MEDICINA NAJSTARIJIH

KULTURNIH NARODA
Dr.sc.Vesna Ćosić
 MEDICINA U ROBOVLASNIČKOM DRUŠTVU

 MEDICINA NAJSTARIJIH KULTURNIH NARODA

 Babilonska
 Staroegipatska
 Starožidovska
 Staroindijska
 Starokineska

U zemljama tih naroda nastaju prva društvena i pravna uređenja, prvi počeci religije,
znanosti i umjetnosti, te medicine.

Na osnovu povijesnih dokaza medicina tih naroda je bila magijsko – religijska.

Svugdje nalazimo i primjesu demonističkih elemenata .
U njoj osim nekih empirijskih elemenata nema racionalnog shvaćanja.
Religijski zakoni koji su propisivali čistoću temelj su higijene.
Osim ovih zajedničkih karakteristika postojale su i bitne razlike među tim medicinama.
Babilonska medicina
 Između rijeka Eufrata i Tigrisa u
Starom vijeku leži zemlja Babilon
ili Kaldeja, a koju danas nazivamo Irak.

Prastanovnici Sumerani, narod vrlo visoke kulture

 5000.g.pr.n.e. su znali pisati klinastim pismom na glinenim
pločicama, kamenu i kovinama i računati vrijeme
 bavili se astrologijom, arhitekturom i kiparstvom,
 vjerovali u bezbroj božanstava i demona, imali puno
čarobnjaka,
 vjerovali u simbolično značenje brojeva, sretne i nesretne
brojeve kojima je podvrgnuto sveukupno zbivanje
Babilonska medicina
 Magijsko – religijska shvaćanja
Sumerana odražavaju se i u medicini
Babilonaca
 Kod Ninive u Kujundžiku iskopano
20.000 pločica iz biblioteke kralja
Asurbanipala.
1000 pločica opisuje isključivo
metode liječenja babilonskih liječnika
 Liječenje: svećenik – liječnik sasluša bolesnika i otkriva grijeh kojim je razljutio
božanstvo, određuje liječenje prinošenjem žrtve ili molitvom, ali uz to daje i recept
ili izvrši nad njim neki zahvat
 Liječenje sastavljeno iz 2 komponente: magijsko – religijskih i racionalnih mjera
 Dijagnostika nije postojala, liječe se samo simptomi
 Astrologija u službi medicine: promatrajući stanje zvijezda stvarali prognostičke
zaključke o ishodu bolesti
 Druge prognostičke metode: promatranje vatre, dima i jetre žrtvovanih životinja, te
proučavanje snova
 Primjena simbolike brojeva u medicini: točno definirani pojmovi kritičnih
dana (npr. 7, 19, 21 dan u mjesecu ili od početka bolesti) kada se bolest mijenja i
kad liječnik ne smije intervenirati, u receptima su sve odredbe točno brojčano
fiksirane, lijekove uzimati u određene dane
 Babilonska medicina
 O anatomiji čovjeka nisu znali mnogo, znanje su stjecali
na životinjama prigodom klanja i žrtvovanja
 O fiziologiji čovjeka: srce je sjedište inteligencije, a krv
najvažniji tjelesni sok, nositelj života, zdravlja i bolesti
 Religiozni zakoni propisuju mjere osobne higijene,
nadzor nad čistoćom pitke vode i vodovodima
 Poznavajući zaraznost lepre provodili su izolaciju
gubavaca
 2000.g.pr.n.e. izdao je babilonski kralj Hamurabi
Zakonik koji se čuva u Louvre u Parizu
 U njemu se spominju kirurški zahvati, određuje visina
liječničkog honorara i propisuju vrlo teške kazne u
slučaju neuspjeha (amputacija obje ruke)
 To je razlog što se kirurgija u Babilonu nije
uopće razvila
Babilonska medicina
 Nakon dugotrajnih ratova, u 12 stoljeću prije nove ere Babilon je
izgubio samostalnost i došao pod vlast Asiraca
 Prastara babilonska kultura počinje propadati, a s njom i
medicina
 U zemlji nema liječnika, a bolesnici su izloženi na javnim
trgovima gdje im prolaznici daju savjete na temelju svojih vlastitih
iskustava
 Kasnije dolaze u zemlju egipatski liječnici, ali narod više vjeruje
domaćim čarobnjacima i prodavačima napitaka
 Mnogi magični elementi babilonske medicine prešli su u medicinu
drugih naroda
 I u medicinskom praznovjerju srednjeg vijeka možemo naći poneki
element koji nas podsjeća na babilonsku medicinu
 Staroegipatska medicina
 O životu Egipćana svjedoče papirusi ispisani
hijeroglifskim pismom
 Imaju svoj kalendar
 Stvaraju umjetnička djela
(kiparstva, arhitekture)
 Razvijen kult mrtvih koje
balzamiraju i pokapaju na način
koji dokazuje da vjeruju u
zagrobni život i besmrtnost

 Medicina se razvila samostalno

bez utjecaja babilonske medicine
 Prošavši svoje prve faze medicina poprima negdje oko
3000.g.pr.n.e. religiozni karakter
 Liječnici – svećenici, a medicinska poduka se vrši u
hramovima (Memfis, Heliopolis, Saisu)
 Postojali su tzv. “domovi života”, svojevrsne bolnice
i medicinske škole
Staroegipatska medicina

 Najistaknutiji liječnik faraonskog Egipta Imhotep,

svećenih i dvorski savjetnik, liječnik,veliki vezir, graditelj
stepeničaste piramide u Sakkari. Nakon smrti štovali
su ga kao boga zaštitnika medicine.
 Njegova uloga odgovara ulozi Asklepija u starogrčkoj
medicini
 Između 3000. i 1200.gpr.n.e. Nastalo je 6 medicinskih
papirusa nepoznatih autora
 Najpoznatiji papirus Ebers je najopširniji papirus dug
20 metara obostrano ispisan s uputama za liječenje
svih mogućih bolesti i metoda fizikalnog pregleda
bolesnika
 Pronašao ga je 1872. u Tebama njemački arheolog i
egiptolog Georg Ebers, a čuva se u Leipzigu
Staroegipatska medicina
 Uzrok bolesti: djelovanje bogova ili crvi, gliste, kukci,
škorpioni
 Metode fizikalnog pregleda: inspekcija, palpacija
 Liječenje: magijska terapija
 Lijekovi biljnog, mineralnog i životinjskog porijekla za
vanjsku i unutarnju uporabu
 Jetra životinja za liječenje slabovidnosti, svježe
životinjsko meso na rane
 Glavni lijekovi: sredstva za čišćenje (ricinusovo
ulje)sredstva za povraćanje i za znojenje, prvi primjenili
lijekove kemijskog porijekla-primitivna forma
organoterapije
 Kirurgija (liječenje prijeloma kostiju, iščašenja zglobova,
uporaba zavoja, spaljivanje hemoroida) jedna od najbolje
razvijenih grana staroegipatske medicine
Staroegipatska medicina
 Religiozna i svjetovna vlast bile su spojene
 Vrlo stroga zakonska regulativa vršenja liječničke prakse
 Strogi propisi određivali su higijenske mjere:
- umjerenost u jelu i piću,
- Redovito čišćenje utrobe
- Higijenu stanovanja i odstranjivanje izmetina
- Spolnu higijenu, njegu tijela i način oblačenja
- Kontrolu vode za piće i živežnih namirnica
- pokapanja mrtvaca...

- Diodor, grčki povjesničar, napisao je:”u Egipćana cio način života

bio je tako pravilno uređen kao da ga nije propisao zakonodavac
nego vješt liječnik i to prema zdravstvenim pravilima”.

- U vrijeme kulturne dekadencije – specijalizacija liječnika (bolesti

oka, zubi, želuca, glave...)
 Starožidovska medicina

 Nije kurativna, nego preventivna

 Težište na provođenju higijensko –profilaktičkih mjera
 Medicina ima religijski karakter, svećenici nadziru izvršenje
svih propisa čistoće i sprečavanja bolesti
 Biblija, Stari zavjet, 3.knjiga Mojsijeva brojni zakonski propisi, ne
spominju se liječnici, bog liječi, a liječnici posreduju između
čovjeka i boga
 Kasniju židovsku medicinu upoznajemo iz Novog zavjeta, te osobito
Talmuda u kojem su biblijski zakoni razrađeni u detalje
 Rabini nadziru provođenje biblijskih propisa i zbog toga imaju
iskustvo u higijeni, ginekologiji i sudskoj medicini
 Talmud je napisan u Babilonu te ima dosta demonističkih elemenata
babilonskog porijekla
 Staroindijska medicina
VEDSKO RAZDOBLJE (1500. – 500.g.pr.n.e.)
 Sveukupno znanje sadržano u svetim
pjesmama Vedama
 Starija Rig-Veda i mlađa Atharva-Veda:
magijsko-religijska medicina
 Higijenski propisi, uporaba ljekovitog bilja
kojeg su blagoslovili svećenici
 U 7.stoljeću pr.n.e. svećenici se prestaju
baviti medicinom jer je bolesnik nečist, a time
i medicina
 Medicinom se počinju baviti laici
 Staroindijska medicina
BRAMANSKO RAZDOBLJE
 Oslobodivši se utjecaja religije i prešavši u ruke
laika, medicina doživljava sjajan procvat,
u 5.stoljeću pr.n.e. prve bolnice (za ljude i životinje)

 100 godina prije Hipokrata Indijci

već imaju znanstvenu medicinu,
za razliku od magijsko-religijske medicine kojom se
bave ostali narodi
 Sve do Hipokrata predstavlja vrhunac medicine Starog vijeka

 Indijci su prvi narod koji je stvorio stručnu medicinsku literaturu (Ayur-Veda

znanost o dugom životu)
 Djelo o unutarnjim bolestima napisao Atreja, a o kirurgiji Sušruta
 Sušrutino djelo je kasnije više puta prerađeno: u 2.stoljeću n.e. Čaraka (pod naslovom
“Samhita”), te u 4.stoljeću n.e. Vagbhata
 Medicinska teorija obiluje fantazijama i spekulacijama
 U praksi odlični promatrači, dijagnostičari i terapeuti
 Anatomsko znanje nedovoljno jer nisu izvodili sekcije
 Fiziologija spekulativna, svode sve životne funkcije na 3 tjelesna soka: žuč, sluz i zrak
 Kirurgija razvijena posebice abdominalna, plastična i očna (operacije mrene, vađenje
stranog tijela magnetima)
 Indija prva zemlja u kojoj su nastale bolnice –u 5.st prije n.e.
 Starokineska medicina

 3000 g.pr.n.e. bave se medicinom koja se razvija

samostalno, bez stranog utjecaja
 Kasnije, uvođenjem budizma, dolaze i neki
indijski elementi, ali bez značajnijeg utjecaja na
razvoj medicine
 Legendarni car Huang-Ti, smatran osnivačem medicine,
oko 2500.g.pr.n.e. Zakonik medicine (Nei-King)
 Kineski Hipokrat, Čang Čung-King, 2 st.pr.n.e., knjiga o
vrućicama s preciznim opisima bolesti i kodifikacijom kineske liječničke
etike
 Medicinska teorija daleko od stvarnosti, puna filozofskih spekulacija koje
su često besmislene
 Anatomija, 5 glavnih organa: jetra, srce, pluća, bubreg i slezena i niz
sporednih organa: želudac, crijeva
 Fiziologija: muški princip yang i ženski princip yin, jedinstvo mikro i
makrokozmosa, 5 elemenata ljudskog tijela i cijele prirode: drvo,
vatra, zemlja, metal i voda
 Pneuma, dah zapravo duša kola žilama i dolazi u sve organe i dijelove tijela
 Starokineska medicina
 Veliko praktično medicinsko znanje, dobri promatrači opisali brojne
bolesti (ospice, koleru, boginje, dizenteriju, očne bolesti i dr.)
 Dijagnostika: ispitivanje pulsa po nekoliko sati na 11 različitih mjesta,
razlikovali 200 vrsta pulsa. Kvaliteta pulsa ima dijagnostičko, terapijsko i
prognostičko značenje.
 Proveli prvu uspješnu imunizaciju protiv velikih boginja kakvu tek
u 18.stoljeću upoznaje europska medicina. Sadržajem gnojnih bubuljica
bi namočili pamuk koji su onda stavljali u nos ili sasušeni gnoj
upuhivali u nos, pa je tako čovjek prebolio blaži oblik bolesti i stekao
imunitet
 Kirurgija: radili ekstenziju kod prijeloma kosti
 Narkoza sa smjesom opojnih biljaka (bunika, kužnjak ...)
 Akupunktura se temelji na učenju o važnosti pneume
(višak pneume kroz sitne rupice izlazi iz organizma)
 Starokineska masaža s osobito finom tehnikom – nenadmašivi majstori
 Medikamenti: želatina protiv krvarenja, spojevi željeza kod anemije, živa
kao antisifilitik, rabarbara kao purgativ, čajevi
MEDICINA NAJSTARIJIH KULTURNIH NARODA:

Babilonska
Staroegipatska
Starožidovska
Staroindijska
Starokineska

je most koji povezuje

medicinu PRAČOVJEKA
s počecima
znanstvene medicine STARIH GRKA
HVALA NA PAŽNJI!