MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ MEDICINE

1.GODINA

PREHRANA U TRUDNOĆI

STUDENT
Paula Kapović

MENTOR
Doc.dr.sc. Lara Batičić
SADRŽAJ
Uvod...............................................................................................................................................
1. Pravilna prehrana .............................................................................................................
2. Kvaliteta a ne kvantiteta ...................................................................................................
2.1 Povećanje tjelesne mase ......................................................................................
3. Piramida pravilne prehrane ..............................................................................................
3.1 Bjelančevine ........................................................................................................
3.2 Ugljikohidrati........................................................................................................
3.3 Masti.....................................................................................................................
3.4 Vitamini................................................................................................................
4. Minerali.............................................................................................................................
4.1 Jod........................................................................................................................
4.2 Željezo..................................................................................................................
4.3 Kalcij.....................................................................................................................
4.4 Cink.......................................................................................................................
5. Nepoželjne supstance .......................................................................................................
5.1 Alkohol..................................................................................................................
5.2 Cigarete................................................................................................................
5.3 Kofein...................................................................................................................
6. Zaključak............................................................................................................................
7. Popis slika i tablica ............................................................................................................
8. Popis literature .................................................................................................................
Uvod
Trudnoća ili drugo stanje je razdoblje u kojem žena proživljava razne psihičke i fizičke

promjene, a njezina prilagodba i prihvaćanje nove uloge, iznimno utječe na pravilan rast i

razvoj ploda. Buduća majka i njezin plod povezani su putem posteljice i na taj način hranjive,

ali i štetne tvari ulaze u djetetov krvotok. S obzirom da dijete tijekom intrauternog života,

nema još razvijene sve mehanizme i organe poput odraslih ljudi, od velike je važnosti da

majka zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i smanjenim nivoom stresa, zaštiti svoje

dijete. Za vrijeme trudnoće poželjno je dobiti koji kilogram, no naravno dobivanje na težini

mora biti u određenim granicama, jer prevelika odnosno premala težina majke može štetno

djelovati na njezino zdravlje, a pogotovo na zdravlje i pravilan razvitak ploda. Ukoliko majka

unosi previše hranjivih tvari u svoj organizam, naravno da će i dijete prekomjerno rasti, a

često se kao malformacija nastala pretjeranom majčinom težinom spominje i spina bifida,

nepravilan razvoj kralježničnog kanala. S druge strane, ako majčina prehrana ne zadovoljava

dnevnu energetsku potrebu trudnice, pojavljuje se rizik od niske porođajne mase djeteta,

pojava mentalne retardacije i slično. Svakako prehrana igra veliku ulogu u održavanju zdrave

i pravilne trudnoće, no stručnjaci upozoravaju da je i nakon poroda bitno pravilno se hraniti

kako bi ženin organizam proizvodio kvalitetnije mlijeko. U ovom radu navedene su osnove

pravilne prehrane, najvažniji minerali i vitamini za pravilno funkcioniranje svih organskih

sustava, te preporučene dnevne doze unosa pojedinih elemenata piramide zdrave

prehrane, te izvori i načini zadovoljavanja istih. Bitno je pripomenuti odmah na početku

kako navedena količine unosa svih nutrijenata navedenih u radu predstavljaju samo okvirnu

odnosno prosječnu dozu, te da je za točniju i pravilniju prehranu potrebno posavjetovati se

sa svojim liječnikom.
 1. PRAVILNA PREHRANA

Pravilna i uravnotežena prehrana označava unos različite vrste hrane u različitim omjerima.

Kod same trudnoće od iznimne je važnosti da buduća majka brine o vrsti i količini hrane

kojom sad više ne prehranjuje samo sebe, već i svoje buduće dijete. S obzirom da

prehrambene navike majke bitno utječu na rani razvoj djeteta, bitno je da majka bude

osviještena i brine o svom dnevnom unosu hrane. Pravilna prehrana je potrebna čak i prije

nego žena bude u drugom stanju. Stoga se često savjetuje buduće majke o prehrani,

tjelovježbi te o konzumaciji štetnih tvari poput alkoholnih pića i cigareta. Nedostatak nekog

od vitamina ili minerala u majčinom organizmu može dovesti do raznih poremećaja ploda; od

niske porođajne mase do poremećaja razvitka pojedinih organa. O tome će više riječi biti u

narednim poglavljima.
2. KVALITETA A NE KVANITETA

U svakodnevnom govoru često se čuje kako žena tijekom trudnoće mora jesti za dvoje,

jer u njezinoj utrobi raste novo biće. Istina je da žena mora jesti za dvoje, no to ne

označava količinu hrane već kvalitetu iste. Potrebno je povećati količinu vitamina i

minerala kao što su kalij, kalcij, željezo, vitamin B12 kako bi se plodu omogućio pravilan

razvoj od samog početka. Tijekom trudnoće liječnik će savjetovat buduću majku o

njezinom meniju, povećanju tjelesne mase te o uzimanju dodataka prehrani ukoliko neki

od vitamina ili minerala ne može dovoljno unositi svakodnevnom prehranom. Tako se

ženama u drugom stanju savjetuje konzumacija od tri obroka dnevno uz zdrave

međuobroke poput svježeg voća ili jogurta. Idealna energetska potreba bi bila do 2300

cal., a sljedeća tablica prikazuje kako bi je trebale zadovoljiti.

Vrsta hrane Količina

Ugljikohidrati 1400 cal
Masti 700 cal
Proteini 250 cal
Tablica 1. Idealna dnevna energetska potreba
2.1 POVEĆANJE TJELESNE MASE

Svaku ženu tijekom trudnoće prati povećanje tjelesne mase. Žena ne povećava svoju

masu samo zbog prehrane već i zbog drugih karakteristika trudnoće; povećanje

volumena krvi, masa djeteta, posteljica, povećanje dojki i maternice, itd. Svakako

bitno je napomenuti da povećanje tjelesne mase ne smije biti ogromnih razmjera već

u određenim granicama. Povećanje tjelesne mase ovisi o ženinoj visini i težini prije

poroda, indeksu tjelesne mase (BMI), te o zdravstvenom stanju, no okvirno se smatra

da bi žena koja ima masu primjerenu visini trebala dobiti 11-16 kg kako bi održala

zdravlje sebe i bebe. Kod žena čiji indeks tjelesne mase odskače od normale postoje

drugačija pravila; ako je BMI jednak ili viši od 30 liječnik će ograničiti povećanje

ženine mase u rasponu 6,5-11,5kg zbog povećane mogućnosti pojave šećerne

bolesti. Nadalje ako je BMI žene manji od 18,5 liječnik bi mogao tražiti povećanje

mase u rasponu od 12,5-18 kg, zbog rizika od rođenja djeteta niske porođajne mase.

Dobivanje na težini ne smije biti intenzivno ni naglo, već se treba odvijati postupno i

kontrolirano, pa se tako preporuča dobitak od 2-2,5 kg u prvom tromjesečju i oko

0,5kg svakog tjedna u drugom i trećem tromjesečju. (1)

Tablica 2.
3. PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE

Piramida zdrave prehrane je sažet prikaz zdravog unosa hrane za čovjekov organizam.

Sadržava namirnice i biljnog i životinjskog podrijetla i govori nam o pravilnoj količini

njihove konzumacije. Prva takva piramida napravljena je 1992. godine od strane

United States Department of Agriculture, no zbog njezine dvodimenzionalnosti, 2005,

godine napravljena je izmjena. Piramida pravilne prehrane dizajnirana 2005. godine

postaje trodimenzionalna, a sam cilj je bio da se ljudima uz važnost pravilne

raspodjele hrane pokaže i važnost tjelovježbe u svakodnevnom životu.

Slika 1. Piramida zdrave prehrane; LINEE GUIDA PER UNA SANA ALIMENTAZIONE |
GermoglioVerde
3.1 BJELANČEVINE
Bjelančevine (proteini) su biološke makromolekule čije su sastavne jedinice aminokiseline. U

prirodi razlikujemo esencijalne i neesencijalne aminokiseline. Esencijalne aminokiseline su

one koje čovjekov organizam sam ne može proizvesti već ih čovjek mora unositi hranom, a

ima ih 9. Neesencijalne aminokiseline organizam sam sintetizira te ih ima 11. Čovjeku su

dostupne bjelančevine i životinjskog i biljnog podrijetla, a u organizam ih unosi jedući meso,

žitarice i jaja. Unosom bjelančevina u organizam one se rastavljaju na aminokiseline i s

obzirom na to razlikujemo punovrijedne i nepotpune bjelančevine. Punovrijedne

bjelančevine su one koje imaju veliku količinu svih esencijalnih aminokiselina, dok su

nepotpune one koje nemaju dovoljno jedne ili više aminokiselina. Izvori punovrijednih

bjelančevina su crveno meso, jaja i riba, a izvori nepotpunih bjelančevina su žitarice, orašasti

plodovi…

3.2 UGLJIKOHIDRATI

Ugljikohidrati su biološke makromolekule građene od vodika, kisika i ugljika, a glavni su

sastojak većine hrane. Ugljikohidrati su najzastupljenije molekule u čovjekovoj prehrani, a

njihov unos tijekom trudnoće se bitno ne mijenja. Ipak preporuča se smanjenje konzumacije

šećera zbog njihove osiromašenosti vitaminima i mineralima.

3.3 MASTI

Na samom vrhu piramide pravilne prehrane nalaze se masti. Masti, kao gotov izvor energije,

čovjek unosi u organizam jedući namirnice poput ribe, suncokretovog, sojinog i maslinovog

ulja, a bitne su za rad žući, probave hrane i za sintezu pojedinih hormona. Masti koje

nalazimo u hrani su najčešće trigliceridi, a dijele se na zasićene, jednostruko zasićene i

višestruko zasićene. S obzirom na energetsku vrijednost, trudnicama se daje savjet o

izbjegavanju pečenja i prženja, te odabir mesa s nižim udjelom masnoće.

3.4 VITAMINI

Vitamini su tvari koje nemaju energetsku vrijednost i nisu hranjivi, a zato što ih

čovjekov organizam ne može sam sintetizirati, potrebno je unositi ih prehranom.

Njihova važnost očituje se promjenom brzine kemijskog rada stanice kao i

prerade hrane. Postoje dvije vrste vitamina: topivi u mastima (A,D,E,K) i topivi u

vodi (folna kiselina, vitamin C, biotin…). Vitamini topivi i mastima se ne moraju

svakodnevno unositi u organizam jer su pohranjeni u tijelu, a vitamini topivi u

vodi moraju se hranom unositi u organizam. Vitamin A bitna je za vid, a njegov

nedostatak se očituje pojavom noćnog slijepila. Poznatiji je pod nazivom retinol,

a sudjeluje jačanju imuniteta te zdravlju kože. Hrana bogata vitaminom A je

slijedeća: jaja, mlijeko, maslac, tuna, mrkva… Nedovoljne kao i pretjerane

količine ovog vitamina mogu štetno djelovati na plod, a pravilan dnevni unos

tijekom trudnoće se može lako održavati hraneći se raznovrsnom prehranom.

Vitamin D je od krucijalne važnosti za rast i pravilan razvitak zubi i kosti. Može se

pronaći u gljivama, siru, žumanjku, jetrici, lososu te narančinom soku. Manjak

ovog vitamina u djece izaziva rahitis, stoga je potrebno omogućiti plodu

dovoljnu količinu istog. Tijekom trudnoće vitamin D igra veliku ulogu u obrani

trudnice od pojave gestacijskog dijabetesa, te štiti plod od porođaja s preniskom

masom. Vitamin E je vitamin čiji dnevni unos za vrijeme trudnoće treba biti 20

mg dnevno. Njegova zadaća je slijedeća; smanjuje oksidativni stres, održava

 zdravlje kože, zdravlje reproduktivnog sustava, te potiče rad imunološkog

sustava. Smanjena količina vitamin E za vrijeme trudnoće utječe na povišenje

krvnog tlaka i porod djeteta niske porođajne mase. Preporučena dnevna doza

vitamina K za vrijeme trudnoće je 65 mg, a nalazi se u kelju, blitvi, peršinu,

sojinom ulju, tunjevini i bući. Vitamin K utječe na pravilno zgrušavanje krvi, a

ženama za vrijeme drugog stanja preporuča se konzumacija ovog vitamina putem

pravilne prehrane, a ne putem dodataka prehrani. Folna kiselina ili vitamin B12

neophodna je u ranoj trudnoći, a preporuča se unos od 0,8- 0,4 mg dnevno.

Ukoliko žena ne unosi dovoljnu količinu folne kiseline, povećava se rizik od

oštećenja neuralne cijevi ploda poput spine bifide i anencefalije. Spina bifida je

poremećaj zatvaranja kralježničnog kanala, a anenecefalija je malformacija kod

koje dolazi do nedostatka dijelova mozga i lubanje. Folna kiselina se nalazi u

hrani: narančin sok, sok od rajčice, jetrica, šparoge, kvasac, gljive i grah, no često

se trudnicama prepisuju kapsule folne kiseline.

VITAMIN IZVORI

Vitamin A Jetra, masna riba, mlijeko i mliječni

proizvodi, jaja, rajčice, bundeva, mrkva

Vitamin D Mlijeko, vrhnje, kamenice, sir, maslac,

Vitamin E Jaja, jetrica, sjemenke suncokreta, zeleno

lisnato povrće
Vitamin K Peršin, kadulja, maslačak, špinat, radič,

kupus, suhe šljive, kivi

Folna kiselina Špinat, brokula, jaja, mango, grejp ,jagode,

naranče,
Tablica 3. Ostali izvori vitamina neophodnih za zdravu trudnoću

1. MINERALI

Minerali su tvari bez energetske vrijednosti, no iznimno bitne za rad ljudskog

organizma. U tijelu se nalaze u obliku raznih kemijskih spojeva najčešće u obliku soli,

dok mogu biti prisutni i u obliku elemenata. Za vrijeme trudnoće iznimno je važno

paziti na adekvatan unos željeza, kalcija, magnezija, cinka i joda.

1.1 JOD

Jod je neophodan mineral već i prije samog začeća jer smanjuje mogućnost

pojave poremećaja razvitka ploda, poput oštećenja mozga. Svjetska zdravstvena

organizacija preporuča unos od 200 mikrograma dnevno tijekom trudnoće.

1.2 ŽELJEZO

Željezo je mineral koji je vrlo važan za stvaranje crvenih krvnih stanica

(eritrocita). Također važan je za sintezu hormona i u metabolizmu staničnog

disanja. Tijekom trudnoće tijelo zahtijeva veću količinu željeza zbog povećanja

volumena krvi. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča unos od 30

miligrama dnevno za vrijeme cjelokupne trudnoće, te se naglašava kako dijete

prvih 6 mjeseci ne smije biti izloženo manjku željeza, jer je ono u tom periodu

krucijalno za njegov opstanak. S obzirom da je gotovo nemoguće osmisliti plan

 prehrane koji će sadržavati preporučenu dozu, željezo se u organizam mora

unositi i dodacima prehrani. Kad trudnica koje nemaju dovoljno željeza u krvi

moguća je pojava anemije, umora i smanjenje organizma naspram infekcija.

Najbitnija uloga željeza je formiranje posteljice i tkiva zametka, te zbog toga treba

iznimno paziti na njegov unos.

1.3 KALCIJ

Kalcij je element koji izgrađuje kosti i zube, nalazi se u krvi, te promjene njegovog

udjela ukazuju na promjene u radu srca, bubrega ili živaca. Trudna žena bi

trebala unositi oko 1000 mg kalcija kako bi svom djetetu omogućila pravilan

razvoj. Kalcij možemo pronaći u sljedećim namirnicama: jaja, kelj, sir, mlijeko,

naranče, grašak, šljive i bademi.

1.4 CINK

Cink je ključ za pravilan razvoj imunološkog sustava, utječe na pravilno

zacjeljivanje rana i rast . Iznimno je bitan za rast fetusa, te se njegov manjak

povezuje s povećanim šansama od pobačaja i niskom porođajnom masom.

Također kod muškaraca utječe na mobilnost spermija što pri spolnom odnosu

povećava šansu za trudnoću. Dnevna doza cinka se ne mijenja u vrijeme

trudnoće, već je jednaka kao i kod žena koje nisu trudne a iznosi 7 mg. Cink se u

organizam unosi konzumacijom školjaka, zobi, mesa i mlijeka.

2. NEPOŽELJNE SUPSTANCE

Tijekom trudnoće ženin životni stil ne utječe više samo zdravlje njezinog organizma,

već utječe na novo biće što u njoj raste. Majka i njezin plod povezani su putem

posteljice, te kako dijete prima dobre i hranjive tvari koje poboljšavaju njegov rast i

razvoj, isto tako apsorbira i štetne tvari poput alkohola, nikotina i ostalih nepoželjnih

supstanca koje majka unosi u svoj organizam. Među nepoželjne tvari inače, no

posebno za vrijeme trudnoće spadaju alkohol, cigarete ( nikotin i ostali kancerogeni

kemijski spojevi), kofein i ostalo.

2.1 ALKOHOL

Alkohol koji pronalazimo u alkoholnim pićima je kemijski spoj koji nastaje iz

krumpira, raži, kukuruza, te ostalog voća i povrća. Neovisno o vrsti alkoholnog

pića ( viski, vino, pivo), znanstvenici se slažu da alkohol štetno djeluje na dijete u

majčinoj utrobi. Smatra se da jedno alkoholno piće neće naštetiti plodu, no

dugotrajnija konzumacija će zasigurno utjecati na zdravlje i razvoj ploda. Nakon

što se alkohol pronađe u krvotoku majke, putem posteljice stiže u krvotok

djeteta, te može štetno utjecati na diobu stanica, razvoj mozga i ostalih organa.

Kod ploda se alkohol zadržava nekoliko puta dulje nego u odraslih ljudi, zbog

toga što još se u jetri nalaze nezreli enzimi za razgradnju ovih kemijskih spojeva.

Najčešći sindrom s kojim se rode djeca majki kod kojih je zabilježena redovna

konzumacija alkohola je fetalni alkoholni sindrom ( FAS). Djeca koja boluju od

FAS-a često imaju slijedeće karakteristike; deformirano lice, nepravilan rad srca,
 niska porođajna, masa, te je moguća čak i mentalna retardacija, dok je u kasnijim

godinama života moguća pojava problema s rastom, koncentracijom i učenjem.

Bitno je naglasiti da konzumacija alkohola tijekom trudnoće uzrokuje trajne

posljedice djetetu, te da je od velike važnosti da majka apstinira u tom periodu.

2.2 KOFEIN

Konzumacija kofeina i njezin utjecaj na plod podijelila je mišljenja stručnjaka; dok

jedni smatraju kako kofein ne ostavlja nepoželjne posljedice na dijete, drugi

ustanovljuju kako kofein povećava rizik od pobačaja. Sve u svemu trudnice se

često savjetuje o ograničenju unosa istog. Kofein pronalazimo u raznim napicima

poput kave, čaja, gaziranih pića. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča

ograničavanje unosa kofeina na maksimalno 200 mg, što bi u prosjeku bilo 1-2

šalice kave. Ukoliko majka konzumira 5 i više šalica, povećava se mogućnost

poroda djeteta niske porođajne mase, te mogu nastati problemi s održavanjem

stalne količine šećera u krvi i odgovarajuće tjelesne temperature.

2.3 PUŠENJE

Pušenje je navika koje se zaista teško riješiti, no ukoliko se žena tijekom trudnoće

ne ostavi ovog poroka, posljedice koje dijete može imati su dugotrajne i teške.

Brojna istraživanja govore kako duhanski dim sadrži preko 3500 otrovnih i

kancerogenih spojeva poput nikotina, ugljikovog dioksida, metanola, benzena…

Ukoliko buduća majka nastavi pušiti povećava rizik od nepravilnog razvitka

 posteljice, rođenja djeteta niske porođajne mase, zatim moguć je i prijevremen

porod ili nažalost rođenje mrtvog djeteta. Također iako trudnoća i porod budu

uredni, moguća je pojava tako zvanog sindroma iznenadne smrti novorođenčeta

(smrt novorođene bebe u snu), ili dijete može imati respiratornih problema poput

astme ili bronhitisa.

3. ZAKLJUČAK

Trudnoća je stanje u kojem žena proživljava razne psihičke i fizičke promjene. Svaka

trudnoća je posebna i svaka žena se s njom nosi na drugačiji način; neke žene imaju

urednu trudnoću bez ikakvih komplikacija, dok se kod nekih pojavljuju mučnine,

zatvor, vrtoglavice, gestacijski dijabetes i sl.. Bez obzira na „težinu“ trudnoće, svaka

buduća majka treba obratiti pažnju na svoje životne navike ukoliko želi roditi zdravo

dijete bez ikakvih problema. Načini na koje će to uspjeti su sljedeći; kontrola

prehrane, uzimanje prepisanih dodataka prehrani, smanjenje stresa i napetosti,

prestanak konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda, redovna tjelovježba. U ovom

radu su navedene neke od preporučenih količina unosa pojedinih tvari putem

prehrane ili uzimanjem dodataka, no bitno je napomenuti da su sve te količine

okvirne i vrijede u prosijeku, te da je najbolje obratiti se svom liječniku koji će uz

pregled ženinog načina života, tjelesne težine i povijest bolesti, osmisliti idealnu
 prehranu. Jednog dana, tijekom svoje doktorske karijere, svakoj budućoj majci ili ženi

koja planira zanijeti, bih prvo preporučila prestanak pušenja i konzumacije alkohola

pa zatim sve ostalo. Pušenje štetno utječe na plod u majčinoj utrobi, no isto tako

smanjuje plodnost kod žena ali i muškaraca, dok alkohol ostavlja enormne posljedice

na živčani ali i ostale sustave djetetova organizma. Nakon proučavanja pravilne

prehrane, neophodnih nutrijenata i njihove količine tijekom trudnoće, te konzultacije

s odabranim liječnikom, bitno je da žena prihvati nov stil života i tako sebi olakša

drugo stanje, a djetetu omogući pravilan i zdrav razvoj.

4. POPIS TABLICA I SLIKA

Tablice

Tablica 1: Idealna dnevna energetska potreba - Dobro je znati prije, za vrijeme i

nakon poroda, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,

Zagreb, 2008

Tablica 2 - M. Clinic: Vodič za zdravu trudnoću, Medicinska naklada, Zagreb, 2012

Tablica 3 ; Ostali izvori vitamina neophodnih za zdravu trudnoću - Vitamin A - Izvori u

Hrani i Njegova Funkcija | Zdravosfera.com

Slike
 Slika 1; Piramida zdrave prehrane; LINEE GUIDA PER UNA SANA ALIMENTAZIONE |

GermoglioVerde

Citati

(1) M. Clinic: Vodič za zdravu trudnoću, Medicinska naklada, Zagreb, 2012.

5. POPIS LITERATURE

1. bjelančevine. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?

ID=7975>.

2. Dobro je znati prije, za vrijeme i nakon poroda, Ministarstvo obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnosti, Zagreb, 2008

3. M. Clinic: Vodič za zdravu trudnoću, Medicinska naklada, Zagreb, 2012.

4. nutrition | Definition, Importance, & Food | Britannica

5. R. Mirdita: Prehrana trudnica, Svijet zdravlja, Zagreb, 2004

6. ugljikohidrati. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?

ID=62998>.

7. W. Doyle: Zdrava prehrana u trudnoći, Soyana, Zagreb, 1997