DIOSKURI-leda, mati lijepe helene imala je 2 sina kastora i polideuka.

polideuk je bio
besmrtan(zeusov sin) a kastor smrtan(tindarejov sin).bili su jako slini i jako bliski te su ih
nazvali dioskurima, to e rei zeusovi sinovi.stekli su besmrtnu slavu,ljudi im se mole u
svim nevoljama ivota.
EPIGONI-sinovi junaka palih pod tebom,odluie povesti novu vojnu protiv toga grada.bilo
ih je 8: alkmeon i amfiloh, sinovi amfijarajevi, egijalej, sin adrastov, diomed, sin
tidejev,promah, sin partenopejev, stenel, sin kapanejev, terzandar, sin polinikov, eurijal, sin
mekistejev.i stari kralj adrast.alkemon je bio voa.
OLIMPIJSKI BOGOVI-zeus, hera, ares,
afrodita,posejdon,demetra,apolon,artemida,hermes,atena,hafest i hesija.
SKAMANDAR-rijeni bog, bog glavne rijeke blizu troje.sin okeanov,pomae trojancima
protiv razljuenog ahileja.
HERMO I IRIDA-bogovi neba(zeusova djeca). postojali su bogovi neba, bogovi voda te
bogovi svijeta i zemlje.zeus je imao vlast nad njima.hermo je sin zeusa i maje,najspretniji
meu bogovima.
TAURIDA-(mjesto)
KIKLOPI-divovski, jednooki graditelji zidina.kasnije dobivaju individualna imena:
bront(grmljavina), sterop(grom) te arger (snaga i mo svih zanata).
HAD(PLUTON)- bog podzemnog svijeta.kronov i rejin sin.gospodar mrtvakog carstva,
neumoljivi bog, mrzak bogovima i ljudima.ena mu je perzefona-ki zeusa i demetre.
KARPI-DRVENI KONJ. Videi da nikako ne mogu da probiju zidine Troje, Grci su smislili
novo lukavstvo ogromnog upljeg drvenog konja. Konja je sagradio Epej i ispunio ga
grkim ratnicima, koje je predvodio Odisej. Ostatak grke vojske je toboe napustio bojite, a
u stvari se sakrio iza planine Tened. Trojanci su prihvatili konja kao znak mira. Grki pijun
Sinon je ubijedio Trojance da je konj poklon, uprkos upozorenjima Laokoona i Kasandre.
ODISEJ: glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve su
karakteristike mudrost, lukavost i otroumnost.
ANTIGONA: Antigona je ki Edipa i njegove majke te djevojka Kreontova sina Hemona. Ona predstavlja
traginog junaka, koji se bori za pravdu i moralne zakone.

ARGONAUTI-druba heroja iz grke mitologije koji su u godinama to su prethodile

Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (dananja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim
runom. Jazon je s kraljicom Hipzipilom imao blizance, a ostali Argonauti imali su muke
potomke sa enama.(Argonauti na lemnu i argonauti u zemlji dolionaca).
HERAKLOVA SMRT-Nijedan protivnik nije mogao pobijediti Herakla u dvoboju ili ratu, ali
je za njega bila kobna ljubomora vlastite ene. Pobijedivi Hidru Heraklo je umoio svoje

strijele u njenu otrovnu krv. Od tog otrova nije bilo lijeka. Kad se nakon vjenanja sa svojom
drugom enom Dejanirom vraao u Tirint, zamolio je kentaura Nesa da je prenese preko
rijeke Euene. Nesu se Dejanira veoma svidjela pa ju je pokuao ugrabiti, ali Heraklova
otrovna strijela je bila bra. Na samrti Nes savjetuje Dejaniru neka uzme malo njegove krvi i
ako je ikad Heraklo prestane voljeti, neka Heraklov plat natopi tom krvlju s nutarnje strane i
ljubav e se vratiti. Dejanira je doista pokupila malo krvi ne znajui za njenu otrovnost. Kad
je nakon mnogo godina Dejanira postala ljubomorna, s razlogom ili bez njega, posluala je
Nesov savjet. I to je bilo kobno. Heraklo je trpio takve bolove zbog Hidrinog otrova da je
odluio dobrovoljno napustiti ovaj svijet. Prema savjetu Delfijskog proroita zamolio je
svoje drugove da na gori Eti podignu pogrebnu lomau. Poloili su ga na nju, ali nitko je nije
htio zapaliti unato Heraklovih molbi. Konano je mladi Filoktet prinio baklju lomai, ali, mit
govori, jae od plamena baklje planula je lomaa od Zeusovih munja. S njima je s Olimpa
sila boginja Atena, vjerna Heraklova zatitnica, i glasnik bogova Hermes, i oni su odvezli
Herakla na zlatnim kolima na Olimp.
ENEJA U KARTAGI-Eneja je sin princa Anhiza i boice Afrodite, trojanski je junak koji je
imao zapaenu ulogu u Trojanskom ratu. Nakon oluje koju je poslala Junona (Hera), Eneja i
njegova druina dolaze u Kartagu. Eneja je imao kratku vezu s kartakom kraljicom Elisom,
takoer znanom i kao Didona, koja je predloila da se Trojanci odmore u njezinoj zemlji i da
njih dvoje vladaju. Bog Merkur (Hermes) bio je poslan od Jupitera (Zeusa) i Venere
(Afrodita) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona
ula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomaa te je, stavi na nju, bacila kletvu kojom e
Kartaga uvijek biti protiv Trojanaca. Zatim je poinila samoubistvo ubovi se u prsa.
GEA: u grkoj mitologiji primordijalna je majka Urana, Giganata i Titana.
Prema HeziodovojTeogoniji, poslije Kaosa, ona je sama od sebe postala. U
ostalim mitologijama takoer je zaetnica svakog ivota na Zemlji.
MUZE: u grkoj mitologiji boginje su zatitnice pjesnitva, umjetnosti i znanosti. Ima ih
devet, a voa im je bio Apolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i
pjesnike, a rije muza rabi se u prenesenom znaenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.
DIDONA: osnivaica i prva kraljica Kartage (u suvremenom Tunisu).
JAZONOVA DJELA-arobnim uljem je mazao koplje, ma i tit.Sijao je zmajske zube.ena
mu je Medeja.
NIOBINA SUDBINA-Nioba je bila tebanska kraljica,vladarica mone drave.Imala je 14-ero
prekrasne djece.Kraljica Leta je prvo ubila Niobinoh 7 mukaraca te kasnije 7
djevojaka.Nioba ostaje sama te i ona umire.
EDIPOVA SMRT-Kada mu je netko apnuo da nije kraljev sin, odlui Edip poi u Delfe k
proroitvu Aplonovu.Ali Feb Apolon mu ne odgovri na to pitanje nego mu je reko neto gore
a to jest da e ubiti vlastitog oca, oeniti se svojom majkom te da e imati groznu djecu.On se
ne vraa u kui nego kree u Dauliju.Na putu su mu prkosila dvojica mladia te starac, u

samobrani ubije jednog maldia i starca, kasnije se ispostavilo da je ubio svog oca Laja, kralja
Tebanskog.... Kralju Edipu vie nije bilo ni traga ni glasa, podigao je ruke visoko molei se
Bogovima na Olimpu, zatim se bacio na tlo molei se Bogovima podzemnog svijeta.
AHILEJEVA SMRT-Ahilej je sin smrtnika Peleja, kralja Mirmidonaca u Pitiji, i morske
nimfe Tetide. Kad se Ahilej rodio, Tetida ga je htjela uiniti besmrtnim tako to ga je uronila u
rijeku Stiks. No, zaboravila je smoiti petu za koju ga je drala dok ga je uranjala, tako da je
to mjesto ostalo jedina ranjiva toka na njegovu tijelu.Razjareni Feb( Apolonov pomonik) ga
je pogdio razjarenom strijelom u ranjivu petu te Ahilej umire.
DEUKALIONOV ZADATAK-Deukalion je bio sin titana Prometeja i mu Pire te jedan od
osnivaa ljudskog roda.Prometej, koji je po svojoj majci Temidi naslijedio dar
vraanja, na vrijeme je prozreo Zeusovu nakanu, ali nije bio dovoljno moan da
sprijei njeno izvrenje. Budui da nije m o g a o s p a s i t i c i j e l o o v j e a n s t v o ,
p o b r i n u o s e z a t o d a s p a s i b a r e m s v o g a s i n a Deukaliona i njegovu enu
Piru, koji e kasnije svojim potomcima opet napuiti svijet. Naredio je Deukalionu da
sagradi natkritu lau, natovari u nju zalihe hrane i da se ukrcazajedno s Pirom u nju kad
Zeus poalje na svijet nezaustavljiv prolom oblaka. Ubrzonakon toga doista je
naiao strahoviti prolom oblaka. Vode s neba pomijeale su se s vodama mora i cijeli je
svijet nestao pod povrinom pobjenjelih voda. Devet dana i devetnoi traj ao je potop
hranj en Zeus ovom ki o m. K ad su vode poe le opadati laa s Deukalionom i
Pirom pristala je na vrhu gore Parnasa.Radost Deukaliona i Pire ubrzo se pretvorila u alost
zbog unitenja ovjeanstva.Ipak, prinijeli su Zeusu rtvu zahvalnicu za svoj spas.
SEDMORICA POD TEBOM-Tijekom Edipove vladavine, neplodnost je bila veliki problem
u Tebi i pa je poslao Kreonta na Delfe, kako bi otkrio uzrok neplodnosti, zatraivi odgovor
od proroita koje se tamo nalazilo. Dobio je odgovor, da je to kazna zbog ubojstva Laja,
Edipovog oca, prethodnog kralja. Edip je pokrenuo istragu tko ga je ubio, meutim, otkrio je
preko proroka Tiresija da je ovjek koga trai, zapravo on sam. To je uzrokovalo, da Edip
pomisli kako Tiresija i Kreont kuju zavjeru protiv njega i javno je optuio Kreonta pred
tebanskim starjeinama za to. Meutim, prema pisanju Sofokla, Kreont ga je uvjeravao da
nema ambicija da ponovo postane kralj. Ipak je to postao, ali ni nastavak njegove vladavine
nije bio sretan. Dodue, Tebom je nakratko zavladao Eteokle, Edipov sin, ali je grad zadesio
rat, poznat kao pohod Sedmorice protiv Tebe. U tom ratu se rtvovao Kreontov sin Menekej,
po savjetu proroka Tiresija, kako bi svojim sunarodnjacima osigurao pobjedu, unato
protivljenju svog oca. Kako su u ratu stradali i Eteokle i njegov brat Polinik, Kreont je ponovo
zavladao. Eteokla je sahranio uz sve poasti, ali ne i Polinika, koga je proglasio neprijateljem
drave.
ODISEJ KOD KIRKE-Stigli su potom na Kirkin otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide
teritorij. Kirka ih je pozvala na gozbu koja je bila zainjena maginim napicima, a potom ih je
arobnim tapiem pretvorila u svinje. Samo je Euriloh uspio pobjei i obavijestiti Odiseja.
Odisej je zatim krenuo spasiti svoje ljude, ali presreo ga je Hermes rekavi da e mu dati
posebnu biljku koja e sprijeiti Kirkinu aroliju. To je i bilo uinjeno te je Kirku natjerao da

njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.Kirka se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode,
ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu.
MEDEJINA ZLOINSTVA-Medeja je arobnica, ki kolhidskoga kralja Ejeta i njegove
ene Ejdije, mone arobnice. Medeja je dar vraanja je dobila od boginje Hekate. Boginje
Hera i Atina su je izabrale da pomogne njihovom ljubimcu Jasonu koji je sa 50 izabranih
junaka zaplovio u Kolhidu po zlatno runo. To runo je pripadalo njenom ocu Ejetu, a poticalo
je od zlatnog ovna koji je mladog Friksa, sina orhomenskog kralja Atamanta i boginje oblaka
Nefele, donio prije mnogo godina u Kolhidu. Jason je htio da doe do tog runa da bi ispunio
uslov jolskog kralja Pelije koji je nezakonitim putem doao na vlast. Kad mu Jason donese to
runo, Pelij e mu vratiti vladavinu na Jokom koja mu je s pravom pripadala kao nasljedniku
kralja Kreteja.
Kad je Jason doao u Kolhidu, on se prvo najavio kod kralja Ejeta i zamolio ga je da mu preda
zlatno runo. Ejet je obeao da e to da uradi, ali pod uslovom da uzore polja boga rata
gvozdenim plugom sa ognjenim bikovima i poseje zubima svetog zmaja boga Aresa. Onda
mora da prieka da iz tih zuba izrastu vojnici i kada te vojnike poubija, onda e dobiti runo.
Jedina osoba koja je mogla da pomogne jasonu da taj zadatak ispuni bila je Medeja.
Friksov sin Argos je doveo Jasona do Medeje da je zamoli za pomo. Boginje Hera i Atina su
sve uinile da se Medeja zaljubi istog trena u Jasona, im ga vidi. Odmah je pristala da mu
pomogne, dajui mu udotvornu mast koja je ovjeka inila potpuno neranjivim i za jedan dan
snanim; odala mu je zaklinjanja kako da izmoli pomo od boginje Hekate i kako da meu
vojnike kad izrastu iz zuba baci veliki kamen. Oko tog kamena ti vojnici e se pobiti, pa e ih
on lako savladati.
Jason je ispunio svoj zadatak, ali Ejet nije odrao svoju rije i odbio je da mu preda zlatno
runo. Medeja je opet pomogla Jasonu, tako to ga je u toku noi dovela u Aresov gaj. Ona je
sa udotvornom vodom uspavala zmaja, a Jason je uspio da skine runo sa stabla. Kad je Jason
predloio da Medeja poe s njim natrag u Jolk, ona je bez kolebanja pristala. Tri dana bez
prekida je brod Argo plovio preko Crnog mora na zapad i pristala je kod ua velike rijeke
koju su Grci zvali Istros (iliti Dunav, danas). Jason i Argonauti nisu uspjeli da se odmore, jer
je za njima ila flota kojom je zapovjedao Ejetov sin i Medejin brat Apsirt. Zahvaljujui
zamci, Jason je ubio Apsirta, isjekao ga je na komade i bacio ga u more. Dok se flota
pozabavila da pokupi dijelove tijela, brod Argo je krenuo dalje.Tokom cijelog putovanja
Medeja je eljela da se uda za Jasona, ali on to nije htjeo. Ipak, na ostrvu Feaana Jason je to
uradio poto je zapovjednik jedne od kolhidskih laa je stigao na tom ostrvu i po zakonu je
traio da se Medeja kao Ejetova ker vrati ocu, jer ona pripada njemu; ako se kojim sluajem
ker udala, ona ostaje muu.Kad su se vratili kui, brak nije dugo trajao. Kralj Pelija nije imao
namjeru da vrati Jasonu presto. Zato je Jason elio da se osveti uz pomo Medeje. Nain kako
je osveta ila je prilino gadna... Pelijev sin Akast je otjerao Jasona i Medeju iz Jolka. Njih
dvoje su dugo lutali po cijeloj zemlji dok ih nije primio korintski kralj Kreont. Ali, uprkos
tome to su imali dvoje djece, Jason se udaljio do Medeje i poeo je da se interesuje za

Kreontovu ker Glauku, inei sve da on jednog dana postane kralj Korinta. Medeja iz
ljubomore ubija Glauku.
Epigoni: sinovi poginulih junaka u Tebi.
Olimpijski Bogovi: Zeus, Hera, Ares, Afrodita, Posejdon, Demetra, Apolon, Artemida,
Hermes, Atena, Hefest, Hestija.
Demetra: u grkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom
redu ita; Rejina je i Kronova ki,Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan
u rimskoj mitologiji Cerera. Antiki su narodi smatrali da je identina Izidi uegipatskoj
mitologiji.
Mirmidonci: su bili legendarno pleme iz grke mitologije. Povijest govori da su bili vjeti i
hrabri ratnici, a njihov najpoznatiji predstavnik je Ahilej. Njihov zaetnik, od koga su nastali
bio je junak Myrmidon, kralj tesalskog grada Ptije te Zeusov sin. Legenda kae da su nastali
od mrava, a mirmidonci na starogrkom znai ljudi-mravi. Kada je Hera odluila kazniti sve
stanovnike otoka Egine na njih je poslala poast zmija otrovnica, tame, kuge, sue i oskudice.
Gotovo svo stanovnitvo je pomrlo. Naposljetku se Eginin sin Eak, kralj otoka, molio svome
ocu Zeusu, koji mu je usliao molitvu. Pala je blagotvorna kia, tama se podigla sa otoka, a
zmije su pobjegle u svoje jazbine. No, otok je bio pust. Eak, je meutim, zaspao. U snu je
vidio mrave kako nose zrna ita prema svetome hrastu. Svoj san je priopio Zeusu, koji je
otiao do toga hrasta, i pretvorio mrave koji su po njemu hodali u ljude, koji su nazvani
Mirmidoncima, od grke rijei , to znai mravi. Eak, kralj otoka Egine, sin Zeusa i nimfe
Egine, ponovno je imao svoje podanike.
Skamander: Rijeka s kojom se Ahilej borio. Personificirano bozanstvo -Skamander
Infigenija na tauridi: ce puhati jedino ako ona bude zrtvovana. Pristaje na to i u trenutku
kada treba biti zrtvovana artemida je spasava i za zrtvu podmece srnu. Infigenija tada postaje
artemidina svecenica.
Arahna: linost iz grke mitologije koja je u itavoj Libiji bila slavna po svojoj
vetini tkanja. Rekla je da moze tkati bolje od ikoga i izazvala atenu. Atena je pobjedila te
poprska Arahnu sokom arobne trave i njeno telo se skupi, gusta kosa joj opadne i devojka se
pretvori u pauka. Od tog vremena visi pauk-Arahna u svojoj pauini i veno tka, kao to je i
za vreme svog ivota.
Lapidi: su u grkoj mitologiji bili pleme koje je u prvo vreme nastanjivalo sever Tesalije, a
potom se proirilo ka jugu doPeloponeza i istoku do Roda i Krita.
Hermo: glasnik bogova, zastitnik putnika, pastira.
Irida: bozica je duge, i glasnica bogova.
Taurida: otok na koji je poslana Ifigenija
Kiklopi: udovini divovi s jednim okom nasred ela; kradljivci stoke
Had: podzemni svijet, ili Bog podzemnog svijeta
Harpije: Iridine ruzne sestre, nakazne poluptice
Argonauti: pratili su Jazona u njegovoj potrazi za zlatnim runom, ime dobijaju po brodu
"Argu". herkul, tezej,kastor i polideuk, pelej, meleagar, orfej, mops, asklepije

Kalidonski vepar: naziv je za udovinu ivotinju u grkoj mitologiji, koju su savladali i

ubili grki heroji, a koju je boginja Artemida poslala da pustoi oblast
grada Kalidona u Etoliji jer je tamonji kralj propustio da njoj prinese rtvu.
Zlatno runo: U grkoj mitologiji je runo od zlatogrivog krilatog ovna. Pojavljuje se u prii
o Jasonu i njegovoj druini Argonauta koji su sepo nalogu kralja Pelije otili potraiti runo
kako bi na taj nain Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje Jolka u Tesaliji.
Prometej: sin Titana. U glinene figure bi udahnuo duse, tako su figure postale ljudi.
Deukalion i Pira: Deukalion, sin Prometeja. Koji je bacajuci kamenje iza sebe stvorio ljude.
spaseni barkom koju su izgradili kad je Zeus unistio ljudski rod. spasio ih Prometej jer ih je
upozorio koji je bio Deukalionov otac oni su opet 'izrodili' novi rod ljudi.
Ija: kcer Inaha, na nju je Zeus bacio oko. Zeus je pretvorio u kravu da je sakrije od Here,Hera
cuvala da slucajno je netko ne bi preobratio u ljudski oblik. Kad je Hermo ubio Arga,
stookoga diva, Hera je na nju poslala obada. Prometej je na Kavkazu savjetuje da ide u Egipt
gdje konacno postaje opet zena. Po njoj je nazvano jonsko more i bospor.
Faetont: sin suncanog boga Helija, koji je trazio dar od oca da upravlja krilatim suncanim
kolima - s kojima je nastradao.
Europa: kci kralja Agenora, odrasla u zemlji Tira i Sidona. Zeus je zaveo i rodila mu je 3
sina,on je zbrinuo i postala zena kretskog kralja.pobrinuo se i da joj ime ne padne u zaborav i
novom kontinentu dao ime Europa
Kadmo: sin fenicanskog kralja Agenora i brat Europin, poslan po sestru Europu, ubije
cudoviste i sagradi grad Kademiju - Teba.
Akteon: tebanski junak, Aristejov i Autonejin sin. Artemidina zrtva: vidio je golu i oduzela
mu je govor a ako bi progovorio pretvorio bi se u jelena. Kada je zacuo svoje lovacke drugove
zapomagao je te istog trenutka bio preobrazen a njegovi su psi navalili na njega i razderali ga.
Perzej: junak koji je ubio meduzu i osnovao Mikena, i dinastiju Perzeida.
Prokna i Filomela: ubile Terejevog sina, te mu posluzile vlastitog sina za veceru jer je bio
muz prokne a zaljubio se u filomelu koju je pokusa nasilno obljubiti.
Tifon: je bio golemo cudoviste sa stotinjak zmijolikih repova s tamnim treperecim jezicima.
Vatra mu je bljeskala iz ociju a zmije iz bedara. Cesto ga se smatra bogom i ocem opasnih
vjetrova i oluja te vulkanskim demonom. Tifon se rodio uz afroditinu pomoc- od ljubav gee i
tartara.
Lamija: u grkoj mitologiji bila je udovite iz Hadova podzemnog carstva, poluena i
poluzmija, Posejdonova ki, koja je nou izlazila na povrinu zemlje, krala majkama djecu,
ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme Lamija se smatra bezopasnim strailom koje
plai djecu i naivne ljude.
Ahilej: junak je iz grke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide. Kad je
poeo Trojanski rat, sudjeluje u njemu na strani napadaa. tovie, ne samo da sudjeluje nego
je u Homerovoj Ilijadi predstavljen kao glavni junak na elu svoje male vojske Mirmidonaca.
Ubio je Hektora, trojanskog junaka i sina kralja Prijama.
Fedra: u grkoj mitologiji ki je Minosa i Pasifaje, a ena junaka Tezeja koji je bio
kralj Atene. Fedra, Tezejova druga ena, rodila mu je dva sina - Demofona i Akama. Dok su

oni jo bili djeca, Fedra se zaljubila u Hipolita, Tezejeva sina kojeg je imao s Hipolitom.
Hipolit je ismijao Afroditu te je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u nj.
Hermes: u grkoj mitologiji glasnik je bogova, zatitnik putnika i lopova, pastira,
pjesnika, atletiara i trgovaca; Zeusov i Majin sin. Hermesov je pandan u rimskoj
mitologiji Merkur.
Ajant: je bio starogrki mitoloki junak koji se borio u Trojanskom ratu. Bio je sin
od Telamona, kralja Salamine, inajade Peribeje.[1] Kako bi ga se razlikovalo od drugog Ajanta,
imao je nadimke Telamonski Ajant i Ajant Veliki. Ajant je bio unuk odEaka, kralja
otoka Egine te je tako bio u srodstvu sa Ahilejem. U Homerovoj Ilijadi opisan je kao
kolosalan ovjek, visokog stasa, najjai od svih Ahejaca (Grka). Bio je na obuci
kod kentaura Hirona gdje je stekao svoje vjetine. U njegovom opisu jo ga krase epiteti
jakog, monog i neustraivog ratnika koji je imao visoku borbenu inteligenciju. Kod Hirona je
u isto vrijeme bio i Ahilej.Nakon Ahileja, Ajant je najvei i najbolji Agamemnonov ratnik u
grkom taboru. Iako nije bio lukav kao Odisej, krasila ga je iznimna inteligencija. Zapovjedao
je svojom vojskom te je uvijek iao ispred nosei svoj ogromni tit koji je bio napravljen od
sedam kravljih koa prekrivenih broncom. Vrijedno je spomenuti da Ajant nije ranjen
nijednom u deset godina rata te za razliku od ostalih grkih i trojanskih junaka nije imao
pomo olimpskih bogova tijekom bitke, ve se oslanjao na svoju vjetinu.
Borej: je bog sjevernog vjetra i sjeverne strane svijeta. Roditelji Boreja
su titan Astrej i boica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, Eja (Zora). Borej se najvie
zadrava u Trakiji, ali svojim krilima brzo prelijee s jednog kraja svijeta na drugi, i on je
jedan od najsilovitijih i najjaih vjetrova.
Agamemnon: bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grkih) snaga
pred Trojom; Atrejev iEropin sin te Menelajev brat.

Kefal: je u grkoj mitologiji sin boga Hermesa i njegove ljubavnice Herse, kerke
prvog atinskog kralja Kekropa. Prema drugom predanju, on je Dejonov i Diomedin sin. Kefal
je bio lep kao bog, a i njegova ena je bila ravna njemu. On je, pored svoje ene Prokride,
voleo jo samo lov, i nije teio ni za vlau, a ni eznuo za drugim enama. Kefal je, sa
svojom enom iveo sreno i zadovoljno sve do trenutka kada se u njega nije zaljubila
boginja zore Eos i odnela ga na kraj sveta.Kefal je, uprkos svim nastojanjima boginje Eos,
sauvao svoju ljubav prema Prokridi i stalno je molio Eos da ga vrati kui. Na kraju je Eos
pristala da ga vrati, ali pod jednim uslovom - da se on sam uveri da li je njegova
ena verna njemu isto toliko koliko on njoj. Kefal je pristao na taj uslov i vratio se kui
preobraen u drugi lik.U poetku je bilo upravo onako kako je Kefal i oekivao da bude.
Prokrida je odbijala sve njegove ponude i udvaranja, stalno ponavljajui da je ona udata ena i
verna svome muu. Kada je on pokuao ubediti da je njen mu mrtav i da se nee vratiti kui,
Prokrida je odgovorila da e mu ona ostati verna i ako je mrtav. Kefal je tada pred Prokridu
stavio prekrasan nakit i ona se pokolebala. U asu kada vie nije bila verna supruga, Eos je
vratila Kefalu njegov pravi lik, a Prokrida je poniena i postiena pobegla u planine.Dugo
vremena Kefal nije mogao da se oporavi od razoaranja koje je doiveo, ali, kako je vreme
prolazilo u njemu se ponovo javljalaenja za Prokridom i on je, napokon otiao da je

trai.Kefal je, posle dueg traenja, pronaao Prokridu koja je bila u pratnji boginje Artemide,
pa mu je ona, kao svom velikom potovaocu vratila Prokridu. Artemida je dozvolila Prokridi
da pokloni Kefalu darove koje je ona njoj poklonila - arobno koplje koje nikada ne promai
svoj cilj i lovakog psa kome nijedno ivo bie ne moe pobei.Vrativi se kui njih dvoje su
nastavili sa svojim mirnim ivotom, dok jednog dana, Prokridi, jedan pastir ne ree u
poverenju da njen Kefal odlazi u umu i doziva neku Nefelu. Pastir nije znao da je Nefela
boginja oblaka i da je Kefal dozivao oblak, da bi se u njegovoj senci mogao odmoriti posle
lova.Prokrida je idueg juta pola ranije od Kefala u umu i sakrila se blizu proplanka gde se
Kefal obino odmarao. Posle izvesnog vremena pojavio se Kefal, a Prokrida, kada je zaula
njegove rei:O, Nefelo, ljubavi puna, doi i odagnaj umor moj...je bila sigurna da je Kefal
doao na sastanak sa boginjom, i zaplakala se od alosti. Kefal, zauvi um iz grmlja u kome
je bila Prokrida, mislei da je to um skrivene divljai, baci koplje i kada zau krik svoje ene
shvatio je koga je pogodio. Rana je bila smrtonosna, te Kefal uze u naruje Prokridu i objasni
joj tragini nesporazum, tako da je Prokrida umrla sa osmehom na usnama.
Sizif: u grkoj mitologiji Eolov je i Enaretin sin. Prema nekim izvorima bio je Odisejev otac,
prije nego to se Odisejeva majka Antikleja udala za Laerta. Poznat je
po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuen da veliku kamenugromadu gura
uz planinsku strminu da bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu,
kamena bi mu kugla izmaknula i sunovratila se u podnoje brda. Sizif je tako pokuavao,
iznova i iznova, ali neuspjeno.
Ion: sin boga Apolona i Kreuse, praotac Jonjana
Prokrida i Kefal:U njega se zaljubila Eos, bozica zore. zarobila ga,ali je ostao vjeran
Prokridi. medjutim pustila ga je samo pod uvjetom da on ispita Prokridinu vjernost. Prokrida
je pala na testu i bjezi u arteidin hram. on ipak odlazi po nju. dobila ona poklon koplje koje ne
promasuje i lovacki pas kojem nista ne bjezi. ona pomislila da je on vara i on je slucajno ubio
kopljem.
Dedal i Ikar: Dedal, sin Metinov, najveci umjetnik i graditelj. Ikar, sin kojem pravi manji par
krila. Ikaru se istope krila i upadne u dubine mora. Osveta Dedalu za ubistvo Tala.
Eak: kralj Egine, jedan od tri suca u Hadu, bio je brizan i pravedan vladat. Kada se pojavila
kuga oca Zeusa zamoli za pomoc, tada on sve mrave pretvori u Mirmidonce.
Afrodita: u grkoj mitologiji boica je ljubavi, ljepote, poude i spolnosti. Afroditin je
pandan u rimskoj mitologiji Venera, a u egipatskoj Hathor. Zahvaljujui svojoj ljepoti i
arolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmonijih boica. Ni bogovi niti ljudi nisu
joj mogli odoljeti.
Erinije: u grkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju. Eshil ih
smatra Niktinim, a Sofoklo Skotovim i Gejinim kerima. U orfikim su himnama njihovi roditelji
naznaeni kao Had iPerzefona, jer su oni vladari podzemlja.

Elektra: Agamemnonova i Klitemnestrina ki, Orestova i Ifigenijina sestra. Oresto i elektra

su ubili majku i njezina ljubavnika a na kraju se elektra zaljubi u pilada te se oni vjencaju.
Filomen i Baukida: starci koji su pogostili Zeusa i Hermesa kad su putovali svijetom u
ljudskom oblicju. njih nisu kaznili kao druge i bili su odusevljeni njihovom gostoljubljivoscu.

ispunio im je i zelju da umru u isto vrijeme i pretvorio ih u stabla ispred hrama da budu
zajedno zauvijek.
Dioniz: u grkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje,veselja, vegetacije, vina, ena, bog-bik.
Njegova je majka Selema, ki Kodmusa, sina kralja Fenikije i Europina brata. Selema je smrtnica,
ljudskog je roda, a Dionizov je otac Zeus, kralj bogova. Jedna od pria o Dionizu (iz orfikih
himna) govori kako je Hera, Zeusova ena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino
poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamiliigrakama i rastrgali ga na komadie te ga
gotovo cijelog pojeli prije nego to ih je Zeus uspio rastjerati svojom boanskom grmljavinom.
Jedini dio koji je spaen bilo je njegovosrce. Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva
ponovo roen.

Arahna: bila je vjesta u tkanju, da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njome.(atena je
pretvorila u malu ruznu zivotinju i danas prede konac na konac.)
Mida: obozavalac vina i boga Dionizija. ovaj mu obecava ispuniti svaku zelju: zeli da sve sto
dotakne postane zlato. kada se doslovno sve pocelo pretvarat u zlato skuzio je da nece oc tako
i zamolio D. da ga oslobodi toga i ovaj jest.
Atena: boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Posebice je vana kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti (gr. metis). Atenin je pandan
u rimskoj mitologijiMinerva, boginja mudrosti. Atena je ene nauila presti i tkati, a mukarce
lonarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola. Atena se rodila iskoivi naoruana

iz Zeusove glave.
Hijakint: spartanski mladic koga je Zefir ubio u boju diskom boga Apolona.
Atalanta: ratnica, trkacica, kcerka Jazija. Trka se s hipomenom, tri zlatne jabuke baca,
usporava je i postane joj muz.
Tantal: sin Zeusa i nimfe Plute, bio je kaznjen zbog uzaludno i neispunjivo iskusenje bogova.
Pelop: peloponez dobio ime po njemu. u mladosti umro i uskrsno jer ga je otac Tantal
pripremio kao gozbu bogovima. osvojio Hipodamiju u natjecanju protiv njenog oca. hermo
mu se osvetio za ubojstvo sina tako sto ga je ubio rukama zene i djece.
Zet i Amfion: sinovi Zeusa i Antiope. Plod ljubavne avanture. Nakon sto je zeus vidio antiopu
kako se gola kupa u jednom izvoru, odmah ga je obuzela pozuda. osvetili svoju majku, postali
kraljevi Tebe.. Amfionova zena Nioba,proboo se macem kad je saznao da su mu sinovi i kceri
mrtve.
Nioba: tebanska kraljica, Amfionova zena, hvalisala se nad Letom jer je imala 14 djece a Leta
samo dvoje. Apolon i Artemida osvetili majku tako sto su Niobi pobili svu djecu
Sizif i Salomonej: braca. prvi lukav,drugi uobrazen. drugoga ubio zeus jer je ovaj prico da je
ko on. a prvi ulovio boga smrti Tanatosa pa se zeus naljutio. kad je ovaj doso u Had morali ga
cekat jer mu zena po njegovoj zapovijedi nije prinosila zrtvu. on se tako izvuko opet da zivi.
pa ga opet tanatos ulovio i otada valja kamen uzbrdo koji se uvijek vrati na pocetak taman kad
on bude blizu vrha.
Belerofont: je kralj Lakije. Sin korintskog kralja Glauka i njegove ene Eurinome. iz nehaja
je ubio brata Licija, da bi se iskupio morao je ubiti cudoviste Himeru, sto je i uspio.
Dioskur: Kastor i Polideuk, boziji Zeusovi sinovi. P besmrtan K smrtan. sve radili zajedno,

primjer iskrene bratske ljubavi. jedni od Argonauta.

Melampod: sin amitaonov kojeg je rodila idomena ili prema drugima aglaja ili rodopa. U
antici su ga smatrali prvim smrtnikom koje posjedovao prorocki dar prvim koji se bavio
medicinom i prvim koji je u grckoj uspostavio dionisov kult. sposobnost vraanja dobio je jer
su mu zmije kao djetetu oblizale usi te je shvatio da moze razumjeti jezik ptica i na taj nacin
je mogao proricati buducnost. spojio tu sposobnost s lijecnistvom. svojom sposobnoscu dobio
2/3 Pretova kraljevstva i njegovu kcer za zenu.
Orfej i Euridika: Euridiku ujede zmija kada je zgazila na nju dok je bjezala od aristeja koji ju
je zelio silovati, Orfej ide u Had po nju i pjevao hadu i perzefoni. Da bi je vratio kad izlazila,
nije smio da se okrene i da je pogleda, ali se okrenuo kako bi vidio lice svoje voljene i jer nije
cuo njezine korake te je izgubio je Euridiku zauvijek.
Meleagar (gr. Melagros), u gr. mitologiji, junak iz Kalidona u Etoliji, sin Eneja i Alteje.
Kod njegova roenja suenice su prorekle da e ivjeti dok ne izgori cjepanica koja je ve
gorjela na ognjitu. Majka Alteja odmah je izvadi iz vatre i sakrije. Otac Enej bio je uvrijedio
Artemidu koja je poslala vepra u Kalidon. M. ga je lovio s mnogim junacima, meu kojima su
bili i neki od Argonauta, a lovu se pridruila i Atalanta u koju se M. zaljubio. Kako je Atalanta
prva ranila vepra, dolo je do sukoba oko podjele trofeja. M. je pritom ubio dva svoja ujaka.
Na to je Alteja proklela vlastitog sina, udesila da bukne poar u kojem je izgorjela i ona
cjepanica, i tako je umro i Meleagar.

podjela bogova u trojanskom ratu:

Grka: Hera, Atena, Posejdon, Hermo, Hefest.
Troja: Ares, Afrodita, Artemida, Apolon, Skamandar (rijeni bog)
ODISEJA:
Pjesnik nas uvodi u radnju in medias res govorei kako bogovi odluuju da je vrijeme da
se Odisej vrati kui, poto je sedam godina bio zatoen na otoku
s nimfom Kalipso. Atena odluuje posjetiti njegova sina Telemaha na Itaki.
Atena se pojavljuje u liku Mentora i govori Telemahu kako osjea da e mu se otac uskoro
vratiti te ga ohrabruje. Prosci nemilosrdno troe Odisejev imetak i nestrpljivo ekaju
da Penelopa izabere suprunika budui da svi smatraju kako je Odisejodavno
mrtav. Penelopa ih je godinama varala govorei kako e se udati im satka tkaninu za mrtvoga
mua. No, ona je svake noi unitavala ono to bi danju satkala. Na posljetku se za to saznalo
te prosci ele da se odlui.
Telemah putuje na otok Pil gdje mu kralj Nestor govori o sudbini mnogih junaka. Telemah
zatim odlazi u Spartu posjetiti kralja Menelaja.

Menelaj govori Telemahu kako je saznao da je Odisej zarobljen na otoku s nimfom.

Zeus alje Hermesa, glasnika bogova, na otok k nimfi Kalipsi te joj govori kako joj bogovi
nareuju da pusti Odiseja. Ona to nevoljko uini te otpravi Odiseja koji amcem ode s otoka.
No, bog Posejdon uniti njegov amac te Odisej jedva preivi.
Odiseja je na fenikoj obali probudio smijeh djevojaka u blizini. Bile su to Nausikaja, kraljeva
ki i njene slukinje. Ona mu govori kako da sretno stigne do kraljevih dvora.
Atena se pretvara u djevojicu i vodi Odiseja do dvora kako ga nitko ne bi vidio i raspitivao
se.
Kralj Alkinoj prireuje zabavu u Odisejevu ast. Uz gozbu je mladi pjeva pjevao
o Trojanskome ratu, spominjui i Odisejeva junatva, zbog kojih je Odisej gorko zaplakao
nekoliko puta. Na posljetku kralj upita Odiseja tko je i zato plae.
Odisej pria sve o svojim pustolovinama. Govori o tome kako je susreo kiklopa Polifema koji
mi je pojeo dvojicu ljudi u njegovoj peini. Na kraju su ga pobijedili tako to ga je Odisej
oslijepio.
Odisej pria dalje kako mu je bog Eol dao vreu. Njegovi su ljudi otvorili tu vreu ne znajui
da su u njoj vjetrovi. Ti su ih vjetrovi vratili natrag odakle su doli. Tamo bivaju zaarani od
arobnice Kirke koja njegove ljude pretvara u svinje. Hermes daruje Odiseju travu koja
spreava Kirku da pretvori Odiseja u svinju. Potom ona vraa njegovim prijateljima ljudsko
oblije i puta ih da odu, davi Odiseju uputu kako doi do Aheronta i podzemnog svijeta.
U podzemnome svijetu Odisej razgovara s Tiresijom te sa svojom majkom i brojnim grkim
junacima poput Ahileja, Herakla i drugih. Tiresije mu govori kako mora proiriti tovanje
boga Posejdona koji se ljuti na njega, jer je oslijepo njegova sina Polifema.
Zatim je uspio izbjei sirene tako da je posada zaepila ui, a on je bio privezan za jarbol te se
nije mogao micati, inae bi ih oarala pjesma sirena pa bi se nasukali. Odisej nastavlja
pripovijedati kako je plovio i proao dvije nemani - Scilu i Haribdu. Zatim pria kako su stigli
na otok gdje je njegova posada ignorirala Odisejeva upozorenja i rtvovala stoku
boga Helija Hiperiona. Zeus se razljutio i munjom unitio Odisejev brod te je samo Odisej
preivio.
Odisej se vraa na Itaku. Atena mu pomae i daje mu upute. On odlazi svome vjernome
svinjaru, poto ga je Atena pretvorila u prosjaka tako da ga nitko ne moe prepoznati.
Svinjar Eumaj pria Odiseju o svome gospodaru. Odisej vidi kako mu je sluga vjeran sve te
godine i obeava mu da e se Odisej vratiti.

Atena govori Telemahu kako ga prosci ele ubiti i nalae mu da se vrati kui, davi mu upute.
Istovremeno, Eumaj pria Odiseju o svojoj prolosti.
Telemah izbjegava zasjedu prosaca te, po Ateninim uputama, odlazi Eumaju gdje mu se
Odisej razotkriva.
Odisej se vraa u dvor te prosi hranu od prosaca kako bi vidio njihovu moralnost. Na ulazu ga
je prepoznao njegov pas Arg koji od sree umire.
Na dvoru se pojavljuje pravi prosac te se on i Odisej posvade i potuku, to su ostali prosci
ohrabrivali. Odisej svlada prosjaka.
Penelopa upita Odiseja zna li to o njenome muu, on joj obea da e se on vratiti, ali joj ne
otkriva svoj identitet. Penelopa nalae slukinji da ga opere, a ona prepozna Odisejev oiljak.
Odisej joj nalae da uti i govori joj o svome naumu.
Penelopa sanja ruan san, ali je Atena umiruje. Sljedee jutro Odisej trai znak, a Zeus poalje
munju iz vedra neba.
Penelopa organizira streljako natjecanje - udat e se za pobjednika. Iznesen je Odisejev luk,
ali ga nitko od prosaca ne moe potegnuti, ak ni Antinoj, glavni meu njima. Htjeli su
odgoditi natjecanje, ali Odisej, preruen kao prosjak, potegne luk i poalje strijelu kroza sve
sjekire.
Odisej i Telemah ubijaju sve prosce.
Odisej otkriva Penelopi svoj identitet. Ona nije bila sigurna je li to istina te ga upita za njihov
tajni znak. Naime, Odisejev je krevet napravljen od iva maslinova drveta i nitko ga ne moe
pomaknuti, a samo su njih dvoje to znali. Presretna mu se potom baci u naruje.
Due prosaca silaze u Had. Odisej se otkriva ocu Laertu. Itaani se ele boriti s Odisejem jer
je pobio prosce, ali Atena spreava sukob i miri obje strane.
POSLJEDNJI TANTALOVICI:
Ovo ime odnosi se na Agamemnonove potomke, kao i na samog Agamemnina jer
je on takoder potomak Tantala. Na njihovom rodu bilo je prokletsvo jer je Tantal,
inace pradjed Agamemnona nekad davno pozvao bogove na objed i posluzio im
skuhanoga svog sina Pelopa, kojeg su bogovi ipak uskrnuli. Taj Pelop iako je bio
dobar, ubio je Hermova sina Mirtila i tako samo nastavio prokletstvo. Pelop je
imao sina, Atreja i Tijesta; prvi je vladao Mikenom, drugi junom Argolidom. Atrej
je imao ovna sa zlatnim runom kojeg je htio njegov mladi brat Tijest. On je zaveo
Atrejevu enu i ona mu je dala tog ovna. Kad je Atrej saznao, ubio je Tjestove
sinove Tantala i plistena, skuhao ih i posluzio bratu te mu pomijesao njihovu krv u

vino i ponudio ga. Tijest je tada pobjegao u Epir. Zemlju Atrejevu tada je pogodila
sua i glad, i proroanstvo je kazalo da ce tako biti sve dok Atjer je ne pozove
brata da se vrati. Tijest se vratio zajedno sa sinom Egistom. Egist se zakleo
osvetiti oca i brau. Ubrzo nakon sto su se vratili, Atrej je brata bacio u tamnicu.
Egist se tada pretvarao da je uz njega, pa je slagao da e ubiti oca, ali je ubio
Atreja. Tijest je oslobodjen iz tamnice, te je kratko vladao bratovom drzavom. No,
Atrejev sin Agamemnon, ubio je Tijesta i osvetio oca te ponovno zavladao
Mikenom. Tako, kad je Agamemnon otisao u rat pod Troju, a zena Klitemnestra mu
ostala ljuta kuci jer je on zrtvovao njihovu kcer Ifigeniju radi ratne srece, poceo joj
se udvarati Egist. Ona je iz osvete popustila udvaranjima te je iuvjela s njim u
palai te je on vladao Mikenom. U palai jo ivljae Elektra, Hrizotemida i Orest,
djeca Agamemnonova. Egist i Klitemnestra su planirali po povratku iz rata
Agamemnonu spremiti klopku te su na krov place smjestili strazara koji im je
imao javiti kad se pojavi znak da se Agamemnon vraca. Agamemnona su na putu
kuci pokusali vjetrovi odbaciti da se ne vrati, kako ne bi upao u klopku, ali nisu
uspjele. I tako, kad se on vratio docekao ga je sav narod na celu s Egistom, a i
sama Klitemnestra mu je dosla i poklonila mu se. Egistu je Agamemnon zahvlaio
sto mu je cuvao zemlju . S Agamemnonom je dosla i Prijamova kcer Kasandra
koja je bila prorocica a koju je on uzeo kao ratni plijen. Kad je Klitemnestra
doznala da je ona prorocica, odlucila je da s Egistom sto prije provede svoj plan te
da ubije i Kasandru. Na gozbi spremljenoj u ast Agamemnona, trebali su ga ubiti
Egistove sluge, ali zbog prorocice, plan se promijenio. Agamemnon se umoran od
putovanja odlucio okupati, te je usao u kadu a Klitemnestra i Egist su ga iz
zasjede pokrili mreom i izboli na smrt. Poslije toga ubili su i Kasandru.
Klitemnestra je tada priznala pred narodom da je ubila muza, ali se opravdavala
da je to ucinila zbog majcinske boli za kceri Ifigenijom koju je on nekad davno
zrtvovao te da je ubila i njegovu ljubavnicu, kao Kasandru, koju je on bio doveo u
palacu. Te su Ona i Egist zavladali. Elektru i Hrizotemidu ubojice nisu smatrali
prijetnjom, a 12 godisnjeg sina Oresta, spasila je sestra Elektra koja ga je dala
robu koji ga je poslao u Fanotu, u zemlju Fokidu te ga predao Strofiju, kralju koji je
bio mu Agamemnonove sestre koji se o njenu brinuo kao da je njegov te je Orest
postao prijatelj s njegovim sinom Piladom. Elektra je zivjela mucenicki u palaci,
Egist i majka su ju non stop izrugivali jer je tugovala za ocem. Kruzile su glasine
da ce se Orest vratiti iz tudine te osvetiti oca, ali ubojice i nisu pretjerano marile
za to. Elektra je s nestrpljenjem cekla povratak brata. Jednoga dana, kad je Egist
bio odsutan od kuce, Klitemnestri je dosao glasnik i javio da je Orest umro. Nju je
to razveselilo, a Elektra je pala u tugu jer su joj se srusile sve nade. Glasnik je jos
rekao da ce uskoro doci ljudi koji nose zaru s Orestovim ostatcima. Elektra je
potom dugo razmisljala sto ce i kako ce, dok se nije pojavila Hrizotemida i rekla
da je Orest dosao. Elektra joj je tada rekla da je on mrtav, al ova ju je uvjeravala
da nije jer je bila na ocevu grobu i tamo nasla pramen kose koji nema bit ciji vec
Orestov. Ali Elektra nije vjerovala u to, te je nagovarala sestru da njih 2 provedu
osvetu, sto je ova odbila. Elektra je ostala sjedeci na pragu palace, kad su pred
nju dosla 2 covjeka koja su rekla da su oni iz Fokide i da nose Orestove posmrtne
ostatke. Ona ih je tada preklinjala da joj ih daju kao bi ih oplakala. Dok je ona tako
zalila, jedan od glasnika, koji je zapravo bio preruseni Orest, rekao joj je istinu-da
nije mrtav i da je dosao osvetiti oca. Tada je usao u palacu te u njoj ubio majku

Klitemnestru. Utom se vratio i Egist, te su ga doceklali s vijestima da su glasnici

donijeli Orestovo tijelo sto je njega obradovalo. Kad su donijeli nosila, te on sav
sretan poceo otkrivati tijelo da vidi mrtvog Oresta, zaprepastio se kad je vidio
mrtvu Klitemnestru na nosilima. Tada ga je Orest ubio na istom mjestu gdje je on
ubio njegova oca-u kupki. Nakon Orestova cina, pocele su ga pratiti i muciti
Erinije koje su ga htjele kazniti zbog protunaravnog ubojstva majke., te je
pobjegao iz Mikene. A pratio ga je njegov vjerni prijatelj Pilad, koji je u
medjuvremenu zarucio njegovu sestru Elektru. Njih 2 dosli su u prorociste u Delfe
te trazli prorocanstvo, a Aplon, ciji je Orest bio ljubimac, poslao ih je u Atenu kako
bi mu u pravednom sudskom procesu konacno sudili za ubojstvo majke. Usto,
Apolon je bacio tvrd san na Erinije kako ga ne bi mogle pratiti ali ih je
Klitemnestrin duh nakon izvjesnog vremena probudio te su posle za njim. Orest je
dosao u Atenu te se poklonio pred kipom bozice Atene te ju zamolio za pomoc.
Atena je tada odvratila da ce mu ona suditi u parnici, zakazala dan sudjenja i
otpustila sve 'stranke'. Na dan sudjenja, koje se odvijalo na Aresovom brezuljku
Aeropagu. Presudjeno je u Orestovu korist te su se Erinije nezadovoljne vratile u
podzemlje. Nakon toga, Pilad i Orest su otisli u Delfe vidjeti sto ce dalje, te su
dobili prorocanstvo da trebaju otici una Tauridski poluotok (danasnji Krim) te
ukrasti iz Artemidina hrama njen kip te ga donijeti u Atenu jer se bozici vise ne
svidja biti u barbarskoj zemlji. No postojala je kvaka, Taurijci su imali obicaj
svakog stranca koji se iskrca na njiihovu obalu zrtvovati Artemdi. A pravi razlog
zasto je Orest poslan tu je taj sto je onda kad je umjesto Ifigenije, zrvovana
kosuta, Artemida je odnijela djevojku na Tauridu kako bi bila svecenica u njenom
hramu. Njen zadatak je bio procistiti strance za zrtvovanje u kupelji. Ona je
godinama gledala kako ovi smicu njene sunarodnjake Grke. Orest i Pilad dosli su
onamo te se odlucili sakriti u spilji te po noci ukrati kip i otici. Medjutim, vidio ih je
jedan od pastira u trenutku kad je Orest vicuci izisao iz spilje jer je riku goveda i
lavez pasa zamijenio sa hukanjem Erinija. Uhvatili su ih i odveli kralju Toantu koji
je odredio zrtvovanje. Ifigeniji su isto ispricali tu pricu te su doveli Pilada i Oresta
k njoj. Ona se odusevila njihovim lijepim likom, te ih je ispitala porijeklo. Pilad joj
se prestavio, a Orest ne, jer je vec izgubio svaku nadu u prezivljavanje. Tada je
ona od njih sazanala da dolaze iz Arga, i sve novosti o Troji, smrti
Agamemnonovoj i Klitemnestrinij te da se ne zna sto je bilo s njom, Ifigenijom.
Tada im je obecala pogodbu-jedan od njih ce prezivjeti kako bi mogao odnijeti
njeno pismo u domovinu. Orest je odlucio da njegov prijatelj Pilad pozivi. Ifigenija
je donijela pismo, te ipak odlucila Piladu prepricati sadrzaj kako bi bila sigurna da
ce njena rijec stici u domovinu. Pismo je bilo za Oresta u kojem mu porucuje da je
ziva i da ju dodje izbaviti. Pilad je rekao da ce odmah predati pismo, i dao ga je
odmah Orestu pred njenim ocima. Ona ga je tada ispitivala neke obiteljske tajne
od davnine kako bi dokazala da je to Orest. Tada je skovala plan za bijeg. Porucila
je kralju da su stranici pocinili strasan zlovin u domovini i da ih mora ocistiti
potpuno te ih okupati u moru, zajedno s Artemidinim kipom koji su dotakli kad su
dosli te ga tako okaljali. Jos je naredila kralju da da proglas da ljudi ne izlaze iz
kuca prilikom ciscenja stranaca kako ih ne bi okaljali te da pod vlastitim
nadzorom okadi hram. Kralj je na to pristao. Nakon nekoliko sati, vratio se glasnik
s mora koji je kralju ispripovjedio da su stranic i svecenica pobjegli s kipom. Kralj
je krenuo u potjeru za njima ali mu se ukazala Atena i rekla mu da pusti bjegunce

na miru, jer to cine njoj iz ljubavi, a Posejdon ih svakako mirno nosi po moru u
domovinu. Kralj je poslusao objavu. Ifigenija je posto su stigli u Atenu postala
svecenica Artemidinog hrama u Ateni, Orest je zakraljevao Mikenom te ozenio
Hermionu, ki Menelaja i Helene koja je bila zarucena za Ahilejevog sina
Neoptolema. Sa zenine strane, dobio je jos vlast nad Spartom. (kojom je vladao
Menelaj). Elektra se udala za Pilada te je bila na prijestolju u Fokidi, a Hrizotemida
umrije neudana. Orest dozivi 90 godina te umrije od ugriza zmije za petu. Njegov
sin Tizamen vladao je nad Peleponezanima, dok Heraklovici nisu zauzeli poluotok.