuje se
obaveza plaćanja PDV-a.
Za usluge prevoza dobara koja se izvoze, smatraju se izvoznom uslugom i oslobođene su
od oporezivanja i usluge prevoza izvršene na dionici puta u BiH.
Za usluge prevoza kod uvoza, oslobođene su od oporezivanja i usluge prevoza izvršene
na dionici puta u BiH ako je prevoz uračunat u osnovicu za obračun PDV-a pri uvozu.To ujedno
znači da je neophodno imati fakturu za prevoz prilikom uvoza bez obzira da li se radi o
prevozniku iz BiH ili inoprevozniku, iz razloga što prilikom utvrđivanja osnovice carinski organ
obavezno zaračunava troškove prevoza bez obzira da li imamo fakturu prevoza ili ne , osim u
slučaju kada je na fakturi naglašeno da se roba isporučuje fco.
Uslučaju privremenog izvoza , prevoz tih dobara nije oslobođen PDV-a.
18 .2. Prevoz putnika i dobara

Usluge prevoza možemo podijeliti na:
- usluge domaćem i međunarodnom prevozu dobara i putnika, i
- usluge prevoza putnika i prevoza dobara.
18.2.1. Prevoz putnika
Prevoz putnika u BiH oporezuje se porezom na dodatu vrijednost. Ako se putnički prevoz
obavlja izvan granica naše zemlje, oporeziv je samo prevoz na dionici puta u BiH. Vrijednost
23
strana 240
34
Novi Sad
naknade za prevoz koja se oporezuje u odnosu na naknadu za prevoz izvan granica BiH, koja se
ne oporezuje, utvrđuje se srazmjerno broju kilometara.
18.2.2. Prevoz dobara (roba)
Prevoz dobara je oporezovan samo ako se obavlja u BiH, dok prevoz robe koja se izvozi
ne podliježe oporezivanju iako je dionica puta BiH.
Prevoz dobara u BiH oporezuje se kao i svaka druga usluga koja se obavi. To znači da
na svakom računu za obavljeni prevoz , obveznik treba zaračunati PDV po propisanoj stopi.
Ako se prevoz zaračunava zajedno sa isporukom robe, tada ga ne treba posebno
iskazivati. Ako se posebno iskazuje, tada se za vrijednost prevoza uvećava poreska osnovica.
Za usluge prevoza pri izvozu dobara PDV se računa po nultoj stopi za cjelokupnu uslugu
prevoza, jer je to izvozna usluga.
19. TRGOVINA NA MALO U SISTEMU PDV-a
Trgovina na malo vrši prodaju robe krajnjoj potrošnji.U sistemu poreza na promet
proizvoda i usluga oporezivanje se vrši samo u fazi krajnje potrošnje. U sistemu poreza na
dodatu vrijednost, roba se nabavlja sa zaračunatim porezom na dodatu vrijednost od strane
dobavljača-poreskog obveznika. Taj porez ne ulazi u nabavnu vrijednost nego čini ulazni porez
za koji se umanjuje poreska obaveza u poreskom razdoblju. Ako se roba nabavlja od dobavljača
koji nije poreski obveznik, onda u tom računu nema zaračunatog PDV-a, pa nema ni prava za
umanjenje poreske obaveze za ulazni porez. Roba u maloprodaji evidentira se po prodajnim
cijenama sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost po stopi od 17%. Prilikom obračunavanja
poreza na dodatu vrijednost iz pazara koji u sebi sadrži porez koristi se preračunara poreska
stopa od 14,52999%.
Trgovina na malo po pravilu prodatu robu naplaćuje u gotovini i obavezna je promet
prikazivatipreko registar blagajne i za svaki izvršeni promet izdati blagajnički račun, osim u
slučaju kada kupac traži izdavanje poreskog računa. Pod naplatom u gotovu podrazumijeva se i
naplata putem kreditnih kartica i čekova po tekućim računima građana.
Blagajnički račun mora najmanje sadržati:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika,
b) mjesto prodaje ( broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora,
prodavnice),
c) datum i broj izdavanja računa,
35
Novi Sad
d) količinu i cijenu i uobičajni trgovački naziv isporučene robe ili

izvršene usluge,
e) ukupan iznos naknade sa PDV-om,
f) ukupan iznos PDV-a i
g) ukupan iznos naknade sa PDV-om.
Kupcu poreskom obvezniku, blagajnički računi mogu se prihvatiti kao osnova za
priznavanje ulaznog PDV-a ukoliko ukupni iznos uključujući PDV ne prelazi 100,00 KM. Za iznos
računa koji prelazi 100,00 KM kupac poreski obveznik treba tražiti i poresku fakturu, kako bi
imao pravo odbitka zaračunatog ulaznog poreza.
U trgovini na malo poreski obveznik , mora za iznos blagajničkog računa preko 2000 KM
pored blagajničkog računa izdati i poresku fakturu.
Obveznici koji promet dobara i usluga naplaćuju gotovinski prilikom maloprodaje
duvana,duvanskih prerađevina, lota i sportske prognoze u kioscima i pri prodaji dobara i usluga
na tržnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu dužni izdavati blagajničke račune. Oni su
obavezni sačinjavati izvještaje o ukupnom dnevnom i mjesečnim prometu, s podacima o iznosu
prometa bez PDV-a, iznosu PDV-a i iznosu prometa sa PDV-om koji predstavljaju dokumente za
unos podataka u knjigu izlaznih računa.
20. POLJOPRIVREDNA DJELATNOST U SISTEMU PDV-a
20.1. Poljoprivrednici u sistemu PDV-a

Poljoprivrednici mogu imati sledeći status:
- Registrovanog PDV obveznika kojeg će UIO po službenoj dužnosti registrovati,
- Registrovanog PDV obveznika koji je dobrovoljno podnio zahtjev za registraciju,
- Korisnika paušalne naknade,
- Poljoprivrednika koji nije ni registrovani PDV obveznik, a ni korisnik paušalne naknade.
UIO će po službenoj dužnosti dužnosti registrovati poljoprivrednika koji kao predstavnik
domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost za koju se porez na dohodak plaća u
skladu sa katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumarskog zemljišta, ako je ukupan
katastarski prihod svih članova domaćinstva veći od 15000 KM. 24
24
strana 249
36
Novi Sad
Pod domaćinstvom se podrazumijeva zajednica življenja,privređivanja i trošenja

zajedničkih ostvarenih prihoda. Poljoprivrednik kao registrovani PDV obveznik ima iste obaveze
kao i svi drugi registrovani obveznici:
- Obavezu izdavanja poreskih faktura za svaku isporuku dobara i usluga i zaračunavanje
poreza na dodatu vrijednost 17%. Obavezu vođenja propisanih poreskih evidencija , KUF I KIF.
- Obavezu obračunavanja i plaćanja PDV-a,
- Obavezu podnošenja PDV prijave do 10. u mjesecu za protekli mjesec,
- Pravo odbitka ulaznog poreza koji je sadržan u ulaznim računima.
Poljoprivrednici čiji je godišnji prihod manji od 15.000 KM imaju mogućnosti:
- Da budu izvan sistema poreza na dodatu vrijednost,
- Da podnesu zahtjev za dobrovoljnu registraciju,
- Da podnesu UIO zahtjev za izdavanje odobrenja na paušalnu naknadu.
20.2. Poljoprivrednici korisnici paušalne naknade
Svi poljoprivrednici koji nisu poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni
porez prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat
djelatnosti na koje se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, pod
uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO.
Registrovani PDV obveznici, kojima poljoprivrednici vrše promet dobara i usluga, obavezni su da
paušalnu naknadu dodaju na iznos koji plaćaju na promet dobara ili izvršene usluge.
Registrovani PDV obveznici imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza.
Poljoprivrednik koji ostvaruje katastarski prihod od poljoprivrede i šumarstva ispod 15.000 KM,
može UIO podnijeti zahtjev za paušalnu naknadu, koji može izgledati ovako:
________________________
(Ime-očevo ime-i prezime)
________________________
(Adresa stanovanja)
________________________
( Datum)
37
Novi Sad
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

Regionalni centar __________________
PREDMET: Zahtjev za izdavanje RJEŠENJA O PAUŠALNOJ NAKNADI ZA 2006. godinu
Uokviru vlastitog domaćinstva sa svojim članovima ostvarujemo prihode po

osnovu obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Kako se nisam dobrovoljno registrovao, shodno članu 45. Zakona o porezu na
dodatu vrijednost i članu 83. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu
vrijednost podnosim Vam zahtjev da mi izdate Rješenje o paušalnoj naknadi za
2006. godinu.
1. Ime ( očevo ime ) i prezime : _________________________________
2. JMBG : ________________________, br.lk._____________________
izdana ___________________________________________________
3. Opština : ___________________, ulica: ________________________
Uprilogu vam dostavljam potvrdu-uvjerenje od nadležnog
organa____________________
Opštine _________________kojim dokazujem da ostvarujem katastarski prihod od
poljoprivrede i šumarstva.
Prilog:______________________ Potpis podnosioca zahtjeva
________________________
Obrazac broj:4 Zahjev rješenja o paušalnoj naknadi
Uz zahtjev za paušalnu naknadu poljoprivrednik dostavlja dokaz nadležnog organa da

ostvaruje katastarski prihod od poljoprivrede i šumarstva i dokaz o uplati administrativne takse.
Na osnovu toga UIO odobrava poljoprivredniku pravo na paušalnu naknadu.
Poljoprivrednik koji je dobio odobrenje na paušalnu naknadu, prilikom prometa svojih
poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga PDV obveznicima
ostvaruje pravo na paušalnu naknadu po stopi od 5 % na neto vrijednost primljenih dobara i
usluga. Obračun paušalne naknade po stopi od 5% na neto naknadu primljenih dobara i usluga
vrši PDV obveznik, o čemu je dužan izdati potvrdu o plaćanju. Postotak paušalne naknade
Uprava može određivati svake godine. Potvrda o plaćanju sadrži sledeće podatke:
38
Novi Sad
- naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika-izdavaoca potvrde o plaćanju,

- mjesto i datum izdavanjai redni broj potvrde o plaćanju,
- ime, prezime, adresu i JMBG poljoprivrednika,
- vrstu i količinu isporučenih dobara, vrstu i obim usluge,
- vrijednost primljenih dobara i uslugač
- iznos PDV naknade obračunate poljoprivredniku i
- broj i datum odobrenja izdanog od UIO.
21. SERVISNE I REMONTNE DJELATNOSTI U SISTEMU PDV-a
U sistemu poreza na dodatu vrijednost servisne i remontne djelatnosti imaju isti tretman
kao i sve druge proizvodne i uslužne djelatnosti.Registrovani poreski obveznici koji obavljaju
djelatnost servisiranja i remonta nabavljaju sva dobra i usluhe sa uračunatim PDV-om od 17%,
što predstavlja njihov ulazni porez, a ispostavljaju fakture sa zaračunatim PDV-om od 17%. U
servisnoj i remontnoj djelatnosti istovremeno se obavlja isporuka dobara i isporuka usluga. U
poresku osnovicu ulazi ukupno naplaćena naknada ili koja će biti naplaćena za obavljenu
servisnu ili remontnu uslugu i naknada za ugrađene rezervne dijelove te utrošeni materijal.
Ako je udio naknade koja se odnosi na materijal veći od 50% od ukupnog iznosa
naknade koja se odnosi na popravak onda se radi o prometu dobara , a ne o obavljenoj
usluzi.Ovo nije bitno kada se servisne i remontne usluge obavljaju u zemlji jer se po stopi od
17% obračunava PDV na isporuku dobara i na isporuku usluga. Razgraničenje je bitno kada se
radi o izvršenim servisnim i remontnim uslugama inozemnom korisniku.
Ako se radi o isporuci dobara u tom slučaju ne podliježu oporezivanju PDV-om jer se radi
o izvozu dobara naravno pod uslovom da postoji izvozna carinska deklaracija te da je naplata
izvršena u roku od 180 dana. Međutim ako se radi o izvoznoj usluzi ( više od 50% popravke se
odnosi na vrijednost servisne i remontne usluge ), tada se ona oporezuje sa stopom od 17%.
Popravka i zamjena rezervnih djelova u garantnom roku ne podliježe obavezi obračuna i
plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
Ako u izvršenju usluge učestvuju i kooperanti, onda glavni nosioc usluge ispostavlja
račun na ukupnu vrijednost usluge naručiocu i zaračunava mu PDV u iznosu od 17% na neto
vrijednost usluge. Nosioc usluge ima pravo odbitka ulaznog poreza po fakturama koji su mu
ispostavili kooperanti.
Primjer:
39
Novi Sad
Nosioc usluge preduzeće A angažovalo je kooperanta preduzeće B u izvršenju popravke opreme

dobavljaču C. Svi su registrovani obveznici.Nosioc usluge izvršio je svoj dio usluge u neto iznosu
od 5000,00 KM,a kooperant u neto iznosu od 3000,00 KM.
Obračun usluge:
Za preduzeće Za preduzeće Za preduzeće

Opis usluge Iznos
«A» «B» «C»
Vrijednost usluge
5 000.00
nositelja
PDV 17% 850.00
Vrijednost usluge
3 000.00 Trošak Prihod
kooperanata
PDV 17% 510.00 Ulazni porez Obaveza za PDV
Neto vrijednost
8 000.00 Prihod Trošak
ukupne usluge
PDV 17% 1 360.00 Obaveza za PDV Ulazni porez
Bruto vrijednost
9 360.00 Potraživanje Obaveza
ukupne usluge
Tabela broj: 2 Obračun usluge
Nosioc usluge će fakturisati kupcu preduzeću C ukupnu vrijednost usluge u iznosu od 9.360,00
KM ( neto 8.000,00 KM plus PDV 1360,00 KM). Nosioc usluge plaća kooperantu ukupan iznos
njegove usluge sa PDV-om u iznosu od 3.510,00 KM, a ima pravo odbitka ulaznog poreza u
iznosu od 510,00 KM.
22. ZAKLJUČAK
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost se uvodi novi sistem oporezivanja prometa

dobara i usluga na području cijele BiH u cilju stvaranja jedinstvenog prostora u BiH. Sistem
poreza na dodatu vrijednost uveden je u preko 130 zemalja svijeta u svim zemljama članicama
40
Novi Sad
Evropske unije kao i u svim zemljama našeg okruženja. Sam porez na dodatu vrijednost po
svojoj strukturi i principima, ima snažan uticaj na uspostavljanje reda u oblasti državne
ekonomije.Radi se o instalaciji novog sistema oporezivanja koji treba da zamijeni porez na
promet i pokuša otkloniti nagomilane nedostatke. Sistem poreza na dodatu vrijednost uspješno
se primjenjuje u BiH od početka 2006 godine.
Najteži period kod uvođenja sistema poreza na dodatu vrijednost je bio period tranzicije.
On nam je sa sobom donio povećanje rasta cijena što je bilo za očekivat zbog uvođenja
jedinstvene poreske stope od 17%. Prelazak na sistem poreza na dodatu vrijednost donio nam
je dosta pozitivnih efekata mada naravno tu su i neizbježne negativne situacije koje se daju
prevazići i kontrolisati. Već možemo reći da uvođenje PDV-a u Bosnu i Hercegovinu proširuje
poresku bazu i povećava iznose javnih prihoda, suzbija poresku evaziju, omogućava
harmonizaciju sistema PDV-a sa sistemom u okruženju i omogućava jednostavnije
knjigovodstveno evidentiranje poreza. Porez na dodatu vrijednost omogućio je kreatorima
ekonomske politike da izrade jednake uslove za sve aktere na tržišnoj utakmici. U uslovima
konkurencije nije svejedno sa kojom prodajnom cijenom će završiti roba kod krajnjeg potrošača.
To je itekako bitno za BiH prilike kad se zna da se radi o robama na tržištu čije mušterije nemaju
visok stepen kupovne moći. Možda nije bio najsretniji trenutak za instaliranje PDV-a na naše
prostore kad se zna da stanovništvo nije bogato. Međutim samo uvođenjem ovakvog poreza koji
stimuliše rast i razvoj državne ekonomije moguće je izaći iz zone siromaštva, a svako odlaganje
u njegovoj primjeni samo bi agoniju produbilo.
Jedan o bitnih aspekata koji je kao pozitivan došao sa uvođenjem PDV-a je i smanjenje
pokušaja izbjegavanja poreskih obaveza, smanjen je pokušaj zloupotreba i poreskih utaja, a
ujedno je državnim institucijama olakšao kontrolu i naplatu poreskih potraživanja od obveznika
poreza.
21. LITERATURA
(1) Dr Mehmed Alijagić, «Poreski menadžment i poreski konsalting», Banja Luka 2006,
(2) Dr Jovan Sejmenović, «Javni prihodi utvrđivanje i naplata», Banja Luka 2006,
41
Novi Sad
(3) Dr Mirsad Kikanović, «PDV», teorija i praksa, Tuzla 2005,

(4) Grupa autora, Revicon, «PDV praktična primjena» , Sarajevo 2005,
(5) Mr Ševal Alić, dipl.ecc.Kemal Čaušević, PDV u sistemu računovodstva i poslovnih
finansija, Tuzla 2006,
(6) Mr Jozo Piljić, PDV i knjigovodstvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, Tuzla
2006,
(7) Savez računovođa i revizora RS, Finrar stručni časopis broj: 1/06
(8) Poslovni informator, časopis za računovodstvo i reviziju broj:3/05
(9) Zakon o porezu na dodatu vrijednost, «Službeni glasnik BiH» broj: 9/5 i 35/5
(10) Pravilnik o primjeni ZPDV
42

PDV Diplomski Rad

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PDV Diplomski Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET ZA USLUŽNI BIZNIS

Tema: Porez na dodatnu vrijednost i računovodstveni aspekti

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

Od 01.01.2006. godine u Bosni i Hercegovini se primjenjuje Zakon o porezu na dodatnu

3. PORESKA POLITIKA I KRITERIJI OPOREZIVANJA

18.2. Prevoz putnika i dobara

I DIO: POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

- postizanje pravičnosti u smislu ublažavanja regresivnog djelovanja poreza na dodatu

3.1. Stabilizacijska funkcija

3.2. Kombinacija poreza na dodatu vrijednost sa drugim porezima

Pošto i direktni i indirektni porezi imaju određene prednosti i nedostatke u fiskalnom

- ekološki razlozi, preko povećanog oporezivanja želi se uticati na odvraćanje potrošnje od

Akcize u kombinaciji sa porezom na dodatu vrijednost su vrlo važan izvor poreskih

5.KARAKTERISTIKE POREZA NA DODATU VRIJEDNOST

Osnovne karakteristike poreza na dodatu vrijednost su:

- Porez na dodatu vrijednost predstavlja poresku obavezu obračunatu na razliku između

5.1. Neutralnost poreza na dodatu vrijednost

Stopa PDV-a je jedinstvena i za promet dobara i za promet usluga .Izražena je u

5.2 Vrste PDV-a i metode utvrđivanja poreske obaveze

5.3. Prednosti i nedostaci sistema PDV-a

6. PDV I DOSADAŠNJA ISKUSTVA POJEDINIH ZEMALJA KOJA SU GA UVELE

Do sredine šezdesetih godina prošlog vijeka, porezi na potrošnju ustanovljavali su se kao

Država Niža povlaštena stopa Standardna stopa PDV-a

Belgija 0%,1%, 6% i 12% 21%

Finska 0%, 8%, 17% 22%

Francuska 2.1% i 5.5% 19.6%

Irska 3.6%, 12.5% 21%

Italija 4%, 10% 20%

Luksemburg 3%, 6% 15%

Portugal, Azori i Madeira 5%, 12%, 4%, 8% 17% , 13%

Španija 4%, 7% 17.5%

Švedska 0%, 6%, 12% 25%

Austrija 10%, 12% 20%

Prosječna stopa za EU 5.9% 19,47%

Tabela broj:1 Poreske stope PDV-a u nekim zemljama

7.PREDMET OPOREZIVANJA I PORESKA OSNOVICA

Predmet oporezivanja poreza na dodatu vrijednost je promet dobara i usluga koje

9. NASTANAK PORESKE OBAVEZE

10. PERIOD OPOREZIVANJA,OBRAČUNA I PLACANJA PDV-a

11. PORESKA STOPA

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost propisana je jedinstvena standardna

100 x stopa PDV-a

Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM

Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti podatke neophodne za tačno,

Knjigovodstvo poreskih obveznika, knige ulaznih i izlaznih faktura i druge evidencije

13. MJESEČNE PDV PRIJAVE

14. ODBITAK ULAZNOG POREZA.

Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a

 javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih,

14.1. Pravo na odbitak ulaznog poreza

14.2. Ostvarivanje prava na odbitak

14.4. Odbitak ulaznog poreza kod avansa

15. POVRAT PDV-a

Ova pitanja su uređena članovima 52 i 54 ZPDV-a,17 pri čemu treba razlikovati:

15.1. Povrat razlike ulaznog poreza poreskim obveznicima u BiH

15.2. Povrat PDV-a registrovanim u inostranstvu

- dokaz o plaćanju dobara,

Zahtjev za povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH

Datum: Podnosilac zahtjeva

14.3. Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika

Zahtjev za povrat PDV-a stranim državljanima

Naziv prodavca (Obveznik PDV-a): Kupac (Ime i prezime):

Identifikacioni broj: Broj putne isprave:

- Ovaj obrazac popunjava prodavac