HELENISTIČKA MEDICINA

dr.sc.Vesna Ćosić dr.med

 POČETAK

 HELENIZAM - naziv za kulturna i povijesna zbivanja nakon makedonsko-grčkoga

prodiranja na Istok

 Godine 332, p.n.e. osnovao je Aleksandar Veliki na ušću Nila novi grad-Aleksandriju-koji je
uskoro postao središte trgovine , prometa između tri kontinenta i kulturno središte prvog
reda.
 U njemu se stopila grčka kultura sa kulturom starog Orijenta(misticizam Istoka i grčki
racionalizam )

 Aleksandrijska škola osnovana 323.g.p.n.e.-proučavala je sve znanosti

 Tu su djelovali matematičar Euklid , fizičar Heron, geograf i astronom Ptolomej.

 Biblioteka je imala 700 000 svezaka-škola je cvala 1000godina i razvoju znanosti dala silan
polet
 ALEKSANDRIJSKA ŠKOLA
 Sačuvala je Hipokratova i Aristotelova djela
- tu je prvi puta skupljena zbirka spisa „Corpus Hippocraticum”
 U Aleksandriji liječnici i sami istražuju - uvodi se metodički studij ljudskih leševa
 Tu se izvode prve sekcije (navodno i vivisekcije) na truplima zločinaca osuđenih
na smrt- prvi put se proučava anatomija na samom čovjeku-velika važnost za
razvoj anatomije i kirurgije.
 Mnogi liječnici Aleksandrijske škole su bili poznati po svom znanju anatomije i u
Grčkoj i u Rimu.
 Najslavniji su bili Herofil i Erazistrat.
 HEROFIL

Herofil (kraj IV st p.n.e.) učenik Praksagorin

 Herofil je bio osnivač anatomije kao znanosti- najveći anatom starog
vijeka-izveo prve sekcije i obogatio anatomiju nizom važnih otkrića,
poboljšao anatomsku tehniku i terminologiju
Dao prvi ispravan opis mozga-i smatrao ga središtem živčevlja i duše
 Razlikovao je tetive i živce, dobro opisao oko i krvožilni sustav-(arterije
sadrže krv i pneumu, a vene samo krv)
 Prvi je opisao ovarije, duodenum, pankreas, crijevo, glandulu parotis i
tube uterine.
 Znao de se u testisu stvara sjeme.
HEROFIL
 Poštivao Hipokrata –smatrao da organizmom upravljaju četiri organa: srce,
jetra, mozak i živci.
 Glavi uzrok bolesti :loša prehrana
 Razlikovao četiri kvalitete pulsa: širinu, brzinu, jačinu i ritam-broj mjerio
vodenim satom
 Imao veliko povjerenje u lijekove-često izvodio venesekciju.
 Izumio embriotom i napisao udžbenik za babice.

VODENI SAT ZA MJERENJE PULSA

 ERAZISTRAT
Erazistrat(310-250g.p.n.e.)učenik Krizipov
 kraljevski liječnik Seleuka I Nikatora od Sirije
 s Herofilom osnovao je školu anatomije u Aleksandriji
 Vrstan anatom, fiziolog i patolog-izvodio sekcije i vivisekcije
 Opisao nervus optikus i acusticus
 Opisao niz arterija i vena, zaliske na veni cavi i arteriji pulmonalis
 Opisao žučne vodove u jetri i hilusne žile mezenterija.
 Razlikovao senzibilne i motorne živce.
 Odbacuje teoriju o tjelesnim sokovima-smatra važnim solidne dijelove
tijela(živci, arterije i vene)
ERAZISTRAT
 Bolest posljedica pletore-zbog preobilne prehrane

 Protivnik venesekcije-jednostavno i blago liječenje-važnija higijena

,dijeta i tjelovježba od lijekova( kao i apstinencija)
 Borio se protiv praznovjerja u terapiji.

 prvi znanstveni opis srčanih klijetki (srce je pumpa)

 vjerovao je da su arterije pune zraka te da prenose "animalni duh" (pneuma)

 EMPIRIJSKA ŠKOLA
U III stp.n.e. u Aleksandriji je nastala EMPIRIJSKA škola.
 Ona napušta spekulaciju, filozofiju i teoriju-i priznaje samo iskustvo(empiriju)-jedino
sredstvo a stjecanje novih –pozitivnih spoznaja.
 Predstavnik Filin iz Kosa ( Herofilov učenik a kasnije protivnik)
 Cijeni promatranje i znanje preneseno tradicijom
 Serapion iz Aleksandrije(prva polovica II st.p.n.e.)-odbacuje svu dogmu i Hipokratovu
nauku i sve temelji u medicini na iskustvu, eksperimentu i analogiji.
 Napisao i spis protiv medicinskih sekta.
 Empirijska medicina uzrokovala pad znanstvene razine medicine i bavila se samo
praktičnim problemima.
 Nestalo je povezanosti između fiziologije i patologije i ostali su samo znakovi bolesti –
simptomi( empiričar je čak postao pogrda)
 To je dovelo do procvata dvije medicinske grane : farmakologije i kirurgije.
KIRURGIJA U HELENIZMU
 Napredak u anatomiji u Aleksandriji doveo do
usavršavanja operativnih tehnika , uvođenja novih
operativnih zahvata što dovodi do procvata kirurgije.
 Poznati kirurzi Heraklid iz Tarenta i Apolonije iz Kitiona
 Heraklid uveo opijum u th
 Apolonije sastavio ilustrirani komentar hipokratskog
djela o isčašenjima i zglobovima
 U Aleksandriji usavršena litotripsija , reklinacija
katarakte i podvezivanje krvnih žila
FARMAKOLOGIJA U HELENIZMU
 Procvat farmakologije i toksikologije-eksperimentalne
metode
 Traži se otrov i protuotrov
 Godine 146.p.n.e. Grci u izgubili samostalnost i došli pod
vlast Rima-postali rimska provincija-ali i dalje imaju
samostalni kulturni život
 Rimljani preuzimaju grčku kulturu i medicinu i njen put se
nastavlja od Hipokrata do Galena-najvećeg liječnika u
starom Rimu.
 Grčka medicina je osnova Rimske medicine ,medicine
srednjeg vijeka i na kraju današnje medicine.
 ZAKLJUČAK
 331.g.pr.n.e. Aleksandar Veliki osniva na ušću Nila grad Aleksandriju koji uskoro
postaje centar trgovine i prometa te kulturni centar prvog reda
 332.g.pr.n.e. osnovana je slavna Aleksandrijska škola
 Glasovita znanstvena biblioteka imala je 700.000 svezaka u kojima je bilo
skupljeno čitavo znanje onog vremena

 U Aleksandriji su po prvi put skupljena sva Hipokratova djela u “Corpus

Hippocraticum”
 U medicinu ponovno ulazi Hipokratov znanstveni duh

 Aleksandrijski liječnici uskoro poduzimaju samostalna znanstvena

istraživanja, posebice u anatomiji koja je temelj čitave medicine,
izvode sekcije na ljudskim leševima i vivisekcije zločinaca osuđenih na smrt
što dovodi do procvata kirurgije
 Herofil, osnivač ljudske anatomije i najveći anatom Starog vijeka, prvi je opisao
građu mozga kojeg smatra centrom živčevlja i sjedištem duše; duboko je
poštivao Hipokrata
 Herofil: “Medicina je preduvjet za sretan život” i “Lijekovi su božanske ruke”
 Erasistrat, Herofilov mlađi suvremenik i veliki anatom nije naročito cijenio
Hipokrata tvrdeći da su važniji čvrsti dijelovi tijela od sokova; zalaže se za
jednostavne i blage lijekove i bori protiv praznovjerja u terapiji
ZAKLJUČAK
 U 3.st.pr.n.e. u Aleksandriji nastaje nova škola - empirijska škola kao reakcija na sterilni
dogmatizam
 Empirijska škola potpuno napušta sve dogme te svaku spekulaciju, filozofiju i teoriju
držeći se isključivo iskustva
 Napuštanjem teorije dolazi do pada znanstvene razine medicine, nestaje povezanost
između fiziologije i patologije i daje se značaj samo simptomima bolesti
 Naglašavanje praktičnih ciljeva dovodi do procvata kirurgije i farmakologije, rade se
otrovi i protuotrovi
 U Grčkoj i u Rimu djeluju brojni liječnici iz Aleksandrijske škole
 146.g.pr.n.e. Grčka dolazi pod vlast Rima i postaje rimska provincija
 Pobjednici Rimljani preuzimaju od pobijeđenih Grka kulturu i medicinu
 Rimska znanstvena medicina je u svojoj suštini starogrčka
 Nakon diobe Rimskog carstva ona seli u Bizant i vraća se kasnije posredovanjem Arapa
ponovno u Europu
HVALA NA PAŽNJI !!!