neke definicije etike i morala

Etika u psihologiji
Rijeka, listopad 2010.

Petar Bezinovid
petar@idi.hr

Etika - definicija

Etika (gr. '; moralan, dudoredan) - skup naela

moralnog ponaanja nekog drutva ili drutvene skupine
koja se temelje na osnovnim kategorijama drutvenih
vrijednosti kao to su: dobrota, potenje, dunost, istina,
humanost, itd.
Opda enciklopedija JLZ. Zagreb, 1977.

Etika - Moral
Etika (gr. ethos = obiaj, navada, znaaj, dud) - nauka o moralu; Zadatak je
etike ukazati na sva razliita gledanja ljudi, izvriti vrijednosnu ocjenu i
ukazati na prave i istinske vrijednosti.
Rjenik stranih rijei. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.

Moral (lat. mos, 2. moris = obiaj) 1. skup pravila odreenog drutva i

drutvene klase o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih
zajednica; 2. ispravnost, potenje, estitost, krepost, vrlina; 3. ist seksualni
ivot, dudorednost, dudoree; 4. polet, zanos, svijest o disciplini, duevno
raspoloenje, visok duh, spremnost na vrenje zadataka, hrabrost; 5. pouka,
smisao neke prie; 6. nain miljenja, duevni ivot, stav prema ivotu.

Etika - Moral
Etika (gr. ethos = obiaj, ethikos = moralan, dudoredan). Filozofijska disciplina
koja ispituje ciljeve i smisao moralnih htijenja, temeljne kriterije za vrednovanje
moralnih ina kao i uopde zasnovanosti i izvor morala.

Moral (lat. mos = obiaj, mores = vladanje, moralis = dudoredan). Jedan od

oblika drutveno-povijesnog ovjekova opstanka (pored religije, prava,
politike, drave, itd). Kao takav se tijekom vremena mijenja. Razliit je u
razliitim povijesnim razdobljima, u razliitih plemena, naroda, klasa, grupa,
slojeva i sl., a esto i pojedine profesije imaju svoj osebujan moral (ili 'etiku'). U
tom smislu moral sadri u sebi odreene obiaje, propise, pravila, smjernice,
norme, kategorije, ideale itd, kao nepisane regulative koje se namedu
pojedincima ili itavim grupama svojom obveznodu za djelovanje, odnoenje,
postupanje, prosuivanje.
Moralno opredjeljenje sadri u sebi prije svega ono 'da bi i kako bi neto
trebalo biti', ime se suprotstavlja onome 'to i kako ved jest'.
Filozofijski rjenik. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1989.

Etika - Moral
Etika (gr. ethos = obiaj, ethikos = koji proizlazi iz obiaja). Znanost o
moralu; principi odgovarajudeg profesionalnog ponaanja koji ukljuuju
prava i obveze zdravstvenih djelatnika, njihovih pacijenata i kolega.
Webster's Medical Dictionary. New York, 1987.
Etika 1. sustav moralnih principa. 2. pravila ponaanja usklaena s
odreenim kategorijama ljudskih postupaka ili s obiajima odreene
grupe ljudi, kultura itd: medicinska etika, krdanska etika. 3. moralni
principi pojedinca.
Moral(an) 1. koji se bavi ispravnodu ponaanja i razlikovanja dobra od
zla. 2. iskazivanje ili prenoenje istine. 3. temeljen na fundamentalnim
principima ispravnog ponaanja, a ne na zakonima ili obiajima.
The Random House Dictionary of English Language. New York, 1983.

raspraviti sljedei skup stavova...

Svi ljudi posjeduju uroene ljudske vrijednosti i potencijale bez obzira na rasu, nacionalnost,
klasu, socijalni status, dob, spol, bez obzira na dana fizika ili psiholoka svojstva.
Ljudi su odgovorni jedni za druge, jer je ivot u drutvu prirodna i nuna ljudska osobina.
Ljudi imaju pravo pripadati grupnoj zajednici, biti ukljueni u njene aktivnosti i biti prihvadeni.
Ljudi posjeduju emocionalna i intelektualna svojstva koja su bitna za njihovu egzistenciju, stoga
imaju neotuivo pravo javno ih artikulirati.
Ljudi imaju pravo na slobodu govora i slobodu izraavanja.
Razlike meu ljudima znae uzajamno obogadivanje.
Ljudi imaju pravo na slobodu izbora, imaju pravo sami odreivati vlastitu sudbinu.
Ljudi imaju pravo preispitivati pojedince i institucije koje su u poziciji voditi ih i odreivati
njihove ivote.

Naela profesionalne etike

Kodeks etike psiholoke djelatnosti
Etika u psihologiji
Rijeka, listopad 2009.

Profesionalna etika- definicija

Etiki kodeks psihologa sadri zajedniki sustav
vrijednosti kojih su se psiholozi obvezni pridravati u
svom strunom radu.
Pravila ponaanja i odnosa unutar struke, s korisnicima i
prema javnosti.
Bavi se moralnim pitanjima koja proistjeu iz
specijalistikih znanja pojedinca i koritenja tih znanja
pri pruanju usluga korisnicima i javnosti.
Veda moralna odgovornost obrazovanih?

Kodeks opde odredbe

Prihvadanje objanjenja o psihikom funkcioniranju koja
su temeljena na valjanim i provjerljivim znanstvenim
spoznajama.
irenje valjanih spoznaja o ovjeku s ciljem poboljanja
kvalitete ivota pojedinaca i ljudske zajednice.
Gdje sve moe raditi i djelovati psiholog?

Uvaavanje ljudskih prava i dostojanstva

Bespogovorno tovanje temeljnih ljudskih prava,
dostojanstva i vrijednosti svih ljudi.
Uvaavanje prava pojedinca na privatnost i tajne, kao i
njegovo pravo na samoodreenje.
Uvaavanje individualnih i kulturnih razlika s obzirom na
dob, spol, rasu, nacionalnost, etniko porijeklo, religijsku
pripadnost, seksualnu orijentaciju, tjelesne osobine, jezik i
socioekonomski status.
Otvorenost i tolerancija.
Odbijanje sudjelovanja u bilo kakvim oblicima nepotenih i
neetinih diskriminirajudih odnosa.

Ljudska prava i temeljne slobode u Ustavu RH

lanak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode,
neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,
politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi,
drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi
se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak,
javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno
naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom
sluaju.

Opda deklaracija UN o ljudskim pravima

lanak 1.
Sva ljudska bida raaju se slobodna i jednaka u
dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i
svijedu te trebaju jedna prema drugima postupati u
duhu bratstva.
lanak 2.
Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrene u ovoj
Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao to je rasa,
boja koe, spol, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo
miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, imovina,
roenje ili drugi status.

Kompetentnost psihologa
Svijest o granicama vlastite strunosti i ogranienim
znanjima i vjetinama. Nitko nije savren.
Pruanje usluga iskljuivo u podrujima
kompetentnosti.
Oprez u podrujima u kojima ne postoje jasni strukovni
standardi.
Stalno pratiti razvoj znanosti i struke, stjecati i razvijati
nove spoznaje i vjetine.

Integritet znanosti i struke

Koja su poeljna obiljeja, osobine psihologa?
Promicanje integriteta psihologijske znanosti i struke.
Na osobnoj razini, integritet je:
Snaga, potpunost, osjedaj za pravdu i pravednost, vrst sustav pozitivnih
vrijednosti
Potenje, iskrenost, otvorenost, uvaavanje drugih, tolerancija, korektnost,
dosljednost, istinoljubivost, realistinost, objektivnost

Integritet znanosti i struke?