Karta složene državne strukture BiH

Koji su osnovni ekonomski pokazatelji

zemalja svijeta?
Osnovni ekonomski pokazatelji zemalja svijeta su:
1. BDP, BDPp.c. i njihove stope rasta,
2. Stopa nezaposlenosti,
3. Stopa inflacije,
4. Stanje tekućeg računa platnog bilansa,
5. Vanjski dug i
6. Strane investicije.
Zadnji rat u BiH (1992-1995.g.) je uništio privredu i
infrastrukturu BiH, a procjena ukupne ratne štete je
od 50–70 mld. $ ili preko 100 mld. KM.
 Koji su glavni zadaci i problemi
poslijeratne BiH ekonomije?
Glavni zadaci poslijeratne BiH ekonomije su:
1. Rekonstrukcija ratom porušene zemlje i
2. Proces tranzicije sa planske na tržišnu ekonomiju.
Glavni problemi poslijeratne BiH ekonomije (prema
izvještajima EBRD - Evropske banke za obnovu i
razvoj), su politički i ekonomski, a to su:
3. Neprovođenje ustavnih reformi,
4. Velika javna potrošnja,
5. Nepostojanje jedinstvenog BiH tržišta,
6. Spor rast BDP-a, zapošljavanja i izvoza.
 Koji su najbolji i najlošiji pokazatelji
BiH ekonomije?
Najbolji ekonomski pokazatelji BiH su:
1. Niska stopa inflacije i
2. Velike doznake od dijaspore.

Najlošiji ekonomski pokazatelji BiH su:

3. Visoka stopa nezaposlenosti (preko 40%),
4. Veliki godišnji trgovinski deficit (iznad 1/3 BDP-a),
5. Velika javna potrošnja,
6. Nizak BDP i BDP p.c,
7. Loša privatizacija,
8. Puno sive ekonomije itd.

Prema procjenama CB BiH i Američke agencije za razvoj (USAID), u BiH postoji od

33-50% ekonomije u sjeni, koja se zove siva ekonomija ili skrivena (neprijavljena)
proizvodnja i promet.
 Pojam i vrste BDP-a
Bruto domaći proizvod (BDP) je osnovni pokazatelj razvoja
nacionalne privrede.
Vrste BDP su:
1. Nominalni i
2. Realni BDP.
Nominalni BDP je BDP izražen u tekućim cijenama, koje se
povećavaju zbog inflacije, pa se BDP mijenja pod uticajem cijena
i obima proizvodnje, zbog čega je ovaj BDP neopravdano veći.
Realni BDP je BDP izražen u stalnim cijenama, pa se BDP
mijenja samo pod uticajem obima proizvodnje, zbog čega je
ovaj BDP tačan.
Stalne cijene su nepromjenljive cijene, koje se dobiju tako što se
tekuće cijene koriguju (umanje) za stopu inflacije.
Kako se kretao BDP BiH od 1995.g. do danas?
BDP BiH od 1996 - 1999.g. se kretao od 2 - 3 mld. $ (procjena).
BDP BiH od 2000 – 2004.g. realni obračun:
Pokazatelji 2000 2001 2002 2003 2004
BDP u mld. $ - - 5,6 7,1 8,5
BDP u mld. KM - - 11,6 12,3 13,5
BDP BiH od 2004 – 2008.g. realni obračun:
Pokazatelji 2004 2005 2006 2007 2008
BDP u mld. $ 8,5 10,7 12,2 15,2 18,4
BDP u mld. KM 13,5 17,2 19,5 21,9 24,8
BDP BiH od 2008 – 2012.g. realni obračun:
Pokazatelji 2008 2009 2010 2011 2012
BDP u mld.$ 18.4 18,1 18,2 18,6 18,6
BDP u mld. KM 24 ,8 24,2 24,7 25,6 25,6
Nominalni BDP i % rasta BDP-a u BiH
od 2008 do 2012.g.
 Koliki je BDP per capita u BiH?
BDP p.c. u BiH od 1996 - 2003.g. je iznosio od 500 – 2 100 $ (procjena). Od 2004
– 2012.g. je iznosio od 2 220 – 4 618 $ (6 684 KM). Svjetski prosjek BDPp.c. za
2012.g. je bio oko 8 000 $.

Prema analizi MMF-a u 2012.g. od 144 obuhvaćene zemlje, BiH po BDPp.c. (4 618
$) je rangirana na 86. mjestu. Od zemalja u okruženju, jedino je Albanija do
2010.g. (3 992 $) bila rangirana iza BiH, a poslije 2011.g. nas je i Albanija pretekla.

Prema veličini BDPp.c. BiH se svrstava u zemlje sa niskim BDPp.c. i sa siromašnim

stanovništvom. Nizak BDP p.c. BiH, ima za posljedicu niske neto plate (830 KM).

Podaci o prosječnim platama u privredi BiH su varljivi, zato što poslodavci ne

prijavljuju sve radnike ili ih prijavljuju na minimalne plate, a razliku isplaćuju na
ruke. To je s jedne strane dobro, jer ljudi bolje žive, a s druge strane je loše, jer se
radi o sivoj ekonomiji.
Grafički pregled BDPp.c. BiH u KM
po godinama od 2005 – 2011.g.
BDPp.c. po PKM obračunu, za 2011.g,
u % od EU27, ako je EU27=100%
 Kolike su stope rasta BDP-a u BiH?
Stope rasta BDP BiH su nedovoljno velike, jer su krenule od
male poslijeratne osnovice i nisu rezultat rasta vlastite
privrede, već su rezultat značajne ino-pomoći (svjetski
program hrane, merhamet, crveni krst, crveni polumjesec i sl).

Godišnje stope rasta BDP-a BiH su: 1996=86%, 1997=37%,

1998 - 1999= 10% godišnje, 2000-2007.g. = 5% godišnje i
2008 – 2012 = 0,4% godišnje.

BiH nije ostvarila brz ekonomski razvoj, jer je velik

administrativni aparat, vlast nije okrenuta reformama, nisu
stvoreni uslovi za strane investicije, itd.
Nominalni BDP i % rasta BDP-a BiH po
godinama od 2006 – 2010.g.
Koji je najlošiji ekonomski pokazatelj
u BiH?
Stopa nezaposlenosti BiH je najlošiji ekonomski pokazatelj.
Statistička stopa nezaposlenosti od 1995 do 2000.g. je u BiH
bila ispod 40%, a nakon toga je iznad 40% i sada iznosi 45%.
To je prevelika stopa, ako znamo da je ona u EU=10%, u
Hrvatskoj=15%, u Crnoj Gori 20%, u Srbiji=24%, u Makedoniji
31% itd.

Ipak, Centralna banka BiH i međunarodna organizacija rada

(ILO), procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u BiH manja i
iznosi 28%, što znači da u BiH ima neprijavljenog rada: 44-
28=16%.
 Stope zaposlenosti po privrednim
djelatnostima u BiH od 2008. do 2012.g.
 Stope opadanja zaposlenosti i rasta
nezaposlenosti u BiH od 2009 – 2012.g.
Poređenje ILO stope nezaposlenosti BiH sa
zemljama regiona za 2011 i 2012.g.
 Stopa aktivnog stanovništva u BiH.
Pored velike stope nezaposlenosti, problem u BiH je i malo aktivnog stanovništva,
unutar radno sposobnog stanovništva.
Aktivni stanovnici su svi zaposleni i prijavljeni nezaposleni, koji čine samo jedan dio
radno sposobnog stanovništva.
Radno sposobni stanovnici su svi stanovnici u dobi između 15 i 65 godina, a pasivni
izvan radno sposobnog su svi mlađi od 15 i stariji od 65.g.
Pasivni stanovnici postoje i unutar radno sposobnog stanovništva, a to su svi
učenici, studenti i invalidi, stariji od 15 a mlađi od 65 godina, plus ostali koji su
sposobni a neće da rade.

Stopa aktivnosti u BiH je mala i iznosi 44%. Ona u EU iznosi 73%, u Srbiji 64%, u
Hrvatskoj 63% itd.
Pored toga, u BiH ima puno i pasivnog stanovništva izvan radno sposobnog
stanovništva, kao npr. penzionera ima 620 000 i to
u FBiH=380 000 i u RS=240 000.
U RS-oj na 1 radnika dolazi 1 penzioner, a u FBiH je taj odnos malo bolji, jer ima 440
000 zaposlenih i 380 000 penzionera.
ILO stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti
po entitetima BiH za 2011 – 2012.g.
Koji je najbolji ekonomski pokazatelj
u BiH?
Stopa inflacije je najbolji ekonomski pokazatelj BiH. Do
1998.g. stopa inflacije u BiH je bila previsoka i iznosila je
godišnje preko 50%, ali poslije 1998.g. inflacija je niska i stopa
inflacije iznosi:
1998-2001 =6,5%,
2002-2004 =0,5%,
2005–2012 =2,5%
2013–2018 =3% godišnje.
BiH je u 2003.g. od strane Svjetskog Ekonomskog Foruma
(WEF), od 104 analiziranih država svijeta, u “izvještaju o
globalnoj konkurentnosti” (GCR), po tadašnjoj % inflacije od
0,4% rangirana na visoko 7. mjesto u svijetu.
 Da se malo pohvalimo najboljim
ekonomskim pokazateljem u BiH.
Niskoj inflaciji, kao našem najboljem ekonomskom pokazatelju, je
najviše doprinijelo uvođenje 1998.g. zajedničke BiH valute: KM (BAM),
koja je u potpunosti pokrivena deviznim rezervama i do 2002.g. je bila
fiksno vezana za Njemačku marku po kursu: 1 KM = 1 DM.
To pozitivno BiH iskustvo je iskoristila EU, koja je 1999.g. donijela
odluku, a 2002.g. i praktično uvela zajedničku EU valutu: euro. Od tada
nema Njemačke marke, pa je od 2002.g. naša KM vezana za euro po
fiksnom kursu:
1 KM=0,51 eura ili 1 euro=1,95 KM.
Uvođenjem KM, kursna lista BiH zadržava stabilnost.
U 2002.g. su devizne rezerve CB BiH porasle za 40% u odnosu na
2001.g. Do rasta ceviznih rezervi je došlo, zbog konverzije štednje naših
građana iz do tada važećih pojedinačnih valuta zemalja EU u novu
važeću zajedničku euro valutu.
Lijepo je vidjeti BiH ispred drugih zemalja,
po stopi inflacije za 2011 i 2012.g.
 Deficit tekućeg bilansa, kao drugi
najlošiji ekonomski pokazatelj u BiH.
Deficit tekućeg bilansa, poslije stope nezaposlenosti, je drugi
najlošiji ekonomski pokazatelj BiH privrede.
Deficit tekućeg bilansa u BiH od 1996–2004.g. iznosi 9% BDP-a
ili 1,5 mld.KM godišnje, a deficit trgovinskog bilansa (koji je dio
tekućeg bilansa) iznosi 37% BDP-a ili 4 mld. KM godišnje.
Deficit tekućeg bilansa BiH, u periodu od 2004-2008.g, iznosi
14% BDP-a ili 2,5 mld. KM godišnje, a deficit trgovinskog
bilansa iznosi 37% BDP-a, ili 7,7 mld. KM godišnje.
Deficit tekućeg bilansa BiH, u periodu od 2008-2012.g, iznosi
oko 9% od BDP-a ili 2,2 mld.KM godišnje, a deficit trgovinskog
bilansa iznosi 34% BDP-a ili 8,5 mld.KM godišnje.
 Suficiti bilansa usluga, dohodaka i
transfera u tekućem bilansu BiH
Razlika između deficita trgovinskog bilansa i deficita tekućeg
bilansa se javlja zbog suficita u preostala tri dijela tekućeg
bilansa: bilansa usluga, bilansa dohodaka i bilansa transfera.
Najveći suficit je u bilansu tekućih transfera, a to su pomoći i
doznake naših radnika iz inostranstva.
BiH se, po učešću doznaka dijaspore u tekućem računu, nalazi
na 14 mjestu u svijetu i na 2 mjestu u Evropi (iza Moldavije).
Ino doznake BiH dijaspore su, poslije stope inflacije, najbolji
pokazatelj BiH privrede.
Da nema ino doznaka, deficit tekućeg bilansa bi bio veći,
sporije bi se punile devizne rezerve i teže bi se servisirao
vanjski dug BiH.
 Tekući bilans platnog bilansa BiH po
godinama od 2005 do 2007.g.
Godina / u milionima KM 2005 2006 2007
I. Tekući bilans (1+2+3+4) -2 933,0 -1 532,2 -2 328,5
1. Bilans robne razmjene (a + b) -7 748,6 -6 661,0 -8 101,1
a)   izvoz 4 028,4 5 255,7 6 046,5
b)   uvoz  -11 777,1 -11 916,7 -14 147,6
2. Bilans usluga (a + b) 872,5  1 045,2 1 250,6
a)    pružene usluge inozemstvu 1 561,9 1 768,7 2 076,6
b)    primljene usluge inozemstva  -689,3 -723,5 -826,0
3. Dohodak od investicija (a + b)  736,6 611,0 656,7
a)    prihodi od investicija u inozemstvu 1 074,1 1 137,5 1 459,7
b)    rashodi za strane investicije u zemlji -337,5 -526,4 -803,0
4. Tekući transferi (a + b)  3 206,4 3 472,4 3 865,2
a)    unilateralna primanja - prihodi 3 427,5 3 728,5 4 149,3

b)    unilateralna davanja -rashodi -221,0 -256,0 -284,1

Kapitalni i finansijski bilans platnog bilansa BiH
po godinama od 2005 do 2007.g.
Godina / u milionima KM 2005 2006 2007
II. Kapitalni i finansijski bilans (IIa + IIb) 2 640,7 1 348,6 2 383,2
IIa) Svega kapitalni račun (krediti) 443,3 457,2 433,9
IIb) Svega finansijski račun(5+6+7±10) 2 197,3 891,4 1 949,3
5. Direktne investicije (a + b)  963,7 1 188,5 2 932,5
a)    priliv – investicije u BiH 964,4 1 194,8 2 972,5
b)    odliv – investicije u inostranstvu -0,7  -6,3 -40,0
6. Portfolio investicije  4,2 -0,6 -1,1
7. Ostale investicije (8+9)  1 974,8 930,8 264,7
8. Svega aktiva (potraživanja za komercijalne i 38,7 -1
491,0 580,9
trgovinske kredite)
9. Svega pasiva (obaveze za trgovinske kredite) 1 483,8 892,0 1 845,7
10. Rezervna aktiva (Potraživanja za devize, -1 227,2 -1 246,8
-745,4
SPV, rezerve)
11. Statističke pogreške (I-II) 292,3 183,5 -54,7
BDP BiH u milionima KM 16 928 19 121 21759
Izvoz, uvoz i trgovinski deficit BiH po
godinama od 2008 do 2012.g.
 Učešće dijelova platnog bilansa u BDP BiH
za periode 2000–2008.g. i 2008–2012.g.
Godišnji % i iznosi dijelova PB u BDP-eu BiH
Dijelovi platnog
bilansa Godišnje stope
učešća u BDP-eu
Godišnji iznosi u
mld. KM za:
Godišnje stope
učešća u BDP-eu
za: 2000-2008.g. 2008-2012.g. za: 2008-2012.g.

1 3 4 5

- Trgovinski bilans - 37% - 8,5 mld.KM - 34%

+ Bilans usluga, dohodaka i transfera + 25% + 6,3 mld.KM + 25%

= - Tekući bilans = - 12% = - 2,2 mld.KM = - 9%

+ Bilans investicija +10% +1,6 mld.KM + 6%

+ Ostatak deficita za
pokriće iz kredita ili iz
deviznih rezervi + 2% + 0,6 mld.KM + 3%
Iz kojih izvora se finansira deficit tekućeg
računa BiH od 2008. do 2012.g.?
 Vanjski dug BiH
Vanjski dug BiH do 2000.g. je učestvovao preko 50% u BDP-u
BiH, pa je BiH tada bila prezadužena država.
Vanjski dug BiH u 2004.g. iznosio je 4 mld.KM, a 2012.g.
iznosio je 7,1 mld.KM ili 29% od BDP, i spadamo u umjereno
zadužene zemlje svijeta.
Tome treba na kraju 2012.g. dodati i 3,3 mld.KM unutrašnjeg
javnog duga, što podiže procenat javnog duga na 40% BDP-a.
Ovo nije loš pokazatelj na svjetskom nivou, jer ima
razvijenijih država od naše, koje su prezadužene.
Prezadužene države su one koje duguju više od 50% svog
BDP-a, kao npr. SAD je dužna 94% BDP-a, EU-27 je dužna
133% BDP-a itd.
 Vanjski dug BiH na dan: 31.12.2015.g.
u milionima KM
Vrsta Od ukupnog vanjskog duga: Ukupno
vanjski
obaveza: dug
Institucije F BiH RS Distrikt
BiH Brčko

Vanjski dug
države BiH 55,77 5 216,14 2 953,14 21,02 8 246,07

+ Vanjski dug
Entiteta i
Distrikta + 0,00 + 92,79 + 62,63 + 0,00 + 155,42

= Ukupni
vanjski dug
države BiH = 55,77 = 5 308,93 = 3 015,77 = 21,02 = 8 401,49
 Strane investicije u BiH
Strane investicije se dijele na:
1. Strane direktne investicije (SDI) i
2. Strane portfolio investicije.
Od rata do danas, zbog privatizacije državne
imovine, BiH je imala suficitaran bilans investicija,
ali bi bio još suficitarniji tj. priliv stranih investicija bi
bio puno veći da je u BiH postojao bolji ambijent za
investiranje.
Uz tekuće transfere, strane investicije spašavaju
tekući račun BiH od još većeg deficita.
Karta složene državne strukture BiH
.

Hvala na pažnji!

U Gračanici, marta 2020.g. Halilović Fadil, dipl. ecc.