JU Medicinska škola Bihać

Dojenje i značaj dojenja

Seminarski rad iz predmeta ginekologija

Mentor : Midžić Žanina Radila : Sefić Džana

1
1.UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………3
2.DOJENJE…………………………………………………………………………………………………………………….4
3.ASPEKTI DOJENJA…………………………………………………………….
…………………………………………………………5
4.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………..9

2
1.UVOD
Dojenje je jedno od najvažnijih aspekata brige o novorođenčetu, s obzirom na njegove brojne
koristi za zdravlje i pravilan razvoj. Ovaj seminarski rad će razmotriti značaj dojenja i pružiti
uvid u pozitivne efekte koje dojenje ima na novorođenče.

3
2.DOJENJE
Dojenje je proces davanja majčinog mlijeka novorođenčetu ili maloj djeci direktno iz majčinih
dojki. Ovo je prirodna i biološki podržana metoda ishrane koja pruža optimalnu ishranu i
podršku za pravilan rast i razvoj djeteta. Dojenje je važan dio brige o novorođenčetu i ima
brojne fiziološke, psihološke i društvene koristi kako za dijete tako i za majku. Fiziološki
aspekti dojenja uključuju činjenicu da majčino mlijeko pruža sve potrebne hranljive sastojke u
pravilnim proporcijama. Osim toga, majčino mlijeko sadrži antitijela koja pružaju imunološku
zaštitu, pomažući djetetu da se odbrani od infekcija i bolesti. Psihološki aspekti dojenja
uključuju razvoj emocionalne veze između majke i djeteta, pružajući osjećaj sigurnosti i
povezanosti. Dojenje se preporučuje od strane mnogih zdravstvenih organizacija, uključujući
Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Američku akademiju pedijatara, kao najbolji način
ishrane novorođenčeta tokom prvih šest mjeseci života. Nakon toga, uvođenje dopunske
ishrane zajedno s dojenjem preporučuje se do najmanje dvije godine ili duže, kako to želi
majka i dijete. Dojenje ima i brojne prednosti za majku, uključujući brže oporavak nakon
porođaja, smanjenje rizika od određenih bolesti i uspostavljanje emocionalne veze s
djetetom. Važno je napomenuti da, iako je dojenje preporučljivo i ima mnoge prednosti,
svaka porodica je jedinstvena, i izbor ishrane treba prilagoditi specifičnim potrebama i
okolnostima.

4
3.ASPEKTI DOJENJA
1.Fizički aspekti :
Fiziološki aspekti dojenja odnose se na biološke procese i koristi koje proizlaze iz majčinog
mlijeka i samog dojenja. Evo nekoliko ključnih fizioloških aspekata :
Nutritivna Vrijednost :
Majčino mlijeko sadrži optimalnu kombinaciju hranljivih materija koje su potrebne za pravilan
rast i razvoj novorođenčeta. Ovo uključuje proteine, masti, ugljene hidrate, vitamine i
minerale u pravilnim proporcijama.
Antitijela i Imunološka Zaštita :
Majčino mlijeko sadrži antitijela i druge supstance koje pružaju pasivnu imunizaciju
novorođenčetu. Ova imunološka zaštita pomaže u borbi protiv infekcija i bolesti tokom prvih
mjeseci života.
Laka Svarljivost :
Sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta, čineći ga lako svarljivim.
Ovo je posebno važno jer su sistem za varenje i organi novorođenčeta u fazi razvoja.
Hormoni i Emocionalna Povezanost :
Tokom dojenja, otpuštaju se hormoni kao što su oksitocin i prolaktin. Oksitocin pomaže u
izazivanju kontrakcija materice i olakšava izlučivanje mlijeka, dok prolaktin stimuliše
proizvodnju mlijeka. Ovi hormoni takođe doprinose emocionalnoj povezanosti između majke
i djeteta.
Varijabilnost Sastava:
Sastav majčinog mlijeka može se mijenjati kako dijete raste, prilagođavajući se njegovim
promijenjenim potrebama. Na primer, prvo mlijeko koje se izlučuje nakon porođaja, poznato
kao kolostrum, bogato je antitijelima i važno je za prve dane novorođenčetove ishrane.

Ovi fiziološki aspekti dojenja čine majčino mlijeko idealnim izvorom hrane i zaštite za
novorođenče, doprinoseći optimalnom zdravstvenom stanju i pravilnom razvoju djeteta.

5
2. PSIHOLOŠKI ASPEKTI
Psihološki aspekti dojenja igraju ključnu ulogu u emocionalnom povezivanju između majke i
djeteta. Evo nekoliko važnih psiholoških aspekata dojenja :
Emocionalna Veza :
Dojenje pruža priliku za stvaranje snažne emocionalne veze između majke i djeteta. Fizički
kontakt i bliskost tokom dojenja podstiču oslobađanje hormona ljubavi, poput oksitocina, koji
doprinosi osjećaju topline i povezanosti.
Osećaj Sigurnosti i Povjerenja :
Kroz dojenje, novorođenče razvija osećaj sigurnosti i povjerenja prema majci. Ova intima
pruža djetetu osjećaj zaštite i podrške, što je ključno za njegov emocionalni razvoj.
Zadovoljenje Emocionalnih Potreba :
Dojenje ne zadovoljava samo fizičke potrebe za hranom, već takođe pruža djetetu
emocionalnu podršku. Dijete povezuje majčino prisustvo s osjećajem zadovoljstva i
sigurnosti.
Razvoj Samopouzdanja :
Osjećaj ljubavi i pažnje tokom dojenja može doprinjeti razvoju samopouzdanja kod djeteta.
Osjećaj da je voljeno i njegovano ima dugoročne pozitivne efekte na emocionalnu stabilnost
djeteta.
Majčinsko Samopouzdanje :
Dojenje također utiče na majčinsko samopouzdanje. Mogućnost da pruži hranu i udobnost
direktno iz vlastitog tijela daje majkama osjećaj postignuća i značaja.
Smanjenje Stresa :
Oksitocin koji se oslobađa tokom dojenja ima i anti-stresni efekat na majku, pomažući joj da
se opusti i smanji nivo stresa.
Psihološka Dobrobit Majke :
Aktivnost dojenja može doprinjeti smanjenju rizika od postporođajne depresije kod majke.
Fizički kontakt i veza s djetetom kroz dojenje pomažu u održavanju pozitivnog emocionalnog
stanja majke.

Uz sve ove psihološke aspekte, važno je napomenuti da je svaka majka-dijete veza

jedinstvena, te da nisu svi ljudi u istoj mjeri oduševljeni ili opušteni tokom dojenja. Važno je
pružiti podršku majkama i porodicama kako bi pronašle pristup dojenju koji najbolje
odgovara njihovim potrebama i udobnosti.

6
DUGOROČNE PREDNOSTI DOJENJA
Dugoročne prednosti dojenja obuhvataju niz pozitivnih efekata na zdravlje i dobrobit djeteta
koji se protežu daleko nakon perioda dojenja :
Zdrav Razvoj Imunološkog Sistema :
Djeca koja su dojena imaju snažniji imunološki sistem i manji su podložni infekcijama.
Antitijela koja se prenose majčinim mlijekom pomažu u izgradnji otpornosti na različite
bolesti.
Smanjen Rizik od Hroničnih Bolesti:
Dojenje smanjuje rizik od razvoja hroničnih bolesti kod djece, uključujući dijabetes tipa 1 i 2,
alergije, astmu, i određene vrste karcinoma.
Poboljšan Kognitivni Razvoj :
Neka istraživanja sugerišu da djeca koja su dojena imaju bolje rezultate u kognitivnim
testovima i razvoju mozga. Omega-3 masne kiseline prisutne u majčinom mlijeku igraju
ključnu ulogu u neurološkom razvoju.
Zaštita od Gojaznosti :
Djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja gojaznosti u djetinjstvu i kasnije u životu.
Dojenje također pomaže u regulaciji apetita i razvoju zdravih prehrambenih navika.
Bolja Oralna Zdravstvena Stanja :
Dojenje može pridonijeti boljem oralnom zdravlju, uključujući smanjenje rizika od razvoja
karijesa i drugih problema s ustima.
Smanjen Rizik od Sudden Infant Death Syndrome (SIDS):
Istraživanja su pokazala da dojenje smanjuje rizik od SIDS-a, što predstavlja važan faktor
zaštite u prvih nekoliko mjeseci života djeteta.
Bolja Psihološka Dobrobit :
Dugoročne prednosti dojenja mogu se vidjeti i u boljoj psihičkoj dobrobiti djece. Bliska veza
između majke i djeteta koja se razvija kroz dojenje može doprinjeti emocionalnoj stabilnosti i
samopouzdanju.
Ekološki Beneficije : Dojenje doprinosi očuvanju životne sredine jer ne zahteva proizvodnju,
pakovanje i transport kao formula za bebe.

Važno je napomenuti da ove prednosti ne zavise samo od dojenja, već su rezultat

kompleksnog seta faktora uključujući genetiku, ishranu, životni stil i druge okolnosti.
Međutim, dojenje ima značajan doprinos u postizanju dugoročnih beneficija za zdravlje i
dobrobit djeteta.

7
PODRŠKA ZA DOJENJE
Podrška za dojenje je ključna kako bi majke mogle da ostvare sve benefite ove prirodne i
važne prakse. Evo nekoliko načina na koje se može pružiti podrška za dojenje:
Edukacija :Pružite majci sveobuhvatne informacije o dojenju tokom trudnoće i nakon
porođaja. Obezbjedite materijale za čitanje i resurse koji će pomoći majci da bolje razume
proces dojenja i prednosti koje pruža.
Savetovanje i Edukacija u Zdravstvenim Ustanovama: Osigurajte pristup do stručnih
savetnika za dojenje, poput savetnika za dojenje ili medicinskih sestara specijalizovanih za
podršku dojenju. Organizujte radionice i predavanja u zdravstvenim ustanovama kako biste
majkama pružili priliku da postavljaju pitanja i razmenjuju iskustva.
Podrška Porodice i Prijatelja: Podstičite podršku od strane članova porodice i prijatelja.
Partneri, rodbina i prijatelji mogu pružiti emocionalnu i praktičnu podršku tokom perioda
dojenja. Organizujte radionice ili sesije podrške za partnere kako bi ih informisali o važnosti
dojenja i kako mogu najbolje podržati majku.
Grupna Podrška: Organizujte grupe podrške za dojenje gdje majke mogu djeliti svoja
iskustva, postavljati pitanja i pružati podršku jedna drugoj. Korišćenje online zajednica ili
foruma također može biti korisno za majke koje traže podršku.
Promocija Svesti o Dojenju: Organizujte kampanje koje promovišu svest o dojenju kako biste
ohrabrili javnost da podrži majke koje doje. Pozivajte javne ličnosti i uticajne osobe da podrže
dojenje kako bi se stvorila pozitivna klima prema dojenju. Podrška za dojenje trebala bi biti
sveobuhvatna, uzimajući u obzir fizičke, emocionalne i socijalne aspekte majčinog iskustva.
Ohrabrivanje i podrška mogu igrati ključnu ulogu u tome da majke ostanu posvećene dojenju
i da se osećaju podržano u tom procesu.

8
4.ZAKLJUČAK
Dojenje predstavlja izuzetno važan aspekt zdravstvene njege novorođenčeta s obzirom na
brojne prednosti koje pruža. Ovaj prirodni proces ne samo da zadovoljava osnovne nutritivne
potrebe djeteta, već ima i značajne dugoročne prednosti koje obuhvataju imunološku zaštitu,
smanjen rizik od hroničnih bolesti, podršku kognitivnom razvoju, i izgradnju emocionalne
povezanosti između majke i djeteta. Dojenje pruža optimalnu ishranu koja se prilagođava
potrebama djeteta tokom različitih faza rasta i razvoja. Također, majčino mlijeko igra ključnu
ulogu u jačanju imunološkog sistema djeteta, pružajući mu zaštitu od infekcija i bolesti.
Dugoročno, djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja hroničnih bolesti, poput
dijabetesa i alergija, i pokazuju bolje rezultate u kognitivnim testovima. Psihološki aspekti
dojenja ne smiju se zanemariti, jer bliskost između majke i djeteta tokom ovog intimnog čina
doprinosi emocionalnoj stabilnosti, povjerenju i osjećaju sigurnosti kod djeteta. Majke
također imaju koristi od ovog procesa, jer dojenje podstiče otpuštanje hormona ljubavi,
doprinoseći njihovom emocionalnom blagostanju. U svjetlu svih ovih prednosti, podrška
dojenju postaje ključna. Edukacija, podrška u zdravstvenim ustanovama, i podrška porodice
igraju važnu ulogu u omogućavanju majkama da ostvare ove benefite. Stvaranje svesti o
značaju dojenja i pružanje resursa može doprinjeti stvaranju zdravijeg društva u kojem djeca
imaju optimalne šanse za rast i razvoj.