Nastavni predmet:

Poreska i budetska kontrola i revizija

Tema:
Budetski sistem BiH

Nastavni Profesor : Dr Kristijan Risti

Student: Burgi Edin

Broj Indexa : II-2857/12

Bijeljina, 2014.godine

SADRAJ
Parlamentarna skuptina BiH i dravni budet....................................................................3
Ukupna javna potronja u BiH..........................................................................................3
Javna potronja na dravnom nivou..................................................................................5
Budet kao instrument javnih politika...............................................................................7
lanovi Parlamentarne skuptine i komisije........................................................................7
Javne rasprave...............................................................................................................7
Pravljenje prijedloga budeta...........................................................................................8
Budetski ciklus............................................................................................................. 8
lanovi Parlamentarne skuptine i kontrola nad trokovima.................................................8
Naknadne informacije i pomo .......................................................................................10
Izvori informacija .........................................................................................................11
Aneks .......................................................................................12
Grafiki prikaz budeta.................................................................................................13
Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga.....................14
Zakljuak................................................................................................................... 22
Literatura................................................................................................................... 23

Parlamentarna skuptina BiH i dravni budet

Jedna od najvanijih odgovornosti Parlamentarne skuptine BiH je odobravanje (sa ili bez
izmjena) godinjeg dravnog budeta, predloenog od strane Vijea ministara BiH, kao i
nadgledanje izvrenja budeta, tj. kontrolisanje potronje novca graana od strane dravnih
institucija.
Vijee ministara (preko Predsjednitva BiH) predlae budet, sa prikazanim oekivanim javnim
prihodima i rashodima za narednu godinu, Parlamentarnoj skuptini na odobravanje. Dravni
budet za narednu godinu bi trebao biti predstavljen Parlamentarnoj skuptini prije 15. oktobra
tekue godine, dosta prije poetka naredne godine. Parlamentarna skuptina bi budet (sa ili
bez izmjena) trebala odobriti najkasnije do 15. decembra tekue godine.

Ukupna javna potronja u BiH

Entitetske i kantonalne vlade takoer predstavljaju budete svojim parlamentima. Gradske i
opinske vlasti predstavljaju budete svojim opinskim vijeima izabranim na lokalnom nivou.
Ovi budeti (zajedno sa budetom Brko Distrikta i dravnim budetom) ine javnu potronju u
1
u BiH. Preko 50% godinjeg BDP-a (ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih u privredi
BiH) odlazi na ukupnu javnu potronju u BiH.

BDP BiH: 13,440

milijardi KM

BDP BiH: 12,303

milijardi KM

Javna potronja u
BiH: 6,681 milijardi
KM

Javna potronja u
BiH: 7,069 milijardi
KM

Dravni budet:
0,205 milijardi
KM

Dravni budet:
0,212 milijardi
KM

2004.

2003.

BDP BiH: 14,490

milijardi KM

BDP BiH: 15,622

milijardi KM

Javna potronja u
BiH2: 8,436 milijardi
KM
Javna potronja u
BiH: 7,694 milijardi
KM

Dravni budet:
0,666 milijardi
KM

Dravni budet:
0,337 milijardi
KM

2005.

2006.

BDP, javna potronja i dravni

budet, 2003. - 2006.

1BDP Bruto drutveni proizvod.

2Iznos javne potronje za 2006. godinu je procjena na osnovi raspoloivih podataka.

Javna potronja u susjednoj Hrvatskoj je na slinom nivou (51% BDP-a), u Maarskoj 49%,
Grkoj 48%. U vedskoj 57% BDP-a odlazi na trokove drave, a u Irskoj 34%. U
najrazvijenijim zemljama OECD-a (zapadna Evropa, SAD, Kanada, Japan, Australija, Novi
Zeland) prosjek javne potronje isnosi oko 45% BDP-a. Glavna determinanta koja odreuje
visinu javne potronje je starosna dob populacije (npr. populacija u vedskoj je starija, u
Irskoj mlaa), kao i penzioni, zdravstveni i socijalni sistem.

Javna
potronja
53%
BDPa

Javna
potronja
57%
BDPa

vedska

BiH

Javna
potronja
44%
BDPa

Srbija i Crna Gora

Prosjek OECD
drava

Javna
potronja
43%
BDPa

Slovenija

Hrvatska

Javna
potronja
45%
BDPa

Javna
potronja
49%
BDPa

Maarska

Javna
potronja
51%
BDPa

Javna
potronja
34%
BDPa

Javna
potronja
40%
BDPa

Bugarska

Uporedni odnos BDP-a i javne

potronje, 2004.

Irska

Javna potronja na dravnom nivou

4

U 2006. godini, dravni budet iznosio je manje od 8% ukupne javne potronje u BiH (4,3%
BDP-a). Trokovi entiteta su iznosili 30% javne potronje, kantona i vlada na lokalnom nivou
preko 60%, da bi se graanima pruile usluge i finansirali programi u oblastima kao to su
zdravstvena zatita, obrazovanja, transport itd.
Kao dio ukupne javne potronje, dravni budet se poveao u zadnjih nekoliko godina: sa 3%
u 2004. godini, na 4,4% u 2005. i 7,9% u 2006. zbog prenosa odgovornosti za odbranu
(vojni trokovi) sa entitetskog na dravni nivo u 2005.-2006. godini.

Dravni budet
3,0%
(0,212 milijardi

Dravni budet
4,4% (0,337 milijardi
KM)

Budet Republike
Srpske
14,6%
(1,035 milijardi
Ostali*
66,4% (4,698
milijardi

Budet Republike
Srpske
12,3%
(0,946 milijardi

Ostali*
70,2% (5,400
milijardi
KM)

Budet

2004.

Budet Fedracije
BiH
13,1% (1,012
milijardi

Federacije
BiH
15,9%
(1,125 milijardi

2005.

Dravni budet
7,9% (0,666
milijardi
KM)

Ostali*
64,3% (5,425
milijardi

* Ostali: Distrikt Brko,

10 kantona, 137 optina, 4
grada

Budet Republike
Srpske
14,3% (1,205
milijardi

2006.

Budet
Fedracije
BiH
13,5% (1,140
milijardi

Javna potronja svih nivoa vlasti, 2004. - 2006.

4 Za potrebe ovog rada, iz ukupnog iznosa dravnog budeta iskljuena su sredstva s Jedinstvenog rauna za servis
vanjskog duga BiH.

5Iznos javne potronje za 2006. godinu je procjena na osnovi raspoloivih podataka.

0,205
milijardi KM

2002

2003

0,212
milijardi KM

2004

0,337
milijardi KM

0,666
milijardi KM

2005

2006

2007

Dravni budet, 2003. - 2006.

Da bi se podmirila javna potronja, ukljuujui vojne trokove koji su prebaeni sa nivoa
entiteta na dravni nivo, u 2006. godini uveden je porez na dodatnu vrijednost PDV na sve
robe i usluge. PDV je porezni instrument primjenjen irom EU. Svaki put kada se u BiH potroi
100 KM, 17 KM prihoda odvaja se u svrhe javne potronje. U 2006. godini, ovaj porez inio je
85% potrebnih prihoda za dravni budet (566 miliona KM). U istoj godini, od 666 miliona KM
stvarnih budetskih trokova (dakle, ne raunajui sredstva u iznosu od 288 miliona KM
6
namjenjenih namirivanju vanjskog duga BiH ) 42% bili su vojni trokovi (278 miliona KM za
Ministarstvo odbrane) i dodatnih 18,5% (123 miliona KM) za druge sektore sigurnosti
(Ministarstvo bezbijednosti, Dravna granina sluba, Agencija za istrage i zatitu SIPA,
Obavjetajno bezbjedonosna agencija BiH, Centar za uklanjanje mina BH MAC).
Na sigurnosno - odbrambeni sektor u 2006. odlazi 60% dravnog budeta (401 milion KM).
Slijede Uprava za indirektno oporezivanje (65 miliona KM, 9,7% budeta) i Ministarstvo
vanjskih poslova (42,5 miliona KM, 6,4% dravnog budeta). Ostatak budeta odlazi na niz
dravnih institucija, te njihove usluge, ukljuujui sektor pravosua, Parlament, Predsjednitvo
i Centralnu izbornu komisiju.

Vanredni prihodi,
2,5 mil. KM
Tekue potpore u
nov. obliku, 4,6
mil. KM

Prihodi od
indirektnih poreza,
566 mil. KM (84,9%
budeta)

Prihodi za realiz.
CIPS projekta, 7
mil. KM
Preneseni prihodi
iz 2005., 16,5
mil. KM

Pregled dravnih prihoda

i trokova, 2006.
(za detaljniji pregled prihoda i trokova
uvrenih u dravni budet pogledati grafike
priloene u Aneksu)

Prihod iz dobiti
CBBiH, 20 mil.
KM
(3%)

Neporezni prihodi
(vlastiti prihodi), 50
mil. KM (7,5%)

Minist. spoljnih
poslova BiH, 42,5
mil. KM (6,4%)
Uprava za indir.
oporez., 65 mil. KM
(9,7%)

u Aneksu

Za detalje
o spoljnjem dugu
BiH pogledati
tabelu

Sigurnosno odbrambeni sektor,

401,2 mil. KM
(60,2% budeta)
Ostalo, 157,8 mil.
KM (23,7%)

Sigur
nosno
odbra
mbeni
sektor

:
M
i
n
i

st. odbrane, Minist.

bezbijednosti, Dravna granina
sluba, Agencija za strage i
zatitu - SIPA, Obavjetajno
bezbj. agencija BiH, Centar za
uklanjanje mina BH MAC

Budet kao instrument javnih politika

Budet je glavni instrument javnih politika Vijea ministara. Kada se predstavi Parlamentarnoj
skuptini, budet odraava glavne prioritete Vijea ministara. U nekoliko proteklih godina,
glavni prioritet bila je reforma odbrane (utvrivanje ovlasti na dravnom nivou, uprava,
integracija, smanjenje broja osoblja i finansiranje vojske). Kao glavni instrument javnih
politika Vijea ministara i ministarstava, budet treba biti kontolisan na osnovu ciljeva tih
javnih politika i njihovih oekivanih rezultata. Koji su glavni ciljevi ministara i njihovih
ministarstava? Da li budet realno odraava te ciljeve? Da li je predvieno dovoljno sredstava
da bi se ostvarili odreeni ciljevi ili su predvieni trokovi previsoki za nejasno definisane
ciljeve i oekivane rezultate?

lanovi Parlamentarne skuptine i komisije

lanovi Parlamentarne skuptine mogu imati svoje vienje prioriteta pri definisanju javnih
politika te naina na koji bi javna potronja na dravnom nivou trebala biti usmjerena ka
ostvarivanju tih ciljeva i eljenih rezultata. Kako bi se obezbjedio uticaj Parlamentarne
skuptine u ovim oblastima, poslovnicima o radu oba doma PS uspostavljene su komisije koje
omoguavaju preispitivanje dravnog budeta, upuivanje upita ministrima i predstavnicima
ministarstava od strane lanova Parlamenta te pruanje vlastitih preporuka u vezi sa
budetom.
U skladu sa lanom 44. Poslovnika o radu Zastupnikog doma uspostavljena je Komisija za
finansije i budet koja ima mandat da razmatra pitanja koja se odnose na razmatranje,
izvrenje i nadzor izvrenja budeta kao i druga pitanja iz oblasti ekonomije, finansija i
budeta.
U skladu sa lanom 28. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Komisija za finansije i
budet sa mandatom da razmatra pitanja koja se odnose na finansiranje institucija BiH i
razmatranje, izvrenje i nadzor budeta BiH.
U skladu sa lanom 50. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija
(sa Zastupnikim domom, lan 56.) za ekonomske reforme i razvoj, koja razmatra pitanja
monetarne politike, politike vanjskog duga, ekonomske politike, fiskalne politike i politike i
programa rekonstrukcije i razvoja BiH.
U skladu sa lanom 48. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija
(sa Zastupnikim domom, lan 54.) za odbranu i sigurnost koja razmatra i dostavlja miljenja
i preporuke, izmjene i dopune na prijedlog budeta za odbranu i razmatra izvjetaje o
izvrenju budeta za odbranu.
U skladu sa lanom 49. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija
(sa Zastupnikim domom, lan 55.) koja vri nadzor nad radom Obavjetajne sigurnosne
agencije sa mandatom da daje miljenja o detaljnom prijedlogu budeta Agencije.

Javne rasprave
Komisije mogu organizovati javne rasprave u cilju dobijanja uvida u stavove graana o
predloenom budetu, kao i sasluanja na kojima e se uputiti pitanja ministrima i
7
predstavnicima ministarstava o pripremi, ciljevima i oekivanim rezultatima budeta . Komisije
na plenarnim zasjedanjima oba doma Parlamentarne skuptine mogu dostaviti svoje prijedloge
u vezi sa odobravanjem, dopunom ili odbijanjem predloenog budeta. Poslanici i delegati

mogu na plenarnom zasjedanju razmatrati ove izvjetaje i preporuke, ali isto tako mogu na
svoju vlastitu inicijativu pokrenuti razmatranje, postavljanje pitanja i raspravu o predloenom
budetu. Kada je rije o budetu, primjenjuju se standardne zakonodavne procedure i glasanje
u oba doma.

7OSCE-ov Prirunik za organizovanje i voenje javne rasprave dostupan je svim lanovima Parlamentarne skuptine.

Pravljenje prijedloga budeta

Proces pravljenja prijedloga budeta je kompleksan i ukljuuje zahtjeve svih ministarstava i
institucija na dravnom nivou, prioritete politikih stranaka koje su formirale vlast, elje
pojedinih ministarstava, oekivanja meunarodnih organizacija i stranih vlada, pregovore
entitetskih i lokalnih vlasti kao i ostale interese. Oni koji prave budet moraju biti svjesni
oekivanih prihoda i elje javnosti da se izbjegne prekomjerna potronja. Konkretne odluke
prilikom pripreme budeta donose se unutar ministarstava i drugih nadlenih institucija. Sa
stanovita graana, veoma je vano da lanovi Parlamentarne skuptine preispituju i
analiziraju modele, pretpostavke, kriterije i oekivane rezultate na kojima se zasnivaju
odreeni prijedlozi za potronju navedeni u budetu.
U 2007. dravna ministarstva teie postizanju veeg stepena transparentnosti i odgovornosti
prilikom donoenja budeta, te uspostavljanju budeta zasnovanih na uinkovitosti. Pod
vodstvom Ministarstva finansija i trezora, ostala ministarstva i dravne insitutcije e posebno
obratiti panju na strateke ciljeve, prioritete, rezultate javnih politika i preispitivanju prioriteta
8
pri donoenju budeta. Ovu tranziciju pomae projekat koji finansira Velika Britanija .
Budetski ciklus
Nadalje, u BiH se uspostavlja redovan i predvidljiv ciklus pripreme budeta.
Poetna taka e biti da Vijee ministara napravi viegodinji fiskalni okvir koji bi postavio
trogodinje ili etverogodinje odrednice za oekivane prihode, rashode i prioritete Vijea.
Fiskalno vijee e pomagati u koordiniranju pitanja budeta izmeu dravne i entitetskih vlada.
Ministarstvo finansija i trezora trebalo bi izraditi okvirni nacrt budeta za Vijee ministara;
okvirni nacrt budeta trebao bi biti dostupan i lanovima Parlamentarne skuptine do kraja
mjeseca juna svake godine. Tokom ljeta, ministarstva i dravne institucije trebalo bi da
obezbijede detalje o svojim budetskim potrebama Ministarstvu finansija i trezora kako bi se u
septembru mogla pripremiti diskusija sa ministrima. Predsjednitvo je obavezno da, u ime
Vijea ministara, Parlamentarnoj skuptini podnese prijedlog budeta prije 15. oktobra svake
godine (lan 128. Poslovnika o radu Predstavnikog doma, lan 123. Poslovnika o radu Doma
naroda). Oba doma Parlamentarne skuptine treba da glasaju o prijedlogu budetu prije kraja
mjeseca decembra.

lanovi Parlamentarne skuptine i kontrola nad trokovima

Kada Parlamentarna skuptina usvoji budet, dajui ovlatenje za potronju javnog novca,
njeni lanovi imaju jednako vanu ulogu u nadzoru nad trokovima.
Ured za reviziju institucija BiH ima kljunu ulogu u pruanju detaljnih informacija
Parlamentarnoj skuptini o tome kako ministarstva i dravne institucije doista troe javni
novac. Generalni revizor dostavlja izvjetaj o nainu koritenja budetskih sredstava u junu
svake godine za prethodnu godinu. lanovi Parlamentarne skuptine e paljivo prouiti
revizorske izvjetaje, te naknadno mogu, na sjednicima komisija, uputiti pitanja ministrima i
zvaninicima. Dodatno, revizorski izvjetaji o pojedinim ministarstvima i institucijama mogu se
prouiti u razliitim parlamentarnim komisijama. lanovi Parlamentarne skuptine i komisije
imaju mogunost da trae mjesene ili tromjesene izvjetaje o potronji javnih sredstava od
ministarstava i drugih dravnih institucija prije no to pozovu ministre ili zvaninike da daju
odgovore na odreena pitanja.
Nadzor ne znai samo traenje nepravilnosti u revizorskim izvjetajima i/ili traenje od
ministarstava da u pisanoj formi daju objanjenja detalja vezanih za trokove i nalaze revizora.
12

Ministri i Vijee ministara su odgovorni za troenje javnog novca na naine i u svrhe

(programe, usluge, projekte) koje odobri Parlamentarna skuptina BiH svake godine. Ministri i
zvaninici su odgovorni za rezultate (ili nepostojanje rezultata) ostvarene troenjem javnih

8PKF Projekat Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH finansiran od strane DFID-a.

13

sredstava. lanovi Parlamentarne skuptine dre ministre i vladine zvaninike odgovornima za

rezultate koje su obeali postii troenjem javnog novca.
Na primjer, koji su to specifini rezultati koji se oekuju nakon troenja 400 miliona KM u
sektoru sigurnosti (aktivnosti vojske, rezultati kontrole granica, postignua Obavjetajno
bezbjedonosne agencije BiH ili Centra za deminiranje)? Ko je odgovoran za te rezultate? Da li
su oni postignuti? Ukoliko nisu, zato nisu? Da li e odreeni programi i ciljevi biti ponovo
finansirani? Ukoliko su bili uspjeni, da li e se finansiranje uveati, a umanjiti negdje drugo?

Ministri su obavezni saraivati

Od ministara i dravnih slubenika se zahtijeva i oekuje da obezbijede punu, korisnu i
pravovremenu informaciju lanovima Parlamentarne skuptine i komisijama te da, kada su
pozvani, prisustvuju komisijama i plenarnim sjednicama domova. Parlamentarna skuptina
zadrava pravo da (putem amandmana na predloeni budet) ministrima i ministarstvima koja
nisu saraivala sa poslanicima, delegatima i komisijama, prilikom kreiranja budeta za narednu
godinu smanji ili eliminie finansijska sredstva.
Parlamentarna skuptina bi trebala iskoristiti ovu ovlast kada ministarstva ili njihovi zvaninici
odbiju u potpunosti saraivati u nadzoru budeta.

Jaa uloga Parlamentarne skuptine

U julu 2006. godine lanovi Komisije za finansije i budet Zastupnikog doma Parlamentarne
skuptine BiH (u mandatu 2002. 2006. godina), predstavnici Ureda za reviziju Bosne i
Hercegovine i drugi predloili su jaanje uloge poslanika, delegata i komisija u procesu
pravljenja, usvajanja i nadzora budeta (okrugli sto na temu budeta za poslanike odran u
organizaciji Misije OSCE-a u BiH).
Dogovoreno je da bi Parlamentarna skuptina BiH i njene komisije odgovorne za usvajanje i
nadzor budeta trebalo da imaju veu ulogu u cijelom procesu kreiranja, usvajanja te nadzora
budeta. Takoer je dogovoreno da bi Parlamentarna skuptina trebala insistirati na
dostavljanju nacrta budeta od strane Vijea ministara ranije nego to je to trenutno praksa u
BiH. Meunarodni standard predstavljanja budeta tri mjeseca prije nove fiskalne godine bi
trebao postati standard i u BiH. To znai da bi se nacrt budeta dostavljao Parlamentarnoj
skuptini do 30. septembra svake godine, dvije sedmice prije roka od 15. oktobra.
Parlamentarna skuptina moe razmotriti nametanje sankcija Vijeu ministara ukoliko ono ne
ispotuje postavljeni rok od tri mjeseca.
Takoer je dogovoreno da komisije za budet u poetnoj fazi kreiranja budeta trebaju
organizirati otvorene sastanke sa budetskim korisnicima (ministrima i zvaninicima) kako bi
se informisale o planovima i prioritetima, te podacima na kojima se zasniva nacrt budeta.
Zvaninici Ministarstva finansija i trezora bi trebali obezbijediti modele i podatke koritene
prilikom izrade nacrta budeta, projekcija i predvianja.
Prema lanovima prethodnih komisija za budet, komisije za budet bi mogle organizirati
rasprave otvorene za javnost, ukljuujui privrednike, sindikate, ekonomiste, akademike,
nevladine organizacije, strunjake i interesne grupe, kako bi utvrdile interes javnosti i
prioritete pri kreiranju budeta. Odravanje javnih rasprava trebalo bi podrazumijevati
posebne napore za ukljuivanje mladih i ena u ovaj proces. Izvjetaji sa ovih rasprava mogu
biti predstavljeni na zasjedanju domova, postavljeni na web stranicu Parlamentarne skuptine

te stavljeni na raspolaganje graanima.

Komisije za finansije i budet bi na poetku svake nove godine mogle organizirati rasprave sa
Ministarstvom finansija i trezora kako bi osigurale da Ministarstvo proslijedi nacrt budeta
Parlamentarnoj skuptini do 30. septembra. Ministarstvo i ministar trebaju biti upozoreni da e
komisija i Parlamentarna skuptina razmatrati sankcije u sluaju kanjenja sa dostavljanjem
nacrta budeta. Komisije za finansije i budet bi trebale nastaviti da insistiraju na prisustvu
ministara i viih zvaninika na sjednicama komisija nadlenih za kreiranje i nadzor budeta.

Takoer je uputno da komisije za finansije i budet preporue domovima uspostavljanje

rezervi, ne veih od 5% budeta pojedinog ministarstva, namjenjenih vanbudetskoj
potronji ministarstva (kao i redukciju te konanu eliminaciju nedefinisanih posebnih
fondova, projekata i potreba).

Naknadne informacije i pomo

Istraivaki centar je spreman da primi zahtjeve za naknadna istraivanja glede dravnog
budeta te nadzora budeta.
Rukovodioc Istraivakog centra Parlamentarne skuptine BiH:
azra.brankovic@parlament.ba
Istraiva-analitiar u Istraivakom centru Parlamentarne skuptine BiH:
ratko.djokic@parlament.ba
Misija OSCE a u BiH (Program jaanja zakonodavne vlasti, finansiran od strane USAID-a) se
obavezala da obezbijedi pomo poslanicima (ukljuujui treninge i seminare) glede budeta i
ostalih odgovornosti te da pomogne u jaanju kapaciteta Parlamentarne skuptine BiH kao i u
jaanju njene efikasnosti. Pomo prilikom izrade ovog rada pruio je Taran Eapen, Misija OSCE
a u BiH.
Kontakti u Misiji OSCE a u BiH:
doina.ghimici@osce.org
steve.lee@osce.org

Izvori informacija
1.

Budet institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH za 2004. godinu, Slubeni glasnik
BiH, br. 05/03;

2.

Budet institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH za 2004. godinu, Slubeni glasnik
BiH, br. 23/04;

3.

Budet institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH za 2005. godinu, Slubeni glasnik
BiH, br. 07/05;

4.

Budet institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH za 2006. godinu, Slubeni glasnik
BiH, br. 23/06;

5.

Nacrt Zakona o budetu institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih obaveza Bosne

i Hercegovine za 2007. godinu, Vijee ministara BiH;

6.

Poslovnik Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, izvor:

http://www.parlament.ba/files/docs/PD/Poslovnik_PD_-_B.pdf (pristup ostvaren
9.2.2006. godine);

7.

Poslovnik Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH, Publikacija br. 39, Parlamentarna
skuptina BiH, Sarajevo, 2006. godina;

Web stranice:
1.

Ministarstvo finansija i trezora BiH: http://www.trezorbih.gov.ba/;

2.

Svjetska banka: http://www.worldbank.org/;

3.

UNDP Human Development Report 2006,

http://hdr.undp.org/hdr2006/pdfs/report/HDR06-complete.pdf;

4. OECD: http://www.oecd.org/home/0,2987,en_2649_201185_1_1_1_1_1,00.html

Aneks
Budetski prihodi prema izvorima, 2004.
Budetski rashodi prema korisnicima, 2004.
Budetski prihodi prema izvorima, 2005.
Budetski rashodi prema korisnicima, 2005.
Budetski prihodi prema izvorima, 2006.
Budetski rashodi prema korisnicima, 2006.
Nacrt budetskih prihoda prema izvorima, 2007.
Nacrt budetskih rashoda prema korisnicima, 2007.

Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga.

Budetski prihodi, 2004. (m ilioni KM)

Namjenski prihodi za
specijalne programe, 0,5
mil. KM
Prihodi od sukcesije po
namjenama, 0,5 mil.
KM

Transf eri od entiteta, 90,5 mil.

KM (42,7% budeta)

Vanredni prihodi, 1,4 mil.

KM

Transf er od Brko Distrikta BiH,

4,1 mil. KM
Tekue potpore u novanom
obliku, 30,9 mil. KM
(14,6%)

Prihodi za realizaciju CIPS

projekta, 38,6 mil. KM
(18,2%)

Neporezni prihodi (vlastiti

prihodi), 45,5 mil. KM
(21,5%)

19

Budetski korisnici, 2004. (milioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, ministarstva Vijea ministara BiH, sudski sektor + Ured
ombudsmana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 2 mil. KM
Minist. spoljnih poslova BiH, 38,4
Minist. komunik. i transp. BiH, 2,7 mil.
mil.
KM (1,3%)
KM (18,1%)
Regulat. agenc. za komunik.
(CRA), 4,4 mil. KM (2,1%)
Minist. finans. i trezora, 3,6 mil.
KM (1,7%)
Minist. spoljne trg. i ekon. odnosa,
4,1 mil. KM (1,9%)
Dravna granina sluba BiH, 49,3
mil. KM (23,3% budeta)

Minist. civilnih poslova BiH, 4,3 mil.

KM (2%)
Minist. za lj. prava i izbjeg., 8 mil.
KM (3,8%)
Minist. pravde, 3,2 mil. KM (1,5%)
Sudski sektor:
Visoki sudski i
tuilaki
savjet, Ustavni sud
BiH, Sud BiH,
Tuilatvo Bosne i
Hercegovine,
Pravobranilatvo BiH

Sudski sektor + Ured ombud. za

lj. prava, 12,7 mil. KM (6%)

Gen. sekretarijat Vijea minist., uredi

i slube, 2 mil. KM
Izborna komisija BiH, 2,1 mil. KM

Centar za uklanjanje mina BH

MAC, 6,7 (3,2%)

Inst. za stand., mjerit. i

intelekt. vlasnitvo, 2,6 mil. KM

Agencija za istrage i zatitu BiH SIPA, 6,7 mil. KM (3,1%)

Direkc. za civil. zrakopl., 2,6 mil. KM

Minist. bezbijednosti, 2,4 mil. KM

Sluba za zajed. poslove inst. BiH

, 4,2 mil. KM
Predsjednitvo BiH, 5,7 mil. KM
Parlamentarna skuptina BiH, 6,8
mil.
KM

Minist. odbrane (Stalni komitet

za
vojna pitanja), 0,5 mil. KM
Ostalo, 27,1 mil. KM (12,8%)
Direkc. za implem. CIPS projekta,
12 mil. KM (5,6%)

Sigurnosnoodbrambeni sektor:
Minist. odbrane,
Minist. bezbijednosti,
Dravna granina
sluba, Agencija za
istrage i zatitu SIPA, Centar za
uklanjanje mina BH
MAC; ukupno:65,6
mil. KM (31%
budeta)

Budetski prihodi, 2005. (m ilioni KM)

Prihodi od sukcesije
po namjenama, 0,2
mil. KM
Vanredni prihodi, 0,8 mil. KM
Prihodi za realizaciju CIPS
projekta, 9,8 mil. KM (2,9%)
Prihodi iz dobiti CBBiH, 12 mil.
KM (3,6%)

Tekue potpore u novanom

obliku, 18,6 mil. KM
(5,5%)

Neporezni prihodi (vlastiti

prihodi), 43,9 mil. KM
(13%)

Prihodi od indirektnih poreza,

251,5 mil. KM (74,7%
budeta)

Budetski korisnici, 2005. (milioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, ministarstva Vijea ministara BiH, sudski sektor + Ured
ombudsmana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 4 mil. KM
Regulat. agenc. za komunik.
(RAK), 4,9 mil. KM
Minist. komunik. i transp. BiH,
3,2 mil. KM
Ministarstvo finans. i trezora,
3,4 mil. KM

Dravna granina sluba BiH, 49,3

mil. KM (14,6% budeta)

Agencija za istrage i zatitu BiHSIPA, 25,3 mil. KM (7,5%)

Minist. spoljne trg. i ekon.

odnosa, 3,9 mil. KM
Ministarstvo za lj. prava i izbjeg., 4,8
mil. KM
Minist. civilnih poslova BiH, 5,5
mil.
KM

Sigurnosno-odbrambeni sektor:
Minist. odbrane, Minist.
bezbijednosti, Dravna granina
sluba, Agencija za istrage i
zatitu - SIPA, Obavjetajno
bezbj. agencija BiH, Centar za
uklanjanje mina BH MAC;
ukupno:114,9 mil. KM (34,1%
budeta)

Obavjetajno bezbjed. agencija BiH,

21,4 mil. KM (6,4%)
Ministarstvo odbrane BiH, 8 mil.
KM (2,4%)
Centar za uklanjanje mina BH MAC ,
6,5 mil. KM (1,9%)

Minist. spoljnih poslova BiH, 40,3 mil.

KM (12%)

Minist. bezbijednosti, 4,3 mil. KM

(1,3%)

Sudski sektor:
Visoki sudski i
tuilaki savjet,
Ustavni sud BiH,
Sud BiH,
Tuilatvo Bosne i
Hercegovine,
Pravobranilatvo
BiH

Minist. pravde, 4,8 mil. KM

Ostalo, 55 mil. KM (16,3%)

Sudski sektor + Ured ombuds. za

lj. prava, 14,5 (4,3%)
Sluba za zajed. poslove inst. BiH,
4,8 mil. KM
Predsjednitvo BiH, 6 mil. KM
Parlamentarna skuptina BiH, 7,7
mil. KM
Direkc. za implem. CIPS projekta,
8,2 mil. KM

Uprava za indir. oporez., 54,8 mil.

KM (16,3%)

Budetski prihodi, 2006. (m ilioni KM)

Vanredni prihodi, 2,5 mil. KM

Tekue potpore u novanom
obliku, 4,6 mil. KM
Prihodi za realizaciju CIPS
projekta, 7 mil. KM
Preneseni prihodi iz 2005., 16,5
mil.
KM (2,5%)
Prihod iz dobiti CBBiH, 20 mil.
KM (3%)

Neporezni prihodi (vlastiti

prihodi), 50 mil. KM
(7,5%)

Prihodi od indirektnih poreza,

566 mil. KM (84,9%
budeta)

Budetski korisnici, 2006. (m ilioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, m inistarstva Vijea m inistara BiH, sudski sektor +
Ured om budsm ana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 5 m il. KM

Minist. odbrane, 278,1 mil.

KM (41,7% budeta)

Regulat. agenc. za komunik.

(RAK), 5 mil. KM

Sigurnosno-odbrambeni
sektor: Minist. odbrane, Minist.
bezbijednosti, Dravna
granina sluba, Agencija za
istrage i zatitu - SIPA,
Obavjetajno bezbj. agencija
BiH, Centar za uklanjanje mina
BH MAC; ukupno:401,2 mil.
KM (60,2% budeta)

Minist. komunik. i transp., 4 mil. KM

Minist. spoljne trg. i ekon.
odnosa, 3,9 mil. KM
Minist. f inans. i trezora, 4,3 mil. KM
Minist. za lj. prava i izbjeg., 5 mil.
KM
Minist. civilnih poslova, 6,5 mil. KM
Minist. spoljnih poslova BiH, 42,5 mil.
KM (6,4%)

Sudski sektor:
Visoki sudski i
tuilaki savjet,
Ustavni sud
BiH, Sud BiH,
Tuilatvo Bosne
i Hercegovine,
Pravobranilatvo
BiH

Minist. pravde, 8 mil. KM

Sudski sektor + Ured ombuds. za
lj. prava, 16,9 mil. KM (2,5%)

Dravna granina sluba BiH,

55 mil. KM (8,3%)

Sluba za zajed. poslove inst.

BiH, 5,5 mil. KM
Izborna komisija BiH, 5,7 mil. KM
Predsjednitvo BiH, 7 mil. KM

Agencija za istrage i zatitu

BiH- SIPA, 30,6 mil. KM
(4,6%)

Direkc. za implem. CIPS projekta,

7,5
mil.
KM

PS BiH, 9,3 mil.

KM

Uprava za indir. oporez., 65 mil. KM

(9,8%)
Ostalo, 69,3 mil. KM (10,4%)

Obavjetajno bezbjed. agencija

BiH, 25,8 mil. KM (3,9%)
Centar za uklanjanje mina BH MAC,
6,6 mil. KM (1%)
Minist. bezbijed., 5 mil. KM (0,8%)

Budetski prihodi, 2007. (milioni KM)

Prihodi od poreskih i kontrolnih

markica UIO, 4 mil. KM
Tekue potpore u novanom obliku,
4,1 mil. KM
Vanredni prihodi, 4,4 mil. KM
Preneseni prihodi iz 2006., 17 mil.
KM
Prihod iz dobiti CBBiH, 20 mil.
KM

Neporezni prihodi, 68,6 mil

KM (9,2%)

Prihodi sa JR UIO za finansiranje

Institucija BiH, 632 mil. KM
(84,3% budeta)

Budetski korisnici, 2007. (m ilioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, m inistarstva Vijea m inistara BiH, sudski sektor +
Ured om budsm ana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 6 m il. KM

Regulat. agenc. za komunik., 7,8

mil.
KM

Minist. odbrane, 285 mil. KM

(38% budeta)
Sigurnosno-odbrambeni
sektor: Minist. odbrane, Minist.
bezbijednosti, Dravna
granina sluba, Agencija za
istrage i zatitu - SIPA,
Obavjetajno bezbj. agencija
BiH, Centar za uklanjanje mina
BH MAC; ukupno:428,5 mil.
KM (57,1% budeta)

Minist. komunik. i transp. BiH, 6,3

mil.
KM
Minist. spoljnih poslova BiH, 49,6 mil.
KM (6,6%)
Minist. f inans. i trezora, 6,1 mil.
KM Minist. spoljne trg. i ekon.
odnosa,
4,2 mil. KM
Minist. civilnih poslova BiH, 9,4 mil.
KM
Minist. za lj. prava i izbjeg., 5,9 mil.
KM
Minist. pravde, 11 mil. KM
Sudski sektor:
Visoki sudski i
tuilaki savjet,
Ustavni sud
BiH, Sud BiH,
Tuilatvo Bosne
i Hercegovine,
Pravobranilatvo

Sudski sektor + Ured ombud. za

lj. prava, 23,5 mil. KM
Sluba za zajed. poslove inst.
BiH, 6,2 mil. KM
Institut za nestale, 6,6 mil. KM

Dravna granina sluba BiH,

57 mil. KM (7,6%)

Agencija za istrage i zatitu

BiH- SIPA, 46,5 mil. KM (6,2%)

Predsjednitvo BiH, 8 mil. KM

Parlamentarna skuptina BiH,
12,1 mil. KM
Direkc. za implem. CIPS projekta,
17,3 mil. KM
Uprava za indirektno
oporezivanje, 72,2 mil.
KM (9,6%)

Obavjetajno bezbjed. agencija

BiH, 27 mil. KM (3,6%)
Centar za uklanjanje mina BH
MAC, 6,6 mil. KM
Ostalo,
75,3 mil. KM
(10%)

Minist. bezbijednosti, 6,5 mil. KM

Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga

R. br.

KREDITOR

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Meunarodni monetarni fond

Svjetska banka (IBRD)
Evropska banka za obnovu i razvoj
Pariski klub kreditora
Evropska investiciona banka
Svjetska banka - IDA krediti
Londonski klub kreditora
Eurofima
Saudijski fond za rekonstrukciju i
razvoj
Evropska komisija
Ostali kreditori
Meunarodni fond za razvoj
poljoprivrede
UKUPNO KREDITORI
Korektivni faktor (5%)
UKUPNO SERVISIRANJE INO
DUGA

IZNOS
KM
73.961.986
72.424.583
34.798.119
24.336.649
20.666.512
19.173.145
14.176.366
8.066.862
3.163.240
1.280.572
1.753.119
588.582
274.389.735
13.719.485
288.109.220

27

Zakljuak

Dravni budet je sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i Hercegovini, svi
nivoi vlasti imaju svoje budete, koje donosi zakonodavna vlast. U Federaciji BiH budet je
regulisan u skladu sa Zakonom o budetima FBiH. [1], a u Republici Srpskoj Zakonom o
budetskom sistemu RS.[2] U SAD-u federalni budet donosi Ministarstvo menadmenta i budeta
te ga podnosi Kongresu na razmatranje. Po pravilu, zakonodavna vlast (Parlament, Kongres) vri
izmjene i korekcije prijedloga budeta, te ga na kraju usvaja glasanjem. Budet obino vrijedi za
jednu fiskalnu godinu.[3] U posljednje vrijeme, donose se budeti za dui vremenski period,
obino za 3-5 godina, ali koji nisu toliko detaljni kao jednogodinji budet. U veini evropskih
zemalja, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se poklapa sa kalendarskom godinom (od 1.
januara do 31. decembra), meutim u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue do
30. septembra naredne godine. Po amerikim zakonima, svi nii nivoi vlasti moraju imati
uravnoteen budet, jedino federalni budet smije iskazati deficit. U Ujedinjenom Kraljevstvu
budet priprema ministar financija (Chancellor of the Exchequer), drugi najvaniji ovjek u vladi,
te ga podnosi parlamentu, koji ga rijetko mijenja.

28

Literatura

1. www.parlament.ba
2.www.wikipedia.org
3.http://www.fbihvlada.gov.ba
4.Budet i trezor prof. dr. arko Risti, Beograd 2012

29