Univerzitet u Bihau

Pedagoki fakultet
Odsjek : Razredna nastava

Ravnopravnost spolova
(Seminarski rad)

Profesor: doc.dr.sc.Elvira Islamovi

Student: Grgi Sanela

Biha,april 2015.godine
Sadraj

1.Uvod.................................................................................................................... 1
2.Ravnopravnost spolova u BiH..............................................................................2
3.Ispunjavanje obveza za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini.....................4
4.Zakljuak............................................................................................................. 8
Literatura................................................................................................................ 9

1.Uvod
Ravnopravnost mukaraca i ena predstavlja standard koji je zatien praktino
svakim obvezujuim pravnim instrumentom o ljudskim pravima i on treba biti jedan od
prioriteta politike djelovanja drava lanica OESS-a. Dva meunarodna pakta i Europska
konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, tite ravnopravno uivanje prava kao
temeljno naelo ostvarenja svih ljudskih prava.1 Jednaka prava ena i mukaraca su, takoer,
meu vodeim temama Helsinkog zavrnog dokumenta iz 1975. godine. 2 Drave lanice
OESS-a su 1983. godine ponovno naglasile svoju obvezu ispunjenja tog cilja i sloile se
da poduzmu sve aktivnosti neophodne za promoviranje jednako djelotvornog sudjelovanja
mukaraca i ena u politikom, gospodarskom, drutvenom i kulturnom ivotu. 3 Nakon toga,
2004. godine, Organizacija je pozvala svoje misije da pomognu u provedbi Akcijskog plana
za promociju ravnopravnosti spolova, u podruju OESS-ovog djelovanja ukljuujui
izgradnju lokalnih kapaciteta i strunog znanja o pitanjima ravnopravnosti spolova.4 1

1 Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, lanak 3., i

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, lanak 3. Ovi sporazumi se posebno
pozivaju na Opu deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine, koja je utvrdila
ravnopravnost kao zajedniki standard koji trebaju postii svi narodi. Vidi takoer
Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, lanak 5. i Protokol 12.,
i preambule gore navedenih pravnih intrumenata.2 Helsinki zavrni dokumenat, lanak
1. (VII).
3
Madrid 1983. godine, naelo 16., Vie informacija dostupno na:
http://www.osce.org/documents/ mcs/1980/11/4223_en.pdf
4
OESS-ov AKCIJSKI PLAN ZA PROMOCIJU RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA, 7. prosinca 2004.
godine, Poglavlje V, paragraf d. Vie informacija dostupno na:
http://www.osce.org/documents/mcs/2004/12/3917_en.pdf

2.Ravnopravnost spolova u BiH

to se tie Bosne i Hercegovine, uspostavljen je institucionalni okvir sa zadaom da pobolja

provedbu ovih standarda u domaoj praksi. Uspostavljanjem centara za ravnopravnost
spolova u oba entiteta 2000. i 2001. godine uinjeni su prvi veliki koraci u tom pravcu.
Usvajanje Zakona o ravnopravnosti spolova, na dravnoj razini, 2003. godine, konsolidiralo je
te mjere. Tim je Zakonom sljedee godine uspostavljena sredinja Agencija za ravnopravnost
spolova kao krovna institucija za usuglaavanje inicijativa za ravnopravnost spolova u javnom
i privatnom ivotu u cijeloj dravi. 5Pored toga, oba entitetska centra za ravnopravnost
spolova izdala su instrukcije koje pozivaju opine da budu izravno ukljuene u poveanje
razine ravnopravnosti spolova. U tom smislu, treba uspostaviti opinska povjerenstva za
ravnopravnost spolova, iji bi glavni mandat bio omoguiti provedbu vaeeg zakona i
standarda o ravnopravnosti spolova na razini lokalnih tijela vlasti. Nakon toga, dravna
Agencija za ravnopravnost spolova, u suradnji s entitetskim centrima za ravnopravnost
spolova i udrugama graanskoga drutva, izradila je Akcijski plan za ravnopravnost spolova. 6
Usvojen 2006. godine, ovaj plan utvruje dugi niz prioriteta u oblasti ravnopravnosti spolova,
koje treba provesti u roku od pet godina. U planu se konkretno navodi da je neophodno
usuglasiti opinske propise, ojaati politiku potporu za ravnopravnost spolova i poveati
razinu suradnje s graanskim drutvom, kao i s drugim opinskim institucijama i agencijama
odgovornim za pitanja koja se tiu ravnopravnosti spolova. Odgovornost za provedbu
Akcijskoga plana za ravnopravnost spolova veinom lei na mehanizmima za ravnopravnost
spolova na dravnoj i entitetskoj razini, mada se mnoge konkretne toke odnose na pitanja
kojima se bave povjerenstva za ravnopravnost spolova. Bez obzira na te mjere, neki trendovi
koji se odnose na ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini i dalje izazivaju veliku
2
zabrinutost.7

25
Zakon o ravnopravnosti spolova (Slubeni glasnik BiH, br. 56/03). Vie informacija
dostupno na: http:// www.arsbih.gov.ba/?PID=3&RID=39
6
AKCIJSKI PLAN ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI iz 2006. godine
(jo neobjavljen u Slubenom glasniku BiH). Vie informacija dostupno na:
http://www.arsbih.gov.ba/?PID=3&RID=39

ene su u znaajnoj mjeri nedostatno zastupljene na kljunim izvrnim pozicijama i u

politikim tijelima na svim razinama vlasti. S obzirom na to da mali broj parlamenata i
opinskih vijea ima ak i 14% uea ena u svojim redovima, mogli bismo se zapitati u
kojoj mjeri su programi politikih stranaka uspjeli da uzmu u obzir stavove ena.8 Slina
neuravnoteenost kada je u pitanju ravnopravnost spolova preovladava u sferi socijalnih i
ekonomskih prava. Samohrane majke, starice, raseljene ene, ene povratnice, ene sa
posebnim potrebama i Romkinje, najzastupljenije su u populaciji koja ivi ispod granice
siromatva.9
3

BiH na 69. mjestu po zastupljenosti ena u politici. Agencija za ravnopravnost spolova BiH u
zadnjih deset godina kontinuirano prati zastupljenost i uticaj ena u politici. Pored toga
analiziraju se i faktori koji utiu na poloaj ena u politici. I pored injenice da veina
parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skuptini ima preko 50 posto ena u svom lanstvu,
relativno visok procenat ena u stranakim tijelima odluivanja (oko 30 posto), ene su i dalje
manje zastupljeni spol na izbornim listama dok se broj izabranih ena kree oko 20 posto.

Iako smo veoma nezadovoljni trenutnim stanjem moramo primijetiti da trenutno postoji
trend poveanja broja ena u PSBIH. Broj direktno izabranih osoba enskog spola na Opim
izborima 2010. godine je povean za dvostruko u odnosu na izbore 2006. godine (sa 9.6 posto
na 19 posto). Veina ena koje su bile direktno izabrane 2006. godine su ponovo dobile
povjerenje biraa u svojim izbornim jedinicama, a prvi put od 2000. godine otvoreni sistem
7

Primjerice, UN-ov Komitet za eliminaciju diskriminacije ena bio je izrazito zabrinut

zbog drutvene uloge spolova u Bosni i Hercegovini. U oblastima izbora obrazovnog
profila, stanja na tritu rada i sudjelovanja u javnom ivotu, oni su iskazali zabrinutost
glede ... stereotipa o ulozi i odgovornostima ena i mukaraca u obitelji i drutvu
uope... ZAKLJUNE PRIMJEDBE KOMITETA ZA ELIMINACIJU DISKRIMINACIJE ENA: BOSNA
I HERCEGOVINA (CEDAW/C/BIH/CO/03) 2. lipnja 2006. godine, paragraf 23. Vie
informacija dostupno na: http://www. arsbih.gov.ba/?PID=3&RID=77.

38
IZVJEE O LJUDSKOM RAZVOJU 2007./2008. BORBA PROTIV KLIMATSKIH
PROMJENA: LJUDSKA SOLIDARNOST U SVIJETU KOJI SE MIJENJA, UNDP 2007., poetak na
str. 227. 9
Vidi gore.

glasanja je donio vei broj glasova osobi enskog spola koja je bila pozicionirana na drugom
mjestu na listi kandidata ali je osvojila najvei broj glasova i bila direktno izabrana. Oito je
da ene u PSBiH svojim djelovanjem mijenjaju svijest o znaaju uea ena na mjestima
odluivanja-Adnan Kadribai, struni savjetnik u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH.

3.Ispunjavanje obveza za ravnopravnost spolova na

lokalnoj razini

a) Pravni okvir zatite ljudskih prava i odgovornost opina

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (eng. Convention on the
Elimination of All Forms of Discrimination against Women - CEDAW), koju je Bosna i
Hercegovina preuzela, kao sljednica bive drave 1993. godine, navedena je na popisu
meunarodnih konvencija o ljudskim pravima u aneksu Ustava BiH. Njeni standardi zato
predstavljaju sastavni dio domaeg pravnog sustava. U svezi s terminom spol, postoji
izriito priznanje unutar Konvencije, o tomu da bi mogle biti neophodne modifikacije
drutvenih i kulturnih obrazaca mukaraca i ena zbog:

Eliminacije predrasuda i obiajne i svake druge prakse zasnovane na ideji inferiornosti ili
superiornosti bilo kojeg spola ili na stereotipnim ulogama mukaraca i ena.

CEDAW takoer uspostavlja obvezu tzv. pozitivne diskriminacije sa ciljem postizanja de

facto ravnopravnosti u svim podrujima i na svim razinama vlasti, bilo putem
zakonodavstva, pravne zatite ili aranmana neophodnih u javnim institucijama dr- ave.
Bilo koji organ drave moe biti smatran prekriteljem CEDAW-a ili drugih obvezujuih
sporazuma o ravnopravnosti spolova. 10
Ova opa odgovornost za zatitu ljudskih prava je navedena i u Ustavu BiH, koji nalae
da se meunarodnih obveza, kao to su standardi CEDAW-a o ravnopravnosti spolova,
trebaju pridravati entiteti i njihove institucije. Entitetski ustavi i njihovi zakoni o
organizaciji jedinica lokalne samouprave detaljnije se bave tim konceptom i utvruju da
su opine organi entiteta, te samim tim i drave. 11 Drugim rijeima, ne samo centralni

organi vlasti, nego i op- ine imaju odgovornost da eliminiraju diskriminaciju i spreavaju
predrasude prema enama, to ini kljunu komponentu njihovog djelovanja.4
b) lanovi povjerenstava za ravnopravnost spolova
Kako je navedeno u aneksu, mnoge opine tek trebaju uspostaviti takvo povjerenstvo, ali
meu onima koje su to uinile, velika veina njih djeluje kao tijelo unutar SO/OV.Druge
su uspostavljene u uredima naelnika kao pomona funkcija i zato su dio izvrne funkcije
opine. to se tie postupaka imenovanja, slini su postupcima imenovanja stalnih
opinskih povjerenstava, kao to su povjerenstva za proraun, propise ili kapitalna
ulaganja, u koje lanove biraju politike stranke kojima pripadaju.Zbog toga je primarni
cilj zadovoljiti zastupljenost politikih stranaka, a Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini je
poznato samo nekoliko imenovanja kojima je prethodila revizija ivotopisa moguih
kandidata, to obuhvata i radno iskustvo na polju ravnopravnosti spolova. 12 Zato i ne udi
to je praenje rada pokazalo da mnogi lanovi povjerenstava ne posjeduju dostatno
znanje o osnovama ravnopravnosti spolova. Primjerice, neki ne poznaju Zakon o
ravnopravnosti spolova i nain na koji je povezan s lokalnom upravom i radom
povjerenstava. Pogrene predodbe o osnovnim konceptima vaeeg zakona predstavljaju
iroko rasprostranjen problem. Zatim, i djelomice zbog iroko rasprostranjenoga shvatanja
da je ravnopravnost spolova samo u interesu ena, veoma mali broj lanova povjerenstava
su mukarci.
c) Odgovarajua proraunska izdvajanja
Veina povjerenstava za ravnopravnost spolova nema vlastite proraune za provedbu
aktivnosti. Neki su lanovi povjerenstava, u kontaktima s Misijom, pokrenuli ovo pitanje
kao glavni problem, napomenuvi kako bez odgovarajuih resursa za obavljanje zadaa,
povjerenstvima prijeti opasnost da postanu isto kozmetika tijela, bez vidljivih rezultata
unutar njihovih opina. U svakom sluaju, samo nekoliko povjerenstava zahtijeva
4 10
Vidi primjerice, Nacrt lanaka o odgovornosti drava za meunarodno protupravno
djelovanje (A/56/10) 2001. godine, lanak 4.: Djelovanje bilo kog dravnog organa
smatra se aktom te drave prema meunarodnom pravu, bez obzira da li taj organ vri
zakonodavnu, izvrnu, sudsku ili neku drugu funkciju, bez obzira na poziciju koju zauzima
unutar organizacije drave i bez obzira na njegov karakter kao organa sredinje vlasti ili
organa teritorijalne jedinice drave. Vie informacija dostupno na: http://untreaty.
un.org/ilc/texts/9_6.htm
11
Ustav Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, br. 6/92, 8/92, 15/92, 19/92, 21/92,
28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96 i 21/96), lanak 5., i Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine (Slubeni glasnik FBiH, br. 1/04 i 13/97), Poglavlje II, lanak 1. Zakon o
teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi RS implicira u lanku 20. i 26. da opine
imaju dunosti vezano za uivanje prava graana. to se tie Federacije BiH, Zakon o
osnovama lokalne samouprave izriito navodi da opine trebaju stvoriti uvjete za zatitu
ljudskih prava.

financijska sredstva za obavljanje aktivnosti, a ak jo i manji broj njih radi na

obuhvatanju pitanja ravnopravnosti spolova kroz proces planiranja prorauna opine. Jo
jednom, to odraava nedostatak odgovornosti i svijesti o znaaju ovih pitanja mnogih
lanova povjerenstava. Zaista, takva kritika vezano za resurse povjerenstava za
ravnopravnost spolova izgleda da odraava iri problem na polju ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini. Primjerice, UN-ov Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava, vrei
reviziju razine po- tovanja Meunarodnog sporazuma o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima od strane Bosne i Hercegovine, naglasio je da nedostatak financijskih
sredstava i odgovarajueg kadra, onemoguava organizacije i povjerenstva u Bosni i
Hercegovini, koje djeluju na polju ljudskih prava, da ispunjavaju svoj mandat.12
Ipak, treba priznati da je nedostatak proraunskih izdvajanja povezan s problemima
ostvarivanja rezultata na lokalnoj razini, to je pokazatelj u smislu ogranienog znanja i
loih programa na polju ravnopravnosti spolova. Zbog toga bi poveanja u proraunskim
izdvajanjima trebala biti sukladna izradi lokalnih akcijskih planova, kako bi se oitovala
stvarna posveenost opine radu na polju ravnopravnosti spolova. 5
d) Opinski planovi na polju ravnopravnosti spolova
Od dvadeset i jedne opine, njih jedanaest ne posjeduje odgovarajui dokument kojim se
utvruju glavna pitanja na polju ravnopravnosti spolova unutar date opine. Isti broj se
odnosi i na tekue aktivnosti na informiranju javnosti o njihovu postojanju ili mandatu.
Zbog toga mnogi graani ne znaju za injenicu da postoji tijelo koje je zadueno za
praenje stanja ravnopravnosti spolova i promoviranje ravnopravnosti spolova unutar
svojih opina. Iz istog razloga oteana je uspostava dijaloga izmeu graana i lanova
njihovih opinskih povjerenstava, te time i mogunost lanova povjerenstava da
odgovaraju javnosti za obavljeni posao. Umjesto toga, lanove novouspostavljenih
povjerenstava za ravnopravnost spolova bi trebalo savjetovati da se upoznaju sa
Zakljunim primjedbama Odbora CEDAW-a za Bosnu i Hercegovinu. One nude dobru
osnovu za formuliranje lokalnih prioriteta, ne samo u smislu pokretaa, ve i kao sredstvo
za utvrivanje neposrednih problema na polju ravnopravnosti spolova i rjeenja za njih.
Pored toga, Zakljune primjedbe dostupne su, na slubenim jezicima drave, i dokument
je konkrektniji i krai od dravnoga Akcijskog plana na polju ravnopravnosti spolova. U
konanici, prihvatanje preporuka Odbora potaknut e zauzimanje jedinstvenog stava na
putu drave ka potpunom potovanju Konvencije. Akcijski plan na polju ravnopravnosti
spolova zasnovan je na ovom dokumentu i ponovno naglaava da je radi postojanja i
12
5
Zakljuna zapaanja Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava
(E/C.12/BIH/CO/1), 24. 1. 2006., stavke 34. i 38. Vie informacija dostupno na:
http://www.ars.bih.gov.ba/?PID=3&RID=77

promicanja kadrova u okviru sustava, potrebna edukacija i podizanje razine svijesti, kada
je rije o CEDAW-u.

e)

Uloga graanskoga drutva

Postoje neki vani i zanimljivi izuzeci kada su ta povjerenstva u pitanju u smislu
uinkovitosti njihova rada. Ti se primjeri, uglavnom, odnose na opine gdje je
uspostavljena suradnja s graanskim drutvom u sferi ravnopravnosti spolova i gdje se
aktivnosti obavljaju usuglaeno. Sve osim jedne od osam opina koje su uspostavile
suradnju s nevladinim udrugama navedenim u prilogu, osmislile su konkretne
aktivnosti u okviru svojih nadlenosti.
Jedan primjer plodonosne suradnje povjerenstava za ravnopravnost spolova i graanskog drutva moe se nai u Bratuncu. Udruga Forum ena iz Bratunca je obavila
aktivnosti na pruanju potrebnih informacija Povjerenstvu za ravnopravnost spolova
na ovom polju, kao i na povezivanju lanova Povjerenstva sa enama aktivnim u
politikim strankama i sa enama koje obnaaju dunost vijenica. Zajedno zagovaraju
promjene u mnogobrojnim podrujima koje su od vitalnog znaaja za ostvarenje
ravnopravnosti spolova. Svi se, openito, slau kako ova suradnja predstavlja
instrument provedbe brojnih aktivnosti u ovoj opini na promicanju ravnopravnosti
spolova. Jedan primjer toga jeste poveanje od 15 % u smislu zastupljenosti ena u
upravnim i nadzornim odborima institucija osnovanih pod pokroviteljstvom opinskih vlasti, kao to su: Dom zdravlja, Javno komunalno poduzee, Srednja kola,
Djeji vrti, Knjinica, Dom kulture i Sportski centar.
Mnoge su inicijative proizile iz ove suradnje, kao to su: izdvajanja namjenskih
sredstava iz opinskoga prorauna za 2007. godinu za borbu protiv nasilja u obitelji,
besplatna pravna pomo graanima, besplatni lijeniki pregledi radi otkrivanja
zaraznih bolesti u Domu zdravlja za osobe bez zdravstvenog osiguranja, kao i javni
pozivi enama iz mjesnih zajednica da se ukljue u javne rasprave na temu opinskoga
prorauna.

10

4.Zakljuak

Promoviranje ostvarenja ravnopravnosti spolova u Bosni i

Hercegovini vana je oblast za stanovito i njihova ostvarenja obveza na
polju ljudskih prava. Postoje brojni vidljivi primjeri pristupa, od niih razina
ka viim, i dokaza o dobrim rezultatima suradnje ostvarene izmeu organa
vlasti i graanskoga drutva. Ravnopravno uee ena i mukaraca u
politikom i javnom ivotu je jedan od uslova demokratije. Meutim, ene
su i dalje upadljiva manjina u politikom i javnom ivotu u naoj zemlji.
Domaim i meunarodnim normativno-pravnim standardima za
ravnopravnost spolova propisan je minimum od 40 posto uea manje
zastupljenog pola (ena) u politikom i javnom ivotu, u upravljanju i
odluivanju. Potrebno je stvoriti i politiku volju, kulturno i drutveno
okruenje i uslove da se on moe adekvatno ispuniti. Vee uee ena u
politici donosi ne samo novi aspekt i novi kvalitet u odluivanje i
upravljanje, ve vodi ka efikasnijem, funkcionalnijem i organizovanijem
drutvenom poretku. Rodna ravnopravnost u oblasti politikog i javnog
ivota, je tema na kojoj se kontinuirano mora raditi. Institucionalni
mehanizmi za rodnu ravnopravnost (Agencija za ravnopravnost spolova
BiH, Gender centar Vlade FBiH i Gender centar Vlade RS) kao i optinske
komisije za ravnopravnost spolova na lokalnom nivou vlasti, te nevladin
sektor i mediji raznim aktivnostima kontinuirano rade na podizanju svijesti
javnosti u cilju poveanja uea ena u oblasti politikog i javnog
11

odluivanja. Veoma je vano da miljenja, problemi i interesi ena budu u

potpunosti zastupljeni u donoenju odluka. Politiko djelovanje ena se
moe postii stvaranjem institucionalnih i drutvenih uslova kako bi zaista
dijelile odgovornost donoenja odluka.
Za to treba ispuniti tri uslova:

ravnopravna podjela rada,

jednake anse za napredovanje u karijeri i

ravnopravna raspodjela porodinih odgovornosti.

Literatura
Internet stranice :
1. http://www.oscebih.org/documents/osce_bih_doc_2010122310271937cro.pdf
2. http://www.6yka.com/novost/75915/zene-u-socijalizmu-od-ubrzane-emancipacijedo-ubrzane-repatrijarhalizacije

12