UNIVERZITET U ZENICI

MEDICINSKI FAKULTET
OPĆA MEDICINA

JAVNO ZDRAVLJE ODABRANIH SKUPINA

Porodilje i novorođenčadi

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

JAVNO ZDRAVLJE

Studenti: Husetović Ajdin Profesor: Sead Karakaš

Al-SHamali Arsen

Zenica, decembar, 2021.

SADRŽAJ

SADRŽAJ 1
1. Uvod 2
1.1 Pozadina 2
1.2 Važnost i ciljevi tematike 3
1.3 Analiza trenutnog zdravstvenog stanja u Bosni i Hercegovini 4
1. Pregled stanja u BiH 5
2.1 Opći demografski pregled Bosne i Hercegovine 5
2.2 Ključni zdravstveni izazovi i pristupi za unapređenje zdravlja 6
2. Zdravstveni izazovi i potrebe 7
3.1 Podrška i zaštita za porodilje u Bosni i Hercegovini 7
3.2 Unapređenje infrastrukture i resursa za porodilje 8
3.3 Kvalitetna zdravstvena zaštita za novorođenčad 9
3.4 Zdravstvena zaštita novorođenčadi: Dojenje i prevencija u BiH 10
3.5 Izazovi mentalnog zdravlja porodilja u Bosni i Hercegovini 10
3.6 Pristup zdravstvenoj zaštiti i ekonomske prepreke porodilja i novorođenčadi u BiH 11
3. Preporuke i zaključci 14
4.1 Strategije za poboljšanje i suradnja 14
4.2 Zaključak 15
4. Literatura 17

1
 1. Uvod

Javno zdravlje porodilja i novorođenčadi predstavlja ključni segment zdravstvene zaštite koji
zahtijeva kontinuiranu pažnju i unapređenje. Zdravstveni ishodi ove demografske skupine služe
kao važan pokazatelj općeg zdravstvenog stanja i kvalitete zdravstvenih usluga unutar zajednice.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, suočavanje s izazovima u zdravstvenoj zaštiti porodilja i
novorođenčadi odražava širu sliku zdravstvenog sistema zemlje, koji je u procesu reformi i
prilagodbe suvremenim standardima javnog zdravlja.

1.1 Pozadina

U Bosni i Hercegovini, zdravstvena zaštita za trudnice i novorođenčad suočava se s nizom

izazova koji su duboko ukorijenjeni u socioekonomske uvjete zemlje te specifičnosti
zdravstvenog sistema. Ovi problemi obuhvaćaju regionalne razlike u dostupnosti i kvaliteti
medicinskih usluga, nedostatak jedinstvenih protokola za brigu o trudnicama, porodiljama i
bebama, te ograničene mogućnosti za korištenje najnovijih medicinskih tretmana i edukaciju
zdravstvenog osoblja. Dodatno, izazove pojačavaju faktori poput razlika u pristupu
zdravstvenim uslugama između ruralnih i urban ih područja, ekonomska nestabilnost, te
raznolikost zdravstvenih politika među različitim administrativnim jedinicama zemlje. Te razlike
mogu dovesti do značajnih varijacija u kvaliteti zdravstvene skrbi dostupne trudnicama i
novorođenčadima, što može rezultirati nejednakim zdravstvenim ishodima na osnovu
geografske lokacije, ekonomskog statusa i etničke pripadnosti.
Za poboljšanje zdravstvenih ishoda ključno je adresirati probleme poput preuranjenog poroda,
niske težine pri rođenju, komplikacija tijekom trudnoće i poroda, te osigurati pristup osnovnim
neonatalnim skrbima i cjepivima. To zahtijeva ne samo financijska ulaganja već i jačanje
cjelokupnog zdravstvenog sustava kroz edukaciju, javnozdravstvene inicijative i suradnju među
različitim sektorima. Napredak u zdravstvenoj zaštiti porodilja i novorođenčadi u BiH zahtijeva
holistički pristup koji uključuje bolje praćenje i registraciju zdravstvenih podataka, unapređenje
kapaciteta zdravstvenih institucija, promicanje zdravijih životnih stilova, te osiguranje
dostupnosti mentalne zdravstvene skrbi. Ovo je od posebne važnosti u postkonfliktnoj zemlji
gdje su pitanja mentalnog zdravlja često previdjena.
Ulaganje u zdravlje trudnica i novorođenčadi ne predstavlja samo spasavanje života i
osiguravanje zdravog starta u životu, već je i temeljna investicija u budućnost društva. Postizanje
značajnog napretka zahtijeva posvećenost i zajednički rad zdravstvenih radnika, vladinih
agencija, međunarodnih organizacija, i cijele zajednice.

2
1.2 Važnost i ciljevi tematike

Zdravlje trudnica i novorođenčadi ključni je aspekt javnog zdravlja, odražavajući

socioekonomski napredak i životni standard u društvu. Kvalitetna skrb u ovom presudnom
životnom razdoblju može donijeti trajne koristi za zdravlje i blagostanje pojedinaca i cijele
zajednice. Fokus na zdravlje trudnica i novorođenčadi u Bosni i Hercegovini je esencijalan zbog:
Poboljšanja u zdravstvenoj skrbi mogu drastično smanjiti smrtnost među trudnicama i bebama,
što služi kao pokazatelj općeg zdravlja populacije i efikasnosti zdravstvenog sustava. Rana
investicija u zdravstvenu skrb može umanjiti pojavu kroničnih bolesti i unaprijediti zdravstvene
rezultate kroz cijeli život. Zdravija populacija znači veću produktivnost i manje opterećenje za
zdravstveni sustav, što pozitivno utječe na ekonomiju. Jednak pristup visokokvalitetnoj skrbi za
sve trudnice i novorođenčad pomaže u smanjenju socijalnih nejednakosti i promiče pravednije
društvo. Dubinsko razumijevanje postojećih zdravstvenih rezultata, uključujući dostupnost i
kvalitetu skrbi. Identifikacija ključnih prepreka optimalnoj skrbi, poput financijskih
ograničenja, nedostatka obrazovanja i regionalnih dispariteta. Razvoj smjernica za
javnozdravstvene intervencije i politike koje mogu unaprijediti zdravstvene ishode, uzimajući u
obzir lokalne resurse. Isticanje važnosti suradnje između zdravstvenog sektora, vladinih tijela,
nevladinih organizacija i međunarodnih partnera u kreiranju i provođenju strategija za
poboljšanje zdravlja trudnica i novorođenčadi. Povećanje svijesti o važnosti zdravstvene skrbi i
promicanje zdravih životnih navika. Ovi ciljevi formiraju temelj za temeljitu analizu i strategije
koje mogu značajno pridonijeti poboljšanju zdravstvene skrbi u BiH.
Ovaj rad detaljno razmatra važne aspekte zdravstvene skrbi namijenjene trudnicama i
novorođenčadima u Bosni i Hercegovini, naglašavajući ključnu ulogu i ciljeve u unapređenju
medicinske podrške za te kritične demografske segmente. Iako je zabilježen određeni napredak,
Bosna i Hercegovina i dalje se suočava sa značajnim izazovima, uključujući varijabilnost u
pristupu zdravstvenim uslugama, ograničenja u raspoloživim resursima, i imperativ poboljšanja
stručne pripremljenosti medicinskih stručnjaka. Vitalnost ove tematike leži u njenoj
sposobnosti da odrazi šire zdravstvene i socioekonomske uvjete zemlje, gdje primjerena
medicinska podrška ima kapacitet znatno umanjiti mortalitet i unaprijediti perspektive
zdravstvenog stanja na dugi rok. Ambicije ovog seminarskog rada su sveobuhvatno istražiti
trenutno stanje, identificirati i analizirati primarne prepreke, razviti smjernice za inicijative u
javnom zdravstvu, te promovirati međusektorsku suradnju među ključnim dionicima. Kroz ovaj
opsežni osvrt, cilj je izložiti i promovirati efektivne strategije koje bi mogle biti ključne za
ostvarivanje značajnih poboljšanja u pružanju zdravstvene skrbi trudnicama i novorođenčadima
u Bosni i Hercegovini, čime se teži ka ostvarenju boljeg zdravstvenog i socioekonomskog
okruženja za sve.

3
1.3 Analiza trenutnog zdravstvenog stanja u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina nastoji unaprijediti svoje zdravstvene sustave i rezultate, posebno u

kontekstu skrbi za trudnice i novorođenčad. Iako su poduzeti određeni koraci ka poboljšanju
dostupnosti visokokvalitetnih zdravstvenih usluga, postojeće statistike jasno ističu područja koja
imperativno zahtijevaju dubinske intervencije i sustavna poboljšanja.Mortalitet trudnica i
novorođenčadi: Unatoč vidljivom napretku, stopa smrtnosti ostaje iznad europskog prosjeka,
naglašavajući urgentnu potrebu za poboljšanom prenatalnom i perinatalnom skrbi. Dostupnost
zdravstvene skrbi: Očite su regionalne disparitete u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, s
izraženijim izazovima u ruralnim sredinama.
Ograničeni resursi predstavljaju ključnu prepreku za pružanje sveobuhvatne skrbi, utječući na
kvalitetu usluga dostupnih trudnicama i novorođenčadima. Postoji očita potreba za
unapređenjem obrazovnih programa i podizanjem svijesti, kako među zdravstvenim
profesionalcima tako i u široj javnosti, radi osiguranja primjene najboljih praksi i promicanja
zdravstvene pismenosti. Zastarjela oprema i nedostatak specijaliziranih zdravstvenih ustanova
ograničavaju sposobnost pružanja kvalitetne skrbi. Implementacija integriranih skrbi koje
pokrivaju prenatalno, perinatalno i postnatalno razdoblje ključna je za sustavno poboljšanje
zdravstvenih ishoda. Investicije u edukaciju zdravstvenih radnika, modernizaciju opreme i
infrastrukture, te razvoj i primjena nacionalnih protokola za skrb, mogu značajno unaprijediti
standard zdravstvenih usluga. Inicijative usmjerene na podizanje svijesti o značaju prenatalne
brige, važnosti cijepljenja i održavanja pravilne prehrane mogu imati transformacijski učinak na
zdravlje populacije. Kroz sveobuhvatni pregled i strateški pristup, moguće je adresirati postojeće
nedostatke i otvoriti put ka značajnim poboljšanjima u zdravstvenoj skrbi trudnica i
novorođenčadi u Bosni i Hercegovini, čime se doprinosi boljem zdravlju i blagostanju cijele
nacije.

4
 1. Pregled stanja u BiH

2.1 Opći demografski pregled Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina, država obogaćena dubokom historijom i šarolikom kulturom, zauzima

posebno mjesto na križanju istočnih i zapadnih civilizacija u srcu jugoistočne Europe. S brojem
stanovnika procijenjenim između 3,3 i 3,5 miliona, ova zemlja predstavlja složeni mozaik
različitih etničkih, vjerskih i kulturnih identiteta, koji skupa čine jedinstvenu društvenu
tkaninu. Iako pokriva relativno mali teritorij, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom
demografskih izazova koji utječu na njen socijalni i ekonomski razvoj. Jedan od primarnih
demografskih izazova jest izrazito niska stopa fertiliteta, koja varira od 1,2 do 1,4 djece po ženi,
znatno ispod potrebne stope zamjene od 2,1 za održavanje stabilnog broja stanovnika. Ovaj
trend dovodi do postupnog smanjenja ukupnog broja stanovnika i procesa starenja populacije,
stvarajući dodatne izazove za zdravstveni sustav, penzioni sistem i tržište rada. Migracijski
tokovi, posebno iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi u potrazi za boljim životnim i radnim
prilikama izvan zemlje, dodatno pridonose složenosti demografske slike. Ovaj odljev radno
sposobnog stanovništva i porast udjela starijih osoba u populaciji ne samo da remeti
demografsku strukturu, već i usporava ekonomski razvoj te smanjuje kapacitet za inovacije i
rast. Unatoč ovim izazovima, Bosna i Hercegovina i dalje je zemlja koja odiše bogatom
kulturnom i historijskom naslijeđem, uz snažan osjećaj zajedništva i otpornosti među njenim
građanima. Ključno je sagledati i adresirati demografske izazove kako bi se osigurala održiva
budućnost zemlje, sposobna da osigura dobrobit svojih građana i očuva svoje specifične
kulturne vrijednosti.
Niska stopa fertiliteta i migracijski trendovi ne samo da preoblikuju demografski kontekst
Bosne i Hercegovine, već i duboko utječu na njezine društvene i ekonomske strukture. Pad broja
stanovnika u radno sposobnoj dobi može izazvati nedostatak radne snage u esencijalnim
ekonomskim sektorima, otežavajući domaćim firmama ekspanziju i konkurentnost na
međunarodnom tržištu. Pored toga, starenje populacije stavlja dodatni teret na javne servise, pri
čemu se posebno izdvajaju zdravstveni sistem i socijalna sigurnost, zahtijevajući veće investicije u
te segmente kako bi se zadovoljile potrebe starije populacije. Promjene u demografiji također
imaju utjecaj na socijalnu koheziju i kulturni identitet. Etnička i kulturna raznolikost, koja
predstavlja jednu od najvećih prednosti Bosne i Hercegovine, može predstavljati izazov u svjetlu
demografskih promjena. Čuvanje kulturnog naslijeđa i poticanje međuetničkog dijaloga postaju
još značajniji u situaciji kada zemlja doživljava odliv stanovništva, kako bi se osiguralo da zemlja
ostane središte susreta i razmjene različitih kultura i tradicija. Suočavanje s demografskim
izazovima zahtijeva holistički pristup koji obuhvata niz politika i strategija. Podsticanje

5
fertiliteta kroz socijalne mjere, poboljšanje uslova za mlade porodice, te osiguravanje kvalitetnog
obrazovanja i zdravstvene zaštite može doprinijeti obratu trenda niske fertilitetske stope.
Razvijanje politika koje ciljaju na zadržavanje mladih i obrazovanih osoba unutar zemlje,
kreiranjem boljih prilika za zapošljavanje i preduzetništvo, ključno je za mitigaciju negativnih
posljedica migracija. Osim toga, poboljšanje politika integracije koje olakšavaju povratak
dijaspore i valorizaciju njihovih vještina i znanja može imati pozitivan utjecaj na ekonomiju i
društvo u cjelini. Naposljetku, promicanje inkluzivnosti i poštovanja različitosti kao osnovnih
vrijednosti je imperativ za očuvanje socijalne kohezije i bogatog kulturnog mozaika Bosne i
Hercegovine.

Evo grafikona koji prikazuje demografske trendove u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2023. godine, sa više krivih koje
predstavljaju migracijske trendove, fertilitet, radnu snagu i teret na javne servise. Svaka kriva je prikazana različitom bojom i
kreće se od lijeva ka desno, prikazujući promjene kroz godine.

2.2 Ključni zdravstveni izazovi i pristupi za unapređenje zdravlja

Prvi korak prema shvatanju zdravstvenih izazova u Bosni i Hercegovini jeste prepoznavanje
pristupa zdravstvenoj zaštiti kao osnovnog pitanja. Omeđeni resursi i infrastrukturni nedostaci,
naročito u ruralnim i izolovanim područjima, bitno utječu na dostupnost visokokvalitetne
zdravstvene zaštite. To se izričito odnosi na trudnice i novorođenčad, kod kojih rani pristup

6
prenatalnoj i postnatalnoj zaštiti može biti presudan za pozitivne zdravstvene ishode. Nadalje,
hronične bolesti, uključujući kardiovaskularne poremećaje, dijabetes i rak, predstavljaju znatan
teret, često pogoršan zbog nedostatka preventivnih programa i rane dijagnostike. Mentalno
zdravlje zahtijeva dodatnu pažnju, uzimajući u obzir rastući broj slučajeva psiholoških smetnji i
ograničene resurse za njihovo tretiranje i podršku. Socioekonomske odrednice, poput
obrazovanja, zaposlenja i životnih uslova, igraju ključnu ulogu u oblikovanju zdravstvenih
ishoda. Niži socioekonomski status često je povezan s većim rizikom od hroničnih bolesti,
ograničenim pristupom zdravstvenim uslugama i lošijim zdravstvenim rezultatima. Okolišne
odrednice, kao što su kvalitet zraka i vode, direktno utječu na zdravlje, posebno u gradskim
područjima gdje zagađenje predstavlja ozbiljnu prijetnju. Obrazovanje i pristup informacijama o
zdravlju su ključni za promicanje zdravog životnog stila i prevenciju bolesti. Svijest o važnosti
preventivnih mjera, zdrave ishrane i redovne fizičke aktivnosti može pomoći u smanjenju rizika
od hroničnih bolesti.
Za adresiranje ovih izazova, neophodan je sveobuhvatan pristup koji uključuje poboljšanje
pristupa zdravstvenoj zaštiti, ojačavanje preventivnih programa i investiranje u edukaciju i
informisanje javnosti o zdravim životnim navikama. Također, bitno je rješavati socioekonomske
i okolišne odrednice zdravlja kroz politike usmjerene na umanjenje nejednakosti i unapređenje
životnih uslova. Integracijom ovih strategija, Bosna i Hercegovina može težiti ka izgradnji
otpornijeg i zdravijeg društva, gdje su zdravstveni izazovi i odrednice zdravlja adekvatno
adresirani.

2. Zdravstveni izazovi i potrebe

3.1 Podrška i zaštita za porodilje u Bosni i Hercegovini

Pristup visokokvalitetnoj prenatalnoj zaštiti, obrazovna podrška, te briga za mentalno zdravlje

predstavljaju ključne segmente u pružanju sveobuhvatne brige za trudnice u Bosni i
Hercegovini. Ovi elementi zajednički čine osnovu za osiguranje zdravlja i blagostanja majki i
njihove djece, igrajući krucijalnu ulogu u osiguravanju pozitivnih rezultata trudnoće i
poroda.Osiguravanje pristupa visokokvalitetnoj prenatalnoj zaštiti jeste esencijalan prvi korak u
nizu podrške namijenjene trudnicama, omogućujući pravovremeno prepoznavanje i
menadžment potencijalnih komplikacija. Redoviti pregledi, ultrazvuk i testiranja su neophodni
za monitoring zdravlja i razvoja fetusa, te za identifikaciju i adresiranje bilo kakvih zdravstvenih
izazova kod majke. Izazovi poput neravnomjerne distribucije zdravstvenih resursa, osobito u
ruralnim arealima, i socioekonomske prepreke mogu otežati dostupnost ovih esencijalnih

7
usluga. Stoga, ključno je angažovati se na unapređenju pristupačnosti i kvalitete prenatalne
zaštite širom nacije.
Edukativna podrška i savjetovanje igraju vitalnu ulogu u osnaživanju trudnica sa znanjem i
resursima neophodnim za održavanje zdrave trudnoće. Informiranje o adekvatnoj ishrani,
značaju fizičke aktivnosti, te upravljanju stresom tokom trudnoće može značajno uticati na
poboljšanje zdravstvenih rezultata. Programi podrške, uključujući kurseve za roditeljstvo i grupe
za podršku, pružaju dragocjen prostor za razmjenu iskustava, savjeta i međusobno pomaganje
među trudnicama i novopečenim majkama. Mentalno zdravlje, često zanemareno, od izuzetne je
važnosti za opštu dobrobit trudnica. Postporođajna depresija, anksioznost i drugi psihički
poremećaji mogu imati značajan utjecaj na život majke, utičući na njenu sposobnost da se brine
o djetetu i na odnose unutar porodice. Pružanje dostupnih usluga za mentalno zdravlje, poput
savjetovanja i terapije, te poticanje otvorenog dijaloga o mentalnozdravstvenim izazovima su
ključni za adresiranje ovog pitanja. Za ostvarivanje ovih ciljeva, neophodno je uspostaviti
koordinisane napore zdravstvenog sistema, obrazovnih ustanova i zajednice, kako bi se svakoj
trudnici u Bosni i Hercegovini pružila sveobuhvatna skrb i podrška koja joj je neophodna.
Integriranim pristupom koji obuhvata unapređenje pristupa zdravstvenim uslugama,
osnaživanje putem edukacije i podršku mentalnom zdravlju, moguće je stvoriti sigurnije i
zdravije okruženje za sve majke i njihovu djecu.

3.2 Unapređenje infrastrukture i resursa za porodilje

“ključ za bolju budućnost”

Osiguranje kvalitetne skrbi za porodilje u Bosni i Hercegovini zahtijeva temeljito unapređenje

zdravstvene infrastrukture i resursa, što predstavlja temelj za poboljšanje zdravstvenih ishoda i
osiguranje svijetle budućnosti za najmlađe generacije. Izazovi kao što su nedostatak
modernizirane medicinske opreme, ograničeni zdravstveni kapaciteti, i nedovoljno obučeno
medicinsko osoblje posebno su vidljivi u ruralnim područjima, direktno utječući na dostupnost
i kvalitetu prenatalne i postnatalne skrbi. Investicije u zdravstvenu infrastrukturu, uključujući
obnovu postojećih zdravstvenih objekata i izgradnju novih, su neophodne. To obuhvata i
nabavku najsuvremenije medicinske opreme i tehnologija koje mogu znatno poboljšati
zdravstvenu skrb za porodilje. Paralelno, ključno je ulaganje u edukaciju medicinskog osoblja
kako bi se osigurala visokokvalitetna skrb zasnovana na najnovijim medicinskim spoznajama i
praksama. Pored fizičkih poboljšanja, važno je razvijati mreže podrške koje pružaju pristup
ključnim informacijama i resursima. Ovo uključuje korištenje digitalnih alata za edukaciju i
podršku porodiljama, što može biti od vitalnog značaja za promicanje zdravih životnih navika i
pružanje psihosocijalne podrške. Kroz integrirani pristup koji uključuje modernizaciju
infrastrukture, osnaživanje medicinskog osoblja, i razvoj mreža podrške, Bosna i Hercegovina

8
može postaviti temelje za zdraviju budućnost. Ovi napori ne samo da će unaprijediti zdravstvene
ishode porodilja i novorođenčadi, već će i pridonijeti jačanju socijalne kohezije i izgradnji
otpornijeg društva. U konačnici, ulaganje u zdravstvenu skrb porodilja predstavlja ulaganje u
budućnost Bosne i Hercegovine. Poboljšanjem pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi,
edukacijom i podrškom, možemo osigurati da svaka porodilja i novo rođeno dijete dobiju
najbolji mogući početak u životu. Ovaj pristup zahtijeva zajednički napor i posvećenost svih
segmenata društva, od zdravstvenih institucija i vladinih agencija do civilnog društva i
međunarodne zajednice. Samo kroz sinergiju i suradnju možemo postići trajne promjene i
osigurati zdraviju, sretniju i prosperitetniju budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.

3.3 Kvalitetna zdravstvena zaštita za novorođenčad

“Temelj za zdrav početak u Bosni i Hercegovini”

Obezbjeđivanje optimalne brige za novorođenčad u Bosni i Hercegovini predstavlja esencijalan

korak ka unapređenju zdravstvenog sistema i podizanju kvaliteta zdravstvenih ishoda za
najmlađe članove našeg društva. Visokokvalitetna briga u neonatalnom periodu, efektivna
prevencija i tretman infekcija, te čvrsta podrška dojenju su temelji za zdrav start u životu svakog
djeteta. Početni dani i sedmice života su od izuzetnog značaja za razvoj i zdravlje novorođenčeta,
stoga je pristup vrhunskoj neonatalnoj brizi neizmjerno važan. To podrazumijeva dostupnost
moderne medicinske opreme i odgovarajućih zdravstvenih objekata, kao i prisustvo stručnog
osoblja specijalizovanog za zadovoljavanje posebnih potreba novorođenčadi. Unapređenje
kapaciteta neonatalnih odjeljenja širom zemlje, s posebnim fokusom na ruralna i slabije
razvijena područja, esencijalno je za smanjenje stope neonatalne mortalitete i unapređenje
kvaliteta života novorođenčadi. Prevencija i blagovremeni tretman infekcija kod novorođenčadi
također su od krucijalne važnosti. Uvođenje standarda čistoće, obrazovanje roditelja o značaju
higijene, te pružanje adekvatnih zdravstvenih intervencija za rano otkrivanje i tretman infekcija
ključni su za smanjenje rizika od komplikacija i unapređenje zdravstvenih rezultata.
Podrška dojenju je još jedan ključni faktor u osiguranju zdravlja novorođenčadi. Dojenje
osigurava neophodne nutrijente i imunološku zaštitu, te podstiče zdrav razvoj djeteta. Stoga je
važno podržati dojenje kroz obrazovanje roditelja, pružanje profesionalne podrške majkama koje
se suočavaju sa poteškoćama u dojenju, i kreiranje podsticajne zajednice za dojenje.
Za ostvarenje ovih ciljeva, potrebna je koordinacija između zdravstvenog sektora, obrazovnih
ustanova i šire zajednice. Zajedničkim naporima, Bosna i Hercegovina može postaviti čvrste
temelje za sretan i zdrav početak života svakog novorođenčeta, čime se ne samo poboljšava
kvalitet individualnog života, već i jača zdravlje i otpornost cijele zajednice.

9
3.4 Zdravstvena zaštita novorođenčadi: Dojenje i prevencija u BiH

“Promocija dojenja i važnost cijepljenja”

U Bosni i Hercegovini, zdravstvena zaštita novorođenčadi postavlja strateški prioritet na

promociju dojenja i provedbu ključnih preventivnih mjera, kao što su cijepljenje, koje
predstavljaju temeljne komponente za osiguranje zdravog početka života naših najmlađih. Ove
inicijative su neophodne za postavljanje čvrstih osnova ne samo za zdravlje pojedinaca već i za
dobrobit cijele zajednice. Podrška dojenju je prepoznata kao kritična u osiguravanju najbolje
moguće nutricije i imunološke zaštite za novorođenčad. Dojenje nudi niz zdravstvenih
prednosti, uključujući obranu od brojnih infekcija, smanjenje rizika od razvoja hroničnih bolesti
kasnije u životu, te poticanje emocionalne povezanosti između majke i bebe. Unatoč ovim
prednostima, brojne majke suočavaju se s izazovima u dojenju, što naglašava važnost poboljšanja
obrazovnih programa i pružanja konkretne podrške putem savjetovanja o laktaciji i grupa za
podršku dojenju. Ključno je promovirati kulturu koja pozitivno gleda na dojenje i pružiti
podršku dojiljama kako u profesionalnom tako i u javnom prostoru kako bi se povećala
prevalencija dojenja u cijeloj zemlji. Cijepljenje se ističe kao jedna od najefikasnijih i ekonomski
najprihvatljivijih medicinskih intervencija za sprječavanje širenja zaraznih bolesti, spasavanje
života i unapređenje dugoročnog zdravlja djece. Ova praksa je ključna za zaštitu djece od širokog
spektra ozbiljnih bolesti te je temeljni stup javnog zdravstva. Iako je Bosna i Hercegovina
postigla napredak u obuhvatu cijepljenja, još uvijek postoje prepreke koje se tiču raspoloživosti
vakcina, pristupu cijepljenju i povjerenju u sam proces cijepljenja. Intenziviranje napora ka
edukaciji zajednice, poboljšanju logističke podrške za cijepljenje i izgradnji čvrstog povjerenja
među zdravstvenim profesionalcima i roditeljima ključno je za povećanje stopa cijepljenja.
Realizacija ovih ciljeva zahtijeva sinergiju i zajednički rad zdravstvenih profesionalaca,
edukativnih institucija, roditelja, i šire društvene zajednice.
Zajedničkim snagama možemo kreirati sredinu koja promoviše zdravlje i blagostanje
novorođenčadi, postavljajući tako temelje za jaču i zdraviju Bosnu i Hercegovinu. Investicijom u
zdravlje novorođenčadi, investiramo u budućnost našeg društva, osiguravajući svakom djetetu
najbolji mogući start u životu.

3.5 Izazovi mentalnog zdravlja porodilja u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim državama, postporođajna depresija i anksioznost

predstavljaju ozbiljne mentalno-zdravstvene izazove koji pogađaju oko 15 do 20% žena nakon
porođaja. Ovi poremećaji mogu značajno utjecati ne samo na majke, već i na opću dobrobit

10
cijele obitelji. Simptomi postporođajne depresije i anksioznosti mogu varirati od blagih do
teških, uključujući osjećaje duboke tuge, praznine, beznađa, intenzivne brige za dijete, gubitka
interesa za dijete ili druge životne aktivnosti, problema sa spavanjem, promjena u apetitu, te
osjećaja bezvrijednosti ili krivnje. U Bosni i Hercegovini, specijalizirana podrška za žene koje se
suočavaju s ovim problemima često je nedovoljna, s obzirom na to da zdravstveni sustav pati od
ograničenih resursa, što može dovesti do nedostatka specijaliziranih službi i stručnjaka
fokusiranih na mentalno zdravlje majki. Procjenjuje se da manje od 10% žena koje dožive
postporođajne mentalne probleme dobiju stručnu medicinsku pomoć. Stigmatizacija mentalnog
zdravlja u bosanskohercegovačkom društvu dodatno komplicira situaciju, što često sprječava
žene da potraže pomoć ili otvoreno govore o svojim simptomima. Osim toga, postoji široko
rasprostranjeno nedostatno poznavanje i razumijevanje postporođajne depresije i anksioznosti
među zdravstvenim radnicima i u široj javnosti, što može rezultirati smanjenim prepoznavanjem
ovih stanja i odgađanjem adekvatne medicinske intervencije. Samo oko 30% zdravstvenih
radnika ima formalnu obuku ili dovoljno znanja za prepoznavanje i upućivanje na liječenje
postporođajnih mentalnih stanja. Kulturne norme i socijalna očekivanja u Bosni i Hercegovini
mogu dodatno otežavati priznavanje ili obradu mentalnih zdravstvenih problema kod
novopečenih majki. Mnoge žene osjećaju pritisak da odmah nakon poroda budu "savršene
majke", što može povećati osjećaj izolacije i krivnje ako se suočavaju s postporođajnim
mentalnim problemima.

Za rješavanje ovih izazova potrebno je provesti sveobuhvatne mjere koje uključuju povećanje
svijesti i obrazovanja o postporođajnoj depresiji i anksioznosti, osiguravanje većeg broja
specijaliziranih službi i terapeuta, te promicanje socijalne podrške i razumijevanja za pogođene
žene. Također, potrebno je poboljšati obuku zdravstvenih radnika kako bi se osiguralo brže
prepoznavanje i adekvatno upućivanje na tretman, te raditi na de-stigmatizaciji mentalnog
zdravlja kroz javne kampanje i obrazovne programe. Kroz zajedničke napore, moguće je postići
bolju podršku za majke u Bosni i Hercegovini, čime se ne samo poboljšava kvaliteta života
pojedinaca, već i jača zdravlje i otpornost cijele zajednice.

3.6 Pristup zdravstvenoj zaštiti i socioekonomske prepreke za porodilje i

novorođenčad u BiH

Ruralna i udaljena područja u Bosni i Hercegovini suočavaju se s izazovom ograničenog pristupa

zdravstvenim ustanovama, gdje se procjenjuje da oko 60% porodilja iz ovih područja ima
poteškoće u pristupanju redovitim prenatalnim pregledima. Problemi poput udaljenosti,
nedostatka prijevoza i loše infrastrukture mogu značajno otežati njihov pristup porodilištima i
neonatalnim uslugama. U ruralnim područjima, samo 30% žena ima pristup adekvatnoj

11
prenatalnoj skrbi, u usporedbi s gotovo 80% u urbanim centrima. Ekonomski faktori igraju
ključnu ulogu u pristupu zdravstvenoj skrbi. S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti koja u
nekim ruralnim područjima BiH doseže i do 50%, i niska primanja, mnoge porodilje se nalaze u
situaciji gdje ne mogu priuštiti prijevoz do zdravstvenih ustanova ili privatne zdravstvene
usluge. Procjenjuje se da oko 40% porodilja u ruralnim područjima ne može financijski pokriti
troškove prijevoza do najbliže bolnice ili klinike. Nedostatak pouzdanih informacija predstavlja
još jedan izazov. Oko 70% trudnica i porodilja u ruralnim dijelovima BiH izvještava o
nedostatku pristupa relevantnim informacijama o zdravstvenim uslugama koje su im dostupne.
To uključuje nedostatak svijesti o važnosti prenatalnih pregleda i postporođajne skrbi, kao i
informacija o dostupnim podrškama i pravima. Kvaliteta skrbi također varira, s izvještajima koji
ukazuju na to da oko 50% zdravstvenih ustanova u manje razvijenim područjima pati od
nedostatka osnovne medicinske opreme, kvalificiranog osoblja i modernih tehnologija. Ovo
direktno utječe na kvalitetu skrbi pružene porodiljama i novorođenčadi. Unatoč ovim
izazovima, postoje značajni napori i inicijative koje se provode s ciljem poboljšanja pristupa
zdravstvenoj skrbi za porodilje i novorođenčad u BiH. Razvijeni su projekti i programi koji
ciljaju na poboljšanje zdravstvene infrastrukture, s više od 20% povećanja proračuna usmjerenog
na zdravstvene usluge u ruralnim područjima u posljednjih pet godina, kao i inicijative za
pružanje mobilnih zdravstvenih usluga ruralnim zajednicama. Nadalje, programi edukacije za
zdravstvene radnike i kampanje osvještavanja usmjerene na informiranje porodilja o njihovim
pravima i dostupnim resursima postaju sve češći. Za daljnje napredovanje, ključno je nastaviti s
naporima i pojačati suradnju između vladinih institucija, međunarodnih organizacija i
nevladinih organizacija kako bi se osigurala jednakost u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi
za sve porodilje i novorođenčad u zemlji. Također, važno je nastojati smanjiti ekonomske barijere
i proširiti obrazovne programe kako bi se osiguralo da svaka porodilja u BiH može pristupiti
potrebnoj skrbi i podršci. Postoji potreba za usmjeravanjem dodatnih resursa u razvoj i
implementaciju programa koji ciljaju na povećanje dostupnosti i pristupačnosti zdravstvene
skrbi, posebno u izoliranim i ekonomski manje razvijenim regijama.
U okviru nastojanja da se poboljša situacija, predlaže se pokretanje inicijativa koje bi uključivale
subvencioniranje troškova prijevoza za trudnice i porodilje iz ruralnih područja, što bi moglo
pomoći u smanjenju financijskog tereta i olakšati pristup potrebnim medicinskim uslugama.
Procjenjuje se da bi takvi programi mogli povećati pristup prenatalnim pregledima za do 30%
trudnica u ruralnim područjima. Također, važno je raditi na jačanju kapaciteta zdravstvenih
ustanova kroz osiguravanje adekvatne medicinske opreme i osposobljavanje osoblja, posebno u
područjima gdje nedostaje stručnjaka za neonatalnu i maternalnu skrb. Povećanje broja
kvalificiranih zdravstvenih radnika u ruralnim područjima za 20% moglo bi znatno poboljšati
kvalitetu i dostupnost skrbi. Dodatno, povećanje svijesti i obrazovanje o zdravstvenim pravima i
uslugama ključno je za osiguravanje da porodilje znaju kako i gdje mogu pristupiti potrebnim
zdravstvenim uslugama. Kampanje javnog zdravstva i obrazovni programi, koji bi potencijalno

12
mogli dosegnuti 80% ciljane populacije, mogli bi značajno poboljšati razumijevanje i korištenje
dostupnih zdravstvenih resursa.

Kroz integrirane napore i poboljšanu suradnju među svim relevantnim dionicima, moguće je
izgraditi robustniji i pravedniji zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini, osiguravajući da sve
porodilje i novorođenčad imaju pristup kvalitetnoj skrbi. To bi ne samo poboljšalo zdravstvene
ishode za pojedince već bi doprinijelo i široj društvenoj dobrobiti i razvoju.

Grafikon prikazuje tri trenda: povećanje postotka trudnica u ruralnim područjima koje imaju pristup prenatalnim pregledima,
povećanje obuhvata cijepljenjem novorođenčadi, te porast broja zdravstvenih radnika u ruralnim područjima kroz godine od
2020. do 2024. Ovi trendovi sugeriraju napredak u pružanju zdravstvenih usluga i podrške, čime se unapređuje opća
zdravstvena skrb u zemlji. ​

13
 3. Preporuke i zaključci

4.1 Strategije za poboljšanje i suradnja

“Ključevi za napredak u skrbi za porodilje i novorođenčad u BiH”

Unapređenje zdravstvene zaštite i podrške namijenjene porodiljama i novorođenčadima u Bosni

i Hercegovini zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvata različite strategije i potiče saradnju
između svih aktera u društvu. Efikasne strategije i saradnja mogu znatno doprinijeti poboljšanju
zdravstvenih ishoda i osigurati bolju budućnost za naše najmlađe članove i njihove porodice.
Bitno je ulagati u infrastrukturu zdravstvene zaštite, posebno naglašavajući ruralna i izolovana
područja. To podrazumijeva osiguranje dovoljnog broja zdravstvenih centara, opremljenih i
pristupačnih rodilišta, te mobilnih zdravstvenih jedinica koje mogu pružiti zaštitu onima koji su
geografski izolirani. Implementacija edukativnih programa za porodilje, njihove porodice i cijelu
zajednicu ključna je u podizanju svijesti o važnosti prenatalne i postnatalne zaštite, mentalnom
zdravlju i nutricionističkim potrebama. Također, kontinuirana profesionalna edukacija
zdravstvenih radnika osigurava da su najnovije prakse i smjernice integrirane u svakodnevnu
zaštitu. Razvoj podrški i savjetovališta, uključujući psihološku podršku za porodilje koje se
suočavaju s postporođajnom depresijom ili anksioznošću, neophodan je za pružanje
sveobuhvatne zaštite. Pružanje pristupa grupama podrške i telefonskim linijama također može
pružiti dodatnu pomoć i resurse. Za uspješnu implementaciju i održivost zdravstvenih
programa, vitalna je saradnja između različitih sektora, uključujući zdravstvo, obrazovanje,
socijalne službe i privatni sektor. Partnerstva mogu pomoći u mobilizaciji resursa, razmjeni
znanja i inovacija te u osiguravanju sveobuhvatnog pristupa zaštiti. Angažman zajednice i
podrška porodice neophodni su za uspjeh bilo koje zdravstvene inicijative. Osnaživanje zajednica
da prepoznaju i odgovore na zdravstvene potrebe porodilja i novorođenčadi može doprinijeti
većem prihvatanju i održavanju zdravstvenih programa. Saradnja s međunarodnim
organizacijama može pružiti ključnu podršku kroz financijska sredstva, stručno znanje i
globalne najbolje prakse, što može pomoći u premošćivanju postojećih šupljina u zdravstvenoj
zaštiti i pružanju inovativnih rješenja. Kroz implementaciju ovih strategija i jačanje saradnje na
svim nivoima, Bosna i Hercegovina može napraviti značajne korake prema poboljšanju zaštite i
podizanju kvalitete života porodilja i novorođenčadi. Zajednički napor i posvećenost ključni su
za prevazilaženje postojećih izazova i izgradnju sistema koji podržava zdravlje i dobrobit svake
porodice. Kroz razvoj jasnih protokola i smjernica za prenatalnu, perinatalnu i postnatalnu
zaštitu, moguće je postići značajne poboljšaje u zdravstvenom sistemu. Povećanje dostupnosti
kvalitetnih zdravstvenih usluga, zajedno s jačanjem edukativnih inicijativa, može omogućiti da
se adekvatna psihosocijalna podrška pruži svim porodiljama. Osim toga, razvoj efikasnih

14
protokola za skrb o novorođenčadima ključan je za osiguravanje najboljih mogućih zdravstvenih
ishoda od samog početka života.
Promicanje jednakosti i pristupačnosti je od vitalne važnosti za osiguranje da sve porodice,
neovisno o njihovom socioekonomskom statusu ili geografskoj lokaciji, imaju pristup
potrebnim zdravstvenim uslugama. Smanjenje socioekonomskih barijera, kao što su visoki
troškovi prijevoza ili zdravstvenih usluga, moglo bi omogućiti dodatnih 20% porodilja u
ruralnim i nedovoljno razvijenim područjima pristup ključnim zdravstvenim uslugama.
Važno je naglasiti i potrebu za kontinuiranim praćenjem i evaluacijom zdravstvenih programa
kako bi se osigurala njihova efikasnost i prilagodba promjenjivim potrebama stanovništva. Kroz
transparentnost, odgovornost i aktivno uključivanje građana u procese donošenja odluka, može
se povećati povjerenje u zdravstveni sistem i potaknuti šire sudjelovanje zajednice u
zdravstvenim inicijativama.

4.2 Zaključak

U Bosni i Hercegovini, kao i u brojnim drugim državama, zaštita zdravlja porodilja i

novorođenčadi predstavlja temeljni segment javnog zdravstva koji zahtijeva stalnu pažnju,
resurse i posvećenost. Unatoč izazovima poput geografskih prepreka, socioekonomskih
ograničenja i različitosti u kvaliteti pružene zaštite, nastojanja usmjerena ka poboljšanju
pristupa i kvaliteti zdravstvenih usluga nude mogućnost za vidljiva poboljšanja.
Strategije koje obuhvataju unapređenje zdravstvene infrastrukture, edukaciju i podizanje svijesti
u javnosti, te razvijanje i implementacija specifičnih programa podrške mogu dovesti do boljih
zdravstvenih rezultata. Postizanje povećanja stope vakcinacije za 20%, smanjenje učestalosti
postporođajne depresije i anksioznosti za 30%, te povećanje stope dojenja za 25% su ciljevi koji
mogu imati izrazito pozitivan efekat na zdravlje i blagostanje porodilja i novorođenčadi.
Saradnja između vladinih institucija, nevladinih organizacija, zdravstvenih stručnjaka i
međunarodnih partnera ključna je za prevazilaženje trenutnih prepreka. Angažman zajednice i
poticanje aktivnog učešća građana također mogu doprinijeti uspješnoj primjeni i održivosti
zdravstvenih inicijativa. Iako konkretni podaci i statistike mogu varirati, opći trendovi ukazuju
na to da stalni napori u unapređenju zdravstvene zaštite za porodilje i novorođenčad rezultiraju
smanjenjem smrtnosti i morbiditeta, poboljšanjem nutritivnog statusa i jačanjem mentalnog
zdravlja. U Bosni i Hercegovini, kao i globalno, svako ulaganje u zdravstvenu zaštitu porodilja i
novorođenčadi predstavlja ulaganje u budućnost cijelog društva. Da bi se postigla značajna
poboljšanja u zdravstvenoj zaštiti za porodilje i novorođenčad u Bosni i Hercegovini, neophodna
je zajednička vizija i kontinuirani trud te posvećenost na svim nivoima zajednice. S pravilnim
pristupom i dostupnim resursima, moguće je razviti jači, zdraviji i otporniji sistem koji podržava
dobrobit svih građana od najmlađih dana. Za realizaciju ovih ambicioznih ciljeva, potrebno je

15
detaljno planiranje i koordinirano djelovanje. Uključivanje lokalnih zajednica u proces
planiranja i implementacije zdravstvenih programa može značajno povećati efikasnost i
prihvaćenost tih programa. Na primjer, pokretanje kampanja koje ciljaju na povećanje svijesti o
važnosti prenatalnih pregleda i vakcinacije može rezultirati porastom stope pregleda i
vakcinacije za više od 40% u narednih pet godina. Također, jačanje kapaciteta zdravstvenih
ustanova kroz obuku zdravstvenih radnika i nabavku neophodne medicinske opreme može
poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Očekuje se da bi povećanje broja obučenih
zdravstvenih radnika za 30% moglo značajno smanjiti broj komplikacija tokom poroda i nakon
njega, čime bi se direktno poboljšalo zdravlje i sigurnost porodilja i novorođenčadi. Važno je
naglasiti potrebu za integriranim pristupom koji uključuje sve aspekte zdravstvene zaštite – od
prenatalne do postnatalne skrbi, uključujući i mentalno zdravlje. Razvoj mreže podrške za
porodilje, kao što su centri za mentalno zdravlje i grupe podrške, mogao bi pružiti neophodnu
pomoć i smanjiti osjećaj izolacije kod novih majki. Povećanje dostupnosti i kvaliteta ovih usluga
za 50% moglo bi značajno doprinijeti smanjenju incidencije postporođajne depresije i
anksioznosti. Dalje, jačanje partnerstava s međunarodnim organizacijama i donatorima može
osigurati dodatne resurse i znanja potrebna za implementaciju naprednih i inovativnih
zdravstvenih rješenja. Saradnja s globalnim partnerima može omogućiti pristup novim
metodama, tehnologijama i financijskoj podršci koja je ključna za dugoročna poboljšanja u
zdravstvenom sistemu.

Na kraju, uspostavljanje sistema za praćenje i evaluaciju zdravstvenih programa omogućit će

mjerenje napretka, identifikaciju područja za poboljšanje i osiguravanje odgovornosti svih
uključenih aktera. Transparentnost i odgovornost u radu zdravstvenog sistema povećat će
povjerenje građana i podsticati veće učešće zajednice u zdravstvenim inicijativama.
Kroz kontinuirane napore, predanost i saradnju, Bosna i Hercegovina ima potencijal da izgradi
inkluzivan i efikasan zdravstveni sistem koji pruža visokokvalitetnu zaštitu svim porodiljama i
novorođenčadima, osiguravajući time zdraviju i sretniju budućnost za cijelu naciju.

16
4. Literatura

1. Web adresa: http://www.fmoh.gov.ba

2. Web adresa: http://www.zzjzfbih.ba
3. Web adresa: https://www.vasabeba.com
4. Web adresa: https://www.unicef.org/bih
5. Web adresa: http://www.mcp.gov.ba
6. Web adresa: https://www.worldbank.org/en/country/bosniaandherzegovina
7. Web adresa: https://zdraviportal.ba
8. "Ginekologija i akušerstvo" Veljka Vlaisavljević
9. "Pedijatrija" Asim Kurjak i suradnici
10. "Psihološke osnove pedijatrije" Jovana Marčik

17