Raspoloženje

KONTROLISANJE PROMJENE RASPOLOŽENJA

Razvojna perspektiva
• Usponi i padovi se u adolescenciji dešavaju zbog
hormonalnih promjena koje se događaju u našem
tijelu. Adolescenti se često osjećaju nemoćnim da
kontrolišu ove promjene raspoloženja, i postaju
preplavljeni ili obeshrabreni kada nisu u stanju
upravljati ciklusima svog raspoloženja. Stanje
obeshrabrenost i preplavljenosti lahko vodi do
nezdravih ispoljavanja osjećanja ili impulzivnih akcija
koje mogu imati dugoročne negativne posljedice. U
ovom periodu je važno pomoći adolescentima da
nauče upravljati svojim raspoloženjem.
Cilj
Identificirati odgovarajuće načine za upravljane
raspoloženjem.
Napraviti razliku između načina koji mogu pomoći i
onih koji ne mogu pomoći.
 Materijal
Papir i olovka za svaku grupu.
Kartice Upravljanje raspoljoženjem u koverti za svaku
grupu učenika.
Tabela Upravljanje raspoljoženjem za svaku grupu
učenika.
Tok časa
1. U uvodnom dijelu časa razgovarajte sa učenicima o
informaciji koja je data u razvojnoj perspektivi.
2. Podijelite učenike u male grupe (po 4-6 učenika) i
svakoj grupi dajte papir i olovku. Svaka grupa treba
da odabere zapisničara koji će zapisivati njihove ideje
o načinima upravljanja raspoljoženjem.
3. Podijelite svakoj grupi kovertu sa karticama i tabelu
Upravljanje raspoloženjem. Članovi grupe treba da
pročitaju kartice iz koverte i sortiraju ih u prostore na
tabeli. Ostavite dovoljno vremena da završe
aktivnost, a zatim diskutujte o pitanjima sadržaja I
personalizacije.
 Pitanja sadržaja
1. Da li je tvojoj grupi bilo teško idenfikovati stvari
koje vam pomažu da upravljate svojim
raspoloženjem? Da li su vaši prijedlozi bili slični
prijedlozima drugih grupa?
2. Da li je bilo teško odlučiti gdje svrstati prijedloge
za upravljanje raspoloženjem na tabeli? Koje je bilo
najlakše svrstati? Koje je bilo najteže svrstati? Da li
ste se u grupi slagali gdje svrstati koji prijedlog?
3. Razmislite o tvrdnjama koje ste svrstali u prostor
koji označava negativne posljedice. Šta mislite žašto
ljudi pokušavaju ove stvari da bi se bolje osjećali? Da
li one zaista imaju trajan efekat?
 Pitanja personalizacije
1. Da li si isprobao/la neke od ovih primjera kako bi
upravljao/la svojim raspoloženjem? Koji su za tebe
bili najbolji?
2. Koje su ti se ideje činile najlogičnijim da ih
isprobaš sljedeći put kad doživiš neraspoloženje?
3. Da li si nekada probao/la nešto što ti je pomoglo
da se trenutno osjećaš bolje, ali na duže staze ti je
izazvalo negativne posljedice? (Potaknite učenike da
podijele iskustva).
4. Šta biste mogli učiniti da spriječite probanje stvari
koje bi mogle imati negativne dugoročne posljedice,
čak i ako vam mogu kratkoročno pomoći?
5. Koji zaključak izveo/la iz informacija koje si
dobio/la u ovoj aktivnosti?
 GLASNO SLUŠANJE MUZIKE POKUŠATI SAMOUBISTVO

PISANJE POEZIJE ISKALITI LJUTNJU NA NEKOGA

PISANJE PISAMA LJUDIMA ZBOG UZIMATI PROPISANE LIJEKOVE, npr.

KOJIH SAM UZNEMIREN/LA ANTIDEPRESIVE
RADITI NEŠTO FIZIČKI: TRČANJE, POREZATI SE(SAMOPOVREĐIVANJE)
ŠETANJE, KOŠARKA,…
PRESTATI JESTI (GLADOVATI) NAPUSTITI MJESTO DOGAĐAJA

PREJEDATI SE NAPITI SE ILI NAPUŠITI

IZGRDITI NEKOGA RAZGOVARATI S RODITELJIMA

UDARITI NEŠTO, npr. JASTUK RAZOGARATI S NASTAVNIKOM ILI

PEDAGOGOM
UDARITI NEŠTO, npr. VRATA ILI ZID RAZGOVARATI S PRIJATELJEM

ODVRATITI SEBI PAŽNJU GLEDANJEM PROMIJENITI RAZMIŠLJANJE KAKO NE

TELEVIZIJE ILI ČITANJEM BI PRAVIO/LA PRETPOSTAVKE ILI SE
IZNEMITAVAO/LA
 VEOMA KORISNO

MALO KORISNO

UOPĆE NIJE KORISNO

NEKORISNO / NEGATIVNE POSLJEDICE

MOŽE BITI ILI KORISNO ILI NEKORISNO