Smernice Za Ishranu

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU
DJECE UZRASTA DO TRI GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE

UZRASTA DO TRI GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Predgovor
Zatita majke i djeteta je osnovni prioritet zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i

Hercegovine. U periodu 2010-2013, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila Politiku
i Strateki plan za unapreenje ranog rasta razvoja djece, Politiku za unapreenje ishrane
djece u F BiH, te su izraene i Smjernice za ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta.
Dunost i obaveza svakoga drutva je da osigura pristup zdravoj i odgovarajuoj

ishrani svakom djetetu od samog roenja, kao i pristup nutricionistiki vrijednoj hrani
to je preduslov postizanja optimalnog rasta i razvoja i dostizanje najveeg mogueg
standarda zdravlja. Izrada Smjernica za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine
inicirana je od strane Federalnog ministarstva zdravstva i slijedi kontinuitet prethodno
donesenih i usvojenih dokumenata u oblasti ranog djeijeg rasta i razvoja.
Ove Smjernice namjenjene su svim relevantnim pojedincima i institucijama koji se bave ishranom
djece; roditeljima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim profesionalcima, odgojno obrazovanim
ustanovama i njihovim profesionalcima, osobama koje pripremaju hranu i svim drugim koji se brinu
o ishrani dojenadi i djece. Uz predstavnike Federalnog ministarstva zdravstva i UNICEF ureda u
Bosni i Hercegovini, u izradi Smjernica za zdravu ishranu djece do tri godine uestvovali su i
eminentni strunjaci iz primarne pedijatrijske zatite, strunjaci Pedijatrijske klinike Univerzitetskog
Klinikog centra u Sarajevu, te strunjaka iz oblasti javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo
Federacije Bosne i Hercegovine.
Izrada ovog dokumenta predstavlja znaajan korak u naporima da se unaprijedi ishrana

djece do tri godine, ukae na vanost pravilne i zdrave ishrane, kako bi se postigao puni
potencijal rasta i razvoja, sa posebnim akcentom na dojenju kao zlatnom standardu za
ishranu dojeneta. Taker, ovaj dokument predstavlja jedan od rezultata uspjene
saradnje ministarstva i UNICEF ureda u Bosni i Hercegovini, te se ovom prilikom

zahvaljujem na tehnikoj i strunoj podrci koju su pruali tokom cjelokupnog procesa.
Radna grupa:
Prim. dr. Mira Ademovi, specijalista pedijatrije, Udruenje za
unapreenje dojenja -lan IBFAN-a
Doc. dr. Esad Brigi, specijalista pedijatrije gastroenterolog,

Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
Mr. sci. dr. Aida Filpovi Hadiomeragi, specijalista higijene i

zdravstvene ekologije, Zavod za javno zdravstvo Federacije
Bosne i Hercegovine
Dr. Emina Hadimuratovi, specijalista pedijatrije neonatolog,

certificirani konsultant za laktaciju (International Board Certified
Lactation Consultant - IBCLC), Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
Dr. Lejla Kumain, specijalista pedijatrije, Organizaciona jedinica
Centar, Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo
Prim. dr. Midhat Muji, specijalista pedijatrije endokrinolog,

Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo
Adisa Mehi, dipl. iur., Federalno Ministarstvo zdravstva
Sadraj:
1. UVOD
9
2. ZATO SMJERNICE
11
2.1. Kome su smjernice namijenjene?
11
2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu za zdravlje
11
2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i male djece u Federaciji BiH
12
3. ISHRANA DJECE UZRASTA DO EST MJESECI
14
3.1. Dobrobiti dojenja i rizici kod nedojenja - osnova za preporuenu praksu
14
3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost majinog mlijeka
17
3.3 Preporuena praksa dojenja
19
3.4. Ishrana djeteta koje ne doji
26
3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza u prvih est mjeseci ivota

28
3.6. Rizici odluke o nedojenju i nedostaci prehrane mlijenom formulom
29
4. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI
30
4.1. Kada zapoeti sa dohranom?
30
4.2 Uvoenje dohrane
31
4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja
35
5. ISHRANA DJECE OD JEDNE DO TRI GODINE
36
5.1. Energetske i nutritivne potrebe
36
5.2. Osnovni dnevni jelovnik
39
5.3. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja
41
6. STANDARDI ZA ISHRANU DJECE UZRASTA DO 3 GODINE U
42
PREDKOLSKIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA
6.1. Elementi za odreivanje standarda ishrane

42
6.2. Fizioloke norme ishrane djece od est mjeseci do tri godine
43
6.3 Struktura i reim dnevne ishrane
47
6.4. Nutritivni sadraj obroka u planiranju jelovnika
48
7. PREPORUKE ZA PRIMJENU STANDARDA ISHRANE DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA
51
7.1 Upravljanje ishranom u predkolskim odgojno-obrazovnim ustanovama
51
7.2. Osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane
51
7.3. Raznolikost namirnica i piramida ishrane
51
7.4. Preporuke za vodu i napitke
57
7.5. Preporuke za ograniavanje unosa soli
58
7.6. Preporuke za ograniavanje unosa eera
58
7.7. Namirnice koje treba ograniiti ili u potpunosti izbjegavati

58
8. REFERENCE
60
U
s
2
D
D
S
I
o
o
o
o
Deset koraka do uspjenog dojenja

Svaka ustanova koja se bavi pruanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novoroenadi treba:
izraziti slubenu politiku podrke dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito
obavijeteni svi zaposleni zdravstveni radnici
educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrke dojenju i u praksi
informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja
pomoi majkama da zaponu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda
nauiti majke tehnikama uspjenog dojenja i pomoi im da odre laktaciju ak i u situaciji kada su
nakon poroaja odvojene od svojih beba
ne davati novoroenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekuinu osim majinog mlijeka, osim kada je
to medicinski neophodno
organizirati zajedniki smjetaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno
poticati dojenje na zahtjev - prema potrebi bebe (bez vremenski odreenih intervala)
izbjegavati koritenje dude varalice - umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja
pomoi osnivanje i njegovati saradnju s grupama za podrku dojenju i upuivati majke da im se obrate
prilikom izlaska iz bolnice.
Prednosti dojenja su brojne:

Za dijete:
Majino mlijeko je probavljivije od dojenake
formule - Razlog tome je razlika u sastavu

mlijeka. U majinom mlijeku ima manje proteina
te je lake probavljivo pa dojenad lake
izbacuje stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za
proizvodnju adaptiranog mlijeka, sadri vie
proteina, veim dijelom u obliku neprobavljivog
kazeina.
Dojenje pomae suzbijanju gojaznosti -
Gojaznost je najei prehrambeni poremeaj

djece u dananje doba te predstavlja vaan faktor
rizika za razvoj bolesti srca i krvnih ila u odrasloj
dobi. Novija istraivanja pokazuju kako je
prehrana dojenadi povezana s rizikom pojave
gojaznosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je
zatitni uinak dojenja na gojaznost povezan s
unoenjem manje koliine hranjivih materija i
sporijem prirastu teine kod dojene djece u prvim
mjesecima ivota (25).
Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine
Djevojice hranjene formulom u veoj su
opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi ivota ene koje su kao djeca hranjene adaptiranim
mlijekom u veem postotku obolijevaju od raka
dojke kao odrasle osobe. Jednako kod
predmenopauznih i postmenopauznih sluajeva
raka dojke, ene koje su dojene kao bebe, ak
15
i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja

karcinoma od ena koje su hranjene
adaptiranim mlijekom (26).
Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s
niim kvocijentom inteligencije - Majino mlijeko

potie razvoj mozga i poboljava kognitivni razvoj
na naine na koje to adaptirano mlijeko nije u
stanju. Jedno istraivanje pokazalo je da je
prosjeni kvocijent inteligencije kod
sedmogodinje i osmogodinje djece koja su bila
dojena vii za 10 bodova od njihovih vrnjaka
hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva djeca
obuhvaena istraivanjem roena su prijevremeno
i hranjena majinim mlijekom putem sonde. To
ukazuje na injenicu da je mlijeko samo, a ne in
dojenja, uzrokovalo ovu razliku u nivou kvocijenta
inteligencije. Drugo istraivanje, koje potvruje
navedene rezultate, provedeno je u Novom
Zelandu. Osamnaestogodinje istraivanje, koje je
obuhvatilo vie od hiljadu djece, pokazalo je da su
oni koji su kao bebe bili dojeni, imali vii kvocijent

inteligencije i postizali vei akademski uspjeh od
djece koja su bila hranjena adaptiranim mlijekom.
Trajanje dojenja dovedeno je u vezu s pozitivnim
utjecajem na razvoj djetetove inteligencije. Djeca
koja su dojena sedam mjeseci i dulje, na testovima
inteligencije postizala su za oko 6 bodova bolje
rezultate od djece koja su dojena mjesec dana i
krae (27).
Majino mlijeko pomae izbacivanju
mekonija - Kolostrum ima blago laksativni

uinak i pospjeuje izbacivanje mekonija.
Majino mlijeko prua imunitet od bolestii
pomae razvoju imunolokog sistema bebe -
Tokom prvih mjeseci ivota imunoloki sistem

djeteta jo nije dovoljno razvijen da bi se mogao
oduprijeti uzronicima bolesti iz njegovog
okruenja. Putem majinog mlijeka dijete dobiva
zatitne materije koje e sprijeiti ili odgoditi razvoj
mnogih hroninih bolesti i alergija, a u sluaju da
se bolest pojavi, dijete e je lake i uspjenije
savladati. Oko 80% elija u majinom mlijeku su
makrofagi, elije koje prodiru bakterije, gljivice i
viruse. Nadalje, majino tijelo proizvodi antitijela
za bolesti kojima je izloena u svojoj okolini, pa
majka prozvodi mlijeko po mjeri za borbu protiv
bolesti kojima je izloena i njezina beba.
Adaptirano mlijeko ne prua niti jednu od ovih
prednosti.
Dojenje zadovoljava bebine emocionalne
potrebe i poveava povezanost izmeu majke i

djeteta - Dojenjem beba dobiva ne samo hranu,
16
nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman

in izmeu majke i bebe, kojim se stvara
neraskidiva emocionalna veza. Poznato je da
hormon oksitocin, osim to potie kontrakcije
maternice i otputanje mlijeka, potie razvoj
majinskog ponaanja i vezivanje majke i
potomaka. Dojenje pozitivno utjee na majino
raspoloenje, dojena djeca manje plau i bre
napreduju, a njihove majke bolje se
emocionalno odazovu na njihove potrebe.
Majino mlijeko je savrena hrana za
dojene - Majino mlijeko jedini je prirodan izvor

svih hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U
potpunosti je prilagoeno potrebama djeteta, a
sadri bioaktivne sastojke koji pospjeuju rast i
razvoj bebe. To je zaista jedinstvena materija
koja se ne moe umjetno stvoriti, niti kopirati.
Za majku:
Rizik obolijevanja od raka dojke vei je ako
majka ne doji - Rak dojke najei je oblik raka u

ena. Dojenje predstavlja jedan od faktora koji
smanjuju rizik od obolijevanja od raka dojke.
Smanjenje rizika poveava se s ukupnim
vremenom dojenja - ako majka doji troje djece po

godinu dana, njeno ukupno zatitno vrijeme
dojenja iznosi tri godine, vjerojatnost obolijevanja
od raka dojke za majke koje su dojile 25 mjeseci
ili due smanjena je za treinu u odnosu na majke
koje su rodile ali nisu dojile. Veliko istraivanje
provedeno 2002. godine obuhvatilo je 47 razliitih
studija u 30 zemalja i dokazalo je da se rizik od
dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa

svakom godinom dojenja (28).
Bebino sisanje pomae vraanje maternice
u prvobitno stanje - Nakon poroda, bebino

sisanje pomae majci pri otputanju hormona
oksitocina - on daje signal dojkama da otpuste
mlijeko iz mlijenih kanalia ali istovremeno i
potie kontrakcije maternice.
Nedojenje poveava enin rizik od raka
jajnika - Prema istraivanjima, dojenje u trajanju

od 12 do 24 mjeseca moe smanjiti rizik od
raka jajnika za treinu (29).
Prehrana adaptiranim mlijekom poveava
rizik od razvoja dijabetesa kod djece - Mnoga

istraivanja povezuju razvoj dijabetesa tipa 1 s
nedojenjem. Finsko istraivanje ukazuje na
injenicu da uvoenje proizvoda od kravljeg
mlijeka u ranoj dobi i velika konzumacija mlijeka
tokom djetinjstva povisuje nivoe antitijela iz
kravljeg mlijeka u djejem organizmu. Ovo je
povezano s poveanim rizikom razvoja dijabetesa
ovisnog o inzulinu. Dokazano je da dojenje
smanjuje rizik od obolijevanja od ove bolesti i kod
majki. ene koje su dojile rjee razviju dijabetes
tipa 2.
Sastav/nutritivna adekvatnost majinog

mlijeka
Dojenje pomae majkama pri gubitku vika
kilograma steenih tokom trudnoe - Za dojenje je

potrebno oko 500 dodatnih kalorija dnevno. Majke
koje doje, uz uobiajen unos hrane, znatno bre
gube na teini od majki koje ne doje. Dojenje due
od est mjeseci, kao i uestali podoji tokom dana,
prirodni su pomagai u
skidanju suvinih kilograma.
Majino mlijeko kod prijevremenog poroda
biva posebno preoblikovano za nedonoe Mlijeko ena koje rode prije termina razlikuje se
od mlijeka majki koje su rodile u terminu.
Kolostrum je prvo mlijeko koje se stvara u dojkama,

jo tokom trudnoe, a potom u prvim danima
dojenja. ute je do narandaste boje, a
konzistencijom gust i ljepljiv. Sadri manje masti, a
vie karbohidrata, proteina i antitijela u odnosu na
prijelazno i zrelo mlijeko. Kolostrum postepeno
prelazi u prijelazno mlijeko tokom prve dvije sedmice
nakon poroda. Nakon dvije sedmice stvara se zrelo
majino mlijeko koje je plaviaste boje. Zbog toga se
esto pogreno misli da je slabo ili nekalorino,
meutim ono po sastavu u potpunosti odgovara
potrebama djeteta u tom uzrastu. Tokom ove
tranzicije, koncentracija antitijela u mlijeku se
smanjuje, a dnevna koliina proizvedenog mlijeka se
poveava.
17
Tabela 1: Sastav kolostruma i zrelog mlijeka.
Kolostrum
Zrelo mlijeko
Voda (g)
87
87
Suhi ostatak (g)

13
13
Ukupni proteini (g)

7,9
1,1
Masti (g)
1,3
4,5
Laktoza (g)
3,2
6,8
Minerali (g)
0,6
0,2
% od ukupnih proteina
Kazein
/
40
Proteini sirutke
/
60
Glavni proteini sirutke (mg)
a-laktalbumin
333
263
laktoferin
384
168
lizozim
34
42
albumin
36
52
IgA
364
142
Pojedini minerali (mg)

92
Natrijum
15
55
Kalijum
55
117
Hlor
43
31
Kalcijum
33
Magnezijum
14
Fosfor
15
0,09
eljezo
0,15
Vitamini (g)
89
53
4400
4300
0,03
30
43
Riboflavin
75
172
Nikotinska kiselina
15
16
Tiamin
Izvor: Lawrence RA, Lawrence R. Breastfeeding: A Guide For the Medical Profession 6 th ed, Missouri: Elsevier; 2011
18
3.3 Preporuena praksa

dojenja
3.3.1. Iskljuivo dojenje
Iskljuivo dojenje predstavlja prehranu

djeteta iskljuivo majinim mlijekom u
prvih est mjeseci ivota djeteta, bez
ikakve druge dodatne hrane ili
tekuine, osim vitaminskih kapi ili
drugih medicinskih indikacija.
Da bi majka iskljuivo dojila, treba

postupati prema sljedeim pravilima:
Zdravo novoroene treba odmah po
porodu koom uz kou priljubiti uz majku

novoroene se brie, odreuje se
Apgar i obavlja prvi pregled dok je na
majci, a zatim, ve u prvih sat vremena,
dobije prvi podoj.
U prvih est mjeseci ivota dijete treba
iskljuivo dojiti i ne koristiti nikakvu drugu

hranu niti tekuinu (adaptirano mlijeko, vodu,
aj, sokove i slino, jer to istiskuje majino
mlijeko i njegove protektivne efekte). Majke
vrlo esto ele to ranije uvesti neke druge
namirnice kako bi dijete zapoelo s
privikavanjem na druge okuse. Treba znati da
prerana dohrana neposredno utjee na
proizvodnju mlijeka i vodi prestanku dojenja.
U ovom razdoblju majka bi trebala
potivati zakon ponude i potranje, to

znai da e ako dijete doji ee i dulje
proizvodnja mlijeka biti vea. Majino
mlijeko je uvijek prilagoeno uzrastu djeteta
s obzirom da se njegov sastav i koliina
mijenja iz podoja u podoj i iz mjeseca u
mjesec. Na taj nain organizam majke
savreno prati potrebe djeteta i njegov rast.
U razdoblju iskljuivog dojenja treba
izbjegavati hranjenje na boicu. Djetetu je

puno lake izvui
mlijeko iz boice nego iz dojke pa nakon

nekog vremena moe poeti odbijati
dojku, jer na njoj treba raditi za razliku
od boice iz koje mlijeko kaplje samo. U
periodu kad su odvojeni, majka bi se
trebala izdajati to ee te prazniti
dojke to vie kako bi se proizvodnja
mlijeka odrala. Mlijeko se moe na
poseban nain spremati i uvati da bude
dostupno djetetu kada majka nije u
blizini. Osoba kojoj je dijete povjereno
na uvanje trebala bi izdojeno mlijeko
davati djetetu na kaiicu ili na au.
Za umirivanje djeteta ne bi trebalo
koristiti dudu varalicu. Umirivanjem

djeteta dudom varalicom smanjuje se
broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora
sisati da bi se smirilo ve samo kad je
gladno. To moe dovesti do smanjenja
broja obroka te hranjenja djeteta prema
tono utvrenoj satnici npr. svaka tri
sata. Ako se bebi daje duda i tijekom
noi, ono preskae i te podoje, a nonim
dojenjem se potie vea proizvodnja
mlijeka. Umirivanjem djeteta na prsima
omoguuje se ee dojenje, a samim
tim i proizvodnja vee koliine mlijeka.
U razdoblju iskljuivog dojenja u
prvih est mjeseci ivota djeteta majka

bi trebala izbjegavati sve to
ograniava dojenje ili razdvaja majku
od djeteta. Takve primjere susreemo
kada se majka mora ranije vratiti na
barem do dobi od dvanaest mjeseci, a

iza toga prema elji djeteta i majke.
Nema objektivnih pokazatelja razvojnih
problema zbog produivanja dojenja do
u treu godinu ivota.
posao, a dijete krene u jaslice ili se majka

iz nekog razloga razdvaja od djeteta.
Dojenje, uz uvoenje dohrane nakon
estog mjeseca ivota, treba nastaviti
3.3.2. Kako uspjeno dojiti

Kad se kae ispravna tehnika pri
dojenju, misli se na dvije stvari:
kako majka dri bebu,
kako su bebina usta postavljena na dojci.
a.)
Kako drati bebu
U svim poloajima je vano da je majka

oputena, da ima dobar oslonac za lea, ruke
19
itd. Nadalje, vano je da je beba dovoljno

blizu dojke. Bebu se moe podboiti jastucima
ako je potrebno. Ne smije se vui samo
bebina glava prema dojci, nego cijela beba, i
to okrenuta i glavom i prsima i trbuhom prema
majci.
Dobro je mijenjati poloaje, pogotovo u prvim

mjesecima, jer svaki poloaj uzrokuje drugaiji
pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet
izvlaenja mlijeka iz pojedinih mlijenih kanala
pa se smanjuje opasnost od zaepljenja.
Premapodacima iz literature postoji oko
pedeset poloaja za dojenje. Bez obzira koji
nain dojenja majka prakticirala u svima je
vano prinoenje djeteta dojci.
Leei poloaj
Ovim poloajem e veina majki krenuti u

dojenje. Majka lei bono, a beba je,
takoer, okrenuta da lei bono prema
majci.
Slika 1. Dojenje u leeem poloaju
20
Poloaj kolijevke
To je najei poloaj pri dojenju, pogotovo nakon to se mama i beba ve usklade i malo ojaaju. Majka
sjedi uspravno, a bebu dri u svom naruju kao u kolijevci. Beba mora cijelim tijelom biti okrenuta prema
majci (ne smije iskretati glavu), njezino uho, rame i bok su u jednoj ravnini. Bebina koljena moraju biti
privuena tik do majke.
Slika 2. Dojenje u poloaju kolijevke
Slika 3. Dojenje u poloaju kolijevke sa unakrsnim
hvatom
Unakrsni hvat u poloaju kolijevke
Ovaj se poloaj razlikuje od poloaja kolijevke u tome da ruke zamijene uloge. Npr. kad beba sisa na
desnoj dojci, onda lei na lijevoj ruci, guza i lea na podlaktici, a glavica na majinom dlanu.
21
Poloaj nogometne lopte
U ovom poloaju, beba je sa strane majke, ispod

njene nadlaktice. Slino kao u unakrsnom hvatu
kolijevke, samo je beba pomaknuta na drugu
dojku, trbuh i noge su joj pomaknuti bono od
majke. Ispod bebe bi trebao biti jastuk da joj nos
bude u ravnini majine bradavice. U ovom je
poloaju jako dobra preglednost dojke i bebinih
usta pa je dobar za uenje prihvaanja dojke, te za
malene i prijevremeno roene bebe ili majke s
veim dojkama. Dobar je i za bebe koje se vole
savijati prema naprijed. Osim toga, ovaj poloaj je
koristan da bi se promijenio pritisak na bradavicu
ako postoje oteenja, ili da bi se bolje ispraznili
mlijeni kanalii s vanjske strane dojke (prema
bebinoj bradi).
b.)
Kako rukom pridravati dojku
U bilo kojem poloaju za dojenje majka bi

trebala rukom pridravati svoju dojku kako bi
beba mogla pravilno uhvatiti bradavicu i areolu.
Prsti moraju biti dovoljno udaljeni od areole, da
ne smetaju bebinim ustima. Postoji nekoliko
naina za pridravanje dojke:
C-hvat - palac je s gornje strane, a ostala
etiri prsta s donje strane dojke, tako da zajedno

formiraju slovo C.
U-hvat - zapoinje tako da majka postavi etiri
prsta (osim palca) ispod dojke, ravno priljubljene, a

zatim spusti lakat tako da kaiprst i ostali prsti kliznu
okomito s jedne strane dojke, a palac okomito s
druge strane dojke. Ovaj hvat je pogodan samo za
poloaj kolijevke i obrnuti poloaj kolijevke, a zgodan
je zbog preglednosti.
Hvat karica kaiprst se postavi iznad areole,
Slika 4. Dojenje u poloaju lopte
prsta, jer inae prsti smetaju bebinim ustima kod

prihvaanja dojke. Kod uenja dojenja ovaj se
hvatnepreporuuje.
c.)
Kako beba pravilno hvata dojku
Nain na koji beba zahvati bradavicu i areolu

jako je vaan za nekoliko stvari kod dojenja:
Kao prvo, ako poloaj nije dobar, beba nee
moi izvui dovoljnu koliinu mlijeka i dobro

napredovati. Moe se dogoditi da je beba tokom
dana stalno na dojci, ali ako ima krivu tehniku
dojenja zbog loeg poloaja usta, nee moi
dovoljno pojesti!!
a srednji prst ispod. Ovaj hvat mogu koristiti

samo majke koje mogu dovoljno rairiti ta dva
22
Nadalje, nepravilan poloaj moe majci
uzrokovati bol u bradavici i oteenja bradavice

(ragade).
Da bi beba pravilno uhvatila dojku, mora

jakoiroko otvoriti ustaprijenego prione na dojku.
Bebe imaju refleks koji tome slui: kad ih
bradavicom ili prstom podragate po ustima, ili po

obrazu blizu usta, beba se okrene na tu stranu
otvorenih usta, traei dojku (rooting refleks).
Majka moe pripomoi bebi u otvaranju usta tako

da ponavlja rije otvori jasnim glasom i da sama
otvara usta, jer ak i novoroenad pokuava
imitirati izraze lica majke. Ako bebi ba i ne ide
otvaranje usta, moe se kaiprstom ruke koja
pridrava dojku lagano pritisnuti bebina brada
prema dolje. Nakon to je beba jako otvorila usta,
trebatebrzim pokretom privui bebu i staviti joj u
usta to vei dio bradavice i areole.
3.3.3. Duina i estoa podoja

S obzirom da se uvoenjem krutog rasporeda
zapravo smanjuje proizvodnju mlijeka, preporuuje
se slobodno dojenje, odnosno dojenje djeteta na
njegov zahtjev. Ono omoguava uspostavljanje
pravilne ponude i potranje: svaki put kada beba
doji, izluuje se hormon prolaktin koji utjee na
stvaranje mlijeka. Zato bi trebalo dojiti kad god
vam dijete svojim gestama (stavljanje ruice u
usta, nemir, mljackanje) daje do znanja da eli
dojiti, a ne po odreenom vremenskom rasporedu.
Beba treba este podoje jer se majino mlijeko lako

probavlja, a esti podoji najbolje stimuliraju laktaciju.
To znai da moe traiti dojku i svakih 15 minuta ili
ak napraviti razmake od dva ili tri sata. Kako je ovo
vrlo individualno, najbolji je savjet ne gledati na sat.
Ovo vrijedi i za trajanje podoja: ne postoji pravilo
podoji mogu trajati 5 minuta, ali i mnogo due, ali u
svim situacijama treba majku pouiti efikasnom
dojenju. Neke bebe doje due, a neke krae. Bitno je
samo ostaviti bebu to due na jednoj dojci, a onda,

eventualno, ponuditi i drugu. Valja imati na umu da se
dojka nikad ne moe isprazniti do kraja, jer se mlijeko
uvijek stvara, ak i kad vi vie ne moete nita izdojiti,
beba moe povui jo mlijeka. Prva dva mjeseca
dojenje se uhodava i zato je izuzetno vano dojiti na
zahtjev iako se moe initi da je to jako obavezujue
za majku i da majka nita drugo ne radi po cijele
dane. Meutim, vremenom e beba sama prorijediti
podoje. Slobodnim dojenjem osigurava se dovoljno
mlijeka i napredak bebe. Naime, mlijeko se stvara
prema zakonu ponude i potranje: koliko beba sie toliko e se mlijeka proizvesti!
Pad teine od vie od 7% u odnosu na

poroajnu teinu u prvih pet dana ukazuje na
neadekvatno hranjenje.
3.3.4. Izdajanje i uvanje izdojenog mlijeka
Ishrana izdojenim majinim mlijekom podrazumjeva

da majka iskljuivo koristi izdajanje za uspostavu i
odravanje laktacije. Postoje situacije kad ena
jednostavno ne moe dojiti ili ne moe nastaviti dojiti.
U takvim situacijama majke su najee upoznate
samo s mogunou hranjenja bebe adaptiranim
mlijekom, no postoji jo jedna mogunost hranjenja svojim izdojenim mlijekom.
Runo izdajanje je najstariji, najekolokiji, najjeftiniji i

najpraktiniji oblik izdajanja. Ne zahtijeva nikakvu
dodatnu opremu, a majci dojilji moe pomoi u
razliitim situacijama: kad treba izdojiti samo malo
svog mlijeka (dojke su joj prepunjene ili eli bebi
napraviti kaicu sa svojim mlijekom), kad povremeno
treba izdojiti velike koliine (za cijeli obrok) ili kad eli
stimulirati veu proizvodnju mlijeka. esto je

majkama ovakav nain puno ugodniji i uinkovitiji
23
od izdajanja pumpicom, pogotovo ako imaju problema s

refleksom otputanja mlijeka (ruke su puno ugodnije od
plastike) ili su bradavice oteene. Nekompatibilnost
oblika dojke i dijela pumpice u koji ulazi bradavica moe
ak jo i dodatno uzrokovati oteenja. Runo izdajanje
je njeno i ne uzrokuje bol ili modrice na dojci. Ako se to
dogodi, znai da tehnika nije ispravna. Trai vjetinu koja dolazi s praksom - i neto malo osnovnog znanja o
funkcioniranju dojki: mlijeko proizvode mlijene lijezde i
ono otjee mlijenim kanaliima do zavretaka koji se
nalaze na bradavici. Vano je izdajanjem njeno
pogurati mlijeko da kroz kanalie ode do zavretaka, a
novo mlijeko e se stvoriti redovitim pranjenjem.
Osim runog, za izdajanje se koriste i razne

mehanike i elektrine izdajalice. Kod upotrebe ovih
izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj istoi.
Prije prve upotrebe izdajalice, najbolje bi je bilo
sterilizirati. Svaki sljedei put, kako bi bila spremna
za upotrebu, izdajalicu bi trebalo dobro oprati
deterdentom i vruom vodom, te temeljito isprati pod
mlazom vrue vode. Nakon toga ju je najbolje staviti
na papirnati runik da se osui. Sterilizacija izdajalice
u sterilizatoru nije potrebna, barem ne cijele

izdajalice. to se tie mehanikih dijelova, dovoljno je
sterilizirati samo dio koji dolazi u dodir sa dojkom, kao
i posudu u koju e izlaziti majino mlijeko - kod
mehanikih izdajalica najee se radi o boici na
koju je montirana izdajalica, kako ne bi bilo
nepotrebnog pretakanja mlijeka iz jedne posude u
drugu. Svakako nije potrebno sterilizirati izdajalicu
nakon ili prije svake upotrebe.
Majino mlijeko moe se pohraniti na

sljedeim temperaturama:
25C ...........
a.)
4-6 sati
Kolostrum:
30-38C .......
. 4 sati
na 27-32C - 12 sati
2.)
b.)
U hladnjaku:
Zrelo mlijeko:
1.)
na temperaturi 0-4C .......
Na sobnoj temperaturi
do 8 dana
3.)
U zamrzivau:
do 15C .......
24 sata
u pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka
(temperatura nije stalna zbog estog otvaranja

vrata hladnjaka)...... do 2 sedmice
19-22C .......
10 sati
u pretincu zamrzivaa koji je dio hladnjaka od
6 mjeseci ili due

dva dijela (zamrziva ima posebna vrata).......
3-4
mjeseca
Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike

od tvrde plastike ili stakla, sa vrstim poklopcem,
ili u vreice posebno namijenjene uvanju
majinog mlijeka. Plastini spremnici bolji su od
staklenih jer leukociti iz mlijeka prijanjaju na
staklene stijenke i gube svoju djelotvornost.
u zamrzivau s konstantnim dubokim
smrzavanjem na -19C .......
24
Jednokratne plastine boce se ne preporuuju. Prije

upotrebe spremnik za mlijeko se moe sterilizirati
(npr. prokuhavanjem) ili oprati deterdentom u vruoj
vodi i nakon toga dobro isprati pod mlazom vode.
Mlijeko iz friidera treba zagrijati pod mlazom tople
vode, povremenim treenjem boice sve dok
se ne postigne eljena temperatura ili u vodenoj

kupelji. Mlijeko nikada ne treba zagrijavati do
vrenja. Prokuhavanjem se gube ili smanjuju
zatitne materije i neki enzimi, ime se smanjuje i
njegova vrijednost. Izdojeno majino mlijeko nije
homogenizirano pa je normalno da se podijeli u
dva dijela - masni dio i vodenasti dio. Protresanjem
spremnika, rasporeuje se masnoa u mlijeko.

Zamrznuto mlijeko trebalo bi staviti u hladnjak na
period od 24 sata kako bi se postupno odmrzlo.
Nakon odmrzavanja, zagrijati ga treba kao i mlijeko
koje je bilo pohranjeno u friideru. Takvo odleeno
mlijeko ne smije se ponovo zaleivati.
Situacije u kojima je dojenje

kontraindicirano (zabranjeno)
a) Situacije u kojima je dojenje

kontraindicirano iz medicinskih razloga
Postoji vrlo malo situacija u kojima je dojenje

kontraindicirano. To ukljuuje:
Dojenad s galaktozemijom, rijetka uroena
greka metabolizma.
Dojenad s fenilketonurijom mogu biti
djelomino dojena.
Dojenad roena od majki zaraenih HTLV I
i HTLV II.
razvojno napredovalo da svoju punu potrebu za

prehranom zadovolji s prijelaznom i obiteljskom
hranom.
b) Situacije u kojima je dojenje

privremeno kontraindicirano
Neke virusne infekcije se mogu prenijeti na dijete i

mogu uzrokovati ozbiljno oboljenje, posebno ako je
dijete nedonoe ili smanjenog imuniteta iz drugih
razloga. Dojenad ije majke imaju aktivne lezije
herpes simpleksa na bradavicama i areolama ne bi
smjele dojiti iz te dojke sve dok se lezija ne oisti.
Dojene se moe hraniti iz druge dojke ako nije
zahvaena, osiguravajui da je sprijeen kontakt
izmeu djeteta i aktivne lezije (npr. drei zaraenu
dojku pokrivenom dok se doji iz nezaraene dojke) i
dajui izdojeno mlijeko iz zaraene dojke alicom ili
kaikom. Ista se preporuka primjenjuje za majke s
aktivnim lezijama herpes zostera. Variele prisutne do
pet dana prije i dva dana poslije poroda mogu se
prenijeti na dojene u tekom obliku. Majka zbog toga
treba biti izolirana za vrijeme zarazne faze dok se
lezije ne pretvore u kruste. Variela-zoster
imunoglobulin ili standardni imunoglobulin treba dati
dojenetu to je prije mogue. Majino mlijeko treba
biti izdojeno i dano dojenetu.
Dojenad majki s HIV-om/AIDS- om gdje je
odgovarajua dojenaka formula prihvatljiva,

izvodiva, sigurna i odriva, ne trebaju biti dojena.
Unato tomu, ako odgovarajue zamjensko hranjenje
nije prihvatljivo, izvodivo, priutivo, sigurno i odrivo,
te ako nije dostupan siguran izvor doniranog
majinog mlijeka, najsigurnija alternativa je iskljuivo
dojenje za vrijeme prvih mjeseci ivota, sve dok
dojene nije
Dojenad majki s aktivnom nelijeenom

tuberkulozom trebaju biti odvojena od majki sve
dok se ne uspostavi potpuno lijeenje i majka ne
bude smatrana da medicinski vie nije zarazna.
Majino mlijeko treba izdojiti i dati dojenetu.
Ova dojenad takoer trebaju dobiti
odgovarajuu imunizaciju i kemoprofilaksu.
Dok majke dojilje primaju dijagnostike ili

terapeutske radioaktivne izotope, dojenje treba biti
25
prekinuto na vrijeme koje odgovara vremenu pet

poluivota koritenih izotopa.
Gotovo svi uobiajeni zdravstveni problemi, mogu se

tretirati farmakoloki, lijekovima koji su kompatibilni s
dojenjem. Majke dojilje koje dobivaju antimetabolite ili
kemoterapeutske lijekove (ciklofosfamide,
ciklosporini, doksorubicin, metotreksat) i neke druge
lijekove (npr. amiodaron, bromokriptin, cabergoline,
ciprofloxacin, ergotamin, indometacin, litij, sulphas,
tetraciklin, kloramfenikol, prvu generaciju
antidepresiva kao to su inhibitori
monoaminooksidaza) ne smiju dojiti dok se ovi
lijekovi ne iskljue i njihovo mlijeko ne oisti od ovih
lijekova. Preporuke koje povremeno objavljuje
Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF bit e
korisne za obnavljanje liste lijekova koja dojenje ine
privremeno kontraindiciranim.
c) Situacije u kojima se grekom

dojenje smatra kontraindiciranim
Svi smo u dananje vrijeme izloeni odreenim

hemijskim agensima iz okoline. Uprkos tome,
dobrobiti od dojenja prevagnu kod bilo kojeg
potencijalnog rizika vezanog uz ove zagaivae
okoline. Trenutne koliine hemijskih ostataka u
majinom mlijeku u Evropi su ispod prihvatljivih
nivoa i ne opravdavaju preporuke o restrikcijama
dojenja ili eliminaciji odreene hrane iz prehrane
majki.
Dojenje nije kontraindicirano za dojenad majki iji

je hepatitis B povrinski antigen pozitivan, majki
koje su zaraene virusom hepatitisa C (osobe s
antitijelima hepatitisa C ili oni koji su pozitivni na
RNA virus hepatitisa C), majke na vrijeme roene
novoroenadi koja su seropozitivni nositelji
citomegalovirusa, i majke koje su febrilne, osim

ako je groznica uzrokovana boleu koja
kontraindicira dojenje trajno ili privremeno.
Velika veina dojenadi i male djece koja pate

od alergija i gastroezofagealnog refluksa trebaju
nastaviti s dojenjem i ne zahtijevaju posebne
formule (npr. hipoalergene i anti-refluks formule).
Mastitis ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje;

naprotiv, uinkovito izdajanje iz dojke je dio
preporuenog tretmana. Dodatno, ne postoji dokaz
da djeca koja siu zahvaenu dojku dobiju zarazu.
Majke trebaju imati pristup obuenim i

kompetentnim zdravstvenim djelatnicima, ili
obuenim konzultantima dojenja da bi dobili
strunu informaciju vezanu za gore navedena i
bilo koja druga pitanja i, to je jo bitnije, da
dobiju pravovremenu i strunu podrku ako se
pojave potekoe s dojenjem.
26
3.4. Ishrana djeteta koje ne doji

Trudnicama koje, i nakon to su informirane o
dojenju, odlue svoje novoroene hraniti mlijenom
formulom, treba pruiti individualnu potporu i
informacije kako to uiniti ispravno i sigurno. To se
takoer odnosi i na mali broj ena kod kojih dojenje
nije mogue ili je kontraindicirano, te na one ene
koje moraju raditi izvan kue prije nego njihova djeca
navre est mjeseci, pa ih nisu u mogunosti hraniti
iskljuivo dojenjem/majinim mlijekom, te moda
trebaju dojenaku formulu za nadopunu dojenja dok
su odvojene od svoje djece. Sve ove majke treba da
u potpunosti budu informisane o sljedeem:
Suhe formule (adaptirano mlijeko u prahu) nisu
sterilni proizvodi, a postoje dokazi o unutranjoj

kontaminaciji potencijalno tetnim bakterijama.
Vanjska kontaminacija je takoer mogua pri
rukovanju, skladitenju i pripremanju ovih proizvoda.
Kako bi se smanjili rizici, moraju se provoditi stroge
higijenske mjere.
Komercijalni gotovi tekui pripravci dojenakih
formula, obino prodavani u jednokratnim

boicama za hranjenje ili u tetrapak kartonima, su
sterilni proizvodi. Oni, pak mogu biti kontaminirani
potencijalno tetnim bakterijama iz okoline nakon
otvaranja ili tokom koritenja i hranjenja. Stoga se
takoer moraju provoditi stroge higijenske mjere pri
upotrebi ovih proizvoda, kako bi se smanjili

povezani rizici.
(temeljito oprane i sterilizirane desetominutnim

prokuhavanjem, uranjanjem u kemijske tekuine
za sterilizaciju ili koritenjem mikrovalnih
sterilizatora).
Kod suenih formula strogo se moraju slijediti
uputstva za pripremu odtampana na limenci ili

kartonu, kako bi se osiguralo da pripravak ne bude
previe koncentriran ili previe razrijeen; oboje
moe biti opasno za novoroene.
Nerazrijeeno kravlje mlijeko (ili mlijeko drugih
sisavaca), kondenzirano mlijeko, obrano ili

poluobrano mlijeko ili kuni pripravci istih ne bi se
smjeli davati djeci mlaoj od godine dana. Nakon
godine dana, ukoliko se koristi kravlje mlijeko,
treba koristiti punomasno, a ne obrano ili
poluobrano mlijeko. Obrano i poluobrano mlijeko
valja izbjegavati dok dijete ne napuni dvije godine
starosti.
Za pripremu, uvanje i hranjenje suenom
formulom, te za sigurno koritenje gotove tekue

formule kod kue, preporuuje se sljedee:
Izbjegavati kontaminaciju (npr. prati ruke,

pobrinuti se za istou kuhinje i opreme).
Za svaki obrok raditi svjeu pripremu formule u

prahu.
Pripremati formulu u vruoj vodi (>70C) ili vodi

koja je prokuhana i ohlaena na 70C,
izbjegavajui ponovnu kontaminaciju.
Brzo ohladiti pripravak (ne due od 30 minuta) i

odmah ga potroiti; budite oprezni s
temperaturom kako bi izbjegli rizik da opeete
usta djeteta.
o Nakon svakog hranjenja baciti ostatak
pripravka.
U izvanrednim situacijama i uslovima kad, zbog

okolnosti (npr. socijalne prilike, vanredne situacije i
sl.) nije mogue hranjenje mlijenom formulom
odnosno kada mlijena formula nije dostupna, te je
majka prisiljena hraniti dijete kravljim mlijekom
treba ga prilagoditi tj, pripremiti na sljedei nain:
U prvom mjesecu ivota treba pomijeati 40
ml mlijeka sa 20 ml prokuhane vode i dodati 4 g

eera
U drugom mjesecu ivota treba pomijeati
Koristiti spremnike nekontaminirane klicama
60 ml mlijeka sa 30 ml prokuhane vode i dodati

6 g eera
U treem i etvrtom mjesecu ivota treba
U petom i estom mjesecu ivota treba
pomijeati 80 ml mlijeka sa 40 ml prokuhane

vode i dodati 8 g eera
pomijeati 100 ml mlijeka sa 50 ml prokuhane

vode i dodati 10 g eera.
27
3.5. Suplementacija vitamina, flora i

eljeza u prvih est mjeseci ivota
S obzirom da majino mlijeko moda nema dovoljno
vitamina K koji je potreban da bi se sprijeilo
krvarenje zbog deficijencije, svoj novoroenadi treba
dati 1 mg parenteralnog vitamina K.
Koncentracija vitamina D u majinom mlijeku je 25

IU po litri ili manja. Zbog toga se za svu iskljuivo
dojenu djecu preporuuje suplementacija
vitaminom D od 400 IU na dan. Suplementaciju
treba zapoeti unutar prvih nekoliko dana ivota i
nastaviti do kraja prve godine ivota. Ako se dijete
hrani formulom obogaenom vitaminom D
(konzumirajui na taj nain minimalno 1000 IU
vitamina D na dan), suplementacija nije potrebna.
Iskljuivo dojena djeca roena u terminu najee ne

trebaju dodatke eljeza jer su im zalihe dostatne za
prvih godinu dana. Majino mlijeko sadri puno manje
eljeza (0,5mg/l) nego adaptirana mlijeka (1,5-4,8mg/l
kod obinog adaptiranog kravljeg mlijeka; 10-12,8
mg/l kod adaptiranog mlijeka obogaenog eljezom),
ali je njegova iskoristivost mnogo vea. eljezo iz
majinog mlijeka iskoristivo je oko 50% (oko 2,5mg/l),
u usporedbi s adaptiranim kravljim mlijekom gdje se
iskoristivost kree od 4-10% .
Mogu postojati i sluajevi kada su dojena djeca

anemina, a to su:
djeca roena prije termina koja nemaju
dovoljne zalihe eljeza u organizmu (najvei dio

eljeza se akumulira tokom posljednjeg
tromjeseja trudnoe),
djeca roena s poroajnom teinom manjom
djeca iz vieplodnih trudnoa.
od 3000 grama imaju manje akumuliranog eljeza i

kod njih postoji mogunost smanjenih
vrijednosti eljeza u krvi,
djeca majki koje imaju slabo kontrolirani
Pedijatar treba nadgledati ovu djecu, i u sluaju

potrebe, davati im zamjensko eljezo. Majkama se
treba savjetovati da upranjavaju uravnoteenu
ishranu, bez potrebe da se izbjegavaju neka
specifina jela. Dojilje koje izbjegavaju meso, ribu,
perad, jaja i mlijene proizvode imaju znaajno
vei rizik od nedostatka kalcija, eljeza i vitamina
B12, to moe uzrokovati zdravstvene probleme
kod djece. Pedijatar treba redovno promatrati ovu
djecu i davati im vitamin B12, zamjensko eljezo i
kalcij, prema potrebi.
dijabetes,
djeca majki koje su imale teku anemiju
tokom trudnoe,
djeca hranjena kravljim mlijekom tokom
prve godine ivota
28
Suplementacija floridom u prvih est mjeseci ivota

se ne preporuuje, a nakon toga ga treba dodavati
s obzirom da je u vodama u naoj zemlji sadraj
floura nizak i s obzirom da se ne vri fluorizacija
vode (30). Potreba i nain suplementacije floridima
zavisi od karijes statusa zuba svakog djeteta, te se
u vezi s tim treba posavjetovati sa stomatologom.
Rizici odluke o nedojenju i nedostaci

prehrane mlijenom formulom
a.)
Poveani rizik od hospitalizacije i u siromanijim

i u bogatijim zemljama.
Rizici za dijete
Slabiji rezultati kod razvoja mozga i testova
pokazatelja kognitivnog razvoja.
Poveani rizik od vie vrsta zaraznih bolesti,

uglavnom infekcija probavnog i dinog sistema
kao i infekcija uha, mokranog sistema i drugih
infekcija.
b.)
Rizici za majku
Poveani rizik od vie nezaraznih i hroninih

bolesti, uglavnom povezanih s metabolikim i
imunolokim poremeajima (npr. tip I i II
dijabetes melitusa, alergije), ali takoer ukljuuje
i sindrom iznenadne smrti djeteta, hipertenziju i
neke oblike raka (npr. limfom, leukemija,
Hodgkinova bolest).
Poveani rizik za postporoajno krvarenje i

sporiju materninu involuciju.
Smanjeni intervali izmeu trudnoa i poveani

gubitak krvi menstruacijom.
Poveani rizik od neuhranjenosti, ukljuujui
Sporiji povratak na predtrudniku teinu.
proteinsko -energetsku neuhranjenost kod

populacije s niskim primanjima i pretjeranu
tjelesnu teinu i gojaznost i kod populacije sa
niskim i visokim primanjima, sa svim njihovim
zdravstvenim, razvojnim, drutvenim i
ekonomskim posljedicama.
Poveani rizik za rak dojke i jajnika.

Poveani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon
menopauze.
c.) Drugi nedostaci prehrane mlijenom formulom

za ene, porodice i zajednice
Poveani rizik od zubne malokluzije.

Poveani rizik od smrtnosti dojenadi i male djece u
siromanijim zemljama i postneonatalne smrtnosti u
bogatijim zemljama.
Poveanje troka za kupovinu mlijene formule,

budui su gotovi pripravci za prehranu skuplji od
suenih formula.
Trokovi kupovine boica, duda, goriva, vode i

sterilizacijskih proizvoda i opreme.
Poveani trokovi zdravstvene brige za porodicu

i za zdravstvene i socijalne usluge.
Uestali izostanci roditelja s posla.

Vrijeme potrebno za pripravljanje i hranjenje,
manje vremena za brau i sestre i druge
porodine potrebe.
Negativni nacionalni bilans prehrane i znaajan

nacionalni privredni gubitak.
Poveana proizvodnja otpada i potronja

energije s posljedicama na okolinu.
29
4. ISHRANA DJECE
OD 6 DO 12 MJESECI
Majino mlijeko je prva i najbolja, prvorazredna
hrana za bebu jer sadri sve hranjive materije
(bjelanevine, masti, ugljikohidrate, vitamine,
minerale) potrebne za njen uredan rast i razvoj.
4.1. Kada zapoeti sa dohranom?

U dobi od est mjeseci energetska vrijednost
nutrijenata u majinom mlijeku ili mlijenoj formuli
vie nije dovoljna da zadovolji sve potrebe dojeneta
za njegov uredan rast i razvoj. U majinom mlijeku
koliina minerala i bjelanevina te eljeza dovoljna je
za prvih est mjeseci (dojeno dijete u dobi od est do
osam mjeseci dobija iz majinog mlijeka u prosjeku
oko 70% energetskih potreba, a u dobi od devet do
jedanaest mjeseci oko 50% energetskih potreba).
Potrebno je dojenetu obogatiti ishranu te se uvodi
dohrana. Poetak dohrane ne znai prestanak

dojenja kao ni zamjenu majinog mlijeka ili mlijene
formule nemlijenom hranom.
Dohrana je dodavanje neke druge hrane majinom

mlijeku ili mlijenoj formuli. Naravno beba nastavlja
dojiti tokom prve godine, pa i nakon toga ako to
uzajamno ele majka i dijete. Ne postoji gornja
granica trajanja dojenja te nema dokaza o tetnosti
produenja dojenja do tree godine ivota ili due na
psiholoke ili razvojne procese djeteta (31). U prvoj
godini bebe rastu bre nego kasnije. U dobi od etiri
do est mjeseci udvostrue svoju poroajnu teinu, a
do prve godine je utrostrue. To je pokazatelj koliko je
vana pravilna i kvalitetna ishrana u prvoj godini
ivota jer ona direktno utie na zdravlje, rast
i razvoj djeteta. Za djecu od estdo 23 mjeseca se

smatra da su hranjena na pravilan nain u skladu s
uzrastom ako uz dojenje dobijaju dopunsku, vrstu,
poluvrstu ili meku/kaastu hranu (32). Navike
steene ak i u najranijem djetinjstvu bit e osnov za
zdrav nain prehrane cijelog ivota. Pravilno
formirane navike pruaju vrlo dobre mogunosti za
zdrav, kvalitetan i dug ivot, te preveniraju oboljenja
izazvana nepravilnom ishranom. Prehrambene
navike djeca stiu kod kue to pokazuje da su
roditelji najodgovorniji za zdrav nain prehrane.
30
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropsko

udruenje za djeju gastroenterologiju, hepatologiju i
prehranu (ESPHAGAN), Evropska unija, Ameriko
udruenje za pedijatriju (AAP) i druge organizacije
preporuuju iskljuivo dojenje ili mlijenu formulu
prvih est mjeseci ivota odnosno poetak dohrane
sa punih est mjeseci. Razlog za takav stav je
nezrelost probavnog sistema djeteta kao i njegova
fizika nespremnost da prihvati dohranu, kao i veliki
porast alergija na hranu u itavom svijetu. Probavni
sistem malog dojeneta nije dovoljno zreo i proputa
nepreraene sastojke hrane te postoji mogunost
razvoja alergija koje se mogu ispoljiti na koi,
probavnom sistemu ili disajnom sistemu.
U dobi od est mjeseci beba sazrijeva za hranjenje

kaikom. Poinje da sjedi, postoji koordinacija oiju,
koordinacija pokreta, niu joj zubii, zanima je okolina
i sve to moe da dohvati. Njen je organizam
enzimatski i imunoloki zreliji i spreman za neku
drugu hranu osim majinog mlijeka ili mlijene
formule. Roditelji su ponekad prestraeni i zabrinuti
kako e njihova beba prihvatiti novu hranu, koja je
drugaijeg okusa, mirisa, izgleda, topline, a i sam
nain hranjenja je drugaiji od onoga na koji su bebe
navikle. Nekim bebama treba dosta vremena da se

naviknu na to, dok neke oduevljeno i zadovoljno
prihvataju novu sonu hranu. Roditelji treba da budu
izuzetno strpljivi, smireni, puni razumijevanja i istrajni
jer je to novo iskustvo i za njih i za bebu. Moe se
desiti da beba u prvom pokuaju ak s gaenjem
odbije hranu, ali ne treba odustajati. Za dan dva e
prihvatiti tu istu hranu. Dojene je naviklo na sisanje
pa ne zna odmah progutati hranu te e dio kaice
izlaziti iz usta. Beba se moe i igrati sa kaikicom ali
to je njen nain uenja i upoznavanja. Period poetka
dohrane je vrijeme uenja i za roditelje i bebu.
Djetetu treba dati vremena da se navikne na novi
okus, i novi nain hranjenja, a esto sama beba daje
odreene smjernice o tome koja joj hrana najbolje
odgovara i koju tolerie u odreenoj fazi razvoja. Prvi
zalogaj na kaiku je i prvi korak prema samostalnoj
prehrani.
4.2 Uvoenje dohrane

Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o
odreenim smjernicama i potovati odreena
pravila.
Obavezno pranje ruku prije pripreme namirnica
kao i prije hranjena djeteta. Pribor za jelo je plastina

kaika za bebe, plastina tacna, zdjelica i plastina
aa za bebe iz koje e lake piti. Ovo posue nije
potrebno sterilizovati nego ga treba dobro oprati i
osuiti.
Okolina i uslovi koji okruuju vau bebu veoma
su bitni. Kad hranite dojene stavite ga u stolicu za
bebu i gledajte se licem u lice ili ga drite u naruju u

uspravnom poloaju. Atmosfera treba da bude
oputena, pristup miran, strpljiv i prilagoen ritmu
gutanja svake kaike. I drugi lanovi porodice mogu
jesti u isto vrijeme. Ako
dijete odbija neku hranu ne davati je na silu ili

varkama, a ako je potrebno prestanite sa
hranjenjem i napravite pauzu. Ne tjerajte vau
bebu da pojede koliinu hrane koju vi smatrate
da treba pojesti.
od po 5-7 dana da bi se vidjelo da li ih dijete

dobro podnosi.
Nikada ne uvoditi dvije ili vie namirnica prvi
put zajedno zbog mogunosti intolerancije

(alergija, osipa na koi, proljeva i povraanja).
U izboru namirnica vodite rauna da one budu
svjee, kontrolisanog porijekla i kvalitete. Voe i

povre treba biti zrelo, svjee, zdravo, sezonsko, po
mogunosti neprskano, bez pesticida i uzgojeno na
prirodan nain. Koliko je to mogue treba izbjegavati
povre s umjetno gnojenih povtrnjaka (nekontrolisana
koliina nitrata iz duinog gnojiva), iz neposredne
blizine velikih automobilskih prometnica (olovo iz
ispunih plinova), prskano voe, meso i jaja ivotinja
koje su uzgajane uz pomo hormona, antibiotika i na
druge neprirodne naine (33). Prije upotrebe voe i
povre dobro operite.
Djetetu se ne smije staviti previe hrane u
usta jer ono mora nauiti gutati. Stavljanjem

kaikice u usta dijete e pokuati sisati.
Smrznutu hranu nemojte koristiti u ishrani
dojeneta. Ako je hrana pripremljena kod kue

smije se koristiti unutar 24-48 h.
Nove namirnice uvoditi jednu po jednu, u
Industrijski pripravci ako su podgrijani, a
poetku u obliku kaa i miksanih pripravaka ali

ne preguste, u malim koliinama (2-3 kaike po
obroku), a potom poveavati koliinu do 125 ml,
a potom do 250 ml. Namirnice uvoditi u razmaku
Kaice se pripremaju bez dodatka soli, eera i
31
dijete ih nije pojelo treba baciti.
zaina.
Ne hranite dijete u leeem poloaju.
Nikako ne prekidati dojenje ili davanje
mlijene formule.
Ukoliko dijete ispoljava neku od alergijskih
manifestacija, za ishranu je potrebno

konsultovati ljekara.
Konzistencija hrane za razliitu dob i

stepen razvoja
U dobi od nula do est mjeseci dojene ima razvijen

refleks sisanja i gutanja, konzistencija hrane je tena.
U dobi od etiri do sedam mjeseci: pojava ranog
glasnog vakanja, poveana mo sisanja, pomak
refleksa davljenja iz sredine prema zadnjoj treini
jezika, konzistencija hrane je tekua i kaasta.
U dobi od sedam do dvanaest mjeseci: usnicama

isprazni kaiku, grizenje i vakanje, boni pokreti
jezika, pomjeranje hrane prema zubima, razvijaju se
fine motorike sposobnosti koje olakavaju
samostalno jedenje. Konzistencija hrane je kaasta,
sitno narezane namirnice uz kombinaciju domae
hrane koja se moe usitnitiprstima. Postupan prelaz
na 5 obroka - tri glavna i dva meuobroka.
4.2.2. Kojom hranom zapoeti dohranu?
Hrana kojom se zapoinje dohrana zavisi od podneblja,

kulturolokih obiaja, socijalnih uslova, mjesne i
porodine tradicije, kao i od majke i samog djeteta. Kod
nas je uobiajeno da se zapoinje sa niskoalergenom
hranom - vonim sokovima, vonim kaama, itnim
kaama i povrtnim kaama. Ova hrana je po svom
ukusu slina slatkastom ukusu majinog mlijeka i
mlijene formule pa e beba lake prihvatiti ovakve prve
obroke (16). Nakon privikavanja treba
ponuditi kae od povra. U sedmom mjesecu uvodi

se meso i to prvo bijelo meso (piletina, puretina),
zatim mlada teletina, kao supe ili kae sa povrem, a
potom kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog
mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili
kuhana, a iza desetog mjeseca junetina. umance,
iskljuivo tvrdo kuhano,se uvodi sa navrenih osam
mjeseci, a bjelance nakon godinu dana. Ulje se uvodi
od osmog mjeseca (maslinovo, suncokretovo), blago
soljenje treba zapoeti u jedanaestom mjesecu (14).
Zbog mogue pojave alergijskih reakcija u prvoj
godini ivota ne treba davati: jagodiasto voe
(jagoda, malina, kupina), citrusno voe (kivi, narana,
limun, mandarina), kotunjavo voe (orah, badem,
kikiriki, ljenjak), okoladu, eurokrem, med, kvasac,
koljke, bjelance jajeta, hranu s konzervansima.
4.2.2.1 Vrste namirnica
32
VOE
Voe je vrijedan izvor vitamina, mineralnih soli i
ugljikohidrata. Posebno je vaan C vitamin koji
poboljava iskoristljivost druge hrane, posebno
eljeza. U ishrani se priprema na vie naina (voni
sokovi, vone kae, kompoti, peeno voe, rendano
voe). Voni sokovi su ugodnog slatkastog ukusa, i
dobro djeluju na tonus crijeva. To su sokovi od
prirodno cijeenog voa: jabuke, kruke i drugog
necitrusnog voa. U poetku se daje razrijeen i to 23 kaikice, moe izmeu obroka, a nakon to ga
dijete prihvati poveava se koliina. Sokovima se ne
dodaje eer i treba voditi rauna da ne pree u
naviku pijenje soka na flaicu jer moe dovesti do
oteenja cakline mlijenih sjekutia. Ne preporuuje
se davanje vonog soka u koliini koja prelazi 120180 ml dnevno. Prekomjerno konzumiranje vonih
sokova povezano je i sa nenapredovanjem, malim

rastom i gojaznou, a moe smanjiti apetit djeteta za
drugu hranu i moe uzrokovati gubitak stolice (9).
Sokove koristiti odmah nakon pripreme jer na zraku
vitamini oksidiraju i gube svoja blagotvorna svojstva.
Vone kaice mogu se dati kao meuobrok, a

kasnije dodatkom raskuhane rie, riinih i
kukuruznih pahuljica mogu zamijeniti itav mlijeni
obrok. Obino zapoinjemo sa jabukom, krukom,
ljivom, breskvom, marelicom. Voe dobro oprati,
oguliti, izvaditi kope, kratko kuhati u vodi ili na
pari, propasirati ili izmiksati u kau (pire od voa).
U osmom. mjesecu moe sitno ribano, a u
jedanaestom mjesecu daje se voe u svjeem

obliku. Mogu se koristiti i industrijski pripremljeni
voni obroci koji su sigurni u pogledu izbora i
porijekla voa, imaju potrebnu hranjivost u pogledu
makro i mikro elemenata, lako su probavljivi i
praktini zbog higijenskog pakovanja te se dijete
moe hraniti i van kue (16).
ITARICE I PROIZVODI OD ITARICA
Mlijeno itne kaice mogu biti prelazni obroci.

itarice i proizvodi od itarica sadre kompleksne
ugljikohidrate koji bi trebali da osiguraju najmanje
50% ukupnog energetskog unosa (16). U poetku se
koriste itarice bez glutena na bazi kukuruza ili rie.
Dob u kojoj treba uvesti itarice se jo uvijek
istrauje. ini se da je dojonje zatitni faktor od
glutenske netolerancije tako da itarice koje sadre
gluten ne treba uvoditi rano (u dobi od etiri do est
mjeseci), naroito ako je majka prestala da doji. Ako
majka nastavi da doji, rizik od glutenske netolerancije
je manji ako se gluten uvede nakon sedam do osam
mjeseci. ini se da i drugi faktori igraju ulogu kao to
su genetski, faktori okruenja kao i koliina glutena
koji se daje dojenetu (9). Gluten je bjelanevina koju

sadre itarice kao to su penica, zob, jeam, i ra, i
koja moe otetiti crijevne resice dojenadi, posebno
one koja su genetski predoreena za tu bolest. Ipak
najvei broj dojenadi dobro podnosi ove itarice ako
se daju u pravo vrijeme i u odreenom obliku. Nakon
sedmog mjeseca mogu se dati neki proizvodi od
itarica koje sadre gluten (pahuljice, griz, keks).
Kae se pripremaju na mlijeku koje dijete inae pije
pa ih djeca rado prihvaaju. Dodatkom itarica
mlijenom obroku unose se biljne bjelanevine,
vitamini iz grupe B i poveava se energetski unos.
Postoje kaice koje ve sadre mlijeko u prahu,
kukuruzne i riine pahuljice, vitamine i minerale te je
potrebno samo dodati vodu zagrijanu na 50 stepeni
Celzijusa.
POVRE
Povre donosi novu kvalitetu i navikavanje
dojeneta na razliitost hrane. Iako je energetska
vrijednost samog povra mala ono je vrlo korisno
jer uz biljne bjelanevine dojene dobija minerale,
vitamine i balastne materije. Povre se, posebno
pinat, ne smije ponovo zagrijavati zbog opasnosti
od nitrita, niti ga treba pohranjivati za 2 dana.
Obino se zapoinje sa lako probavljivim povrem:

mrkva, krompir, tikvica, blitva, karfiol. Povre se opere,
kuha na vodi ili pari bez soli i eera, te propasira ili
izmiksa. Povru se moe dodati raskuhana i usitnjena
ria. Kad se dijete navikne na ove kaice one se mogu
obogatiti i drugim dodacima (maslinovo i suncokretovo
ulje, a od osmog mjeseca, propasirano, a poslije
isitnjeno meso). U osmom mjesecu se moe dodati
krompir kuhan, ne peen. Nakon navrenog desetog
mjeseca ivota mogu se koristiti kupus, kelj, i prokulice.
Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se mahunarke:

grah, graak, lea, mahune (14). Ovo
33
povre sadri bjelanevine i kompleksne eere

i mora se praviti u obliku kaice ili supe.
dana. Ne preporuuju se suhomesnati proizvodi,

naresci, patete i hrenovke (14).
MESO
Riba je punovrijedni izvor bjelanevina, kalcija,

omega 3 masnih kiselina i trebala bi biti
zastupljena bar jednom sedmino na jelovniku. Od
navrenog osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez
kosti, dinstana ili kuhana, a poslije plava riba.
Meso je izvor esencijalnih aminokiselina, vitamina i

minerala. eljezo se izuzetno dobro iskoritava iz
mesa. Meso se uvodi sa sedam mjeseci. Poinje se
sa bijelim, mladim mesom (piletina, puretina) jer je
pogodno za prehranu, dobro probavljivo, relativno
malo alergeno, dostupno i relativno jeftino. Pri
pripremi oistiti od koe i masnoe. Daje se kao
mesna supa s povrem, tjesteninom i itaricama, kao
miksana i pasirana hrana, a kasnije kao usitnjeno
meso. Supa e s vremenom postajati sve gua,
koliina vode e se smanjivati, a dodavae se ostale
namirnice. Od navrenog osmog mjeseca ivota
mogu se koristiti mlada mesa (kuhana teletina i
janjetina). Iznutrice sadre veliku koliinu eljeza,
minerala i vitamina. Mogu se uvoditi u devetom
mjesecu. Pilea, telea, i janjea su najbogatije
proteinima i vitaminom A i eljezom. Iza desetog
mjeseca uvodi se mljeveno junee meso. Govedina i
svinjetina se ne preporuuju prije navrene godine
MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI
Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuuje

kravlje mlijeko u ishrani do navrene prve godine.
Djeca doje ili piju mlijene formule odgovarajue za
dob. Mlijeko je bogat izvor kalcijuma i mora biti
zastupljen u jelovniku djeteta jer se tako spremaju

zalihe kalcija za cijeli ivot (zubi, kosti). I druge
namirnice sadre kalcij ali ga organizam ne moe
koristiti tako povoljno kao iz mlijeka i mlijenih
proizvoda. Mlijeni proizvodi jogurt i sir zbog svoje
kremaste konzistencije se obino sviaju
dojenetu. Jogurt je dobar tokom dohrane kada se
dijete navikava na nove okuse, a moe se ponuditi
kao meuobrok. Moe mu se dodati voe (banana,
kruka). Od navrenog desetog mjeseca u jelovnik
se mogu uvest svjei sir, vrhnje i fermentirani
mlijeni napici sa 3,5% m. m. (14).
ZAINI
Blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom
mjesecu, ali ne treba davati biber, papriku, senf, hren
ni sire (14). Perun i celer se mogu dati u obliku aja
ili u supama i varivima. Kim se moe dati ve u prvim
mjesecima ivota u aju ili supama, dobar je za
probavu i odstranjenje plinova.
JAJA
ULJE
Nakon navrenog osmog mjeseca ivota

ponuditi tvrdo kuhan umanjak prvo malo pa
postepeno poveavati koliinu. Bjelanjak treba
ponuditi nakon prve godine (14). Rovito i
umueno jaje se ne preporuuje zbog alergija i
moguih infekcija salmonelom.
Suncokretovo, maslinovo ili ulje od kukuruznih

klica se uvodi u osmom mjesecu. Moe i malo
putera dok se margarin ne preporuuje.
34
VODA po elji
AJ povremeno kao napitak, svjee kuhan
svaki dan
od ipka, komoraa i kamilice.
Voe
svaki dan
MED
Povre
svaki dan
Med moe sadravati spore Clostridium botulinum

koje su uzronik botulizma, a s obzirom da
gastrointestinalni trakt ne sadri dovoljno kiseline
koja bi unitila spore, ne treba davati med dojenetu
koje nije doseglo ivotnu dob od jedne godine (9).
Voda, aj
svaki dan
4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja

Kad se dijete navikne na okuse hrane mogu se praviti
razne kombinacije kaica a njihovu gustou treba
uskladiti sa mogunou vakanja djeteta i nicanja
zubi (na primjer kaica od jabuke, mrkve i riinih
pahuljica, kaica od banane, mlijeka i zobenih
pahuljica, kaica od pinata, rie i piletine).
Uestalost konzumiranja pojedinih grupa namirnica:
Mlijeko i mlijeni proizvodi

svaki dan
Meso, perad, jaja, mahunarke
U uzrastu do est mjeseci dojene se samo doji i daje

mu se vitamin D. U sedmom mjesecu se dojene doji 56 puta, nastavlja se vitamin D i daje dohrana u vrijeme
buduih glavnih obroka. Nova hrana se daje u malim
koliinama, uvijek samo jedna vrsta hrane, nova
namirnica svakih tri do sedam dana. To su voni sokovi,
vone kae, itne kae, povre, meso. Od voa se daje:
jabuka, kruka, ljiva, breskva, od povra: mrkva,
krompir, tikvica, ria, te supa od piletine ili
nemasnog mesa. U osmom mjesecu se dojene

doji 4-5 puta nakon davanja vrste hrane, daje
se vitamin D, nastavlja se ista ishrana, voe se
sada moe davati ribano ili sitno isjeckano.
svaki dan
Riba (bijela i plava/masna)
jednom sedmino
Hljeb, itarice, krompir
Nakon navrenog osmog mjeseca dodaje se

bijela riba bez kosti, dinstana ili kuhana, te tvrdo
kuhani umanjak. U devetom mjesecu se dijete
doji nakon obroka vrstom hranom, daje se
vitamin D, u ishranu se dodaju tikva, pinat,

karfiol, mladi sir, mlada mesa, teletina i janjetina.
U desetom mjesecu dijete i dalje doji i dobiva

vitamin D. Djetetu se dozvoljava da jede prstiima
iz svog tanjira. Nakon navrenog desetog mjeseca
dodaju se kupus, kelj, prokulice.
U jedanaestom mjesecu dijete i dalje doji i

dobiva vitamin D. Od navrenih jedanaest
mjeseci dodaju se mahune, graak, grah, lea,
voe u svjeem obliku, junetina. U dvanaestom
mjesecu dijete doji, dobiva vitamin D, uzima svu
hranu, ima 5-6 raznovrsnih obroka.
Hrana boji pelene

Neka hrana moe da promijeni boju stolice i ili
urina. Od pinata stolica moe biti zelena, cvekla
boji i stolicu i urin u crvenkasto, od puno mrkve
boja koe moe postati narandasta te tada treba
smanjiti njen unos. Segment zatite zdravlja koji
zapoinje odmah po roenju i traje itav ivot je
prehrana. Najbolji uvid u dobru prehranu daje
dobar izgled i razvijenost djeteta, njegova eutrofija,
ruiasta boja koe, snaan pla, redovna stolica
normalnog izgleda i pravilan prirast tjelesne teine.
Pravilna, zdrava, kvalitetna, dobro uravnoteena
ishrana je od osnovne vanosti i direktno se
odraava na zdravlje, rast i razvoj djeteta (34).
35
5. ISHRANA DJECE
OD JEDNE DO TRI GODINE
Razvojni period djece od jedne do tri godine se
karakterie promjenom brzine rastenja, tjelesnog
sastava i promjenama u pogledu energetskih i
nutritivnih potreba u odnosu na period dojeneta.
Poslije prve godine ivota usporava se brzina
linearnog rastenja i jo vie se usporava brzina

porasta tjelesne mase. Istovremeno se smanjuju
energetske i proteinske potrebe raunato na 1 kg
tjelesne mase.
Dijete sa dvanaest mjeseci utrostrui tjelesnu masu, a

sa tri godine istu povea u prosjeku tek za 4,5 puta.
Tokom prve godine tjelesna masa se povea za oko
6,5 kg, a kasnije za 2-3 kg godinje. U prvoj godini
ivota dijete poraste za oko 25 cm, a kasnije raste

prosjeno po 5-8 cm godinje.
U ovom uzrastu se mijenja i tjelesni sastav tako to

se smanjuje procenat masnog tkiva u ukupnoj
tjelesnoj masi, a poveava udio nemasnog tkiva.
Djevojice imaju vie masnog tkiva nego djeaci te
su zbog toga iste promjene kod njih naglaenije, sa
napomenom da se kod njih poslije este godine
ponovo poveava procenat masnog tkiva.
Istovremeno se sa poveanjem tjelesne mase
poveava i koliina minerala u organizmu, preteno u
kostima. Poveava se i procenat intraelijskog
prostora na raun smanjenja ekstraelijskog.
Dakle, navedene promjene brzine rastenja i

tjelesnog sastava se odraavaju na energetske i
nutritivne potrebe djece.
5.1. Energetske i nutritivne potrebe
Dnevne potrebe u energiji, proteinima i drugim

bitnim elementima za normalno rastenje i razvoj
djeteta se moraju obezbjeivati svakodnevnom

hranom. Nakon prve godine ivota te potrebe su
manje kada se rauna na kilogram tjelesne
mase u odnosu na potrebe djece u prvoj godini
ivota a smanjuju se i uporedo sa smanjivanjem
brzine rastenja djece (15).
Ugljikohidrati obezbjeuju oko 56% ukupno

potrebne dnevne energije, proteini 7-9% a masti
ukupno 35% ukupne dnevne energije. Za normalno
rastenje i razvoj neophodni su i vitamini, minerali i
oligominerali. Veliki je raspon preporuenih
energetskih potreba djece uzrasta od jedne do tri
godine to odraava individualne razlike u brzini
rastenja djece i u njihovoj aktivnosti.
Ugljikohidrati su prvenstveni izvor energije i

svakodnevni unos eera je znaajan za
odravanje glikemije. Optimalan unos
ugljikohidrata obezbjeuje skrob iz itarica,
brana krompira i povra, a jednostavni eeri
se nalaze u vou i mlijenim proizvodima
(monosaharidi). Voe je isto tako izvor vitamina,
minerala i oligominerala za djecu ovog uzrasta.
Dnevne potrebe proteina zavise takoe od uzrasta

djeteta i od brzine rastenja. Potrebe se smanjuju
sa uzrastom djece. Svakodnevno se mora unositi
dovoljno bjelanevina visoke bioloke vrijednosti
sa napomenom da esencijalne aminokiseline
moraju biti zastupljene u dovoljnoj koliini.
Lipidi daju znaajan dio energije. Nedovoljan

unos masti hranom izaziva osjeaj umora i dijete
nema osjeaj sitosti poslije obroka. Meutim,
ako je unos masti preko 40% u duem periodu,
moe dovesti do gojaznosti.
36
Iskustva pokazuju da se u djece u prvim

godinama ivota relativno esto javlja deficit
eljeza. Veliki broj djece uzima svakodnevnom
hranom nedovoljno eljeza i zbog toga se
relativno esto javlja sideropenijska anemija.
Deficit drugih minerala i oligominerala se rijetko
dijagnostikuje. Drugi minerali i oligominerali se
nalaze u hrani u koliini koja zadovoljava njihove
potrebe te ih stoga ne treba rutinski davati
zdravoj djeci. Isto tako, deficit vitamina D mnogo
je ei nego deficit drugih vitamina.
Kada se planira hrana za djecu uzrasta od jedne do

tri godine treba imati na umu razvojnu fazu i stepen
neuromiinog razvoja. To je period biohemijskog
sazrijevanja organizma. Zbog toga pravilna ishrana
ove uzrasne populacije ima poseban znaaj.
Znaajna karakteristika tog razvojnog perioda je da

veliki broj djece jede relativno manje nego u periodu
dojeneta, zbog ega su neobavijeteni roditelji esto
nepotrebno zabrinuti. Treba im objasniti da je to
normalna fizioloka pojava vezana za smanjenu
brzinu rastenja djece u tom uzrastu.
Znaajne su i promjene u vrsti hrane koju djeca jedu.

Za razliku od dojenadi starija djeca jedu vie vrste
hrane, a manje mlijeka (22). Djeci treba ponuditi vie

vrsta hrane tako da nee biti problema zbog odbijanja
ukusa odreene hrane kao u sluaju kada je ishrana
jednolina. U poetku se daju odvojeno vie vrsta
voa ili povra, a kasnije se mijeaju i dobija se trei
ukus koji daje mogunost uzimanja i one hrane koju
dijete nije htjelo kao samu konzumirati. Isto tako,
treba izbjegavati jake zaine i mirise. Na samom
poetku davati pasiranu hranu a kasnije sve tvru
zbog slabije navike vakanja. Koliinski davati manje,
a zatim dosipati u tanjir.
Poeljno je da djeca ove uzrasne dobi svakodnevno

dobijaju raznovrsnu hranu iz sve etiri osnovne
grupe: mlijeko i mlijeni proizvodi, meso i riba; povre
i voe; hljeb i druga skrobna hrana. Djeca postepeno
poinju tako da jedu hranu koju jedu i odrasli lanovi
porodice. Treba im dozvoliti da ue da se samostalno
hrane onda kada to ele i ne kanjavati ih zbog
prljanja stola i sebe samog jer to moe izazvati
suprotan efekat od eljenog, ak i odbijanje obroka.
Vie se postie pokazivanjem kako treba da jede,
primjerom a ne prinudom. Isto tako samostalno
hranjenje je veoma vaan korak u razvoju djece, u
razvoju njihove samostalnosti i samopouzdanja. Za
vrijeme obroka dijete treba da sjedi udobno u stolici
za stolom sa ostalim lanovima porodice. Potrebno je
stvoriti prijatnu atmosferu za stolom u vrijeme dok
dijete jede jer to povoljno utie na njegov apetit,
iskljuiti sve stvari koje mu odvraaju panju (TV,
radio...) i voditi razgovor o stvarima koje dijete
interesuju. Dijete treba da ima dovoljno vremena za
jelo jer sporije jede nego odrasli. Uiti ga primjerom
starijih da ne dodaje so hrani u vrijeme jela, a da
obroci svakog dana budu u priblino isto vrijeme.
Energetske potrebe
Za odravanje ivotnih funkcija organizmu je

potrebna energija a dobiva je razgradnjom masti,
ugljikohidrata (UH) i bjelanevina.
Iz 1g ugljikohidrata - 4 kcal (17kJ) Iz 1 g
masti - 9 kcal (38 kJ)
Iz 1 g bjelanevina - 4 kcal (17kJ)
Energija potrebna djetetu koje raste iskoritava

se za njegov:
Bazalni metabolizam (potronja energije u
strogom mirovanju za odravanje osnovnih
37
ivotnih funkcija) Rast

Specifino dinamsko djelovanje hrane
Nadoknadu gubitka energije putem ekskreta

Tjelesnu aktivnost
Dnevne potrebe za energijom

U prvoj godini ivota: 100 kcal/kg
Nakon prve godine potrebe opadaju za po
su dojena ne treba uiti na boicu, nego im treba

dati obroke na kaiicu ili iz ae. Djecu koja su
hranjena boicom treba u drugoj godini uiti na
kaiicu i au.
Plan dnevnih obroka:
10 kcal/kg svake 3 g.
Odrasli: 50 kcal/kg dnevno
Uzimanje hrane treba biti praeno ugodnim

osjeajem utaenja gladi. Masna hrana, puno
mlijeko, vrhnje, eer, slatka hrana daju dobar osjeaj
sitosti. Posno meso, riba, voe i povre slabije
zasiuju. Izlaganjem hrane toplini kuhanjem ili
peenjem poveava se probavljivost, ali i unitavaju
neki vitamini. Sa navrenom godinom dana dijete
moe da pije kravlje mlijeko, koje treba da bude
punomasno. Meutim, krajem prve godine dijete je
ve naviknuto i na drugu hranu osim mlijeka. Stie
vjetine: pijenja iz ae, jedenja kaiicom, uzimanja
krute hrane prstima, sluenja priborom. Djecu koja
Krajem prve godine ivota prehrana se sastoji od tri

glavna obroka i dva meuobroka.U isto to vrijeme
dijete se poinje samostalno hraniti tako to pije iz
ae i jede kaiicom. Potreban je red, potrebno je
porodino okupljanje oko obroka. Prelaskom u drugu
godinu usporava se rast, smanjuju se energetske
potrebe organizmato treba objasniti roditeljima jer
inae tjeraju dijete da jede previe. Istovremeno dijete
povremeno gubi interes za neku hranu, no treba
potivati djetetov ukus.
38
5.2. Osnovni dnevni jelovnik

Tabela 2. Osnovni dnevni jelovnik
GRUPA NAMIRNICA
BROJ PORCIJA U DNEVNOM
IZVOR NUTRIJENATA
NAJBOLJI IZBOR
JELOVNIKU
Proteini, kalcij, fosfati,

Dio mlijeka kao poluo-
-mlijeko
1-2 porcije
vitaminA
brano, dio sira kao ne-
-sir
masni
Meso i zamjene
Proteini, eljezo,
Nemasno meso, perad,
-meso,perad
1 porcija
vitamini
riba kuhana ili na aru
-riba
1 porcija 1 put sedmino
Povre
Neprobavljiva vlakna,
Najmanje 1 porcija siro-
-lisnato
1 porcija
vitamini, oligoelementi
vog povra
-korjenasto
1 porcija
-mahunarke
1 porcija 2-3 puta u sedmici
Voe
1 porcija
Energija, vitamin C
Nezaslaen sok, sirovo
-agrumi
-ostalo voe
Hljeb i zamjene
Energija, neprobavljiva
Kruh od punog zrna
-hljeb
2-3 porcije
vlakna, vitamin B
-itarice u zrnu
1 porcija
-tjestenina
1 porcija
Masnoe
Energija, vitamin A,
Biljna ulja
-puter
nezasiene masne
-ulje, margarin
2 kaike kao namaz ili zain
kiseline
Mali obroci uzeti na brzinu ine takoer dio dnevne

prehrane. Mala djeca esto trae po koji zalogaj, neka
djeca ga trebaju kad su potitena. Meuobroci se
mogu dozvoliti u razumnoj koliini ako ne smanjuju
apetit za glavni obrok. Roditelj mora biti primjer i za
usvajanje dobrih navika soljenja i eerenja. Sprijeiti
nono hranjenje im ranije. Ograniiti
39
unos masnoa radi prevencije ateroskleroze. Ribu

treba konzumirati nekoliko puta sedmino zbog
unosa omega-3-masnih kiselina. Do etvrte godine
djetetu se ne daju ljenjaci, orasi, sjemenke, niti
sitne bombone - moe ih aspirirati ili ugurati u nos,
uho.
Tabela 3. Preporueni broj i veliina porcija namirnica u dnevnom jelovniku prema uzrastu djece
Namirnice
Broj porcija na dan
Broj porcija na dan (izVeliina jedne porcije
(2-3 godine)
nad 4 godine)
Kruh ili itarice ili tjestenina

2-4
4-8
1 krika kruha
30 g tjestenine
Povre i voe
1 povra +1voa
3-5 povra
Pola oljice povra
2-4 voa
1 plod voa
2
2-4
1 oljica 240 ml
40g sira
Mlado nemasno meso ili riba ili
-1
1-3
50-90 g
jaja
Masnoe, slatkii
Malo
U drugoj godini ivota moe da nastupi prolazno

smanjenje apetita, smanjen interes za pojedine
Greke u ishrani:
Davanje sitnih plodova
Odlazak u vrti natate i zamjena 1. obroka
mlijenog ajem
Odlazak u kolu bez mlijenog obroka
Pijenje sokova
Grickanje uz TV
Naklonost bijelom kruhu.
Broj obroka je individualno razliit i zavisi od navika u

porodici. Za uinu koja je izmeu obroka se daje sok
od voa, voe i keks. Ako uina smanjuje apetit za
naredni obrok treba je izbjegavati. Ne treba dozvoliti
djetetu da ide u krevet, na spavanje sa boicom
mlijeka ili zaslaenog soka radi prevencije erozije
zubne glei.
vrste hrane ili za hranu uopte. Apetit djeteta je

promjenljiv i kada je ono zdravo i ne treba ga siliti
na obrok jer je to prolazna pojava nastala zbog
zainteresovanosti za igru zauzeta su te nemaju
dovoljno vremena za obrok. Kada dijete nee da
jede jednu vrstu povra to nije problem, a situacija
je znatno tea kada odbija neku od bitnih ivotnih
namirnica kao sto su mlijeko, meso ili jaje ali treba
pomisliti i na mogunost alergijske reakcije na iste,
ako dobije proliv ili je povrati. Rizik od nutritivnog
deficita nastaje ako roditelji due vremena daju
jednu vrstu hrane. Kada dijete nee da jede
mlijeko ni meso moe nastati deficit, kalcijuma,
fosfora, vitamina A i eljeza. U djece koja ne jedu ili
malo jedu meso i povre moe da nastane deficit
cinka i rjee folata. Mali broj djece jede preteno
mlijeko a odbija vrstu hranu to ima za posljedicu
deficit eljeza, cinka i vitamina C.
40
5.3. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja
Tabela 4. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja
PROBLEM
NAIN NJEGOVOG RJEAVANJA
Odbija mlijeko
Davati ga toplo, da pije na slamku, dati da
ga samo sipa iz male posude, dodati mlijeku
itarice, dati ga kao druge mlijene proizvode.

Pije mnogo mlijeka
Ponuditi ga samo poslije jela, ne davati ga
izmeu obroka nego sok i vodu.

Odbija meso
Davati ga sitno sjeckano, pasirano, meko pilee
ili meso od urke, dati ribu, dati jaje I maslac kao
zamjenu.
Odbija voe i povre

Dati pire od krompira sa mlijekom, ponuditi
sitno sjeckano, svjee ili kuhano voe ili povre,
dodati svjee ili kuhano voe u itarice, u ele, u
sladoled, u puding.
Odbija hljeb i itarice
Davati kuhane itarice tople (ne vrue), davati
groe ili svjee voe ili itarice, dodati svjee ili
kuhano voe u itarice, ponuditi male komade
dvopeka sa maslacem
Jede mnogo slatkia
Ne kupovati ih, ne drati ih u kui, ponuditi
prirodne slatkie-voe, ne davati slatkie kao
mito za dobro ponaanje.
6. STANDARDI ZA ISHRANU
DJECE UZRASTA DO 3 GODINE U
PREDKOLSKIM ODGOJNOOBRAZOVNIM USTANOVAMA
41
Standardi za ishranu djece uzrasta est mjeseci

do tri godine su preuzeti iz Smjernica za zdravu
ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta
Federalnog ministarstva obazovanja i nauke i
Federalnog ministarstva zdravstva (14), uz
izmjene i dopune vezane za unos
mikronutrijenata i broj obroka u odnosu na duinu
boravka u ustanovi. Navedeni standardi su, osim
na analizi stanja vezanog za ishranu i stanje
uhranjenosti djece uzrasta do tri godine u

Federaciji BiH, analizi stanja vezanog za
obolijevanje i smrtnost usljed bolesti koje se
dovode u vezu sa nepravilnom ishranom u
Federaciji BiH, zasnovani i na analizi organizacije
ishrane u predkolskim odgojno-obrazovnim
ustanovama, kao i na pregledu standarda zemalja
blieg okruenja i drugih zemalja Evropskog
regiona (35-44), te preporukama SZOa.
Starost djece i starosne grupe -
Elementi za odreivanje
standarda ishrane
Duina boravka boravak djece u
Dunost i odgovornost svih odgojnoobrazovnih ustanova je osiguranje i

promocija zdrave ishrane. Stoga ishranom
unutar predkolskih odgojno-obrazovnih
ustanova, treba da se zadovolje nutritivne
potrebe i da se izbjegnu nepoeljni unosi, ali
i da se koriguju eventualni kvalitativni i
kvantitativni deficiti i suficiti u djejoj ishrani u
porodici, kao i u vanrednim situacijama u
drutvu.
Za pravilno planiranje, organiziranje i

kontrolu ishrane potrebna je primjena
standarda. Pri
postojee predkolske ustanove su

namijenjene za boravak djece uzrasta od
est mjeseci do est godina, a djeca su
prema psihofizikim karakteristikama,
grupisana u starosne grupe, koje imaju
odreeni ritam ivota i rada kao i tome
prilagoenu ishranu.
ustanovi najee podrazumijeva 10-11

asova dnevno, odnosno osiguranje etiri
obroka (doruak, prijepodnevna uina/rani
doruak, ruak i popodnevna uina) u
odreenim vremenskim razmacima i sa
odreenom procentualnom zastupljenou u
ukupnom dnevnom unosu.
Nutritivna vrijednost obroka za odreeni
uzrast i vrijeme boravka je formirana prema

fiziolokim zahtjevima za taj uzrast, a ovdje
se to odnosi na uzrast od est do dvanaest
mjeseci i uzrast od jedne do tri godine.
Nutritivne vrijednosti su uveavane do
postizanja zatitnog nivoa unosa u cilju
pokrivanja individualnih varijacija unutar
grupe.
Zadovoljenje dnevnih prehrambenih
formiranju standarda za dobnu skupinu

djece starosti est mjeseci do tri godine
uzeti su u obzir slijedei elementi:
potreba tokom boravka u ustanovi

prehrambene potrebe djece koja borave u
predkolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi su
odreene na bazi zadovoljenja 80% ukupnih
dnevnih potreba u makronutrijentima i
mikronutrijentima za desetoasovni boravak
(to se moe primijeniti i na krai ili dui

boravak).
42
Principi pravilne ishrane potivanje
principa pravilne ishrane inilo je temelj za

formiranje ovih normativa i standarda.
6.2. Fizioloke norme ishrane

djece od est mjeseci do tri godine
dnevne potrebe djeaka i djevojica za uzrast

od est mjeseci do godinu dana i uzrast od
godinu do tri godine.
Fizioloke norme ishrane djece obuhvataju

norme koje zadovoljavaju ukupne dnevne
energetske i nutritivne potrebe, odnosno
potrebe u makronutrijentima tj. hranjivim i
gradivnim materijama, te potrebe u
mikronutrijentima tj. zatitnim materijama,
uzetim kroz dnevne obroke, za navedene
starosne skupine djece.
6.2.2. Potrebe u
makronutrijentima
6.2.1. Energetske potrebe
Energetske potrebe predstavljaju koliinu

energije koja je potrebna za funkcioniranje
organizma, fiziku aktivnost, te rast i razvoj.
Organizam energiju dobija iz masti i
ugljikohidrata, te manjim dijelom iz proteina.
Energetske potrebe pojedinaca se razlikuju, u
zavisnosti od uzrasta, spola i nivoa fizike
aktivnosti. Ovdje su date prosjene ukupne
Fizioloke norme i metode izraunavanja

su date za masti, ugljikohidrate i proteine.
6.2.2.1. Masti
Masti sadre najvei procenat energije

(kalorija) u ljudskoj prehrani. Najjednostavnija
podjela masti je na zasiene (iz namirnica
ivotinjskog porijekla) i nezasiene (iz
namirnica biljnog porijekla i ribe). Nezasiene
masti sadre podgrupu koju nazivamo
polinezasiene masti. Djetetu u razvoju
neophodan je unos tzv. esencijalnih masti
putem hrane, u odreenoj mjeri. Masti su

vane i za apsorpciju vitamina rastvorivih u
mastima (vitamina A, D, E i K). Dok ishrana
dojeneta treba biti znatno bogata mastima,
masti u ishrani djeteta nakon dojenakog
doba treba postepeno smanjivati, dok se ne

dostigne da udio masti bude 30% ukupnog
dnevnog unosa energije, to je preporuka za
odrasle (45).
Polinezasiene masne kiseline n3
(omega-3 masne kiseline)
Ove masnoe, neophodne za razvoj

mozga kod djece i zdravlje srca kod
odraslih, nalaze se najvie u masnoj ribi i
ribljem ulju.
6.2.2.2. Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su vodei izvor energije u ljudskoj

prehrani. Dijele se na eere i krob. krob je
glavni sastojak itarica, mahunarki, te

korjenastog povra. Termin eeri mnogo je
iri od eera kog koristimo kao sladilo. Naime,
on obuhvaa intrinzine i mlijene eere (koji
se prirodno nalaze u mlijeku, povru i vou), te
nemlijene ekstrinzine, tzv. jednostavne ili
slobodne eere (eeri u slatkiima,
kolaima, biskvitima, zaslaenim pahuljicama i
napicima, te vonim sokovima s dodatkom
eera). Ugljikohidrati trebaju biti izvorom 55%
dnevno unesene energije, s tim da ekstrinzini,
nezdravi eeri ne bi trebali premaiti 10%.
Vlakna
Prehrambena vlakna (celuloza) predstavljaju

onaj sastojak voa, povra i itarica koji se
ne moe razgraditi u tankom crijevu. Vlakna
su izrazito vana za pravilnu probavu i
zdravlje crijeva, a neke vrste pomau i u
sniavanju holesterola.
6.2.2.3. Proteini
Proteini ili bjelanevine su neophodni za

rast i funkcioniranje tkiva, te stvaranje
enzima koji kontroliraju brojne tjelesne
funkcije. Djeci je potrebno proporcionalno
vie proteina nego
odraslima. Proteini mogu biti biljnog i

ivotinjskog porijekla, npr. mlijeko i mlijeni
proizvodi, meso, riba, grahorice, jaja, gljive ali i
itarice, tjestenina i hljeb.
6.2.2.4. Metode izraunavanja
43
energetskih potreba za odreeni uzrast uzete

su potrebe muke odnosno enske osobe
koja ima fizioloku tjelesnu teinu i visinu za
dob i umjereno je fiziki aktivna. Potom su
uzete srednje vrijednosti za oba spola, po
dobnim skupinama. Za preporueni dnevni
unos ugljikohidrata i masti: koriten ME
faktor za konverziju energije iz hrane 4
kcal/g za ugljikohidrate i 9 kcal/g za masti
(50).
U pripremi standarda, koritene su

referentne vrijednosti koje je propisala
Svjetska zdravstvena
organizacija (46-49). Za izraunavanje

dnevnih
Tabela 5 . Preporueni dnevni unos energije (kcal i kJ) i makronutrijenata za djecu i omladinu sa
fiziolokom tjelesnom teinom i visinom za uzrast, koja se bave umjerenom fizikom aktivnosti
Energija i nutrijenti
6-12 mjeseci
1-3 godine
Energija (kcal)
690
1060
Energija (MJ)
3
4,4
Bjelanevine (g)+
>11
>12
Bjelanevine (% energije)
10-15
10-15
Ugljikohidrati (g)
78-87
133-159
Ugljikohidrati (% energije)
45-50
50-60
Jednostavni eeri (g)
<26,5
Jednostavni eeri (% energije)

<10
Masti (g)
27-35
41
Masti (% energije)
35-45
35
Zasiene masne kiseline (% energije)

<10
<10
Zasiene masne kiseline (g)

<7,7
<11,8
Polinezasiene masne kiseline (PUFA) (mg)

60-140*
100-150**
Trans-masne kiseline (TFA) (% energije)

<1%
<1%
Vlakna (g/4.2MJ ili g/1000 kcal)

>10
Vlakna (g)
>10
Sol (NaCl) (g)

<1,6
*samo DHA (dokozaheksaenska kiselina)
** DHA+EPA (dokozaheksaenska kiselina i eikozapentaenska kiselina)
***n-3 i n-6 lanci polinezasienih masnih kiselina.
44
6.2.3. Potrebe u mikronutrijentima

Vitamin D - Vitamin D je znaajan za zdravlje
Fizioloke norme u mikronutrijentima i
metode izraunavanja su date za
selektirane vitamine i minerale.
6.2.3.1. Vitamini
Vitamini su organske materije koje su

neophodne organizmu u malim koliinama, a
koje organizam ne moe sam sintetizirati.
Vitamine dijelimo na one rastvorive u vodi
(vitamini B skupine, vitamin C), i one
rastvorive u mastima (vitamini A, D, E i K).
Neki vitamini uglavnom se nalaze u
namirnicama ivotinjskog (vitamin D, vitamin
B12), a neki u namirnicama biljnog porijekla
(vitamin C).
Vitamin A - Vitamin A pojavljuje se u dvije

forme: kao retinol (u namirnicama
ivotinjskog porijekla) i kao karoten (u vou i
povru). Vitamin A je vitamin koji titi od
infekcija i jaa imunoloki sistem. Takoer je
vaan za rast i pravilan razvoj vida. Karoten,
meutim, ima dodatni uinak na zatitu elija
od degeneracije, te je vaan u zatiti
organizma od nekih oblika raka i sranih
oboljenja.
kostiju i zuba jer regulira kalcifikaciju kostiju i

stvaranje dentina i zubnog emaila. Nedostatak
vitamina D dovodi do rahitisa. Najbogatiji izvori
vitamina D su: riba, jetra, jaja i maslac, i
vitaminom D obogaene namirnice (mlijeko i
itarice). Potrebe za vitaminom D se mogu
zadovoljiti mjeovitom ishranom i redovitim
izlaganjem sunevoj svjetlosti.
Vitamin C - Vitamin C igra vanu ulogu u

zatiti organizma od oboljenja, te u
proizvodnji kolagena, koji gradi kosti, zube i
kou. Vitamin C jaa stjenke
elija i titi ih od propadanja. On takoe

pomae apsorpciju eljeza, ako se
konzumira zajedno s hranom koja ga
sadri Voe i povre kao npr. naranda,
limun, kivi, kupus, paradajz, krompir, itd.
predstavljaju bogate izvore vitamina C.
6.2.3.2. Minerali
eljezo - eljezo je neophodno za brojne

funkcije organizma, posebno za prijenos kisika
u organizmu. Nedostatak eljeza uzrokuje
anemiju. Vee potrebe za eljezom sreu se
kod djece uzrasta do etiri godine, radi

ubrzanog rasta i razvoja. eljezo se pojavljuje
u dva oblika: hem-eljezo visoke
bioraspoloivosti i iskoristivosti (nalazi se u
mesu i masnoj ribi) i ne-hem eljezo (nalazi se
u lisnatom povru, itaricama i mahunarkama).
Hem-eljezo se absorbuje relativno lako, dok je
apsorpciju ne-hem eljeza manje iskoristivosti i
bioraspoloivosti, potrebno potpomoi
konzumiranjem namirnica bogatih C
vitaminom.
Cink - Cink igra vanu ulogu u

funkcioniranju itavoga organizma, jer je
potreban za metabolizam proteina, masti i
ugljikohidrata, te zajedno s inzulinom regulira
nivo tjelesne energije. Posebno je vaan za
jaanje imuniteta organizma.
Jod - Jod je vaan za rad titne lijezde, i

njegov nedostatak u djetinjstvu moe
usporiti intelektualni razvoj, u ekstremnim
sluajevima i dovesti do mentalne
retardacije.
Kalcij - Kalcij je mineral potreban za

izgradnju i jaanje kostiju, te prijenos
nervnih impulsa, rad miia te druge
tjelesne funkcije.
Natrij - Natrij je makroelement

neophodan za
pravilan rad organizma, ali u pretjeranoj

mjeri je kodljiv.
6.2.3.3. Metode izraunavanja

Pri utvrivanju standarda za mikronutrijente
koritene su referentne vrijednosti SZO/WHO, i
to za
45
selektirane kljune mikronutrijente (51). Za

veinu nutrijenata uzete su vrijednosti
preporuenog sigurnog dnevnog unosa, to
podrazumijeva dnevni unos koji podmiruje
nutritivne potrebe 97% zdravih individua u
polno i dobno specifinim populacijama. Za
cink je uzeta vrijednost srednje
bioraspoloivosti.
Tabela 6. Preporueni dnevni unos kljunih mikronutrijenata za djecu dobi od est mjeseci do
tri godine
Nutrijent
Jedinica mjere
6-12 mjeseci
1-3 godine
Vitamin A
g RE1
400
400
Vitamin D
g
5
5
Vitamin E
mg -TE2
2,7
5,0
Vitamin K
g
10
15
Tiamin (vit B1)

Mg
0,3
0,5
Riboflavin (vit B2)
Mg
0,4
0,5
Niacin
mg NE3
4
6
Piridoksin (vit B6)
mg
0,3
0,5
Biotin (vit B7)
g
6
8
Folna kiselina
g DFE4
80
150
Pantotenska kiselina
Mg
1,8
2,0
Vitamin B12
g
0,7
0,9
Vitamin C
Mg
30
30
Kalcij
Mg
400
500
Magnezij
Mg
54
60
eljezo
Mg
9,35
5,8
Jod
g
90
90
Cink
Mg
4.1
4.1
Selen
g
10
17
retinol ekvivalent, 1mg retinola = 1 RE, 1mg b-karotena = 0,167mg RE, 1mg ostalih provit. A karotenoida = 0.084
mg RE
-tokoferol ekvivalent
niacin ekvivalent
ekvivalent folata iz hrane, g DFE daje = (g folata iz hrane + (1.7x g sintetske folne kiseline) 5 bioraspoloivost
eljeza u tom periodu znaajno varira
46
6.3 Struktura i reim dnevne

ishrane
Pravilan reim ishrane djece podrazumijeva tri

glavna obroka (doruak, ruak, veera) i dva
meuobroka (jutarnja i popodnevna uina).
Kada je u pitanju reim ishrane u predkolskim
ustanovama, one treba da rad organizuju na
nain da djeci omogue redovne obroke, te da
raspored obroka bude ravnomjeran, ovisno o
duini boravka djeteta u ustanovi.
U predkolskim i kolskim ustanovama,

potrebno je osigurati vrijeme trajanja
obroka od najmanje 30 minuta, a
meuobroka (uina) od najmanje 15
minuta.
U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i

posebne programe, s obzirom na trajanje
programa, djeci se svakog dana treba osigurati
sljedei broj obroka:
- za 3-satni program 1 obrok,
6.3.1. Vrste obroka

- za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2
Ustanova treba na vrijeme, ovisno o poetku
rada i vremenu dolaska, djetetu ponuditi rani
doruak, doruak, prijepodnevnu uinu, ruak,
poslijepodnevnu uinu, a u cjelodnevnom
smjetaju i veeru. Djeci je potrebno da jedu
redovno i da vrijeme obroka i uina bude
pravilno rasporeeno tokom dana, tako da
intervali meu obrocima ili do vremena odlaska
kui, ne budu predugi.
6.3.2. Trajanje i broj obroka
obroka,
- za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
- za 9-satni i 10-satni program
obroka.
6.3.3. Vremenski raspored obroka
Ishrana u predkolskim ustanovama treba

da bude primjereno organizirana u odnosu
na fiziku aktivnost i vrijeme spavanja.
6.30
- 7.00
6.3.4. Preporueno vrijeme serviranja

obroka
U zavisnosti od radnog vremena vrtia,

jutarnja uina moe biti ponuena bilo kao
rani jutarnji obrok ili izmeu doruka i
ruka.
Tabela 7. Preporueno vrijeme serviranja

obroka u odgojno obrazovnim ustanovama
s dnevnim boravkom i radnim vremenom
od 6.30 sati
Vrsta obroka
Vrijeme obroka (sati)
Doruak
Rani doruak
8.30
- 9.00
Poslijepodnevna uina
14.30
- 15.00
Ruak
11.30
- 12.30
Veera
18.00
- 19.00
Vrtii koji poinju raditi od 06:30 mogu rani

doruak postaviti za samoposluivanje
djeci, kako bi svako dijete u periodu od
06:30 sat vremena prije centralnog
doruka moglo prezalogajiti. Hranu
ukloniti sat prije glavnog doruka kako bi
djeca dovoljno ogladnila.
Tabela 8. Preporueno vrijeme serviranja

obroka u odgojno obrazovnim ustanovama
s dnevnim boravkom i radnim vremenom
od 8 sati
47
Vrsta obroka
Vrijeme obroka (sati)
10.00-10.30
Doruak
8.00
- 9.00
Ruak
12.00
- 13.00
Prijepodnevna uina
Poslijepodnevna uina
15.00
- 15.30
Preporuuje se da djeca u cjelodnevnom

boravku, u predkolskoj ustanovi (8 sati i
due), dobiju najvei dio dnevnog unosa
hrane, dok su u ustanovi, odnosno 80%
dnevnih potreba energije i veine drugih
nutrijenata.
6.3.5. Duina boravka u ustanovi i broj

obroka
Veera
18.00
Preporuuje se da djeca u poludnevnom

boravku (prije ili poslije podne), dobiju
jedan obrok i najmanje jedan meuobrok
(uinu).
- 19.00
Djeca u predkolskoj ustanovi koja borave
kratko, prije ili poslije podne, a taj period ne
ukljuuje obrok, treba da dobiju uinu,
ukoliko je njihov boravak dui od dva sata.
Ruak treba da bude energetski i nutritivno

najsnaniji obrok.
6.4. Nutritivni sadraj

obroka u planiranju
jelovnika
Jelovnici u predkolskim odgojno obrazovnim
ustanovama, u pojedinanim obrocima i u
kombinaciji obroka, treba da osiguraju
sadraj koji e zadovoljiti potrebe korisnika,
kako u smislu makronutrijenta, tako i u
smislu mikronutrijenata, potrebnih za
odreeni uzrast djece. U donjim tabelama je
prikazan preporueni sadraj nutrijenata u
pojedinanim obrocima koji se slue u
predkolskim ustanovama za uzrast djece od
est do dvanaest mjeseci i jedne do tri
godine.
48
Tabela 9. Preporueni nutritivni sadraj u pojedinanim obrocima djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci
Djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci
Procentualna zastupljenost pojedinog obroka u ukupnom
dnevnom unosu
Jutarnja
Doruak
Ruak
Popodnevna
uina*
uina
Nutrijenti
Ukupni
10%
25%
30%
15%
dnevni
unos
Energija (kcal)
690
69
172,5
207
103,5
5%
5%
5%
5%
Energija (MJ)
0,3
0,75
0,9
0,45
Bjelanevine (g)+
>11,0
>1,1
>2,75
>3,3
>1,65
Ugljikohidrati (g)
82,5
8,2
20,6
24,7
12,4
47,5
Od toga prostih eera (g)
prostih eera (% energije)
Masti (g)
31
3,1
7,7
9,3
4,7
Masti (% energije)
40
Zasiene masne kiseline (% en-
<10
ergije)
<7,7
<0,77
<1,9
<2,3
<1,2
Polinezasiene masne kiseline
100
10
25
30
15
(PUFA) (mg)**
Trans-masne kiseline (TFA) %
<1
energije
Vlakna (g)
Sol (NaCl) (g)
*Vrijednosti se odnose i na rani doruak **samo DHA (dokozaheksaenska kiselina)
49
Tabela 10. Preporueni nutritivni sadraj u pojedinanim obrocima djeca uzrasta 1-3 godine
Djeca uzrasta od jedne do tri godine
Procentualna zastupljenost obroka u ukupnom dnevnom
unosu
Jutarnja uiDoruak
Ruak
Popodnevna
na*
uina
Nutrijenti
Ukupni
10%
25%
30%
15%
dnevni
unos
Energija (kcal)
1060
106
265
318
159
5%
5%
5%
5%
Energija (MJ)
4,4
0,44
1,1
1,3
0,66
Bjelanevine (g)+
>12
>1,2
>3
>3,6
>1,8
Ugljikohidrati (g)
146
14,6
36,5
43,8
21,9
55
Od toga prostih eera (g)

<26,5
<2,6
<6,6
<7,9
<3,9
prostih eera (% energije)

<10
Masti (g)
41
4,1
10,2
12,3
6,1
Masti (% energije)
35
Zasiene masne kiseline (% energi<10
je)

<11,8
<1,2
<3,0
<3,5
<1,8
Polinezasiene masne kiseline

125
12,5
31,2
37,5
18,7
(PUFA) (mg)**
Trans-masne kiseline (TFA) (%

<1
energije)
Vlakna (g)
>10
>1
>2,5
>3
>1,5
Sol (NaCl) (g)

<1,6
<0,16
<0,4
<0,48
<0,24
*Vrijednosti se odnose i na rani doruak
* *DHA+EPA (dokozaheksaenska kiselina i eikozapentaenska kiselina)
50
7. PREPORUKE ZA PRIMJENU
STANDARDA ISHRANE DJECE U
ODGOJNO-OBRAZOVNIM
USTANOVAMA
Primjenom preporuka za ishranu, koje su bazirane na

standardima za pojedine nutrijente i namirnice,
osigurava se adekvatan unos potrebnih nutrijenata,
svakom djetetu odreene starosne dobi. Dobrim
izborom hrane i napitaka, koji su zdravstveno
ispravni, odnosno raznolikou u izboru namirnica,
kao i ogranienim unosom ili izbjegavanjem
nepreporuenih namirnica, promovira se zdravlje.
Sve predkolske ustanove u skladu sa

mogunostima i uslovima za organizovanje
ishrane, trebalo bi da pripremaju hranu u
sopstvenoj kuhinji ili da se hrana priprema u
centralnoj kuhinji, a dostava obroka pojedinim

ustanovama da se obavlja sopstvenim vozilima.
Upravljanje ishranom u predkolskim

odgojno-obrazovnim ustanovama
Preporuuje se formiranje tima (komisije) za ishranu

u svakoj predkolskojj ustanovi u sastavu: direktor
vrtia ili kole, predstavnik rukovodstva kuhinja u
vrtiu ili koli, predstavnik zdravstvenih radnika,
predstavnik profesora tjelesnog odgoja u koli,
predstavnik vijea roditelja, te ispred starijeg uzrasta
djece i omladine, predstavnik vijea uenika.
Osiguranje zdravstvene
ispravnosti hrane
Takoer, dobra higijenska praksa podrazumijeva

potivanje pravila pripreme i uvanja hrane,
U planiranju ishrane treba se rukovoditi

sljedeim principima i alatima:
Piramidom ishrane, potujui uee sve etiri
odnosno adekvatno provoenje mjera i postupaka za

spreavanje irenja mikroorganizama kako bi se
osigurala zdravstveno ispravna hrana, u skladu sa
Zakonom o hrani (51) i vaeim podzakonskim
aktima, odnosno sanitarnim propisima koji reguliraju
sanitarne, higijenske i protivepidemijske mjere za
osiguranje zdravstvene zatite stanovnitva. Ovo
podrazumijeva i sanitarni nadzor nad objektima u
kojima se hrana priprema, proizvodi i distribuira,
raunajui i predkolske kuhinje, kao i nadzor nad
osobljem koje radi u proizvodnji i pripremi namirnica.
grupe namirnica u odgovarajuem omjeru, kao i

razliitih namirnica unutar svake grupe.
Zastupljenou namirnica visoke nutritivne
gustoe tj. velike koliine nutrijenata po jedinici

energije. Takve namirnice su voe i povre, kao i
cjelovite itarice.
Osigurati raznolikost boja, tekstura i oblika.

Nabavljati sezonsko voe i povre.
Raznolikost namirnica i
piramida ishrane
Planirati jelovnik za sve obroke u toku
barem jedne sedmice.

Kako bi se osiguralo zadovoljenje fiziolokih
potreba odnosno unos svih potrebnih makro i
mikronutrijenata i razvile dobre prehrambene
navike koje e ih pratiti za ivota, djeci u
predkolskim ustanovama, moraju biti ponuene
raznolike namirnice.
Truditi se da svaki obrok sadri to je
mogue vie propisanih nutrijenata.
Dva puta godinje uvoditi nova jela u jelovnik.
51
Iako finansijska ogranienja postoje, ona ne

smiju biti primarni faktor u planiranju jelovnika, tj.
nedoputeno je ii ispod u ovom dokumentu
datih vrijednosti, kako bi se utedilo na ishrani.
Potrebu i vanost dojenja za zdravlje djeteta, koji

su detaljno elaborirani u prethodnim poglavljima,
treba kontinuirano promovirati i podravati i u
predkolskim odgojno obrazovnim ustanovama,
te majci dojilji, koja eventualno eli da podoji svoje
dijete, unutar ustanove omoguiti, topao, intiman
prostor za tu namjenu.
7.3.1 Preporuene vrste i uestalost

upotrebe namirnica u planiranju jelovnika
za djecu uzrasta 6-12 mjeseci u jaslicama
U donjim tabelama date su preporuke za uvoenje

dohrane, preporuene vrste namirnica odnosno
hrane i pia, preporuke za nain pripreme jela i
uestalost upotrebe namirnica u planiranju
jelovnika za dojenad uzrasta est do dvanaest
mjeseci i djecu uzrasta od jedne do tri godine.
7.3.1.1. Djeca uzrasta est do dvanaest mjeseci
Tabela 11. Uvoenje dohrane, preporuene vrste namirnica i priprema namirnica u planiranju jelovnika u
jaslicama za dojenad uzrasta est do dvanaest mjeseci
Grupe namirnica
Preporuene vrste namirnica
Mlijeko i mlijeni
Ako dijete doji, osigurati majci sobu u kojoj moe podojiti dijete u dogovornim terminima.
proizvodi
Preporuuje se tvorniki adaptirano mlijeko za dojenad (prijelazna hrana); najbolje ono
koje dijete inae uzima. Priprema mlijenih obroka takoer se preporuuje s adaptiranim
mlijekom za dojenad.
Od navrenog desetog mjeseca ivota u jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svjeeg
pasteriziranog sira, vrhnja i fermentiranih mlijenih napitaka s 3,5% m.m.
Meso
Preporuuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navrenog osmog
mjeseca ivota moe se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne
preporuuju se prije navrene godine dana ivota dojeneta, dok se povremeno iza
desetog mjeseca ivota moe u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporuuju se suhomesnati
proizvodi, naresci, patete i hrenovke. Meso moe biti dinstano ili kuhano.
Riba
Od navrenog osmog mjeseca ivota bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana.
Jaja
Nakon navrenog osmog mjeseca ivota dojeneta mogua upotreba umanjka jaja
kokoi, ali iskljuivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, kao ni cijelo jaje ne preporuuju se u
dojenakoj dobi.
52
itarice i
Hljeb i drugi proizvodi od itarica (proso, jeam, zob, ra, kukuruz, ria) u razliitim oblicima
proizvodi od
(brano, palenta, itne pahuljice, dojenaki mesli i sl.) mogu se koristiti za pripremu
itarica
mlijeno-itnih, vono-itnih kaica ili priloga.
Proizvode koji sadre penino brano uvesti tek sa dvanaest mjeseci.
Krompir
Krompir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pren.
Voe
Preporuuje se svjee /sezonsko voe, prirodni sokovi od voa razblaeni s vodom, bez
eera, kompoti od kuhanog voa, te gotove industrijski pripremljene vone kaice i voni
sokovi za dojenad.
Povre
Preporuuje se sezonsko, svjee i termiki pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari) povre.
U sluaju nedovoljne opskrbe sezonskim povrem mogu se koristiti gotove industrijski
pripremljene dojenake povrtne kaice ili iznimno zamrznuto povre. Kupus, kelj i prokulice
mogu se koristiti nakon navrenog desetog mjeseca ivota. Mahune, lea, grah i graak
mogu se uvesti od navrenih jedanaest mjeseci.
Ulja i hrana s
Za pripremu obroka preporuuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i od
veim sadrajem
kukuruznih klica), a moe se koristiti i maslac.
masti
Ne preporuuje se upotreba margarina, niti prena hrana.
Voda
Po elji
aj
aj od ipka, kamilice, komoraa.
NAPOMENE
Ne preporuuje se upotreba meda, jagodiastog voa (jagoda, malina, kupina)

Ne preporuuje se dodavanje zaina, a blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom mjesecu.
Ne preporuuje se primjena vitaminskih napitaka u prahu.
53
Tabela 12. Preporuena uestalost pojedinih grupa namirnica pri planiranju jelovnika za djecu uzrasta
est do dva-naest mjeseci
Grupe namirnica
Uestalost konzumiranja
Svaki dan
Svaki dan
1 sedmino
Svaki dan
Voe i povre
Voe
Svaki dan
Povre
Svaki dan
Napici
Voda, aj
Svaki dan
7.3.1.2. Djeca uzrasta od jedne do tri godine
Tabela 13. Preporuene vrste namirnica u planiranju jelovnika za djecu uzrasta odjedne do tri godine
R. b.
Grupe namirnica
Preporuene vrste namirnica
1.
Mlijeko i fermentirani mlijeni

Djeca u dobi od 12-36 mjeseci mlijeko 3,5%m.m.
napici, (jogurt, kefir)
Sir
Sve vrste svjeeg pasteriziranog sira, namaza od svjeeg sira, mlijenih
namaza te polutvrdih sireva. Izbjegavati pretjerano slane sireve.
Meso, mesne preraevine, riba, jaja
Meso
ee meso peradi (uretina, piletina), a rjee crveno meso
(preporuka: nemasna teletina i janjetina).
Mesne preraevine
Ne preporuuju se djeci do tri godine. Starijoj djeci mogu se dati naresci
kod kojih je vidljiva struktura mesa (npr. narezak od pureih ili pileih
prsa, unka ili kare i sl.).
Mesne preraevine odnosno proizvodi kao to su kobasice, salame,
konzervirano meso obino sadre mnogo zasienih masti i soli, te
ih treba zamijeniti sa leguminozama, grahom, leom, ribom, jajima,
peradi, itd.
54
Riba
Iskljuivo filetirana riba bez kosti. Za pripremu riblje patete moe se
koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.).
Prednost dati plavoj ribi (sardina, skua) jer je bogata DHA masnim
kiselinama vanim za razvoj mozga.
Jaja
Iskljuivo kokoja termiki dobro obraena jaja (tvrdo kuhana, jaja u
jelima).
3. Mahunarke i oraasti
plodovi
Mahunarke
Suhe mahunarke (npr. grah, mahuna, graak, lea, slanutak, bob, soja).
Mogu se ponuditi za ruak do dva puta sedmino kao zamjenu za meso.
Oraasti plodovi i sjemenke

Izbjegavati davanje oraastih plodova djeci ispod tri godine i prethodno
provjeriti s roditeljima eventualno postojanje alergije na hranu.
Ukoliko se daju, iskljuivo dati mljevene oraaste plodove (npr. orasi,
ljenjaci, bademi i sl.) i mljevene sjemenke (npr. bue, sezama, lana i sl.)
kao dodatak hrani.
itarice, proizvodi od itarica i krompir
itarice i proizvodi od itarica Za djecu stariju od dvije godine ivota postepeno uvoditi cjelovite
itarice i proizvode.
Hljeb, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi od itarica (npr. jemena,
zobena i prosena kaa, ria, heljda, itne pahuljice, msli i sl.).

Krompir
Krompir kuhani kao prilog ili sastavni dio variva.
Izbjegavati krompir pren u dubokom ulju.
Voe
Voe
Sve vrste svjeeg/sezonskog i suenog voa te prirodni svjee
iscijeeni voni sokovi.
Povre
Povre
Sve vrste sezonskog svjeeg i termiki obraenog povra. U sluaju
nedovoljne opskrbe svjeim sezonskim povrem, koristiti zamrznuto.
Mast i hrana s velikim udje-lom masti
55
Maslac i margarin
Maslac i mekani margarinski namazi, izbjegavati tvrde margarine.
Ulja
Iskljuivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih kli-
ca, repiino, buino).
Kolai, kompoti, marmel-ade/demovi, med, sladoled i ostale slastice
Kolai
Kolai pripremljeni u kuhinji vrtia i industrijski gotovi kolai, s manjim
koliinama eera i masti, a bez krema na osnovi sirovih jaja.
Prednost dati kolaima od voa i itnih pahuljica.

Kompoti
Kompoti od svjeeg voa s malo eera. U sluaju loe opskrbe svjeim
voem koristiti industrijski kompot, ali razrijeen vodom (dodati oko
20% vode).
Marmelade, demovi, med

Prednost dati marmeladama i demovima s manje eera sa vie od
30% udjela voa, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.
Puding
Prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom eera.
Sladoled
Mlijeni sladoled.
9. Zaini
So
Jodirana kuhinjska so.
Sire/ocat
Jabuno ili vinsko sire/ocat, te sok od limuna.
Zainsko bilje
Perin (iza navrene dvije godine ivota), celer, bosiljak, mauran,
koroma, lovorov list, drugi zaini.
Voda i napici na osnovi vode
Voda
Pitka voda po elji.
aj
Svjee kuhani aj (npr. od ipka) uz dodatak soka od limuna, kao topli
ili hladni napitak, ponekad. Prednost dati vodi.
56
Tabela 14. Preporuena uestalost pojedinih grupa namirnica pri planiranju jelovnika za
djecu uzrasta od jedne do tri godine
Grupe namirnica
Uestalost konzumiranja
Svaki dan
Svaki dan
Jednom sedmino
Svaki dan
Voe i povre
Voe
Svaki dan
Povre
Svaki dan
Napici
Voda, aj
Svaki dan, uz svaki obrok i izmeu obroka
7.4. Preporuke za vodu i

napitke
plastine ae (bez BPA) na lokaciju

dostupnu djeci i pokazati im kako da sami
natoe vodu kada su edni.
Dijete treba unijeti adekvatnu koliinu

tekuine tokom dana kako bi bilo adekvatno
hidrirano. Posebnu panju rehidraciji treba
posvetiti tokom vruih dana, poveane
fizike aktivnosti, kao i kod boravka na
otvorenom, tokom velikih hladnoa.
Preporuuje se koristiti filterisanu vodu ili

vodu koja je odstajala u bokalu oko pola
sata.
Djeca uzrasta od jedne do tri godine treba

dnevno da popiju est aa vode (100-150ml).
Malu djecu treba bodriti da to prije naue piti
iz ae (dozvoljena je i aa s poklopcem)
umjesto flaice, jer se time titi zdravlje
zuba.Voda je najzdravije pie za gaenje ei
djece i odraslih. Od malena treba razvijati
naviku konzumiranja vode umjesto zaslaenih
napitaka.
Ostali napici
Pasterizirano mlijeko i jogurt;

Biljni ili voni aj (npr. rooibos, brusnica,
ipak, planinski, kamilica s limunom i
medom). Med samo djeca iznad dvanaest
mjeseci starosti;
Svjee cijeeni sok od voa razblaen s

vodom u omjeru 50:50, bez eera.
Djeci tokom cijeloga dana treba biti na
raspolaganju voda za pie, kojom se mogu
sami posluiti, te ih valja poticati da je piju.
Dobra praksa
Mlijeko ne treba eeriti (karamelizirano

mlijeko), jogurt se moe malo razblaiti s
vodom da se lake konzumira.
Dobra praksa
Izbjegavati
gazirane napitke
Postaviti bokale ili kanistere sa slavinicom,
57
napitke s dodatkom eera (npr. nektar,

voni napitak, itd.),
koncentrate za sok (sirup, praak),

crni i zeleni aj, kafu, napitke koji sadre
stimulanse (energetska pia),
napitke sa zamjenom za eer.
kuhanjem koristei sirove namirnice, kao i

nedodavanjem soli kada pripremate hranu za
malu djecu pomoi ete da se smanji ukupan
unos soli. Kod starije djece, ograniite
upotrebu industrijskih sosova npr. keapa i
majoneze, i u potpunosti izbjegavajte slane
grickalice (ips, smoki i sl.)
Dobra praksa
Koristiti iskljuivo jodiranu sol, jer djeca

tako dobivaju unos joda koji je neophodan
za pravilan rast i razvoj.
7.5. Preporuke za ograniavanje unosa

soli
Unos odgovarajue koliine soli neophodan

je za pravilno funkcioniranje organizma; ona
pomae da se u organizmu zadri potrebna
koliina tekuine, te je vana za rad nerava i
miia. Prevelika koliina soli u hrani djece,
meutim, odgaja kod djeteta naviku da
konzumira slanu hranu to moe dovesti
do povienog krvnog pritiska u kasnijem
ivotu, te do zdravstvenih tegoba meu
kojima su bolesti srca, bubrega i krvnih ila.
Veina soli koju djeca unesu u organizam

dolazi od tzv. preraenih namirnica
(suhomesnati proizvodi, gotova jela,
koncentrati zaina, umaci, neki musliji, slani
sirevi i sl.). Izbjegavanjem tih namirnica i
Ako se koriste industrijski proizvodi u

ishrani djece, provjeriti sadraj soli na
omotu prije sluenja.
Ne ostavljati slanik na stolu djeci i

omladini.
7.6. Preporuke za ograniavanje

unosa
eera
Djeji zubii posebno su podloni karijesu.
Kako se njihovo propadanje moe
negativno odraziti na rast i razvoj stalnih
zuba, posebno je vano odrati ih
zdravima. Karijes kod djece uzrokuje
preesta konzumacija slatke hrane i
napitaka. Stoga je vano ograniiti koliinu
i uestalost konzumacije slatkia i slatkih
napitaka.
Iako voe i mlijeko takoe sadri eere,

oni nisu u tolikoj mjeri opasni po zdravlje
zuba, kao to su to eeri iz okolada,
bombona, sokova, kolaa i meda.
Preporuuje se da se djeci izmeu obroka
ne daje slatka hrana niti napici, ve desert
posluiti uz glavni obrok. Izmeu obroka
djeci dati da piju iskljuivo vodu i mlijeko.
58
Izbjegavati itne pahuljice koje sadre visok

procenat eera, kao to su okoladne
pahuljice ili one prelivene eernim sirupom.
Da se zasladi obrok, koristiti namirnice
prirodno bogate eerima, kao to su voe,
mrkva i kukuruz eerac.
Namirnice koje treba ograniiti ili

u potpunosti izbjegavati
U cilju zatite zdravlja djece, odreene

namirnice se ne preporuuju u ishrani djece
u predkolskim ustanovama ili njihovu
upotrebu treba izbjegavati.
Dole prikazana tabela ukljuuje namirnice koje

se iz zdravstveno-sigurnosnih razloga ne smiju
davati djeci uzrasta est do dvanaest mjeseci,
kao i namirnice koje sadre pretjeranu koliinu
soli, zasienih masti ili eera u odnosu na
sadraj kljunih nutrijenata, ili sadre vjetake
boje, konzervanse i pojaivae ukusa, pa su
stoga neprikladne za ishranu djece uzrasta od
jedne do tri godine.
Tabela 15. Namirnice i vrste hrane koje treba potpuno izbjegavati (x) odnosno ograniiti (0) u ishra
ni djece u odgojno-obrazovnim ustanovama po starosnim skupinama
Namirnica
6 12 mjeseci
1-3 godine
Med
Sol
Zaini (openito)
Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili riino mlijeko
Oraasti plodovi
Jetra
Plodovi mora
Gljive
Light proizvodi
Napici s dodatkom eera*

O
O
Gazirani napici*
Napici i jela s dodatkom vjetakih zaslaivaa: aspartam
O
(E951), saharin (E954), sorbitol (E420), acesulfam K (E950) i
sukraloza (E955)
Vitaminski napici u prahu
Hrana i napici koji sadre sljedee dodatke: E102, E104,
O
E110, E122, E124, E129 ili E211.
Namirnice koje sadre pojaivae ukusa npr. mononatrijev
O
glutamat E621
Tvrde vrste margarina
Nekuhano meso ili riba (sui, karpao, suhomesnati proizvo
di, dimljena riba)
Domaa majoneza i drugi namazi s svjeim jajima
Gotovi obroci (zaleeni ili konzervirani)
* Ove namirnice nisu neophodne u ishrani djece i adolescenata jer jedino osiguravaju energiju i veoma malo nutrijenata,
te se mogu bez bojazni u potpunosti izbjegavati, a time e se smanjiti i rizik od razvoja gojaznosti i zubnog karijesa.
59
8. REFERENCE
Sarajevo, Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine, 2011
United Nations. Convention of the Rights of

the Child. 1989 [Article 24]
(http://www2.ohchr.or...
Federalno ministarstvo obrazovanja i

nauke, Federalno ministarstvo zdavstva i
Federalno ministarstvo rada i socijalne
politike Protokol
ish/law/crc.htm pristupljeno 28 maja 2013)
2.
Ustavotvorna skuptina Federacije
Bosne i Hercegovine. Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine. 1994 (Slubene
novine Federacije BiH, broj: 1/94)
Inicijativni odbor za unapreenje dojenja.

Savremeni stavovi ishrane dojenadi, Sarajevo,
UNICEF Ured za Bosnu i Hercegovinu,, 2000
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,

Politika za unapreenje ranog rasta i razvoja
djece u Federaciji Bosne i Hercegovine,
o saradnji u oblasti unapreenja ranog

rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, Federalno
ministarstvo obrazovanja i nauke,
Federalno ministarstvo zdavstva i
Federalno ministarstvo rada i socijalne
politike, 2012
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Strateki plan za unapreenje ranog rasta i
razvoja djece u Federaciji Bosne i
Hercegovine, 2013-2017. godina, Sarajevo,
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine,
2013
Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine,Politika za unapreenje ishrane
djece u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, 2013
WHO and UNICEF.Global Strategy for Infant
and Young Child Feeding , ISBN: 92 4

156221 8, Geneva, World Health
Organization, 2003
European Commision. Infant and young child

nutrition: Standard reccomendation for
European Union., European Commision,
Institute for Child Health IRCCS Burlo Garofolo,
Unit for Health Service Research and
International Health and Karolinstka Institute
Sweden, 2008 (http://
www.husd.hr/savjetnice/smjernice/7-prehranadojenceta - i - malog - djeteta - standardne preporuke-za-eu, pristupljeno 29 maja 2013)
10. World Health Organization. WHO

Child
Growth Standards: Growth velocity based

on weight, length and head circumference,
Methods and development, Department of
Nutrition for Health and Development,
Geneva, World Health Organization 2009
International Code of Marketing of Breastmilk Substitutes, Geneva, World Health

Organization, 1981
World Health Organization, Food and

Agriculture Organization of the United
Nations. Preparation and use of foodbased dietary guidelines, Geneva, World
Health Organization, Food and Agriculture
Organization of the United Nations, 1998
Gievi S. Riziko faktori za nastanak

kardiovaskularnih bolesti, Pravilna ishrana
djece uzrasta 2-6 godina u predkolskim
institucijama, Sarajevo, Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje
medicinskih nauka , 2011.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,

Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno
zdravstvo Federacije BiH Smjernice za zdravu
ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta.
60
Sarajevo, Federalno ministarstvo obrazovanja i

nauke, Federalno ministarstvo zdravstva,
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 2012
Filipovi D. Ishrana zdrave i bolesne djece,

Beograd , 2000
Vlada Republike Srpske,Smjernice za

ishranu dojenadi i djece predkolskog i
kolskog uzrasta, Banja Luka, Vlada
Republike Srpske, 2012
Sandstead H.H, Causes of iron and zinc

deficiencies and effects on brain, Journal of
Nutrition, 2000; 130 (2S Suppl): 347S349S
Bryan J., Osendarp S. et al. Nutrients for

cognitive development in school-aged
children. Nutrition Review, 2004; 62(8): 295306
Young Hearts Project, Americal Journal of

Clinical Nutrition, 2004; 80(4):1019-1023
Mesihovi-Dinarevi S., Hasanbegovi S.

Gojaznost djece i omladine problem
savremenog doba,, Sarajevo, Ministarstvo
zdravstva Kantona Sarajevo, Zavod
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo,
2010
Must A, Jacques PE, Dallal GE, Bajema

CJ, Dietz WH. Long-term morbidity and
mortality of overweight adolescents, A
follow-up of the Harward Growth Study of
1922 to 1935, N. Engl J Med 1992;
327:1350-1355.
American Academy of Pediatrics,

Committee on practice ambulatory
medicine, recommendations for preventive
pediatric health care. Pediatrics,2000;
105:645.
Pilav A., Joki I. Istraivanje viestrukih

McGarland C.P., Robson P.J. et al. Fruit
and vegetable consumption and bone
mineral density: the Northern Ireland
pokazatelja (MICS) BiH 2011-2012,

Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod
za javno zdravstvo UNICEF, 2013
pregnancy and duration of breastfeeding

with the risk of breast cancer, Journal of
Clinical Epidemiology 1989; 42: 763-773.
Lawrence RA, Lawrence R. Breastfeeding:

A Guide for the medical profession 6 th ed,
Missouri: Elsevier; 2011
Hartage et al, Rates and risks of ovarian cancer

in subgroups of white women in the United
States. Obstet. Gynecol 1994 Nov; 84(5): 760764.
Gillman MW, Rifas-Shiman SL, Berkey CS,

Fraizer AL, Rockett HR, Camargo CA et al.
Breastfeeding and overweight in adolescence:
Within-family analysis. Epidemiology
2006;17(1):112-114.
Kobalija D. i sar. Karijes zuba primarna

prevencija i kontrola, Sarajevo 2010
APA. Breastfeeding and the Use of Human

milk Pediatrics, 2005; 115, 496506.
Freudenheim, J. et al. Exposure to breast
milk in infancy and the risk of breast
cancer. Epidemiology 5 1994; 324-331.
Mortensen EL et al. The association

between duration of breastfeeding and
adult intelligence JAMA, 2002; 287: 236571.
Pan American Health Organization, World

Health Organization, Guiding principles for
the complementary feeding of the breastfed
child, Pan American Health Organization,
World Health Organization,2003
G. Gruji, D. Mardei, Prehrana: u

Pedijatrija
D.M. Layde et al., The independent

association of parity, age at first full-term
61
Zagreb, kolska knjiga, 2000
F. Rai, A. Votava-Rai Dohrana. u Lj.

Zergolen i suradnici, Pedijatrija 2 Zagreb,
Medicinska biblioteka, 1994
The Statutory instrument 2007 No. 2359.

Education, England. The education nutritional
standards and requirements for school food
(England) Regulations 2007. (www.opsi.gov.
uk/si/si2007/pdf/uksi_20072359_en.pdf
pristupljeno 06 maja 2013)
Crawley H. Eating well for under 5s in child

care, Practical and nutritional guidelines,
Second ediion, The Caroline Walker Trust,
2006
(http:http://www.cwt.org.uk/pdfs/Under5s.pdf
pristupljeno 05 maja 2013)
The Caroline Walker Trust, Eating well first year

of life, Practical guide, ISBN 978-1-89-7820308, London, The Caroline Walker Trust, 2011.
The Caroline Walker Trust. Eating well for children

1-4 years, Practical guide, ISBN 978-1-89782043-8, London, The Caroline Walker Trust,
2011,
EFSA. Scientific Opinion on the appropriate

age for introduction of complementary
feeding of infants1,EFSA Panel on Dietetic
Products, Nutrition and Allergies (NDA)2,
EFSA Journal, 2009. 7(12): 1423
The Childrens Food Trust.Voluntary food and

drink guidelines for early years settings in
England A practical guide, The Childrens
Food Trust. 2012 (http://www.schoolfoodtrust.
org.uk/parents-carers/for-parents-carers/eatbetter-start-better/voluntary-food-and-drinkguidelines-for-early-years-settings-inengland-a-practical-guide pristupljeno 29
maja 2013)
Pravilnik o normativu drutvene ishrane djece
u ustanovama za djecu Ministarstvo za rad,

boraka i socijalna pitanja Srbije,1994
Slubeni glasnik SRS, br. 49/91, 29/93,
53/93, 67/93 i 28/94)
42. Program
zdravstvene zatite
djece,
higijene
i pravilne
prehrane djece u
Normativi za ishranu djece u jaslicama i

vrtiu, Sarajevo, Zavod za unapreenje
domainstva BiH, 1983

Nations. Diet, nutrition and prevention of
chronic diseases, Geneva: WHO. (Population
nutrient intake goals for prevention of chronic
diseases) WHO Technical report series 916,
Food World Health Organization and
Nations 2003
djejim
vrtiima
izmjene i dopune, Ministarstvo zdravstva
Republike Hrvatske, 2007 NN 121/2007
Vuemalovi LJ., Vuji isler Lj. Prehrambeni

standard za planiranje prehrane djece u
djejem vrtiu - jelovnici i normativi, Zagreb,
Hrvatska udruga medicinskih sestara:
Podrunica medicinskih sestara djejih vrtica
grada Zagreba: Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i sport-sektor-predkolski odgoj, 2007,

Agriculture Organization of the United Nations,
United Nations University. FAO/WHO Human
energy requirements, Report of a Joint
FAO/WHO/ UNU Expert Consultation, Rome,
17-24 October 2001,World Health Organization,
2001
World Health Organization. Protein and

amino acid requirements in human
nutrition, WHO Technical Report Series
935, World Health Organization, 2007
62
World Health Organization. Carbohydrates in

human nutrition, Report of a Joint FAO/WHO
Expert Consultation, Rome, 14-18 April 1997,
World Health Organization, 1998
World Health Organization, Food and Agriculture

Organization of the United Nations. Fats and fatty
acids in human nutrition, Report of an expert
consultation, Food and nutrition paper 91,
WHO/FAO, 2008
Food and Agriculture Organization of the United

Nations. Food energy-methods of analysis and
conversion factors, Food and nutrition paper 77,
Nations , 2003

Nations. Joint Expert Consultation on Vitamin and
Mineral Requirements in Human Nutrition, ISBN: 92
4 154612 3, Food and Agriculture Organization of the
United Nations , 2004
63
Izdava:
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Mjesto i godina izdavanja:
Sarajevo, septembar 2013
Tira:
1000
tampa:
Amos Graf
Izradu i tampanje ove publikacije

podrao UNICEF
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERALNO MINISTARSTVO
ZDRAVSTVA

Smernice Za Ishranu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Smernice Za Ishranu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU

DJECE UZRASTA DO TRI GODINE

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Zatita majke i djeteta je osnovni prioritet zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i

Dunost i obaveza svakoga drutva je da osigura pristup zdravoj i odgovarajuoj

Izrada ovog dokumenta predstavlja znaajan korak u naporima da se unaprijedi ishrana

saradnje ministarstva i UNICEF ureda u Bosni i Hercegovini, te se ovom prilikom

Doc. dr. Esad Brigi, specijalista pedijatrije gastroenterolog,

Mr. sci. dr. Aida Filpovi Hadiomeragi, specijalista higijene i

Dr. Emina Hadimuratovi, specijalista pedijatrije neonatolog,

Prim. dr. Midhat Muji, specijalista pedijatrije endokrinolog,

Adisa Mehi, dipl. iur., Federalno Ministarstvo zdravstva

3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza u prvih est mjeseci ivota

6.1. Elementi za odreivanje standarda ishrane

7.7. Namirnice koje treba ograniiti ili u potpunosti izbjegavati

Deset koraka do uspjenog dojenja

informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja

pomoi majkama da zaponu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda

Prednosti dojenja su brojne:

Majino mlijeko je probavljivije od dojenake

formule - Razlog tome je razlika u sastavu

Dojenje pomae suzbijanju gojaznosti -

Gojaznost je najei prehrambeni poremeaj

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

Djevojice hranjene formulom u veoj su

i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja

Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s

niim kvocijentom inteligencije - Majino mlijeko

oni koji su kao bebe bili dojeni, imali vii kvocijent

Majino mlijeko pomae izbacivanju

mekonija - Kolostrum ima blago laksativni

Majino mlijeko prua imunitet od bolestii

pomae razvoju imunolokog sistema bebe -

Tokom prvih mjeseci ivota imunoloki sistem

Dojenje zadovoljava bebine emocionalne

potrebe i poveava povezanost izmeu majke i

nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman

Majino mlijeko je savrena hrana za

dojene - Majino mlijeko jedini je prirodan izvor

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

majka ne doji - Rak dojke najei je oblik raka u

vremenom dojenja - ako majka doji troje djece po

dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa

Bebino sisanje pomae vraanje maternice

u prvobitno stanje - Nakon poroda, bebino

Nedojenje poveava enin rizik od raka

jajnika - Prema istraivanjima, dojenje u trajanju

Prehrana adaptiranim mlijekom poveava

rizik od razvoja dijabetesa kod djece - Mnoga

Sastav/nutritivna adekvatnost majinog

kilograma steenih tokom trudnoe - Za dojenje je

skidanju suvinih kilograma.

Majino mlijeko kod prijevremenog poroda

Kolostrum je prvo mlijeko koje se stvara u dojkama,

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

Tabela 1: Sastav kolostruma i zrelog mlijeka.

Suhi ostatak (g)

Ukupni proteini (g)

Glavni proteini sirutke (mg)