OSNOVE SEMIOTIKE

Dio prvi
Semiotika - znanost o znakovnim sustavima (moe se ticati jezika, vizualne stvarnosti, glazbe itd.)

Mit o Hermesu - vadimo ga iz Hermesovih himni - Hermes je grki bog trgovine ali i tuma - Hermeneutika - bliska filozofiji - najpoznatije postignue je da je on prevodio ono to su bogovi s Olimpa poruivali ljudima Znak - oznaitelj - ono to moemo perceptivno uhvatiti (npr. krava) - oznaen - neki smisao Egzistencijalni prostor - neposrednim okoliem - meuljudskom komunikacijom - kozmosom Svaka graevina komunicira s 1 i 2, a neke i s 3 Grki filozof Platon - tip - pojedinaan - ektip - pojam - arhetip - neopisiv Platon: "Bogovi su arhetipski, bave se arhetipovima" bogovi su arhetipski proces s kojima Hermes komunicira

ovjek pojedinano je tip, ljudi su ektip puruska je arhetipski ovjek, ima unutarnje mjere, omjere i razmjere koji su savreni

Hipoteza: Ako su bogovi arhetipovi, arhetip je princip koji vezuje (povezuje stvari) Hermesu se pripisuju brojevi, jezik, glazbene ljestvice Savreni niz (Fibbonnacijev) 1, 1, 2, 3, 5, 6, 13, 21... Teorijski - bogovi - teoretiari (arhetipovi) - vide stvar - ljudi - praktini (tipovi) - semiotiari - bave se ektipovima Jezik pripada ektipovima, ektipovi su spona izmeu arhetipa i tipa. Hermes je tijekom stoljea imao razliite identitete - Hermes je kornjaa - lira (Helis lira, gr. helone - kornjaa) - Analogija - stanje jednakosti izmeu prividno nejednakih stvari. - pr. 2/3 = 8/13 izomorfizam - dijelovi jednog sklopa prizivaju dijelove drugog oznaeno i oznaitelj se moraju poklapati unutarnje i vanjsko, primjer odjea Hermes ukida razliku izmeu oznaitelja i oznaenog Sofoklo - pastirska igra "Tragai"

Helone: gr. Kornjaa Helusus: gr. Zvunost ta dva pojma dolaze u dodir. metafora: pretpostavlja transfer znaenja s jednog fenomena na drugi izomorfizam transfer izmeu pojma i pojma - metafora transfer izmeu slike i slike - mimesis - naslijediti, oznaiti, izmjeriti mimetiki se povezuju one slike, objekti, stvari koje imaju iste mjere mimesis je u svom izvornom znaenju bio arhetipski transfer sa pojma na sliku transfer sa slike na pojam

Vanda Boievi "Rije i slika" - semantika rjetkoa - glagol biti - Assanti - jest pojam reprezentacije reprezentirati - ponoviti ono to ve od prije postoji ekspresija - obrnuto od reprezentacije

mitski - mitos reprezentiraju pravila logiki - logos od prije etiki - etos iskaz koji ima svoje znaenje u svojoj vlastitoj formi

logiki - po zakonima glagola biti pokuavamo dosegnuti istinu A=A B=B AB nerazdvojenost unutranjeg i vanjskog semiotika, gr. Sema = znak, peat, dokaz semaio = zapovjediti mimetiki otisci

Podjela vizualnih znakova - indeksni znakovi - ikoniki znakovi - simboliki znakovi znak povezuje cijelu klasu pojava retorika - logika disciplina, vue korijene iz antike, disciplina pravilnog govorenja logiki nastavak pojave znaka retoriari se ponajprije nalaze u samom jeziku svaki likovni izriaj je neka vrsta retorikog izraaja slika ne moe lagati, svaka slika jest ili tei da bude istinita svaka slika se moe smatrati tekstom, a taj tekst je govor o nekakvoj realnosti - krive mogu biti samo nae interpretacije slike gramatika vizualnog jezika nije logika

komplementarnost i iskljuivanje u vizualnom univerzumu postoje samo komplementarne stvari komplementarnost znai kontekst "Jedan Kreanin kae da svi Kreani lau da bi bila figura, mora biti pozadina

Demetrije - gr. retoriar - "Ruka je cjelina zato to se sastoji od dijelova koji su i sami cjeline" - da bi postojale cjeline, mora postojati i dio Alberti: "Dobra slika je poput ljudskog tijela" - ljudsko tijelo objanjava na nain slian Aristotelovom ovjek, arhitektura, priroda i njegova djela. Vermeer: u svojim slikama stavlja znak za prirodno stanje prozori

Reklama "Panzani" kuhinjskih proizvoda Viktor Papanek - promovirao ideju ekolokog dizajna Enformel - bez formata, pao na 2 elementa - slika sama po sebi ima svoj oblik, format - pokuaj raenja kompozicije minimalizam

U potrazi za tim da se iskljui formalnost, umjetnici su isprobavali razne varijante: - apsolutno otvoreno, npr. (kocka) - apsolutno zatvoreno, npr. Duchampova fontana, ready-made Kurzivnost i rekurzivnost - kurzivni sklopovi - ne moe se izvaditi niti jedan dio, jer ne vrijedi onda vie - npr. rekurzivni sklop bi bio - Jedan Kreanin kae da svi Kreani lau - osnovna razlika izmeu kurziva i rekurziva je da kurziv ima samo jedan izvod, dok rekurziv ima minimalno dva koja postoje u istom vremenu - rekurzija moe postojati ne samo izmeu pozitiva i negativa, ve izmeu dijela i cjeline Pitagora - veliki filozof - "Spoznat e koliko je ljudskoj prirodi mogue da cijela priroda imitira samu sebe." Leonardo da Vinci - ilustracija Vitruvija

Bilo koje ponavljanje forme unutar forme je rekurzija.

Dio drugi
mi smo bia koja oznaavaju stvarnost mi ivimo u svijetu oznaka za stvari homosiglifica onaj koji oznaava stvari dominacija jezika zato ivimo u svijetu dominantnog jezika zato zamjenjujemo stvarnost jezikom? dokumentarni film zamjenjuje stvarnost stvarnost je apsolutno kontinuirana, nema prekida kontinuitet kada smo dio kontinuiranog, tada ne vidimo promjenu (npr. rast djeteta) kada smo dio stvarnosti, najtee je uoiti to stvarnost jest, ona je promjenjiva i nepromjenjiva

Klasifikacija prostora to znai klasificirati prostor - odreivanje elemenata - odreivanje njihovih mjesta Kod reprezentacije - re-semantizacija prostora (novo oznaavanje, novo traenje mjesta) - svaki medij resemantizira stvarnost - jezik je takoer medij koji resemantizira stvarnost svi mediji su nastali po uzoru na jezik - mi moemo putem jezika rekonstruirati stvarnost Kontinuitet se pretvara u ova dva pojma: - linearnost - kauzalitet - jezik se dogaa linearno i kazualno Konstrukcija simulira kontinuitet povijest koncept vrlo irokih pojmova stid se pojavljuje kada smo mi u mogunosti vidjeti sebe iz drugog kuta jezik je mogunost da konceptualiziramo sebe i svoj poloaj u svijetu u suradnji s nekim jezik nam daje mogunost da spoznajemo samoga sebe jezikom moemo odraziti sebe jezik jest na neki nain na odraz u ogledalu kipar Pigmalion zaljubljuje se u svoju skulpturu, a Narcis u samoga sebe gnoti sendon (spoznaj samog sebe) spoznaj, met. izmjeri emu slui umjetnost, nego da vidimo svijet oima drugih putem religije isto moemo izvaditi sebe iz sebe, samo je pitanje koji dio mi cijelo vrijeme prevodimo ono to je nama neraspoznatljivo mi se bavimo preimenovanjem stvarnosti Bachelard - grad je jedini pejsa stvoren od ovjeka grad moemo shvatiti kao tekst na jezik je konstrukcija, putem naeg jezika dajemo lik cijeloj stvarnosti

epos je najblii prirodi Grci su definirali epos kao rije koja znaenje nalazi u vlastitoj formi forma grkog heksametra pentagram u staro doba se smatralo da arhitekturu treba smatrati na takav nain da se nikako ne izbjegavaju stepenice mitska supstanca molitva je jedan od naina prelaska epske rijei u mitsku rije vjera u postojanje Isusa i B.D. Marije za ikonopisca je ikona bila epska rije mitska istinitost ikone ovisi o njezinoj nepromjenjivosti protestanti su odbacili mit o Crkvi mitski obrasci naracije svako reklamiranje i svaka religija poivaju na istim obrascima prvi logotip su smislili krani - riba Krista moemo shvatiti kao svojevrsni brand kada stvaramo brand mora biti jedinstvena pojava mit o identitetu identitet kupca je posljedica kupljene robe identitet robe, crkvenog proizvoda, povezuje prolost i budunost sadanjost je samo tranzitno podruje brand dolazi iz prolosti i ide u budunost prodaja mitske naracije svako reklamiranje proizlazi iz mitske naracije epos, mitos tra i mit obje varijante funkcioniraju na bazi da je istinit logos logika rije, to je takoer mit o istini, ali se odvija u sadanjosti, rije koja poiva na zakonima razuma logika rije je princip linearnosti i kauzaliteta reklama ima denotaciju, ne i konotaciju fotografija i film vrste paradigmi matematika i logika sustav filma i sustav logike, pokuavaju stvoriti idealni sustav koji bi imao samo denotacije, a ne i konotacije matematika i logika bave se formalnim sistemima; formalni sustav poiva na aksiomima i teoremima koji unutar sebe moraju biti koegzistentni Gedel Echer Bach, knjiga Formalni sustav moe postati jedino ako pree u fraktalnu organizaciju, ali onda vie nije logiki ve epski

"Anatomija moi", John Keneth Galbright: 1. kondigna mo (npr. batina) 2. kompenzacijska mo (npr. novac) 3. kondicionirajua mo (npr. vjera - da vas uvjeri da je to to radite dobro) odnos meusobne kompenzacije govor je jezik u upotrebi praktini jezik, jezik prakse jezik je sustav artikuliranih oblika koji imaju simboliku funkciju; jezik je uvijek zajedniki, drutveni znanje je sustav opih uvjerenja

znanstvena paradigma pozitivistika paradigma znanje je sustav koncepata o stvarnosti misao je doivljaj smisla smisao je doivljaj cjeline, cjelovitosti govor je materijalizacija misli jezik je izmeu govora i misli misao arhetip govor tip - estetiki fenomen jezik ektip arhitektura i dizajn ektip mi se bavimo ektipskom djelatnou jezik i govor su organski vezani nemogue je izgovoriti ono to nismo u stanju misliti govor je sadrajniji od svakog jezika, jezik je opseniji od svakog govora

2 vrste govora: - sa sakralnim konotacijama - sa profanim konotacijama

Dio trei
Standard - moe biti dogovoran, a moe biti stvarnost Platon - dijalog "Kratil" koji govori o jeziku. Unutar toga dijaloga se pojavljuju dvije teze o znaenju jezika: - znaenja rijei su proizvod dogovora - imenodavac je dao istinita imena stvarima Konstruktivizam i realizam - poezija koja bi se trebala baviti imenima stvari bi trebala rukovati stvarnim jezikom. - stvarno ime ne bi opisivalo nego stvaralo "Kratil" opis relativnost "Kratil" kreacija apsolutno estice ako je jezik opis, sve je relativno ako je jezik kreacija, sve je apsolutno "Neke estice jezika su stvarne, a neke apsolutne" - Platno

, A, B, estice / znakovi koji imaju karakter stvarne pojave - potraga za stvarnou Noam Chomsky - jedan od 5 najjaih semiotiara na svijetu - transformacijska gramatika stvarni znakovi i stvarne veze s kojima dolazimo na svijet izomorfizam strukture kada se poklope su iste ili sline etimologija porijeklo rijei

Savreni jezik moe biti na razini etimologije ili transformacijske gramatike. - osnova, a iz nje proizlazi deformacija ili otisak medij sredstvo izraavanja Medij je ono to iskustvo koje prelazi u spoznaju - to je upravo ono to osigurava znakove od kojih se sastoji spoznaja. - mediji nam osiguravaju kvalitetu, odnosno karakter, identitet znakova jedna od glavnih karakteristika je da je prevediv - glazba nije jezik znakovi po kojima glazba operira nemaju denotaciju - kontrapunkt akord se slae po vertikali Svaki novi medij za svoj sadraj uzima prethodne medije. Film za prethodne medije uzima fotografiju, knjievnost knjigu, teatar itd. ono to je radnja u knjievnosti, u glazbi je melodija radnja je linearna kao i melodija, ali moe imati razliite provedbe kontrapunkt se bazira na jednoj temi

Motaa stvaranje kontinuiteta iz diskontinuiranih elemenata 2 osnovne montae: - kurzivna linearna (radnja, melodija) - kadar, estica, odnos - rekurzivna najee se vidi u slikarstvu i arhitekturi Kurziv poinje sa stanjem mirovanja, onda nastupa poremeaj, pa novo stanje mirovanja. Jedan Kreanin kae da svi Kreani lau rekurziv, i ovo i ono u isto vrijeme. Pravni sustav, kao ni nita u naem sustavu, ne moe biti rekurzivan. Rekurzija je legitimna na razini forme, na razini strukture, na razini odnosa elemenata koji postoje ili dolaze u istom trenutku. cjelina pojava odnosa, odnosno estica i kadrova koje prikazuje kurziv ide od nepoznatih dijelova prema poznatoj cjelini, dok rekurziv ide od poznatih dijelova prema nepoznatoj cjelini montana cjelina, matina cjelina svaka montaa nalikuje kubistikoj slici

Dio etvrti
dominacija jezika stvarnost = kontinuitet bez promjena

Klasifikacija prostora - odreivanje elemanata - odreivanje njihovih mjesta: resemantizacija prostora ivotinje izjednaavaju broj glasova s brojem pojmova, dok ljudi govore o onome to nije ovdje i sada (uprisutnjavanje onog to je bilo ili e biti)

Kontinuitet: linearnost + kauzalitet = konstrukcija (simulira kontinuitet) = povijest Stid se javlja kad se ovjek vidi tuim oima Jezik: mogunost da vidimo, konceptualiziramo sebe u odnosu na druge ovjek se opisuje: - jezikom - mjerenjem (u odnosu na neto, mjera je ovjek) - religijom (ovjek je to eli biti) Grad je jedini pejza stvoren od ovjeka Identitet svake stvari u prirodi jednak je procesu njenog nastanka (Demetrije) Svojstva znakova: epska - priroda, poezija, zlatni rez, mantre, stvaralaka rije mitska - koja posreduje istinu koja se dogodila (Djevica Marija, ikona), mitski jezik ne varira (mitski obrasci naracije: mit o kvaliteti i identitetu) * riba (ihtis) - Isus logika - osvjedoenja. sadanji mit. rije koja poiva na zakonima razuma Jezik je sustav artikuliranih simbola koji imaju simboliku vrijednost. Jezik ima socijalnu kategoriju. "Misao je doivljaj smisla." Misao / Jezik / Govor Arhetip / Ektip / Tip Film: Kurzivni medij Slika: Rekurzivni medij Kadar suava ili proiruje prostor. Znak uvijek oznaava kontekst u kojem jest i obratno. Znak - oznaitelj - perceptivni sloj, boja, linija (fiziki oznaitelj), motiv (jeziki oznaitelj) - oznaeno - virtualni sloj, znaenje