MILENIJSKI RAZVOJNI CILJEVI I

PRAVO NA RAZVOJ

Milenijski razvojni ciljevi

Septembar 2000. godine.
Prihvaanje Milenijumske deklaracije od strane 189

drava lanica Ujedinjenih naroda

8 uspostavljenih ciljeva od borbe protiv siromatva
preko zatite djece,borbi provit raznih bolesti do
razvijanja globalnog partnerstva za razvoj
Osvrt na Bosnu i Hercegovinu
Program Ujedinjenih naroda za odrivi razvoj 2030

Cilj 1: Iskorijeniti ekstremno siromatvo i glad

Vie od 1 milijarde ljudi su podignuti iz ekstremnog siromatva od 1990
Cilj MRC-a ispunjen je i prije roka,ali i dalje je stanje veoma loe
U 2015. godini, prema procjenama, 836 milijuna ljudi i dalje ivi u

ekstremnom siromatvu, a 795 milijuna jo uvijek pati od gladi

Eu najvei ulaga u razvoj
Od 2000 do 2008. Godine BiH je zabiljeila znaajan ekonomski rast,

BDP je na godinjoj osnovi rastao u prosjeku za oko 6%

Ovakav rast pratilo je smanjenje siromatva od 4%
Nakon 2009. godine dolazi do pogoranja stanja uz oporavak narednih
godina
Stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 dostigla je visokih
63,1% u 2012. u poreenju sa 22,8% u EU i referentnom stopom od
34,8% iz 2000. godine
Relativne stope siromatva smanjenje za 0,3%, sa 18,2% u 2007. na
17,9% u 2011. godini. U istom je periodu stopa apsolutnog siromatva
porasla sa 14,4 % na 15%.

Cilj 2: Postii sveobuhvatnost osnovnog

obrazovanja
Stopa upisa u osnovne kole u zemljama u razvoju

dosegnuo je 91% u 2015. godini, u odnosu na 83% u 2000.

godini
Broj djece koja ne idu u kolu se prepolovio od 2000.
godine.
Stopa pismenosti za mlade osobe u dobi od 15 do 24
poveao se s 83% u 1990. na 91% planiranog u 2015.
godini
57 milijuna i dalje nisu u koli
Postotak BDP-a utroenog na obrazovanje u BiH u 2011 bio

je 4,88%.
77,7% budeta za obrazovanje u BiH troi se na plate
Postizanje nerealno visoko postavljenog postotka od 7,5%
kao ciljne vrijednosti do 2015. godine nije postignut

Cilj 3: Unapreenje jednakosti polova i podrka enama

Puno napretka je postignuto u jednakosti ena i djevojica u obrazovanju,

zapoljavanju i politikoj zastupljenosti tijekom posljednja dva desetljea

Od 2004. godine EU je pomogla da se 300.000 novih studentica upie
srednje obrazovanje
Uz to stipendije za 18.000 studentica iz zemalja u razvoju u raznim
programima poput Erasmus Mundus
U BiH je nivo uea djeaka i djevojica u osnovnom i srednjem

obrazovanju gotovo jednak, dok broj studentica nadmauje broj studenata

na visokom obrazovanju
2012/2013. godinu, registrovani broj studenata je bio 102.357, od ega su
56.420 bile studentice (55,12%),a diplomirali su 18.279 studenata, od
ega je 11.037 bilo enskog roda(60.4%).
ene dobne skupine 16-64 inile su samo 32,8% aktivne radne snage u
Bosni i Hercegovini u 2011
zastupljenosti u politikom i javnom ivotu stanje je i dalje
nezadovoljavajue iako se popravilo od 2% iz 1996. godine prema stanju
iz 2011. godine kad je bilo 19%. ena zastupljeno u Parlamentu BiH,
21,4% u Predstavnikom domu BiH i 13,3% u Domu naroda BiH

Cilj 4: Smanjiti smrtnost djece

Stopa smrtnosti djece ispod pet godina se prepolovio od

1990,od 90 do planiranih 43 smrti na 1.000 ivoroenih u 2015

Velik napredak ali i dalje nedovoljan kako bi se postigao cilj
smanjenja smrti djece ispod 5 za 2/3 kako je planirano do
2015.godine
Procjenjuje se da i dalje ima 16.000 smrtnih sluajeva djece
dnevno

Procijenjena stopa smrtnosti djece ispod pet godina se takoer

smanjila za 20%, sa 9,6 u 2000. na 7,7 u 2011. godini u BiH

Stopa smrtnosti dojenadi na 1.000 ivoroene djece se
smanjila za 35%, sa 7.6 u 2000. na 5.0 u 2012. godini
Velika razlika izmeu romske djece i djece opte populacije
Stope smrtnosti dojenadi (24) i djece ispod 5 (27) su jako
visoke

Cilj 5: Unapreenje zdravog materinstva

Prepolovljen omjer majinskih smrtnosti od 1990. do 2015.
Meutim ciljevi da se smanji omjer za tri etvrtine do

2015.godine nije ostvaren

Postoje duboke zdravstvene nejednakosti meu skupinama koje
su ugroene, zbog svoje razine obrazovanja, mjesta stanovanja,
ekonomskog statusa ili dobi
Zahvaljujui podrci EU-e, preko 7,5 milijuna roenja su nazoili
kvalificirano zdravstveno osoblje izmeu 2004. i 2012. i
organizirano je gotovo 17 milijuna konzultacija o reproduktivnom
zdravlju.

Broj smrti majki na 100.000 ivoroene djece se smanjio sa 5,05

u 2000. na 1.0 u 2007.godini, 2,9 u 2009. i 3,0 u 2010. godini, ali

se zatim brojka naglo popela na 6,3 u 2011. godini. u BiH
Procent poroaja uz pomo medicinskog osoblja u 2012. godini
je i dalje ostao visokih 99,9%.

Cilj 6: Suzbiti HIV/AIDS, malariju i druge zarazne bolesti

Postotak novozaraenih HIV-om pao za oko 40% u razdoblju

izmeu 2000. i 2013. godine, s procijenjenih 3,5 milijuna sluajeva

na 2,1 milijuna
Preko 6,2 milijuna smrtnih sluajeva malarije su izbjegnuta izmeu
2000. i 2015. godine, prvenstveno djece ispod pet godina starosti u
sub-Saharskoj Africi
Prevencijom tuberkuloze,dijagnozom i lijeenjem spaeno je prema
procjenama oko 37 milijuna ivota od 2000. do 2013. godine

Do kraja septembra 2012. godine registriran je ukupno 221 sluaj

HIV infekcije i 120 sluajeva AIDS-a.

Omjer u smislu infekcije u BiH je 5:1 mukaraca/ ena
Podaci iz monitoringa pokazuju da su 81% zaraenih HIV-om
mukarci i da je najei oblik prenoenja HIV-om putem
heteroseksualnog odnosa (52%).
Bosna i Hercegovina spada u one zemlje koje su srednje
optereene tuberkulozom 49 na 100.000 stanovnika u 2011. godini

Cilj 7: Osigurati odrivost okolia

Globalni ciljevi pristupa poboljanim zalihama vode i smanjenja broja

ljudi koji ive u predgraima postignuti su prije roka

Jo mnogo toga treba uiniti: 748 milijuna ljudi i to uglavnom
siromani i marginalizirani jo uvijek nemaju pristup poboljanim
izvorima pitke vode, gotovo polovica od njih su u sub-Saharskoj Africi
Pristup sanitarijama poveao se s 49% u 1990. na 64% u 2012.
godini
Vie od jedne treine svjetske populacije - oko 2,5 milijardi ljudi - jo
uvijek nemaju pristup sanitarnim objektima.
Od 2004. godine EU je osigurala pristup istoj vodi za vie od 74
milijuna ljudi i sanitarije za vie od 27 milijuna ljudi

Pristup vodi je premaio polaznu odrednicu od 53% u 2000/2001. i u

2011. iznosio je 61,7%; stoga je mogue da e do 2015. godine biti

ostvaren zadatak od 67% stanovnika koji imaju pristup ovim
uslugama
Pristup javnom (centralizovanom) kanalizacionom sistemu takoer je
premaio polaznu osnovu od 33% i dostigao 36%, a cilj do 2015. za
pokrivanje 40% stanovnitva e biti vjerovatno ostvaren

Cilj 8: Razviti globalno partnerstvo za razvoj

MDG je postavio temelje za pravo globalno partnerstvo
Slubene razvojne pomoi iz razvijenih zemalja porastao je za 66% izmeu

2000. i 2014
EU je i dalje najvei donator na svijetu, pruajui vie Slubene razvojne
pomoi (ODA) od svih ostalih donatora zajedno(58,2 milijarde eura u 2014.).
Ona se zalae za postizanje cilja UN podiui level ulaganja na 0,7% bruto
nacionalnog dohotka (BND) do 2030.godine
Zavisnost BiH od zvanine razvojne pomoi (ODA) znaajno se smanjila - sa

preko 12% BDP-a u 2000. godini na 2,3% u 2011

ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene iznosila je 23,1 milijarde KM u
2012. godini.
Vanjski javni dug BiH se poveao na 7,13 milijarde KM, to predstavlja rast od
7,1% tokom 2011. godine; vanjski javni dug BiH, izraen kroz procenat BDPa, je dostigao stopu od 27,5%
to se tie korupcije, BiH zauzima 72. mjesto i rangirana je iza svih sadanjih
potencijalnih zemalja lanica EU, izuzev Srbije koja je na 80. i Albanije koja
zauzima 113
U ostalim meunarodnim poreenjima BiH se nalazi na 81. mjestu u pogledu
drutvenog razvoja, na 98. mjestu na svjetskom poretku kada je u pitanju
demokratija, te zauzima 126. mjesto po lakoi poslovanja

Program Ujedinjenih naroda za odrivi razvoj 2030

17 novih ciljeva odrivog razvoja i 169 povezanih ciljeva

Tri dimenzije odrivog razvoja (ekoloka, drutvena i gospodarska

dimenzija)
Siromatvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, odriva
potronja i proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, odrivo
upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, kao i rodna
jednakost, mirna i ukljuiva drutva, pristup pravosuu i odgovorne
institucije
Za razliku od Milenijskih razvojnih ciljeva novi je Program mnogo
ireg opsega i primjenjuje se na sve zemlje
Sve zemlje morat e dati poten doprinos

Literatura
1. http://www.ba.undp.org/ ,18.01.2015
2. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg1.html,18.01.2015
3. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg2.html,18.01.2015
4. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg3.html,18.01.2015
5. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg4.html,18.01.2015
6. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg5.html,18.01.2015
7. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg6.html,18.01.2015
8. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg7.html,18.01.2015
9. http://ba.one.un.org/content/unct/bosnia_and_herzegovina/bs/home/mdgs/mdg8.html,18.01.2015
10. http://un.org/millenniumgoals/pdf/A%20Life%20of%20Dignity%20for%20All.pdf,18.01.2015
11. http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-5712_en.htm ,18.01.2015
12.http://europa.eu/pol/dev/index_hr.htm,18.01.2015
13. http://www.un.org/millenniumgoals/bkgd.shtml,18.01.2015
14. http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5708_hr.htm,18.01.2015

http://www.ba.undp.org/

HVALA NA PANJI.....