Junije Palmoti

Pripadnik vlasteoskog stalea, proveo ivot na raznim visokim dunostima

Obuzet humanistikim uvjerenjem, slian Ivanu Gunduliu
Odgojno znaenje Palmotievih djela
Folklorna i ljubavna tematika iz mladih dana
Palmotiev komediografski rad nije sauvan
Palmotieva nadgrobnica ujaku ( Ino bitu Michaeli Gradii Epicedion), spominje se
tekst o kralju Midi, ali nije sauvan

etrnaest Palmotievih drama

Doastje Eneje k Ankizu

Atalanta
Andromeda
Pavlimir
Armida
Elena ugrabljena
Akile
Natjecanje Ajaa i Ulisa za oruje Akilovo
Danica
Alina
Lavinija
Captislava
Ipsile
Bisernica

Dramskopoemine scene

Glas
Kolombo i Gisti grada Dubrovnika

Prijevod Kralja Edipa i povijesne drame talijanskog isusovca Alesandra Donatija, Suevia
Vrijeme nastanka Pavlimira: 1632. god.
Temu je preuzeo iz Ljetopisa popa Dukljanina. Uzeo je priu o bosansko-hrvatskom kralju
Radoslavu kojeg je sin aslav zbacio s prijestolja i istjerao iz kraljevstva. Radoslav se u Rimu
oenio rimskom princezom, imao sina Petrislava, a Petrislav sina pavlimira. Palmoti
prikazuje Pavlimirov povratak u domovinu, u zemlju djedova, na prijestolje predaka. Na
povratku sudbina ga nanosi u uvalu ispod brijega, na mjesto dananjeg Dubrovnika. Tu
Pavlimir sa svojim drutvom dolazi meu pastire i pastirice na dan svetkovine njihova
zatitnika Ikara, koji je pobijedio zmaja Drakuna. U peini na brijegu ivi pustinjak Sr, a s
njim i neakinja Margarita. Pavlimir i njegovi vitezovi susreu se sa Srem i njegovim
1

narodom. Na kraju e se Pavlimir oeniti Margaitom, a Pavlimirovi vitezovi uzet e za ene

Margaritine pastirice. Pavlimir e otii u unutranjost na prijestolje svojih djedova, a njegovi
vitezovi ostat e u podnoju brijega i osnovati novi grad, Dubrovnik.

Slinost fabule izmeu Palmotieva Pavlimira i Shakespearove Oluje.

Slinost se objanjava zajednikim izvorom Ljetopis popa Dukljanina.
Svoje je djelo Palmoti zavrio vizijom procvata budueg grada.
Sredinje mjesto u slovinskim prostorima zauzima Epidaur ( Dubrovnik).
Palmotieve drame kao i melodramska knjievna djela drugih autora treba promatrati s
dva motrita. U njima treba vidjeti knjievna pjesnika djela, ali i tekstove pisane za
neposredno uprizorenje. Nastala za scensku potrebu ta su djela svoj puni smisao
ostvarivala na sceni.
Dramski odnosi kod Palmotia uvjetovani su psihologijom stalekih krugova u kojima
se zapleti dogaaju. U Palmotievim dramama glavno mjesto zauzima ljubavni odnos,
lik ene uz koju se ljubav povezuje.
Ne zna se udio glazbe pri izvoenju Palmotievih drama
Glavni izraz scenske djelatnosti u Palmotia je bio formalno-ploni govor, u nastojanju
da rijei djeluju svojom snagom i uvjerljivou.
Pjesnika slika usklaena je s mogunostima rijei
Prema zahtjevu barokne melodrame (tragikomedije) pjesnika slika morala je
odraavati suvremenu potrebu za snanim i uvjerljivim prikazivanjem miljenja,
osjeaja i strasti.
Didaskalije potvruju dramskoknjievno i scensko jedinstvo rijei glazbe i scene.
Mijenjanje stihova, krai stihovi (etverac, peterac, esterac, osmerac)
U Italiji je pisana rije postala predloak, libreto za glazbeno djelo u cijelosti.
Umijee oblikovanja stihova
Stjepan Gradi- Palmotiev biograf
Palmoti je pisao pjesme u mladenakim danima
Pisao na latinskom i hrvatskom jeziku
Latinskim jezikom napisana je i jedina Palmotieva pjesma ( prigodnica upuena
talijanskom isusovcu Ivanu Bargioccchiju, 1633.)
Latinske pjesme bile su mladenakog karaktera, kakva je i pjesma u kojoj se obraa
Rakli
Na narodnom jeziku Palmoti je pisao i ljubavne pjesme, sauvana je pjesma karljici
Kristini, zamiljena kao posveta spjeva Kristijade.
Poema Gomnaida ubraja se meu satirike pjesme, posvetio ju je ovjeku koji ga je
teko uvrijedio. Zanimljiva je kao prikaz dubrovakog drutva u tom vremenu.
Pjesniko djelo visoko uzdignute barokne temperature, naturalistiki iskaz

Pjesme

O rijeko, ka tvore..
Muze na piru

Nabone pjesme
2

Vrhu poroenja Gospodinova

Pjesan mladog oficija sv. Benedika

Poema sveta Katraina od Siene

Kristijada, spjev od 24 pjevanja
Poema Sveta Katraina od Siene, klasian je primjer apstaraktnog, naglaeno
mistinog, idilino-refleksivnog koncepta. Opisuje se stanje duhovne zaarenosti i mistinog
zanosa. Tei sjedinjenju s Isusom Kristom. Sjedinjenju tei njezina dua, ali se srce
suprotstavlja. Katarina moli Isusa da joj oduzme srce. Krist joj oduzima srce, Katarina je i
dalje nesretna jer se Isus udaljio s njezinim srcem. Isus na kraju usauje u srce ljubav, vjeru i
ufanje te joj ga vraa.
Kristijada tj, ivot i djela Isukarstova

Objavljeno u Rimu 1670. godine

Prijeovd poeme Christias talijanskog autora Girolama Vide
Osmeraka strofa sestina
Pribliio djelo stvarnom ivotu
Palmoti ilustrira velike mogunosti slovinskog jezika koji e preko Dubrovnika
omoguiti irenje velikog uenje i spasonosne istine

Palmoti se oslanjao na antiku tradiciju i suvremene talijanske knjievne motive

Koritenje narodnog i latinskog jezika