Branko Kolarić, Verica Kralj, Ariana Znaor

 Uvod (općenito o KMB)

 Kardiovaskularne bolesti
 Novotvorine
 Stanja koja traju jednu godinu ili duže,
smanjuju funkcionalnost osobe i/ili
zahtijevaju trajno liječenje
 Značaj:
◦ Najčešće, najskuplje i preventabilne
◦ Najveći izazov za zdravstvene sustave
◦ Ukoliko se ne liječe, život bolesnika se nepovratno
mijenja
 Devet od deset smrti uzrokovane su ovim
bolestima
 Proporcionalni mortalitet u Hrvatskoj
◦ Kardiovaskularne bolesti 50%
◦ Novotvorine 25%
◦ Ozljede 5%
◦ Bolesti probavnog sustava 5%
◦ Bolesti respiratornog sustava 5%
 Četvrtina oboljelih imaju neko funkcionalno
ograničenje i invaliditet
 Akutne bolesti Kronične bolesti

Nagli/ kratka Neprimjetan/ dugi

Početak
inkubacija period latencije

Trajanje Ograničeno Dugo/doživotno

Multifaktorski (fiziološki,
biološki, bihevioralni,
Uzročnik Obično jedan
genetski, psihosocijalni,
okolišni itd.)

Dijagnoza Uglavnom precizna Često nesigurna

 Akutne bolesti Kronične bolesti

Prognoza Predvidiva Često nejasna

Često nedovoljno
Intervencija Obično efikasna
efikasna

Nema izlječenja
Izlječenje s punom
Ishod /potrebna dugotrajna
funkcionalnošću
skrb

Eksperimentalno -
Znanje Opsežno
Nesigurnosti

Troškovi Ograničeni - fiksni Rastući

 Rastuća incidencija
 Produljenje očekivanog trajanja života /
starenje populacije
 Tehnološki napredak medicine (dijagnostika i
liječenje)
 Populacijski probiri
 Ranije postavljanje dijagnoze
 Ishemijske bolesti srca
 Cerebrovaskularne bolesti
 Periferna arterijska bolest
 Hipertenzija (zasebna bolest i rizični
čimbenik za neke bolesti srca)
 KVB su značajan javno-zdravstveni problem u svijetu
 Vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama
 17 milijuna ljudi u svijetu umire od KVB (30% svih
smrti)
 5 milijuna ljudi u Europi umire od KVB (49% svih
smrti)
 Uzrok su 55% smrti u žena i 43 % smrti u muškaraca
 Mortalitet i incidencija od KVB pada u zemljama
Sjeverne, Zapadne i Južne Europe, a raste ili je
dostignut plato u zemljama Srednje i Istočne Europe
 SDR, diseases of circulatory system, 0-64 per 1000000

<= 300
<= 240
<= 180

<= 120
Hrvatska
Last <= 60
European Region
available Europa-prosjek:126.7
126.73
87,8 No data
Min = 0
 Povišeni kolesterol i trigliceridi
 Povišeni krvni tlak
 Pušenje
 Šećerna bolest
 Pretilost
 Nedovoljna tjelesna aktivnost
 Nepravilna prehrana
 Alkohol
 Dob i spol
◦ muškarci 45 god,
◦ žene 55 god ili žene u prijevremenoj menopauzi
bez HNT (nadomjestne terapije estrogenom)

 Pozitivna obiteljska anamneza –

◦ prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca,
miokardijalnog infarkta ili iznenadne smrti u dobi
prije 55 god bliskih muških srodnika (otac, brat) ili
65 god ženskih članova obitelji (majka, sestra)
1. Omogućiti ljudima s niskim rizikom da očuvaju
kardiovaskularno zdravlje tijekom života, i
pomoći onima s povišenim rizikom da ga smanje

2. Postići slijedeće vrijednosti za zdravi život:

◦ Nepušenje
◦ Pravilna prehrana
◦ Tjelesna aktivnost:30 min umjerene aktivnosti dnevno
◦ BMI<25kg/m² i izbjeći centralni tip pretilosti
◦ Krvni tlak < 140/90mm/Hg
◦ Ukupni kolesterol < 5mmol/l
◦ LDL kolesterol < 3mmol/l
◦ Glukoza <6mmol/l
3. Postići bolju kontrolu rizičnih čimbenika u
visoko rizičnih skupina, posebno u onih s
utvrđenom KVB ili dijabetesom
◦ Krvni tlak ispod 130/80 mm/Hg
◦ Ukupni kolesterol <4,5mmol/l
◦ LDL kolesterol <2,5mmol/l
◦ Glukoza <6 mmol/l, HbA1c <6,5%
◦ Razmisliti o kardioprotektivnoj farmakološkoj
terapiji u osoba s visokim rizikom, osobito onih s
utvrđenim aterosklerotskim KVB
 10.862.496 novooboljelih od raka
 6.723.887 umrlih od raka
 3.191.600 novooboljelih
 1.703.000 umrlih od raka
 Najčešća sijela:
◦ rak dojke (429 900 novooboljelih)
◦ rak debelog crijeva (412 900 novooboljelih)
◦ rak pluća (386 300 novooboljelih)
 Najčešći uzroci smrti od raka:
◦ rak pluća
◦ rak debelog crijeva
◦ rak dojke
 Godišnje oko 20.000 novooboljelih
 Oko 12.500 umrlih od malignih bolesti
 Drugi po redu uzrok smrti u Hrvatskoj nakon
kardiovaskularnih bolesti
 Svaka četvrta umrla osoba u Hrvatskoj umire
od raka
 Osnovan 1959.

 Izvori podataka:
◦ Primarna zdravstvena zaštita
◦ Bolnice
 Glavne odrednice malignih bolesti su dob i
spol
 Stope incidencije ukupnog raka, kao i većine
sijela rastu s dobi
 Muškarci imaju više stope incidencije raka od
žena
 Različita incidencija muškaraca i žena za
pojedina sijela raka
 Bolest nastaje interakcijom genetske sklonosti i
faktora okoliša
 Oko 10% slučajeva malignih bolesti u populaciji
možemo pripisati djelovanju genetskih faktora
 Visokopenetrirajući geni koji se nasljeđuju u
pojedinim obiteljima i dovode do rane pojave
bolesti (npr. BRCA1, BRCA2)
 Na razini populacije značajniji je utjecaj genskih
polimorfizama koji nose mali rizik, no česti su u
populaciji
 PUŠENJE: rak pluća, usne šupljine, nosne
šupljine i sinusa, ždrijela, grkljana, jednjaka,
želuca, gušterače, jetre, mokraćnog mjehura,
uretera, bubrega, vrata maternice i mijeloična
leukemija
 ALKOHOL: usna šupljina, ždrijelo, grkljan,
jednjak, jetra, dojka
 PREHRANA:
◦ Protektivno djeluju: svježe voće i povrće, vlakna,
soja, riba
◦ Rizik predstavljaju: crveno meso, mesne
prerađevine, životinjske masti
 PRETILOST: rak dojke u postmenopauzi,
kolona, endometrija, bubrega, jednjaka
 NEDOVOLJNA TJELESNA AKTIVNOST: rak
dojke, kolon
 UV ZRAČENJE: rak kože, melanom, Non-
Hodgkin limfom
 INFEKCIJE: globalno najznačajnije – Humani
Papilloma Virus (HPV) – nužni uzrok za
nastanak raka vrata maternice, Helicobacter
Pylori
 Promicanje zdravih životnih navika
 Uklanjanje okolišnih čimbenika rizika
 Nacionalni program ranog otkrivanja raka
dojke (Mamma) od kraja 2006.
 Nacionalni program ranog otkrivanja raka
debelog crijeva od kraja 2007.
 Što ranije započeti liječenje kako bi se
smanjili funkcionalni deficiti i poboljšala
prognoza
 Rehabilitacija/habilitacija