UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET
Redovan i redovan samofinansirajui studij

Seminarski rad iz predmeta Uvod u ekonomiju

CARINE

Predmet: Uvod u ekonomiju

Studenti: Bai Alma: 1559-R-13

Stupar Medina: 1561-Rsf-13

Mentor: doc. dr. Hasan Mahmutovi

Zuki Alma: 1548-R-13

Zenica, decembar 2013.godine

S AD R AJ

1. UVOD.......................................................................................................1
2. POJAM CARINE I NJIHOVA PODJELA................................................2
2.1. POJAM CARINE................................................................................2
2.2. PODJELA CARINA...........................................................................2
3. PODVRGAVANJE ROBE CARINSKOJ PROCEDURI..........................4
4. CARINSKI DUG......................................................................................6
4.3. Stvaranje carinskog duga.................................................................7
4.4. Plaanje carinskog duga...................................................................7
4.5. Zatezne kamate................................................................................7
5. PRAKTIAN RAD..................................................................................8
6. ZAKLJUAK.........................................................................................11
L I T E R A T U R A....................................................................................12

1. UVOD
U ovom seminarskom radu obradit emo temu carine. Ova tema je veoma
zastupljena u drutvu. Svi smo se barem jednom susreli sa carinama, odnosno, barem
smo jednom platili neku vrstu carine prilikom izlaska ili ulaska u dravu sa odreenom
robom. Plaanje carine se ne odnosi samo na plaanje prilikom naputanja ili ulaska u
odreenu dravu, sa carinama se takoer susreemo i prilikom online kupovine iz neke
druge zemlje. Trenutno na tritu su najzastupljenije uvozne carine, odnosno porez koji
se plaa u novanoj vrijednosti prilikom uvoza neke robe u dravu, jer zapravo
predstavljaju vrstu dravnog kapitala. One poveavaju dravni kapital.
Dananje carine imaju potpuno drugaiju ulogu u odnosu na carine koje su se
naplaivale u ranijem periodu. To jeste u ranim zaecima ekonomije, carina se
naplaivala na drugaiji nain u odnosu na to kako se danas naplauje. Roba tada nije
ima istu vrijednost kao to ima danas. Sada se vrijednost robe izraava kroz novac,
odnosno roba ima novanu vrijednost. U prolosti vrijednost jedne robe se izraavala
kroz slinu ili jednaku vrijednost druge robe. Takvu vrstu razmjene najvie smo
susretali u Feudalnom dobu i odnosilo se na razmjenu izmeu vladara. Razvojem
drutva razvio se i drugi oblik carine, koji se odnosi na sve ljude, bez obzira na njihov
drutveni status. Isto tako prilikom trgovine izmeu drava, odreena suma novca iz
dravnog budeta se odvaja za carine.
Carinama smo svi duni pristupiti ozbiljno i pravilno izviti sve radnje kojima
nas one obavezuju. Prilikom itanja naeg seminarskog rada imat ete priliku upoznati
se sa samom definicijom carina, vrstama carina, carinskim procedurama, te nainu
stvaranja carinskog duga i njegovog naplaivanja.

2. POJAM CARINE I NJIHOVA PODJELA

2.1. POJAM CARINE
Carine predstavljaju vrstu poreza kojima se optereuje roba to prelazi dravnu
granicu, odnosno carinsku liniju.1 Odnosno carine su porez na robu koja se uvozi, izvozi
ili tranzituje preko odreenog carinskog podruja. Imaju uticaj na potroae,
proizvoae i na cjelokupnu nacionalnu ekonomiju. Pri tome su veoma znaajne za
dravni kapital. Takoer, carine igraju veliku ulogu u zatiti domae proizvodnje jer se
cijena strane robe poveava za vrijednost plaene carine. Na taj nain se titi i podstie
domaa proizvodnja. Osim ove funkcije carine, ostvaruju i fiskalne efekte koji
predstavljaju znaajan oblik prihoda dravnog budeta, a takoer su i sredstvo socijalne
politike u smislu varijacija u carinskom optereenju robe od znaaja za ivotni standard
graana.2 Ciljevi uspostavljanja carina su mnogobrojni, ali najvaniji od njih su:
ekonomski, fiskalni i socilajno politiki.

2.2. PODJELA CARINA

2.2.1. Podjela carina prema svrsi koju carine postiu
Podjela carina prema svrsi koju carine postiu, carine mogu biti:

Zatitne carine
Fiskalna carina
Socijalne carine

Zatitne carine uvode se zbog zatite domae proizvodnje od inostrane konkurencije i

omogui razvoj domae proizvodnje. Ove carine imaju jos jednu znaajnu ulogu koja se
odnosi na smanjenje uvoza i time se dodatno titi domaa proizvodnja.
Fiskalna carina po pravilu prihod drave i ima fiskalni karakter.

1 Carinska linija omeuje carinsko podruje i najee se podudaraju carinska linija i dravna
granica, odnosno carinsko podruje i dravno podruje. Izuzetak od ovog predstavljaju slobodne
carinske zone u kojima se, iako ulaze u podruje drave, primjenjuju posebni carinski propisi.
Praktino, roba se unosi u bescarinske zone bez plaanja carina (radi dorade, prerade,
ambalairanja itd.), a obazevza za plaanje nastaje kada roba iz zone ulazi u carinsko
podruje.
2 Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319
4

Socijalne carine uvode se za pojedine proizvode, kao to su mast, ulje, penica i tako
dalje da bi cijene bile prihvatljive za sve ljude (ponajvie za socijalno ugroene osobe).
2.2.2. Podjela carina s obzirom na kretanje robe
Podjela carina s obzirom na kretanje robe, carine mogu biti:3

Uvozne carine
Izvozne carine
Tranzitne carine

Uvozne carine su porez koji se plaa na robu koja se uvozi u odreeno carinsko
podruje. U savremenim uslovima carinski sistem se uglavnom iscrpljuje na uvoznim
carinama. Cijena strane ili uvezene robe na domaem tritu se poveava za iznos carine
koja se plaa za tu robu. Time se titi domaa proizvodnja od inostrane konkurencije.
Konkurentska prednost uvozne robe se smanjuje u odnosu na domau. Pojedine drave
u svom carinskom sistemu imaju samo uvozne carine.
Izvozne carine su porez koji se plaa na robu prilikom izvoza s odreenog
carinskog podruja. S njima umanjujemo konkurenciju domaih proizvoaa na
meunarodnom tritu. Svaka drava je zainteresovana za uveanje izvoza i nema
nikakvog smisla, izvoznim carinama, smanjivati konkurentsku sposobnost domaih
proizvoaa na meunarodnom tristu. Zbog ovoga ove carine predstavljaju rijetskost i
ne primjenjuju se u mnogim dravama.
Tranzitne ili prelazne carine predstavljaju porez koji se plaa na robu koja
prilikom uvoza iz jedne u drugu dravu tranzitira preko tree u kojoj se te carine plaaju
(npr. na robu koja putuje iz BiH u Njemaku dolazi do naplate tranzitne carine u
Austriji). Tranzitiranje robe preko teritorije drave predstavlja znaajan vid ostvarivanja
deviznih sredstava ( prihoda).

3 Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319
5

2.2.3. Prema stopi carinske tarife

Prema stopi to se primjenjuje u carinskoj tarifi i ekonomsko-politikim efektima koji
se nastoje postii, carine mogu biti:4

Ope (jedinstvene)
Diferencirane
Preferencijalne

Ope ili jedinstvene carine znae da se na istovrsnu robu primjenjuju iste

carinske stope nezavisno od porijekla robe, odnosno nezavisno od drave izvoznice te
robe. Ovakve carine su neposredno u funkciji principa nediskriminacije u meunarodnoj
robnoj razmjeni.
Diferencirane carine pretpostavljaju razliito optereenje robe na njeno
porijeklo ili pak na odgovor na neke akcije zemalja izvoznica, i u principu ove carine su
uveane u odnosu

na ope

carinske stope. Postoji vie oblika ovih carina:

kompenzatorne (kao dopunske carine ako je cijena robe to se uvozi nia od uobiajene,
a to je posljedica premiranja izvoza), retorzivne carine (mjera kojom se uzvraa
aktivnost druge zemlje to praktikuje diskriminaciju robe pri uvozu i uveanim
carinama kojima se oteava uvoz robe iz te zemlje), antidampinke carine (dodatne
carine na uvoz robe ije su cijene izrazito niske zbog dampinga5).
Preferencijalne carine znae povlaten status pri uvozu robe koja potie iz
zemlje sa kojom drava ima intenzivne ekonomske odnose, i u pravilu ove carine se
temelje na reciprocitetu, odnosno uzajamnom preferencijalnom postupanju. U principu,
ove carinske stope moraju osjetno biti nie u odnosu na ope carine. 6

4 Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319
5 Damping je pojava kod koje su cijene nekog proizvoda nie u zemlji uvoza nego u zemlji
same proizvodnje.
6 Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 320
6

3. PODVRGAVANJE ROBE CARINSKOJ PROCEDURI

Pod pojmom ''carinska procedura'' podrazumijeva se:

Popunjavanje, prihvatanje i provjera carinske prijave

Svrstavanje robe po Carinskoj tarifi
Utvrivanje carinske vrijednosti robe
Utvrivanje i naplata uvoznih dadbina koje terete robu

Svaku od navedenih faza obradit emo posebno, kako bi se imao jedan cjelovit
uvid u radnje i postupke predviene za podvrgavanje robe odreenoj carinskoj
proceduri. 7
Prva faza kojoj se roba podvrgava jeste faza same popune, prihvatanje te
provjere carinske prijave. U popunjavanju carinske prijave, osoba koja treba da plati
carinu unosi svoje line podatke i podatke o robi koju prevozi, zatim carinik prihvata tu
carinsku prijavu koja mora da bude u potpunosti popunjena, i na kraju prve faze dolazi
do provjere te carinske prijave. Tada carinik provjerava line podatke napisane u prijavi
sa linim dokumentima. Kljuni faktor u provjeri carinske prijave jeste pregled
prijavljene robe. Tim pregledom se utvruje: vrsta, kvalitet, koliina, vrijednost i
porijeklo robe. Osoblje koje je zadueno za provjeru podataka iz carinske prijave mora
biti struno.
U drugoj fazi vri se svrstavanje robe po Carinskoj tarifi. Ukratko, ovo znai
da se odreena roba svrstava po odreenim tarifnim brojevima. Najbolje emo to
pokazati u sljedeim primjerima. Ako se prevozi elektrina energija, njen poetni tarifni
broj e glasiti 27.16. U ovom broju ne vidimo nikakve druge karakteristike robe koja se
prevozi. Kada upiemo elektrinu energiju pod tarifnim brojem 2716.000000, tada
bismo znali jo neke druge karakteristike.

7 Bijedi, M., Faze carinske procedure, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str.12
7

Trea faza kojoj se roba podvrgava jeste utvrivanje carinske vrijednosti

robe. Uz upotrebu odreenih carinskih metoda, utvruje se vrijednost robe na osnovu
njene koliine i kvalitete.
U zadnjoj fazi carinske procedure se utvruju i naplauju dadbine koje
terete robu. Dadbine su ukupna vrijednost robe, i samim tim mi utvrujemo i
naplaujemo tu vrijednost date robe.

4. CARINSKI DUG
4.1. Naini pregleda robe
Na carinama, roba se pregleda uglavnom na dva naina i to: detaljno i
djelimino.
Detaljni pregled robe se vri u svim sluajevima kada se sumnja u stanje robe
u pogledu vrste, koliine, vrijednosti i porijekla robe ili kada se radi o uvozniku ili
vozaru koji je sklon povredi carinskog propisa.
Djelimini pregled robe se vri u ostalim sluajevima na nain da se izvri
obabir i pregled jednog broja robe iste vrste. Na osnovu rezultata dobivenih djeliminim
pregledom robe, izvodi se zakljuak da li vrsta, koliina, vrijednost i porijeklo robe
unijeti u carinsku prijavu odgovaraju stvarnom stanju robe.
Treba napomenuti da carinik moe odluiti da uope ne izvri pregled robe, te
da podatke unijete u carinsku prijavu prihvati kao svoj nalaz. U veini sluajeva ovo se
odnosi na masivne poiljke (ugalj, rude) gdje se pregled robe vri s vremena na vrijeme,
prema ukazanoj potrebi.

4.2. Zabranjene poiljke

Opasne materije se ne smiju predati ili primiti na prijevoz kao prtljag. Potom
je zabranjeno slati eksplozivne, zapaljive i druge opasne materije, izuzev opasnih

materija iji je prijevoz odobren Svjetskom potanskom konvencijom. Kada se uzima

uzorak ovakve robe, potrebno je organizovati strune radnike, kako bi se ljudi zatitili
od opasnosti. Vozila koja prevoze opasne materije moraju imati dvije narandaste table
koje su optraene crnom bojom maksimalne irine 15mm. Table se postavljaju sa
prednje i sa zadnje strane vozila. Kada se u vozilu ne prenose opasne materije, table se
moraju ili skinuti ili prekriti. Svaka tablica ima razliit broj. Broja oznaava o kojoj se
opasnoj materiji radi i u kojoj je mjeri ona opasna, tj. nivo njene opasnosti.8

4.3. Stvaranje carinskog duga

Carinski dug nastaje na mjestu gdje se sprovodi odgovarajua carinska
procedura. Prvo se uvruje vrijednost robe na koju se pojavljuje dug. Kada se za robu
koja je predmet carinske procedure pojavljuje carinski dug, iznos tog duga se uvruje na
carinsku vrijednost koja odgovara takvoj robi u momentu kada se pojavljuje carinski
dug. Od ovo se pravila moe odstupiti, ukoliko je to drugaije predvieno zakonom.
Potom se dug zavodi u knjige evidencije. Rok za zavoenje carinskog duga se
najvie moe produiti za 14 dana od dana utvrivanja duga. Dunik se mora obavezno
obavijestiti o visini carinskog duga.

4.4. Plaanje carinskog duga

Plaanje carinskog duga se vri virmanskim nalogom za plaanje prije
preuzimanja ispod carinskog nadzora ili polaganjem garancije. Uglavnom se polae
garancija, kako bi se izbjeglo zadravanje robe, te smanjili trokovi njenog zadravanja.
Carinik kojem se polae garancija je garantni carinik. Garancija se polae gotovinskim
depozitom koji je u veini sluajeva izraen u konvertibilnim markama ili u
odgovarajuem iznosu inozemne valute, i jamcem ili irantom.
irant se obavezuje da zajedniki i solidarno s dunikom plati garantni iznos
carinskog duga. irant i dunik izmeu sebe mogu potpisati obveznicu9 u sluaju

8 Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 237
9 Obveznica je dokument kojim se komitent obavezuje vratiti zajmodavcu pozajmljeni novac
uz isplatu kamate za odreeni vremenski period.
9

eventualnih nesuglasica koje mogu nastati izmeu njih. Rok za plaanje duga je 10 dana
od dana obavjetavanja dunika.

4.5. Zatezne kamate

Ako dunik ne isplati dug u roku, carinici preduzimaju sve mjere, pa ak i
nasilno plaanje. Carinica zbog nepotivanja roka za plaanje duga ubraja zateznu
kamatu, ija je stopa vea od regularne kamatne stope u bankama. Za svaki dan
zakanjenja ubraja se kamatna stopa u iznosu od 2%.

5. PRAKTIAN RAD
U praktinom radu emo navesti primjer carinske procedure zajedno sa njenim
fazama, koje su prethodno objanjene. U ovom sluaju se to odnosi na uvoz televizora
od strane nekog vanjskotrgovinskog preduzea.
Primjer:
Vanjskotrgovinsko preduzee uvozi televizore po jedininoj nabavnoj
vrijednosti od 400,00 KM, koja se sastoji od cijene koju je vanjskotrgovinsko preduzee
platilo dobavljau iz inostranstva, carine i drugih zavisnih trokova. Vanjskotrgovinsko
preduzee prilikom uvoza televizora carinskim organima daje izjavu da su televizori
namijenjeni daljoj prodaji, i na osnovu tako date izjave, ne plaa porez na promet. Prije
prodaje televizora veletrgovakom preduzeu vanjskotrgovinsko preduzee od budueg
kupca dobija narudbu sa izjavom, po kojoj veletrgovako preduzee nabavlja
televizore radi dalje prodaje. Prilikom prodaje, a na osnovu dobijene izjave od kupca,
vanjskotrgovinsko preduzee fakturie televizore veletrgovinskom preduzeu po cijeni
od 410,00 KM (400,00 + 10,00) i u fakturu unosi klauzulu da porez na promet nije
obraunat na osnovu pismene izjave kupca da je televizor namijenjen daljnjoj prodaji.
1. Televizor 410,00 KM
UKUPNO: 410,00 KM

10

Na osnovu izjave kupca broj: 1 od 1.3.2003. godine porez na promet nije obraunat.
Veletrgovako preduzee, na osnovu prethodno dobijene izjave od kupca, fakturie
televizor trgovcu na malo po cijeni od 425,00 KM (410,00 + 15,00) i u fakturu unosi
klauzulu da porez na promet nije obraunat na osnovu pismene izjave kupca da je
televizor namijenjen daljnjoj prodaji.
1. Televizor 425,00 KM
UKUPNO: 425,00 KM
Na osnovu izjave kupca broj: 7 od 9.3.2003. godine porez na promet nije obraunat.
Trgovac na malo, nakon dodavanja svoj razlike u cijeni od 25,00 KM dolazi do
prodajne cijene od 450,00 KM (425,00 + 25,00). Kako e prodaja televizora iz
maloprodajnog objekta uslijediti kao krajnja prodaja, trgovac na malo je obavezan na
prodajnu cijenu televizora obraunati porez na promet po stopi od 20% u iznosu od
90,00 KM (450,00 x 20,00 : 100 = 90,00). Dodavanjem obraunatog poreza na prodajnu
cijenu televizora formira maloprodajnu cijenu od 540,00 KM (450,00 + 90,00 =
540,00). Nakon prodaje televizora po cijeni od 540,00 KM, trgovac na malo vri
plaanje obraunatog poreza na promet u iznosu 90,00 KM, pokriva plaeni iznos za
nabavku televizora od 425,00, te iz razlike u cijeni od 25,00 KM pokriva trokove
poslovanja, a preostali dio iskazuje kao profit. Reim oporezivanja porezom na dodatnu
vrijednost. Vanjskotrgovinsko preduzee je prilikom uvoza televizora uvealo ukupnu
vrijednost roba na tritu za vrijednost uvezenih televizora. Ono je, dakle, postojeoj
masi vrijednosti roba na domaem tritu dodalo vrijednost, u visini vrijednosti
uvezenih televizora. Poto je vanjskotrgovinsko preduzee izvrilo in dodavanja
vrijednosti po tom osnovu je obaveznik poreza na dodatnu vrijednost. Kako, prethodno
objanjena, nabavna vrijednost televizora iznosi 400,00 KM, a kako je to istovremeno i
dodatna vrijednost, na istu se plaa porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u
iznosu 80,00 KM (400,00 x 20 : 100 = 80,00).
Prilikom prodaje, vanjskotrgovinsko preduzee fakturie televizor
veletrgovinskom preduzeu opet po cijeni od 410,00 KM (400,00 + 10,00), ali na koju
sada obraunava i posebno iskazuje porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u
iznosu 82,00 KM (410,00 x 20 : 100 = 82,00), tako da je ukupno fakturisan iznos
492,00 KM (410,00 + 82,00). Vanjskotrgovinsko preduzee ne uzima izjavu od

11

veletrgovakog preduzea o namjeni nabavke televizora, jer u reimu poreza na dodatnu

vrijednost identifikacija kupca nije bitna.
1. Televizor 410,00 KM
2. PDV 20% 82,00 KM
UKUPNO: 492,00 KM
Nakon izvrene prodaje televizora vanjskotrgovinsko preduzee vri plaanje
obraunatog poreza na dodatnu vrijednost, pri emu od obraunate i na fakturi iskazane
obaveze u iznosu od 82,00 KM, odbija 80,00 KM koliko je poreza na dodatnu
vrijednost platilo prilikom uvoza televizora, a razliku od 2,00 KM uplauje na propisan
raun. Kad veletrgovinsko preduzee izvri prodaju, fakturie televizor trgovcu na malo,
opet po cijeni od 425,00 KM, ali na koju obraunava i posebno iskazuje porez na
dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu 85,00 KM (425,00 + 20 : 100 = 85,00),
tako da je ukupno fakturisan iznos 510,00 KM (425,00 + 85,00).
1. Televizor 425,00 KM
2. PDV 20% 85,00 KM
UKUPNO: 510,00 KM
Nakon izvrene prodaje veletrgovinsko preduzee vri plaanje obraunatog
poreza na dodatnu vrijednost, pri emu od obraunate i na fakturi iskazane obaveze od
85,00 KM odbija 82,00 KM, koliko je poreza na dodatnu vrijednost platio prilikom
nabavke televizora od vanjskotrgovinskog preduzea, a razliku od 3,00 KM uplauje na
propisan raun. Trgovac na malo, nakon dodavanja svoje razlike u cijeni od 25,00 KM
na fakturnu cijenu veletrgovinskog preduzea, dolazi do prodajne cijene od 450,00 KM
(425,00 + 25,00). I u ovom sluaju trgovac na malo je obavezan na prodajnu cijenu
televizore obraunati porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu od 90,00
KM (450,00 x 20 : 100 = 90,00). Dodavanjem obraunatog poreza na dodatnu
vrijednost prodajnoj cijeni televizora, formira maloprodajnu cijenu od 540,00 KM
(450,00 + 90,00 = 540,00). Nakon prodaje televizora po cijeni od 540,00 KM trgovac na
malo vri plaanje poreza na dodatnu vrijednost pri emu od obraunatog i iskazanog
poreza na dodatnu vrijednost u iznosu od 90,00 KM odbija 85,00 KM koliko je poreza
na dodatnu vrijednost platio prilikom nabavke televizora od veletrgovinskog preduzea,
a razliku od 5,00 KM uplauje na propisan raun.
12

Iz ovog primjera moemo zakljuiti da carinska procedura i nije tako

jednostavna. Vidimo da se poetna cijena pod uticajem razliitih faktora drastino
promijenila. Sve ovo pokazuje kakav zapravo uticaj imaju carine na proizvod i njegovu
konanu cijenu.

6. ZAKLJUAK
Iz navedenog vidimo da su carine veoma opiran i kompleksan pojam, o
kojem bi se moglo dosta stvari rei. Pokuale smo doarati i izdvojiti ono najbitnije da
bi Vama kao itaocima bilo lako shvatiti openito pojam carine, njene faze, pravila, te
naine na koje se ona sprovodi. Ova tema se tie svih nas i smatramo da bi svaki
pojedinac trebao znati barem osnovna pravila i naine upotrebe carina na odreenu
robu, te njihov znaaj i uticaj koje imaju. Bez obzira o kojoj vrsti robe se radi, dana se
roba podvrgava carinskoj proceduri.
Detaljno je obraen pojam carina, zatim njihova cjelokupna podjela koja
izvrena na vie naina. Vidjeli smo da se na osnovu glavne podjele one dijele na
uvozne, izvozne i tranzitne. Prema svrsi koju ostvaruju dijele se na zatitne, fiskalne i
socijalne. Na osnovu carinske tarife na: ope, diferencirane i preferencijalne, a unutar
ove podjele postoje jo i sporedne podjele carina.
Iako gotovo sva roba podlijee procesu carina, postoje izuzeci kao to su
opasne i zapaljive materije, tetne po ljudsko zdravlje. U sluaju da, ipak, doe do
prevoza ovakvih materija, u prvi plan se stavlja zatita osoblja koje vri prevoz datih
materija, kako ne bi dolo do neeljenih efekata. Uvidjeli smo da se prilikom procesa
carinjenja moe stvoriti carinski dug, za ije plaanje se upotrebljavaju razliite metode.
Prilikom plaanja carinskog duga neophodno je potivati data pravila koja su nametnuta
13

od strane zakona. Kao krajnju konstataciju moemo rei da se carine tiu ne samo
potroaa, ve i proizvoaa te imaju veliki uticaj na cjelokupnu nacionalnu ekonomiju
i imaju veliki znaaj kao izvor dravnog kapitala, odnosno poveanja dravnog budeta.

LI T E R AT U R A
1. Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000.
2. Bijedi, M., Faze carinske procedure, Dom tampe, Zenica, 2000.
3. Mahmutovi, H., Hodi, K., Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u
Zenici, Zenica, 2009.
4. Baro, ., Preduzetnitvo i preduzetniki menadment, M. Power, Banja Luka, 2003.

14