TEMA: VOLONTIRANJE I HUMANITARNI RAD

SADRAJ

POJAM VOLONTERSTVA Volonterstvo je vrlo stari pojam. Prema nekim egipatskim zapisima, ovi oblici filantropije postojali su jo 4000. godine prije Krista. Pojam volonter proizlazi iz biblijske, hebrejske rijei koja znai onaj koji eli dati. Volonterstvo je kroz stoljea imalo kvazireligijsko obiljeje, temeljeno na altruizmu i rtvovanju pojedinaca. U blioj prolosti u volonterstvo je uveden jak element graenja zajednitva. Kako govore opaanja de Tocqueuillea, volonterstvo je bilo kritino prema bogatstvu i individualizmu kolonijalne i nove nezavisne Amerike: ...u demokratskim nacijama... svi su graani nezavisni i slabi; oni teko mogu bilo to uiniti sami, a niko ne moe obavezati svoje sugraane na pruanje pomoi. Stoga svi oni postaju bespomoni ako ne naue dobrovoljno pomagati jedni drugima. (citirano prema Salamon, 1999.:15). Danas su se okolnosti koje potiu i oblikuju volonterske aktivnosti promijenile, ali se pojam volonterstva ne razlikuje od nekadanjega. Takoer se vanost volonterskog rada nije umanjila, i to kako za volontera i osobu koja prima pomo tako i za drutvo kao cjelinu. Ovaj rad razmatra znaaj volonterstva u odnosu na razvoj zajednice i sudjelovanje graana u njoj iz kao i iz pozicije odnosa izmeu drave i samog drutva. Teite je usmjereno na volonterske aktivnosti, te pomo potrebna pojedinim ili odreenim osobama. Priroda volonterskih aktivnosti na ovom podruju ilustrira opte dimenzije i dileme volonterstva u humanim uslugama. U ovom radu nastoji se objasniti pozitivne strane volonterstva, pomo prilikom humanitarnih akcija, poslova I drugih vidova pomoi. Humanitarnim akcijama se nastoji pokazati snana volja i elja, sposobnost pomoi licima, insticucijama, jedinkama kojima je zaista potrebna i neophodna pomo.

VOLONTERSTVO KAO PONAANJE POJEDINCA to odreuje neku osobu kao volontera? Posljednje analize pokazuju da je volonterstvo poseban oblik aktivnosti usmjerenih na pomaganje drugima. Ono ukljuuje nekoliko kljunih dimenzija. 1. Slobodan izbor. U veini sluajeva volontiranje nije neto to odreena osoba radi na zahtjev drugoga, nego je to njezin vlastiti izbor i neto to ona doista aktivno trai. 2. Nagrada. Volonteri od svojih aktivnosti imaju pozitivnu psiholoku i duevnu korist. U veina njih ne dobija nikakvu finansijsku kompenzaciju za svoje usluge. Naprotiv, oni esto produuju svoje aktivnosti na raun vlastitog vremena, truda i novca. 3. Struktura. Velik dio volonterskih aktivnosti provodi se unutar organizacija i institucija. Volonteri mogu sudjelovati u aktivnostima koje sponzoriu neke organizacije, klubovi ili Crkva. Oni takoer mogu djelovati i kao pojedinci, zatim kao pojedinci unutar nekoga institucionalnog okruenja, ili ak u kombinaciji individualne i grupne inicijative. 4. Koristi. Volonterstvo se obino odvija bez prethodnog upoznavanja ili povezivanja izmeu volontera i primatelja njihovih usluga, te stoga i bez unaprijed ustanovljenih odgovornosti ili obveza. U osnovi pomaganje moe volonteru koristiti ba kao i osobi kojoj se pomo prua (ili ak i vie), u smislu zadovoljstva to ga ta osoba dobija kroz volonterski rad. U nekim sluajevima korist volonterskih usluga je vea od one koju primaju i volonter i osoba kojoj se pomae. Tako, naprimjer, cijela zajednica dugorono ima korist od volonterove pomoi aku koji ima probleme u uenju. Ove dimenzije ukazuju na kontinuum koji na jednom kraju ima istog volontera, osobu koja svojevoljno volontira, bez kompenzacije, izuzev zadovoljstva od dobronamjere i elje da se pomogne svakomu kome je pomo potrebna. Takva e osoba, najvjerojatnije, odbiti da bude dio bilo kakve organizacije i nee htjeti nikakvo priznanje za svoj rad. Na drugom kraju kontinuuma su irokodefinisani volonteri, tj. osobe koje su prisiljene volontirati iz nekih vanjskih razloga. Te osobe zahtijevaju platu da bi bile u stanju volontirati, a voljne su raditi samo za odreenu populaciju, npr.: djecu, veterane, starije osobe, hospitalozovane pacijente i sl. Tokom volonterskog staa volonter moe zauzimati razliite poloaje na ovom kontinuumu. Naprimjer, volonter koji je dosada radio dabe, moe zahtijevati neku malu kompenzaciju u obliku naknade za benzin, u sluaju kada mora putovati da bi posjetio klijente na udaljenijim adresama.

Zato ljudi volontiraju da bi pomogli drugima? Savremeno shvatanje altruizma ugraeno je u temelje dananjega filantropskog aktivizma. Dok su raniji pokuaji razumijevanja altruizma kao nesebine elje da se ini dobro drugima zahtijevali da u njemu bude prisutan element samoportvovanja, danas je posve jasno da vlastiti interes i egoizam, motivacijsko stanje s krajnjim ciljem poveanja vlastitog bogatstva, igra odreenu ulogu u motivima da se pomae drugima. Osobama spremnin na volontiranje jedini i glavni cilj je pomoi onima kojima je zaista potrebna pomo I time ne oekivati bilo kakve reakcije od druge strane. Pomo potrebna drugima predstavlja neki vid sopstvenog zadovoljenja.

NAIN VOLONTIRANJA Volonterizam se, dakle, javlja u razliitim formama, od starinskih obiaja uzajamne pomoi na selu, te drugim starosedioim okupljanjima, vezano za pomo komija, porodice, roaka, prijatelja, pa sve do organizovanog djelovanja zajednice u formi omladinskih radnih akcija ili masovnih aktivnosti u kriznim situacijama, kao to su poplave, zemjotresi, te druge prirodne ili izazvane potekoe. Sistematizovao, volonterstvo moe da bude: Kratkorono podrazumjeva volonterske kampove u trajanju od jedne do etiri nedelje I koji se bave razliitim temama kao to su zatita ivotne sredine, rad sa djecom, siromanima,pripreprema festivala ili nekih drugih drutgvenih organizacija. Srednjorone i dugorone period od est mjeseci do godinu dana, gdje se u tom peridu omogui boravak volontera, kao i prehrana, te se prue to povoljniji uslovi u izradi programa I projekata, ako volonter zapone volontiranje u nekog drugoj zemlji. Za uzvrat prua se mogunost uenja stranoga jezika I upoznavanje novih ljudi I nekih drugaijih obiaja I kultura.

Korporativno volontiranje Korporativno volontiranje jedan je od novijih oblika drutveno odgovornog poslovanja, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Radi se o vrlo specifinom nainu doprinosa zajednici u kojoj kompanija djeluje, jer omoguava razliite naine na koje privatni sektor moe filantropski djelovati. Korporativno volontiranje podrazumijeva volonterski angaman zaposlenika neke kompanije koji se odvija unutar radnog vremena zaposlenika odnosno u organizaciji kompanije u kojoj rade. Dakle, uz klasino odgovaranje na potrebe zajednice novanim ili materijalnim doprinosima, privatnom sektoru se otvara mogunost da:

zaposlenici volontirajui pruaju svoju ekspertizu pro-bono, na korist neprofitnog sektora ili pojedinaca.
5

zaposlenici volontiraju u socijalnim akcijama koje nisu usko povezane s njihovim podrujem rada, ali odgovaraju na neku od aktualnih potreba zajednice u kojoj djeluje njihova kompanija.

Korporativno volontiranje esta je navika ak i vrlo velikih kompanija u svijetu, poput revizorskih tvrtki Deloitte i K.P.M.G., Nokie, Honde ili IBM-a. Kod nas ga u prvom redu promoviu podrunice stranih kompanija, ali ono postaje dobro prihvaeno i kod drugih. Njegova je prednost u tome to za razliku od novanih donacija daje rezultate koji su vidljivi odmah i to na nain da kompanija i njezini zaposlenici koji poklanjaju svoje vrijeme sudjeluju u njihovom ostvarivanju. Korporativno volontiranje unosi daak svjeeg vazduha u prosjenu radnu sedmicu, potie timski duh i osjeaj zaposlenika da rade za kompaniju koja djeluje na dobrobit zajednice u kojoj ive. U razvoju programa korporativnog volontiranja mogu vam pomoi upravo akteri iz sfere civilnog drutva, koji su upoznati s konkretnim potrebama zajednice i sigurno imaju dobru sliku o tome kako ovim putem postii najvei uinak. Pod humanitarnim radom smatra se svaki rad koji se ini u cilju pomaganja drugima, pri emu se ne stie nikakva materiajlna korist. Sutina humanitarnog rada je oseaj moralne satisfakcije. Ovom vrstom aktivnosti mogu se baviti svi, bez obzira na starost, pol, nacionalnu pripadnost, religiju.Danas postoji veliki broj humanitarnih organizacija, iako se taan broj ne zna, koje se javljaju u obliku: fondova, fondacija, zadubina, humanitarnih nevladinih organizacija (NVO), itd. Posebnu panju poklanjamo osobama kojima je nuno potrebna pomo pa tako veliki broj dodjeljenih donacija smatramo naom obavezom. Stara poslovica kae da nije bogat onaj koji ima mnogo, nego onaj koji mnogo daje. Tada se sa ponosom moe rei da su to najbogatijih ljudi na svijetu!

OSNIVANJE HUMANITARNE ORGANIZACIJE MISIJA Humanitarna organizacija "Partner" osnovana je kao nestranaka, nevladina i neprofitna, multietnika organizacija iji je cilj pruanje humanitarne, zdravstvene, psihosocijalne, edukativne pomoi i podrke ljudima u stanju potrebe i njihovim porodicama, kao i senzibilizacija, razvijanje svesti ire drutvene zajednice, uvoenje i primjena novih tehnika rada, zastupanje u svrhu poboljanja kvaliteta njihovih ivota.

Slike sa seminara "Modeli u pristupu invalidnosti"; HO Partner i CSR

_________________
VIZIJA Obezbjediti jednake mogunosti za sve graane

_________________
CILJEVI: 1. Poboljati upravljanje ljudskim resursima, kroz slijedee aktivnosti:

Praenje i slanje manadera na seminare iz upravljanja ljudskim resursima; Izrada plana za ljudske resurse (kome koje vjetine nedostaju); Izrada sistemtizacije radnih mjesta; Revizija postojeih pravilnika i izrada jasnih procedura; Jaanje volonterizma .

1. Saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom, kroz slijedee aktivnosti:

Info centar Partner novosti, web dizajn, informacije putem facebook grupe biblioteka, odravanje web sajta Organizacije, stvaranje imda Organizacije; Odravanje postojeih mrea i partnerstva; Stvaranje kontakta sa novim institucijama i organizacijama.

Razvoj kreativne radionice

Kursevi i edukacije za rad na raunarima

1. Samofinansiranje - samoodrivi projekti, kroz slijedee aktivnosti:

Razvoj izdavatva (Info centar); Razvoj novih usluga; Novi proizvodi na godinjem nivou; Projekti u oblasti poljoprivrede i turizma; Istraivanja.

1. Razvoj Centra za samostalan ivot, kroz slijedee aktivnosti:

Formiranje tima Centra i osnaivanje tima Centra; Jasno definisanje polja djelovanja Centra: Servis za personalnu asistenciju, razvijanje standarda za personalnu asistenciju, uspostaljanje ifre za zanimanje, certifikacija programa obuke; uspostavljanje cijene rada personalnih asistenata, uvezivaje u sindikat; Vrnjaka podrka edukacija kadrova, obuka za mukarce paraplegiare; Aktivnosti promocije preduslova samostalnog ivota; Pravna pomo za lica sa invaliditetom; Pomo porodici lica sa invaliditetom; Socijalne aktivnosti za lanove.

1. Stvaranje jednakih mogunosti u zdravstvu, kroz slijedee aktivnosti:

Izmjena zakonske regulative o uslovima za zdravstvene ustanove; Edukacija medicinskih radnika u ustanovama; Izmjene u programima srednjih medicinskih kola za pomo licima sa invaliditetom; Profilisanje kadrova za zastupanje potreba u zdravstvu; Istraivanja.

1. Stvaranje jednakih mogunosti u obrazovanju, kroz slijedee aktivnosti:

Izmjena zakonske regulative; Edukacije; Promocija stvarnih potreba i podizanje svjesti; Istraivanja.

ZAKLJUAK

10