MENADMENT U OBRAZOVANJU

Razvoj komunikacijskih vjetina

Prirunik za sudionike seminara

Radni materijal: Silvija Marui, Zoran Pavleti i Rajka Ptiek, 9. veljae 2009.

SADRAJ:

1. Prijedlog literature i web stranica . 3

2. PRVI DIO: Uvod u program .. 4

3. Plan seminara .. 5

4. Ciljevi seminara ... 5 5. Nain rada 6 6. DRUGI DIO: Znaaj komunikacije 7 7. TREI DIO: Komunikacija i asertivnost .. 9 8. ETVRTI DIO: Upravljanje procesom 10

9. PETI DIO: Postavljanje pitanja 11

10. ESTI DIO: Problemi u komunikaciji 12

11. SEDMI DIO: Prezentacijske vjetine ... 13 12. OSMI DIO: Vjetine voenja sastanaka .14

13. Evaluacija seminara.17

PRIJEDLOG LITERATURE I WEB STRANICA ZA PROIRENJE SPOZNAJE O KOMUNIKACIJSKIM VJETINAMA

Literatura:
1. Knight, Gayley Communication Challenges: Listening, Writing, Reading as a Business Professional, MySolutionSpot 2. Antion, Tom Wake em Up: How to Use Humor and Other Professional Techniques to Create Alarmingly Good Business Presentations, Anchor Publishing 3. Bowden, John Powerful business speeches: How to motivate and persuade whatever the business situation, 2nd Oxford:How To Books 4. Laskowski, Lenny The Human Factor, LJL seminars 5. Blair, M. Gerard Basic Management Skills, IEE Engineering Management Journal 6. Razliiti autori Prirunik za ravnatelje, Znamen, Zagreb 7. Miljkovi,D. & Rijavec,M. Menederske vjetine, Edicija Obelisk, Zagreb 8. Pennington, D. Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko, Naklada Slap. 9. Hogg, M.A., Vaughan, G.M. Social Psychology, Prentice Hall, London. 10. Schulz von Thun, F., Ruppel, J., Stratman, R. Psihologija komunikacije za rukovoditelje, Erudita, Zagreb, 2005. 11. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 1 - opa psihologija komunikacije, Erudita, Zagreb, 2006. 12. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 2 stilovi, vrijednosti i razvitak linosti, Erudita, Zagreb, 2005. 13. Schulz von Thun, F., Kako meusobno razgovaram 3 unutarnji tim i komunikacija, Erudita, Zagreb, 2005. 14. Schulz von Thun, F., Inghard, L., Tausch, R., Kako se razumljivo izraavati, Erudita, Zagreb, 2003. 15. Benien, K., Kako voditi teke razgovore, Erudita, Zagreb, 2006. 16. Winkler, M. Komunikacijsko psiholoka retorika, Erudita, Zagreb, 2008. 17. Reardon, K.K., Interpersonalna komunikacija gdje se misli susreu, Alineja Zagreb, 1998. 18. Braja, P., Umijee razgovora, C.A.S.H. Pula, 2000. 19. Kagan, S., Kettle, K., McLean, D., Ward, C. Cooperative meetings, Kagan Publishing, San Clemente, USA, 2004 Web stranice: www.mindtools.com/commSkll www.crinfo.org/CK_Essays/ck_communication_skills www.youthlern.org/learning/teaching www.mysolutionspot.com/effective-communication-techniques www.communicationideas.com/manager-employee-communication www.see.ed.ac.uk/~gerard/Management/art1.html

Tri etvrtine svog budnog vremena razgovaramo (govorimo i sluamo), 16% itamo, a 9% piemo! Paul. T. Rankin

PRVI DIO: UVOD U PROGRAM

Cilj: motivirati sudionike za praenje modula ''Razvoj komunikacijskih vjetina'', potaknuti ih na razmiljanje o temi i zainteresirati za sadraj. Zadatak: Upoznati sudionike meusobno, snimiti oekivanja, sklopiti ugovor o zajednikom radu i uspostaviti pravila rada, upoznati sudionike sa strategijama prezentacije modula kroz piramidu pouavanja, upoznati sudionike sa sadrajem modula.

VJEBA 1

UPOZNAVANJE, OEKIVANJA I UGOVOR O ZAJEDNIKOM RADU

a. Predstavite se: Ime i prezime: __________________ Struka: ________________________ Interesi: ________________________ Hobi: __________________________

b. Izrazite Vaa oekivanja:__________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ c. Nadopunite predloeni Ugovor o zajednikom radu:

Da Ima li pitanje pitaj! Slobodno iznesi svoj primjer!

Ne Ne zahtijevaj od voditelja odgovore na sva pitanja on ih ne zna! Ne zatvaraj se rijeima: 'lijepa teorija, ali.'

PLAN SEMINARA
PRVI DAN 9:00 10:30 UVOD U PROGRAM 10:30 10:45 pauza 10:45 12:15 ZNAAJ KOMUNIKACIJE 12:15 13:15 ruak 13:15 14:45 KOMUNIKACIJA I ASERTIVNOST 14:45 15:00 pauza 15:00 16:30 UPRAVLJANJE PROCESOM

DRUGI DAN 9:00 10:30 POSTAVLJANJE PITANJE 10:30 10:45 pauza 10:45 12:15 PROBLEMI U KOMINIKACIJI 12:15 13:15 ruak 13:15 14:45 PREZENTACIJSKE VJETINE 14:45 15:00 pauza 15:00 16:30 VJETINE VOENJA SASTANAKA 16:30 16:45 evaluacija

Komunikacijske vjetine nisu kompetencije s kojima se ovjek raa. One se mogu razviti i poboljati. Reardon, K.K.

CILJEVI SEMINARA
Upoznavanje s komunikacijskim strategijama i tehnikama za uinkovito odravanje dobre komunikacije unutar i izvan kole. Razvijanje komunikacijskih strategija koje e doprijeti do svih lanova ue i ire kolske zajednice. Upoznavanje s oblicima verbalne i neverbalne komunikacije Razvijanje vjetina upravljanja komunikacijskim procesom razmjene Razvijanje komunikacijskih vjetina: dijaloga, aktivnog sluanja, saimanja, postavljanja pitanja, davanje povratnih informacija, asertivno ponaanje u komunikaciji Razvijanje vjetina uinkovitog rjeavanja sukoba, naroito postizanja konsenzusa i situacije pobjednik-pobjednik. Usvajanje prezentacijskih vjetina za odravanje uinkovitih govora i predavanja u javnosti. Usvajanje vjetina suradnje i sudjelovanja u timskom radu. Usvajanje vjetina voenja suradnikih sastanaka.

NAIN RADA
Zato radionice?

Radionice

Zato rad u paru i timu?

'MI > JA'

PIRAMIDA POU POUAVANJA

PREDAVANJE 5% ITANJE 10% AUDIOVIZUELNA 20% DEMONSTRACIJE 30% DISKUSIJE 50% PRAKTINI RAD 70% UENJE OD DRUGIH 90%

Timovi od 4 lana udvostruuju komunikaciju: Tim od 3 lana = 3 para Tim od 4 lana = 6 parova Kagan, S.

VJEBA 2

MOZGOVNA OLUJA

to bi ravnatelj iz prie trebao uiniti da sa zadovoljstvom dolazi na posao? ''Sine, ustani, mora u kolu!'' ''Spava mi se, mama, ne da mi se ii u kolu.'' ''Ali, sine, mora ustati, zakasniti e!'' ''Ne ide mi se, mene nitko ne voli u koli!'' ''Sine, mora ii, ti si ipak ravnatelj!''

DRUGI DIO: ZNAAJ KOMUNIKACIJE

Cilj: osvijestiti kod sudionika potrebu uporabljive komunikacije, razumijevanja odnosa u komunikacijskim kanalima, razumijevanja umova u komunikacijskim kanalima Zadatak: potaknuti suradniku diskusiju, prezentirati teorijsku potporu uporabe uinkovite komunikacije i gubitka informacija u komunikacijskim kanalima.

Komunikacija je razmjena ideja i informacija izmeu dviju ili vie osoba koje u procesu razmjene meusobno utjeu na svoje miljenje i ponaanje. Reardon, K.K

Jednostavna Kratka Razumljiva Jasna Zanimljiva KOMUNIKACIJA Nerazumljiva Zapletena Opirna Nejasna Dosadna Braja, P

Uspjena komunikacija omoguava otkrivanje, upoznavanje i osvjeivanje. Braja, P. Koristite alat Johari prozor!

JOHARI PROZOR Lako prepoznatljivo Izvan naeg nadzora Neprikriveno, svjesno Nama neprepoznatljivo Pod naim nadzorom Izvan naeg nadzora prikriveno Izvan naeg nadzora Potisnuto u nesvjesno

ODNOSI U KOMUNIKACIJI A Slobodni i ravnopravni Upravljajui Manipulirajui Suparniki Braja, P. B

VJEBA 3

ZAMISLITE

-da elite promijeniti posao, ili -da ste tehnoloki viak, ili -da je vaa organizacija u steaju. Napravite listu 25 osoba koje bi nazvali traei pomo: -u traenju nove slube, -ostvarenja novog radnog mjesta za vas.

Kada ste koga od navedenih osoba u posljednje vrijeme nazvali i razgovarali?

to ste uradili za svakog od njih u posljednjih 12 mjeseci?

Biljeke

Vanost komunikacije:

o o o o
VJEBA 4 PRIA O O HRAK

Refleksija: Razgovarajte o znaaju prenoenja, irenja informacija i to se s informacijama dogaa u komunikacijskom kanalu.

TREI DIO: KOMUNIKACIJA I ASERTIVNOST

Cilj: razumijevanje odnosa u komunikacijskim kanalima, te osvijestiti znaaj razumijevanja strana u komunikaciji. Zadatak: podijeliti sudionike u skupine, obraditi priu, razviti suradniku diskusiju, prezentirati teoriju asertivnosti

Asertivnost je vjetina koja omoguuje da se izborimo za svoja prava, osiguravajui da se nae miljenje i osjeaji uzmu u obzir, a pri tom se ne naruavaju prava drugih.

Zamislite situaciju stojite u dugom redu u trgovini i ekate red, odjednom dolazi osoba s prepunim kolicima i ugura se ispred vas. to moete uiniti?

VJEBA 5

GOSPOA MARINA

Posluajte priu o gospoi Marini, razmislite, upiite odgovore u kvadrate i upoznajte s odgovorima ostale grupe: 1. Kako biste otpoeli razgovor? 2. U kvadrat a upiite: u emu vidite pozitivnu jezgru ponaanja gospoe Marine? 3. U kvadrat b upiite: koja bi pozitivna vrijednost trebala dopuniti to ponaanje; kakvo bi ponaanje gospoe Marine eljeli potaknuti ovim razgovorom? 4. U kvadrat c upiite ponaanje ge Marine iz oglednog primjera. 5. U kvadrat d upiite: koje bi Vam pretjeranosti tog poeljnog ponaanja sugovornica mogla spoitnuti? (U tome lei opasnost polarizacije miljenja). 6. U kvadrat e upiite koji bi uinak u tom razgovoru moglo imati aktivno sluanje? 7. U kvadrat f upiite: kako biste reagirali kad bi Vaa sugovornica u tom razgovoru zasula Vas bujicom rijei? 8. U kvadrat g upiite kako biste razgovor doveli do konkretnog rezultata?

ETVRTI DIO:

UPRAVLJANJE PROCESOM

Cilj: razviti kod sudionika osvjeivanje i razumijevanja osjeaja u komunikaciji, potaknuti sudionike na razmiljanje o prezentacijama prvog dana modula Zadatak: shvatiti teoriju upravljanja procesom u komunikacijskim vjetinama, provesti evaluaciju prvog dana

VJEBA 6

GLAZBENI TRENUCI

Koje osjeaje u Vama izaziva odsluani glazbeni insert?

Proces vrijeme Sadraj Interakcija Osjeaji interesi potrebe

Partneri u komunikaciji ne ine neto jedan drugom, nego neto rade zajedno. Reardon, K.K

Uspjena komunikacija ostvaruje se JA porukama. .

Da, ali Da, i Iliili ii

Biljeke: __________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

Evaluacija PRVOGA dana

Molimo Vas da na papirie za voditelje radionica napiete pitanja koja su Vam se nametnula ili ukoliko je neto ostalo nedoreeno prvoga dana. Odgovor oekujte sljedei dan! Pitanje: ___________________________________________________________________ Odgovor: __________________________________________________________________________

10

PETI DIO: POSTAVLJANJE PITANJA

Cilj: potaknuti sudionike na razmiljanje o znaaju postavljanja pitanja u komunikaciji. Zadatak: realizirati radionice, upoznati sudionike sa znaajem otvorenih i zatvorenih pitanja.

VJEBA 7

KOMUNIKACIJA U PROSTORU

Nakon vjebe upiite vizualnu prezentaciju hobija kojima se osobe, s kojima ste razgovarali, bave te upiite ime osobe uz hobi. Ime osobe: Ime osobe:

Ime osobe:

Ime osobe:

VJEBA 8

TEHNIKA ABC
SAVJETI I IDEJE Prilagodite oblik komunikacije specifinim situacijama, potrebama i interesima primatelja nastavnika, uenika, roditelja, kolskog odbora i zajednice, itd.

Refleksija: to ste doivjeli unutar komunikacije u trojkama? Kako ste se osjeali? Iznesite svoje prijedloge za poboljanje komunikacije.

Tko se boji pitati boji se uiti. Poslovica

11

ESTI DIO: PROBLEMI U KOMUNIKACIJI

Cilj: osvijestiti sudionike za razumijevanje i uoavanje problema u komunikaciji, osobiti nastajanja sukoba Zadatak: kroz rad u paru i u trojkama proi kroz praktine vjebe, prikazati teoriju nastanka sukoba i rjeavanja sukoba

VJEBA 8

SLINOSTI I RAZLIKE

VJEBA 9

LEPTIR I OHAR

Refleksija: Kako J. J. Cousteau predlae rijeiti problem?

NE SKA SKAI U MORE AKO NE ZNA ZNA PLIVATI. NE SKA SKAI AKO VIDI VIDI PERAJU. AKO SI VE VE SKO SKOIO I VIDI VIDI PERAJU NEMOJ IZGUBITI PRISEBNOST. AKO TE UGRIZE, NE KRVARI PREVI PREVIE, PRIVU PRIVUI E OSTALE. AKO SI VE VE NAPADNUT, POKU AJ DEZORGANIZIRATI POKU ORGANIZIRANI NAPAD NA TEBE.

Pobjednik- pobjednik rjeenje sukoba je vjerovanje u treu alternativu. To nije tvoj put, niti moj put, to je bolji put. Covey, S.R.

J. Cousteau

12

SEDMI DIO:

PREZENTACIJSKE VJETINE

Cilj: osvijestiti kod sudionika osobne kvalitete javnog nastupa. Zadatak: sudionici e uvjebati aktivnosti kroz radionicu te kroz video prikaze.

VJEBA 10

FILMSKA AUDICIJA

SAVJETI I IDEJE Razgovarajte s nekim o Vaim prezentacijskim vjetinama. Snimite svoju prezentaciju i analizirajte je!

Refleksija: 1. Kako ste se osjeali? 2. to je bilo dobro? 3. to nije bilo dobro? to biste promijenili?

Svijest o tome to dobro inimo, a to jo zahtijeva poboljanje, je klju razvoja!

VJEBA 11
1. 2. 3. 4.

FEEDBACK NA VIDEO URADAK

to mislite da je bilo dobro u prezentaciji? Kakav je bio poetak i kraj? Kakav je bio verbalni dio, jezik, glas itd.? Kakav je bio neverbalni dio, govor tijela?

PREZENTACIJSKE VJETINE SREDINJI DIO ZAVRETAK Do 20 minuta 2 do 2.5 minute Ne itajte prezentaciju Signalizirajte kraj Koristite saetke - A6 kartice za 5-10 Sumirajte glavne toke minuta, velika tiskana slova, natuknice Donesite zakljuak 5 - 7 kljunih rijei Poveite s neim to ste Iskoristite tremu konstruktivno rekli u uvodu Budite prirodni Koristite citat, alu Kreite se i budite u interakciji s Potaknite pitanja publikom Recite zavrne Kontrolirajte glas, tempo i govor tijela formalnosti Uinkovito koristite vizualna sredstva Pozovite ih na djelovanje POSTAVLJANJE PITANJA Recite na poetku kad mogu postavljati pitanja. Odredite vremensko ogranienje. Sluajte paljivo. Provjerite koliko su razumjeli. Parafrazirajte dugaka pitanja. Budite ljubazni. Pitajte da li su zadovoljni odgovorom. Pripremite se: Da li postoji neto to elite izbjei? Recite da ne znate ako ne znate i da ete saznati. UVOD 2 do 2.5 minute Predstavite se Pridobijte pozornost humorom, pitanjem, priom, citatom itd. Motivirajte publiku na sluanje, uoite njihove potrebe Najavite temu, sadraj i trajanje

13

OSMI DIO: VJETINE VOENJA SASTANAKA

Cilj: Osvijestiti i potaknuti ravnatelja na razmiljanje o tome kako izgledaju sastanci u koli, koje su prepreke u pretvaranju tradicionalnih u suradnike sastanke, to je potrebno poduzeti i koliko vremena je potrebno da bi se to postiglo. Zadatak: Individualno i u paru vjebati vjetine sluanja, razmjenjivanja informacija te uljudnog zahvaljivanja na radu. Nadalje, zadatak je radom u grupi stjecati socijalne vjetine, suradnje, sudjelovanja i vrednovanja, te komunikacijske vjetine postavljanja pitanja, saimanja i izlaganja.

VJEBA 12

EFIKASNOST SASTANAKA

' Prisjetite se vaih sjednica uiteljskog/nastavnikog vijea ili nekog drugog sastanka u koli te razmislite o dolje navedenim primjerima ponaanja i stavovima lanova vijea. Oznaite s sluajeve koji se najee javljaju na tim sastancima:

_____ 1. Uitelji/nastavnici sjede do istih kolega, na istom mjestu, na svim sastancima. _____ 2. Uvijek isti ljudi monopoliziraju sastanak, a veina ljudi kae malo ili nita. _____ 3. Uitelji/nastavnici se nerado dobrovoljno javljaju da e obaviti neki zadatak ili pak se uvijek javljaju isti. _____ 4. Redovitost u pohaanju se razlikuje od sastanka do sastanka. Ljudi dolaze kasnije i odlaze ranije. _____ 5. Ljudi sluaju 'mudrijaa na postolju' i mislima odlutaju. _____ 6. Uitelji/nastavnici dolaze na sastanak upoznati s dnevnim redom i spremni za dijalog. _____ 7. Radionice team buildinga i slavljenje uspjeha su redovite aktivnosti. _____ 8. Ljudi govore otvoreno o tekim temama. _____ 9. esto se koriste vizualna sredstva. _____ 10.Zakljuci/ishodi sastanaka su dostupni svima te se ubrzo nakon toga primjenjuju.

Tradicionalni sastanci imaju obino dvije forme ili je to hijerarhijski forum za prenoenje informacija ili pak je to forum tipa vijenice gdje se izraavaju miljenja. Kagan, S.

Suradniki sastanci imaju drugaiju svrhu koja bolje odgovara obrazovnoj instituciji. Oni e osigurati vrijeme za dijalog o vanim temama, vrijeme za generiranje novih ideje, za stjecanje novih znanja i strategija, za razvijanje vjetina komunikacije, vjetina uvoenja promjena, vjetina rjeavanja sukoba itd. Kagan, S.

14

Razlike izmeu tradicionalnih i suradnikih sastanaka

Kagan, S., Kettle, K., McLean D., Ward C., Cooperative meetings, 2004.: Tradicionalni sastanci Sudionici sjede u klupama u redovima. Suradniki sastanci Sudionici sjede u timovima za okruglim stolovima. Nema potrebe znati ili biti u interakciji s Kolege su meuovisni. kolegama. Jedna po jedna osoba govori. Mnogo ljudi pria istovremeno unutar timova. Svi ne sudjeluju podjednako. Svi sudjeluju podjednako. Fokus je na osobi u frontalnom dijelu sobe. Fokus je unutar tima, a na osobi u frontalnom dijelu samo za upute i sintezu. Voditelj osigurava informaciju i/ili odrava Voditelj bira strukture i sadraj da bi red. potaknuo interakciju i kreirao sinergiju. Pasivna participacija s malo energije. Aktivna participacija s puno energije. Generiranje zapisnika dnevnoga reda Generiranje irokog spektra 'artifakta' na sastanka papir (oluja ideja, mentalne-mape, dr.) Transmisija informacija ili raspravljanje kao u Izgradnja odnosa, profesionalni razvoj, vijenici zajedniko donoenje odluka Miljenje veine najee prevlada Rad u manjim timovima prua manje mogunosti za prevladavanje miljenja veine Fokus je na znanju i razumijevanju Fokus je na sloenijim vjetinama informacija koje se prezentiraju razmiljanja: primjene, analize, sinteze, evaluacije; Rasprava o stvarnim problemima. Metodom sastanka kontroliraju se Metodom sastanka potiu se i istrauju neslaganja. neslaganja. Ozbiljni i formalni Ukljuuju smijeh, zabavu i igru Vaan posao se obavlja prije i nakon Vaan posao se dogaa za vrijeme, prije i sastanka poslije sast. Malo ili nimalo individualne odgovornosti za Visoki stupanj individualne odgovornosti za participaciju na sastanku sudjelovanje na sastancima.

VJEBA 13

PUTOVANJE

Pitanja za KAPETANA - ravnatelja kole: KAPETAN Da li imate volju zapoeti sa suradnikim sastancima? Koliko se osjeate strunim tako neto zapoeti? Koga biste jo ukljuili kao su-voditelja, kormilara? Tko e Vas jo podrati u toj promjeni? Kakve podrke se mogu nadati s viih struktura? Da li imate potreban trening i resurse za poetak? Da li mislite da je suradnja na sastancima potrebna? Da li je ve primjenjujete? U kojem obimu? Koliko ste spremni posvetiti se tim nastojanjima? U koliko velik rizik se elite upustiti? Da li elite uvesti suradnike strukture na sastancima postepeno ili odmah?

15

POSADA Kakva je visina strunosti u pouavanju nastavnika? Kakav stav imaju prema suradnikom uenju i da li ga primjenjuju? Da li je nastavnicima potreban trening da bi usvojili te strukture? Kako reagiraju na promjene? Da li je potrebno uvoditi ih polagano? Kakvi primjeri izolacije postoje u koli? Kakvo meusobno povjerenje postoji? Vjeruju li meni? Da li postoji koji struni aktiv ili neko povjerenstvo u koli koje mogu koristiti kao model? Tko ima mo utjecanja meu nastavnicima? Koje druge promjene se upravo provode u koli i kakav im je moral? Koji drugi unutarnji ili vanjski pritisci bi mogli utjecati na snagu vijea da prihvate promjenu? PUTOVANJE Koje znaajke suradnike kulture postoje u koli? Da li e izgradnja odnosa biti glavni zadatak? Kakve potrebe za profesionalnim razvojem postoje? Kakvi uvjeti postoje u koli/zajednici za ispunjenje tih potreba za profesionalnim razvojem? Za donoenje kojih odluka najbolje odgovaraju suradnike metode, npr. postizanja konsenzusa? Kako e suradnike metode pomaknuti strukturu moi? Kako u iskoristiti prekid nastave (praznike) da bih zapoeo s tom inicijativom? Tko e sastavljati redoviti tjedni memorandum o informacijama koje su do sad bile dio tradicionalnih sastanaka? Tko e me izvjeivati o prvim uspjesima? Koja druga pitanja si trebam postaviti u svezi sa suradnikim sastancima?

Refleksija: Kako smo radili vjebu?

1. Da li smo dobrovoljno preuzeli uloge u timu? 2. Da li smo svi podjednako sudjelovali? Da li je netko dominirao, a drugi utio? 2. Da li smo sluali jedan drugoga? Da li smo postavljali potpitanja? 3. Da li smo kritizirali ljude ili ideje? 4. Da li smo pomagali u rezimiranju i crtanju? 5. Kako smo postigli konsenzus oko odabira vozila? 6. Da li smo pohvalili dobra rjeenja i uloge? 7. to bismo sljedei put napravili drugaije?

16

EVALUACIJA SEMINARA:

Koliko su ispunjena moja oekivanja?

__________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ to u poduzeti nakon seminara? __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________

Brod je siguran u luci, ali to nije ono emu brodovi slue. Isplovite na more i otkrijte novi svijet! Grace Hopper

17