UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

-seminarski rad-
Neverbalna komunikacija







Kandidat:
Mentor:







Travnik, maj 2013.

2





SADRAJ:

Abstract...............................................................................................................................................3
1. UVOD ................................................................................................................................................... 4
2. KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE ................................................................................................ 5
2.1 Govor tijela .................................................................................................................................... 5
2.2 Izrazi lica ........................................................................................................................................ 5
3. VIZUALNA KOMUNIKACIJA .................................................................................................................. 6
3.1 UDALJENOST I STAV TIJELA ............................................................................................................ 7
3.2 ODJEA I IZGLED ............................................................................................................................ 8
4. POKRETI TIJELA I GESTE ....................................................................................................................... 8
5. INTONACIJA I NAGLASAK ................................................................................................................... 10
5.1 Kako itati neverbalne znakove? ................................................................................................. 10
5.2 Kako neverbalnim znakovima poboljati odnose? ...................................................................... 11
6. KULTURALNE RAZLIKE U NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI ................................................................... 12
7. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................... 13
Literatura...............................................................................................................................................14














3




Abstract:
Nonverbal communication is the process of communication through sending and receiving wordless
(mostly visual) cues between people.
Messages can be communicated through gestures and touch, body language or posture, physical distance, facial
expression and eye contact, which are all types of nonverbal communication. Speech contains nonverbal
elements known as paralanguage, including voice quality, rate, pitch, volume, and speaking style, as well
as prosodic features such as rhythm, intonation, and stress. Likewise, written texts have nonverbal elements such
as handwriting style, spatial arrangement of words, or the physical layout of a page. However, much of the study
of nonverbal communication has focused on face-to-face interaction, where it can be classified into three principal
areas: environmentalconditions where communication takes place, physical characteristics of the communicators,
and behaviors of communicators during interaction.

















4




1. UVOD

Neverbalna komunikacija je nain kojim ljudi komuniciraju bez rijei, bilo namjerno ili nenamjerno. Neverbalno
ponaanje se koristi za: izraavanje emocija, pokazivanje stavova, odraavanje osobina linosti i poticanje ili
mijenjanje verbalne komunikacije.
Dakle, neverbalna komunikacija je komunikacija porukama koje nisu izraene rijeima nego drugim sredstvima.
Istraivanja pokazuju da se samo mali dio znaenja onoga to smo rekli drugoj osobi prenosi rijeima. Taj se
postotak krede od 35% do samo 7%. Iako je tone postotke vjerojatno vrlo teko utvrditi, vedina istraivaa
slae se da su neverbalni znakovi izuzetno vaan dio komunikacije.
Kad neto kaemo drugoj osobi, same rijei su manje vane od izraza lica i oiju, tona glasa ili kretnji koje
pritom inimo. Moda nam to ne izgleda tako, ali ako se samo sjetimo situacija u kojima nam je primjerice
netko rekao Dobro doli, po kiselom osmijehu vidjeli smo da ba ni malo nismo dobrodoli. Ili kad nam je netko
rekao da je sve u redu, a po izrazu lica i oiju shvatimo da ba nita nije u redu.
Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku povijest dugo bila jedini nain
komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u poetku su ljudi komunicirali iskljuivo neverbalnim znakovima. Osim
toga, dok su rijei pod naom svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno
uvjebani). Dakle, mi moemo nekom slagati rijeima, jer moemo svjesno odabrati to demo mu redi, ali
postoji velika vjerojatnost da demo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica.
Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomodi da bolje razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u
komunikaciji. Takoer nam moe pomodi da poboljamo svoju neverbalnu izraajnost tako da nas drugi bolje
razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo dojam i oteavaju komunikaciju.




5


2. KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
Prvi dojmovi stjeu se o osobi im je ovjek ugleda. Svojim istraivanjima, strunjaci su procijenili da je
80% tih dojmova bazirano na govoru tijela. No, ovjek se u interakciji s drugim ljudima najvie
usredotouje na svoje rijei. Pritom zaboravlja biti svjestan onoga to njegovo tijelo u tim trenucima
odailje sugovorniku. Izrazi lica,govor tijela, oi, ton glasa, geste, poloaj tijela ili pokret, dodir i pogled
najee su koriteni kanali neverbalne komunikacije.

2.1 Govor tijela
Tijelom moemo pokazati usmjerenost na drugu osobu i otvorenost za komunikaciju. Kako to izgleda?
Tijelo je okrenuto prema drugoj osobi. Gledamo drugu osobu u oi dok ona govori. Kimamo glavom dajui
tako znak prisutnosti i koncentriranosti na ono to se govori.
Isto tako, udaljenost na kojoj sjedimo ili stojimo, nain na koji drimo svoje tijelo (oputeno ili uspravno),
rukovanje, dodirivanje, grljenje, odgurivanje, lupkanje po leima itd., sve su to vane neverbalne poruke
koje aljemo i primamo od drugih ljudi. Govor tijela ukljuuje i izraz lica.

2.2 Izrazi lica
Bez sumnje, krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Lice je najizraajnija i
najprepoznatljivija znaajka svih ljudskih bia. Njime se izraavamo, a da ne upotrebljavamo rijei.
Pomnim promatranjem facijalne ekspresije mogue je saznati mnogo o ljudima iza nestalne maske kojom
namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje reakcije na dogaaje i podraaje oko sebe.
Izuzetno je teko opisati sve izraze lica koje ljudi pokazuju. To nije ni udno ako se sjetimo koliko miia
ima licu. Neka istraivanja pokazuju da imamo barem 8 razliitih poloaja obrva i ela, 8 poloaja oiju i
kapaka, te 10 poloaja donjeg dijela lica. Kombinacija pokreta razliitih miia nas dovodi do brojke od ak
7000 razliitih izraza.
6



Veina socijalnih psihologa tvrdi da obino svi mogu prepoznati est osnovnih emocija: srea, tuga, strah,
bijes, iznenaenje i gaenje.
- Srea se izraava smijehom pri emu se donji kapci uzdiu i nabile se koa oko vanjskog kuta oka.
- Kad je osoba iznenaena irom otvara oi, obrve joj se uzdignu i zakrive, a donja eljust padne i usne joj
se rastave.
- Kod straha se oi takoer otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i priblie. Usne se povuku u
vodoravnom poloaju.
- Za gnjevan izraz lica karakteristino je sputanje obrva, izravan pogled i intenzivno gledanje u oi, gornji
kapci su sputeni, a donji su napeti i suavaju pogled.
- Kod izraza gaenja, lice ima podignute donje kapke i stisnute eljusti ili otvorene eljusti i esto ga prati
boranje nosa.
Istraivanja su takoer dokazala da ene pokazuju vie izraza lica nego mukarci, vie kroz te izraze
pokazuju osjeaje i vie se smijee.
Ljudi koji su dobri u opaanju i interpretiranju neverbalnih znakova kod drugih, sami nemaju sposobnost
davanja jasnih neverbalnih znakova. Drugim rijeima, ljude koji mogu proitati druge, same je vrlo teko
proitati. Reklo bi se idealno za pijune, ali u svakodnevnoj komunikaciji moe biti problematino.

3. VIZUALNA KOMUNIKACIJA

Vizualna komunikacija se smatra jednim od najvanijih kanala ako ne i najvanijim kanalom neverbalne
komunikacije. Ona se odnosi ne samo na gledanje i kontakt oima, nego i na vienje dostupnih i korisnih
socijalnih znakova.
Oi odaju puno toga. Kae jedna poslovica: Kada ivotinja
7

eli otkriti ovjekove namjere, uvijek ga gleda u oi.
Kontakt oima se dogaa kad dvoje ljudi gledaju jedno drugo u podruje oiju. Obino su razdoblja
kontakta oima vrlo kratka. Kad su produena, ili kad jedna od osoba pone buljiti u drugu, moe doi do
pojave tjeskobe i to se moe protumaiti kao prijetnja. Izbjegavanje pogleda i gledanja u oi povezuje se s
nepostojanim ponaanjem, to navodi na prepredenost, pa ak i na nepotenje. Ta se gesta moe smatrati
neprijateljskom eljom jedne osobe da se socijalna interakcija prekine.
Pokazalo se da su gledanje i kontakt oima sinkronizirani s govorom, posebno s izmjenama govornika
izmeu dvoje ljudi.
Kod bilo koje interakcije dvoje ljudi licem u lice mogue je uzeti tri mjere gledanja. To su trajanje pogleda,
broj pogleda i prosjena duljina pogleda, mjere koje se mogu uzeti i kod kontakta oima. Te se mjere esto
uzimaju posebno za gledanje i posebno za sluanje.
Ustanovilo se da gledanje i kontakt oima variraju s temom razgovora (manji su kad je tema intimnija),
fizike bliskosti (manji su kad je osoba blizu druge), spolom osoba u interakciji i znaajkama linosti.
Dokazano je da se dvostruko due gleda pri sluanju, nego to se gleda pri govorenju. Kontakt oima je
obino vrlo kratak, u prosjeku traje jednu sekundu, dok je prosjena duljina pogleda oko tri sekunde.
Veza izmeu dvoje ljudi rezultira razliitom koliinom gledanja i kontakta oima, individualne varijacije su
velike. Prijatelji manje gledaju i kontaktiraju oima od stranaca. Ipak, ako je dvoje ljudi zaljubljeno,
gledanje i posebno kontakt oima puno su ei nego kod bilo koje druge socijalne veze.
Takoer, pri istraivanju submisivni ispitanici gledali su manje pri sluanju od dominantnih ispitanika.
Isto tako, ekstroverti gledaju vie i pokazuju vie kontakta oima od introverata.
Smatra se da je stupanj vizualnog pristupa drugoj osobi, nazvan "vienje", vaniji od specifinih pojedinih
znakova. Dakle, to vie neverbalnog ponaanja druge osobe moemo vidjeti, to e nam vie socijalnih
znakova biti dostupno.
Istraivanja Ruttera iz 1984. godine pokazala su da kako se broj dostupnih neverbalnih znakova smanjuje
i dolazi do razine "nepostojanja znakova", osjeaj psiholoke udaljenosti postaje vei. Sadraj razgovora
postaje manje osoban, to rezultira veom usmjerenou na zadatak. Dokazana je vea izmjena informacija
povezanih sa zadatkom, rasprava o rezultatima i izbjegavanje nevanih (osobnih) informacija. Promjena
sadraja utjee na stil razgovora koji postaje manje spontan (prekidi se dogaaju ee).
Vizualna komunikacija obavlja dvije osnovne funkcije. Prva je izraajna, znai odnosi se na prenoenje
stavova i emocija. Druga je informacijska; ona upravlja i nadgleda drutvene susrete.
Poto se upravo te funkcije navode kao osnovne i kad je rije openito o neverbalnoj komunikaciji,
moemo zakljuiti da je vienje dostupnih socijalnih znakova, odnosno vizualna komunikacija zaista
najvaniji kanal koji omoguava neverbalne interakcije i uvelike olakava verbalne.

3.1 UDALJENOST I STAV TIJELA

Ponekad moemo otkriti to ljudi osjeaju jedni prema drugim samo opaajui udaljenost izmeu njih. U
svakodnevnom ivotu ljudi koriste etiri zone udaljenosti:

- Intimna udaljenost
Ovo je udaljenost od nula do pola metra od naeg tijela. To je udaljenost u kojoj moemo vrlo lako
dodirnuti druge ljude, a i oni nas. Koristimo je u komunikaciji s ljudima koji su nam vrlo bliski i u
situacijama koje izraavaju bliskost- voenje ljubavi, grljenje, tjeenje, zatiivanje. Kada nekoga pustimo
u na intimni prostor to je obino znak povjerenja jer smo mu dopustili da ue u na teritorij. S druge
strane, kad netko ue u na intimni prostor bez naeg doputenja, osjeamo se ugroeni neugodno nam je
i ljuti smo. U situacijama kada to ne moemo izbjei, kao u guvi u busu, tramvaju ili liftu, obino se
ukoimo i odvraamo pogled, primjerice gledamo u strop.

- Osobna udaljenost
Ovo je udaljenost od pola metra do 1.2 metra. Na ovoj udaljenosti ljudi se mogu rukovati. Njihov kontakt je
jo uvijek blizak, ali manje osoban nego to je to sluaj kod intimne udaljenosti. Koriste ga bliski prijatelji i
parovi u javnosti. Veina parova u javnosti zauzima udaljenost samo malo veu od pola metra. No, ako se
8

naem partneru na nekom domjenku osoba suprotnog spola priblii na tu udaljenost, vje5ojatno emo se
poet osjeati nelagodno. Ovakvo pribliavanje obino ukazuje da se dogaa ''neto vie'' od obinog
razgovora.

- Socijalna udaljenost
Ovo je udaljenost od 1.2 do 3.2 metra. Koristimo je u svakodnevnim socijalnim i poslovnim susretima.
Blie od ove udaljenosti (do 2 metra) koriste poznanici, kolege i prodava i kupac. Ako nam u takvim
situacijama netko prie blie od 1.2 metra, poet emo se osjeati neugodno. Udaljenost iznad dva metra
koristimo za formalne i manje osobne situacije, primjerice slubeni razgovor izmeu efa i zaposlenog. No,
ako elimo ostaviti vie prijateljski dojam, moramo smanjiti tu razliku.
- Javna udaljenost
Ovo je udaljenost iznad 3.5 metra. Neto veu udaljenost od 3.5 metra koristi veina uitelja u razredu.
Ako je udaljenost znaajno vea, dvosmjerna komunikacija postaje gotovo nemogua. Osoba koja odabere
ovu udaljenost, iako je mogla prii blie, sasvim sigurno nije zainteresirana za komunikaciju.
Isto tako, svaki ovjek ima svoj karakteristian stav tijela koji najee zauzima. Zbog toga i moemo
nekoga prepoznati na daljinu i prije nego mu vidimo lice. Stav tijela mnogo govori o linosti osobe. ovjek
koji se obino dri uspravno vjerojatno je razliitog temperamenta od ovjeka koji je povijen i ima
sputena ramena.
U neugroavajuim situacijama ljudi obino zauzimaju oputen poloaj tijela. No, ponekad se ovjek u
drutvu smije i razgovara sa svima oko sebe i ini se da se odlino zabavlja, al njegov poloaj tijela odaje
nervozu. Neki ljudi nisu nikad oputeni i njihov stav tijela to pokazuje.
Osoba koja se ne osjea ugodno u nekom drutvu esto zauzima tzv. zatvoreni poloaj prekrii ruke ili
noge, a ispred sebe dri neki predmet, poput torbe ili velikog rokovnika. Prekriene ruke i noge, kao i
predmet, predstavljaju barijeru prema drugoj osobi i tite je od osjeaja ranjivosti.

3.2 ODJEA I IZGLED

Odjea koju nosimo, nain na koji se eljamo, koristimo minku i ukraavamo tijelo drugim umjetnim
proizvodima predstavljaju naine izraavanja sebe.
Nain na koji projektiramo sebe prua ljudima informacije o drutvenoj klasi, etnikoj identifikaciji,
branom statusu.
Moe se zakljuivati i o karakternim crtama linosti. Primjerice, vjerojatnije je da e ekstravertirani ljudi
ee oblaiti izrazito jake boje od introverata.
Aktivirajui drutvene stereotipe ljudi upravljaju dojmovima koje drugi o njima stvaraju. Na taj nain
doprinosimo predvidljivosti socijalne interakcije, to je uvelike olakava.


4. POKRETI TIJELA I GESTE

Od svih neverbalnih znakova kretnje su najmanje pod naom svjesnom kontrolom i stoga najtonije
9

pokazuju nae osjeaje.

Geste rukama usklaene su s govorom i predstavljaju vanu dopunu emocionalnim izrazima lica. One su
toliko integralan dio naeg verbalnog iznoenja da ponekad gestikuliramo ak i kad razgovaramo s nekim
preko telefona. Nezavisno od razlika izmeu grupa i razlika izmeu pojedinaca, postoje varijacije u
uestalosti gestikuliranja, od prilike do prilike, kod istog pojedinca.
Naglaavanje, ili precizniji opis sadraja koji verbalno iznosimo popraeno je estom gestikulacijom.
Kimanje glavom slui kao povratna informacija govorniku, upuujui na to da se razumije ono to se
govori, i kao potkrepljenje govorniku da nastavi. Uz to, kimanje i odmahivanje glavom dva su
najrasprostranjenija znaka za "da" i "ne". No, odmahivanje glavom esto se zamjenjuje mahanjem
kaiprstom i pobonim mahanjem akom.
Geste prstima i rukama su uistinu zanimljiv nain komunikacije. Geste koje imaju jasno, potpuno
razumljivo znaenje, (poput znaka 'OK', prilikom kojeg osoba formira krug palcem i kaiprstom, dok su
ostali prsti zakrivljeni iznad kruga, ili 'prosti prst', pri emu osoba savija sve prste prema dolja osim
najduljeg, srednjeg) nazivaju se amblemi ili specifini znakovi. Vana znaajka amblema je ta da oni nisu
univerzalni. Svaka kultura je razvila svoje ambleme i oni ne moraju biti razumljivi drugim kulturama.
Kad se spremamo izvesti neku radnju, esto radimo pripremne pokrete. Oni djeluju kao nagovjetaji onog
to namjeravamo uiniti. injenica je da se sluimo pokretima nakane i da reagiramo na njih kod drugih u
mnogim situacijama, a da toga nismo svjesni. Primjerice, smatra se da smjerajui pokret ka ustajanju sa
stolice esto djeluje kao nagovjetaj nae potrebe da prekinemo razgovor.

Dodir ili openito tjelesni kontakt takoer spada u govore tijela. Najuobiajeniji oblik dodira pojavljuje se
kad se sretnemo ili se opratamo. Najee dolazi do rukovanja, koje je oekivana formalnost pri
pozdravljanju. Toplina pozdrava esto se izraava prenaglaavanjem te radnje na razliite naine. Ona se
progresivno aplicira hvatanjem ake objema rukama, hvatanjem za nadlakticu, hvatanjem za rame i
zagrljajem oko ramena.
Grljenje predstavlja snaan doivljaj u djetinjstvu, a kod odraslih osoba je rezervirano za duboko
emocionalne trenutke. Mladi ljubavnici ine taj znak prisnosti ee nego drugi. To je jedan od najjaih
pokazatelja intimnosti.
Poljubac kao javni znak veze prikazuje varijacije od jedne kulture do druge. U veini zemalja ee je
ljubljenje u obraz na javnim mjestima, nego ljubljenje u usta koje se, opet, pripisuje ljubavnim parovima.
Potreba da se pri konverzaciji ogranii sugovornikovo kretanje, esto se pokazuje sputanjem
obuzdavajue ruke na njegovo rame, dok ga dodiriva nastavlja uvlaiti u razgovor.

Evo nekih preporuka i koje pokrete treba izbjegavati:
-Ako ste ena i nemate namjeru zavoditi mukarca koji sjedi prekoputa onda nemojte prekriiti noge
tako da se vidi vie nego treba!
- Ne maite kaiprstom dok govorite!
- Ako ne elite ispasti nervozni ne dodirujte uho ili nos, ne vrtite pramen kose, ne istite nokte, Osim
10

toga, ljudi mogu pomisliti da neto skrivate.
- Ako se elite svidjeti osobi s kojom razgovarate, pokuajte initi iste pokrete kao i ona ali pazite da to
ne bude preoito.

5. INTONACIJA I NAGLASAK

Kada bismo proitali doslovni zapisnik nekakvog sastanka, ne bismo uhvatili utjecaj onog to je reeno na
isti nain kao kad bismo bili tamo ili vidjeli sastanak na videu. To je zato to ne postoji zapis neverbalne
komunikacije, nedostaje naglasak dan rijeima ili frazama.
Kada osoba govori, osim na rijei, panju moemo obratiti i na brzinu kojom govori, na visinu tona,
naglasak, na boju i na jo mnogo drugih znakova. Ovi znakovi nazivaju se paralingvistikim jer se koriste
za modifikaciju znaenja koje rijei imaju same po sebi.
Evo primjera kako se znaenje reenice moe promijeniti samo promjenom naglaska odreene rijei u
njoj:

Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali moda je rekao netko drugi.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
dakle la je da sam ja rekao to to mi se pripisuje
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
to ne znai da to nisam napisao ili mislio
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
moda je to uinio netko drugi.
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali moda ga je negdje zametnula ili nekome posudila
Ja nisam rekao da je ona ukrala novac.
ali je moda ukrala neto drugo.

Svi znamo kako se znaenje neeg to nam je osoba rekla mijenja ovisno o tome kakvim nam je glasom to
rekla. Ako nam prijatelj kae Preselio sam se i pritom mu glas drhti pomislit emo da je tuan, ljut ili ak
pomalo prestraen promjenom mjesta stanovanja. No, ako to kae viim tonom i ''veseo'' shvatit emo da
se veseli zbog preseljenja.
Osjeaji poput ljutnje, entuzijazma i veselja obino su praeni brim govorom, te viim tonom i veim
intenzitetom glasa. Sporiji ton, te nii ton i intenzitet glasa najee prate dosadu i depresiju.

5.1 Kako itati neverbalne znakove?
Neverbalni znakovi najee su istodobni i teko ih je pratiti. Dok gledate nekoga u oi, moda e vam
promaknuti neto u pokretu ruke. Sve se dogaa odjednom pa je zbog toga teko, a vrlo esto i zbunjujue
pokuavati pratiti sve odjedanput. Veina ljudi to ne ini, bar ne svjesno, to ima dobre i loe strane.
11


Upravo zato to neverbalne znakove interpretiramo podsvjesno (tako da zapravo ne znamo tono rei to
smo vidjeli, ali smo stekli odreeni dojam) taj bi dojam mogao biti prilino toan.
S druge strane teko nam je razumjeti zato smo stekli neki dojam o toj osobi, pa smo onda skloni takav
dojam zanemariti.
Neverbalni znakovi su odreeni kulturom, spolom pa ak i s dobi. Zna se da se ljudi u svim kulturama
smijee kada su sretni i mrte se kada su nesretni. Jo neke geste su univerzalne, ali jedan dio neverbalnih
znakova ipak se znatno razlikuje od kulture do kulture. Npr. podizanje palca u nekim je kulturama znak
pozitivnih osjeaja dok u je u nekim drugim kulturama uvredljiv. Isto tako razlike izmeu mukaraca i
ena kao i osoba razliite dobi mogu ometati itanje neverbalnih znakova.
Kontekst i okruenje mogu utjecati na interpretaciju neverbalnih znakova. Istraivanja pokazuju da ak i
jednostavna promjena boje u pozadini fotografija moe utjecati na interpretaciju emocije koju iskazuje
osoba na slici. Sve to govori u prilog tome da interpretacija neverbalnih znakova sasvim sigurno nije
jednostavna, a vrlo esto ne mora biti ni precizna.



5.2 Kako neverbalnim znakovima poboljati odnose?
Koristite se tonom glasa ovisno o onome to govorite, kao to se glazbenik koristi svojim
instrumentom. Odmah reagirajte na signale koje vam alju drugi ljudi. Ako vam nije jasno to se dogaa,
pitajte. Bolje je uskladiti se s osjeajima koje nam odailje druga osoba nego ostati koncentrirani na ono
to elimo rei.
12




Reagirajte na njenost i drugih ljudi. Mnogi ljudi imaju tekoa s dodirom ili zagrljajem. Ionako vjerojatno
imate vee potrebe za zagrljajem nego to imate prilike biti zagrljeni. Prema tome, nemojte se opirati nego
se prepustite. Pohvalite i zahvalite kada vidite da vas druga osoba pozorno slua i reagira neverbalnim
znakovima na vas. To e komunikaciju obostrano uiniti jo ugodnijom.
Koristite se kontaktom oima. esto npr. ne gledamo druge ljude kada nam je neugodno ili kada govorimo
o bolnim temama. Kada razgovarate o problemima ili tekim temama s nekim koga volite, uhvatite tu
osobu za ruke svojim rukama. To e poslati poruku da to to govorite ima za cilj poveanje bliskosti, a ne
ruenje mostova. I pomoi e da druga osoba uje ono to joj elite rei umjesto da se osjeti napadnuto i da
se brani.

6. KULTURALNE RAZLIKE U NEVERBALNOJ
KOMUNIKACIJI

Mnogi oblici neverbalne komunikacije su specifini za odreenu kulturu. Ne samo da neka od neverbalnih
ponaanja iz jedne kulture ne znae nita u drugoj, nego i isto neverbalno ponaanje moe postojati u dvije
kulture, ali imati vrlo razliito znaenje u svakoj od njih. Ovakve neverbalne razlike mogu dovesti do
nesporazuma prilikom interakcije ljudi iz razliitih drutava. Neke od ovih kulturalnih razliitosti su dolje
navedene.
Kontakt oima i pogled
U amerikoj se kulturi cijeni izravan kontakt oima. Osobu koja nas ne "gleda u oi" percipiramo kao da
nas izbjegava ili ak lae. Meutim, u mnogim dijelovima svijeta se izravan kontakt oima smatra izrazom
nepotovanja, naroito u drutvu nadreenih. Primjerice, u Nigeriji, Portoriku i Tajlandu djecu ue da ne
gledaju izravno u oi svojim uiteljima i drugim odraslim osobama. I Cherokee, Navajo i Hopi Indijanci
takoer primjenjuju minimalni kontakt oima. Japanci mnogo manje koriste izravan pogled nego
Amerikanci. Za razliku od toga, Arapi se izrazito slue kontaktom oima, pogledom koji bi ljudi iz nekih
drugih kultura mogli protumaiti kao buljenje.
13

Osobni prostor i dodir
Drutva se razlikuju po tome radi li se o kulturama s mnogo dodira, u kojima ljudi stoje blizu jedan
drugome i esto se dodiruju, ili su to kulture s malo dodira, u kojima ljudi zadravaju vei osobni prostor i
rjee se dodiruju. Meu kulture s mnogo dodira ubrajaju se zemlje Srednje Europe, June Amerike i
junoeuropske zemlje. Kulture s malo dodira ukljuuju Sjevernu Ameriku, zemlje Sjeverne Europe, azijske
zemlje, Pakistan i Indijance. Kulture se takoer razlikuju po tome u kojoj se mjeri meusobno dodirivanje
pripadnika istog spola smatra prikladnim. Na primjer, u Koreji i Egiptu, mukarci i ene dre se za ruke,
pod ruku ili hodaju jedno uz drugo s prijateljem istog spola, i to neverbalno ponaanje nema nikakvih
seksualnih konotacija. U SAD-u je takvo ponaanje mnogo manje uobiajeno, naroito meu prijateljima
mukarcima.

Znak "OK": Znak OK se oblikuje tako da uinimo krug pomou palca i kaiprsta dok su
preostala tri prsta rairena prema gore. U SAD-u to znai "OK". Meutim, u Japanu ta gesta znai "novac".
U Francuskoj to znai "nula"; u Meksiku znai "seks". U Etiopiji oznaava "homoseksualnost". Konano, u
nekim zemljama June Amerike, kao npr. u Brazilu, to je opscena gesta, istog znaenja kao ameriki "prosti
prst", gdje je srednji prst jedini koji je ispruen.
Gesta "palac gore": U Sjedinjenim Dravama, dizanje palca u zrak dok su preostali prsti
stisnuti u aku znai "OK". Nekoliko europskih zemalja ima slino znaenje za ovu gestu; na primjer, u
Francuskoj ona znai "odlina". Meutim, u Japanu ista gesta znai "deko", dok je u Iranu i na Sardiniji to
opscena gesta.
Kimanje glavom: U Sjedinjenim Dravama kimanje glavom gore-dolje znai "da", a okretanje glave s jedne
na drugu stranu znai "ne". Meutim, u nekim dijelovima Afrike i Indije, upravo je obrnuto: kimanje
glavom gore-dolje znai "ne", a okretanje glave s jedne na drugu stranu znai "da". Kako bi situacija bila jo
sloenija, u Koreji mahanje glavom s jedne na drugu stranu znai "ne znam" (to se u Sjedinjenim
Dravama izraava slijeganjem ramenima). Konano, Bugari pokazuju svoje neslaganje zabacujui glavu
unatrag i vraajui ih zatim u uspravan poloaj, to se esto pogreno tumai znakom slaganja.




7. ZAKLJUAK
Neverbalna komunikacija stalni je podtekst svega to inimo; ne moemo prestati pokazivati izraze lica ili
dranje, ili prikrivati ton kojim neto govorimo. Ako grijeimo u odabiru emocionalnih poruka koje
upuujemo bit emo odbacivani. Ta spoznaja naglaava koliko je za drutvene sposobnosti kljuno opaati,
tumaiti i odgovarati na emocionalne i meuljudske signale. Od iznimne je vanosti usvojiti neizgovorena
pravila drutvenog sklada, ija je funkcija omoguiti svima koji sudjeluju u drutvenoj interakciji da se
osjeaju ugodno; nelagoda potie tjeskobu.
Osobe kojima nedostaju ove vjetine nesposobne su, ne samo kada je rije o uljudnom razgovoru i
gestama, nego i u suoavanju s emocijama onih s kojima se susreu.
14

Promatrane zajedno, vjetine neverbalne komunikacije, stvar su meuljudske uglaenosti, nuni sastojci
arma i drutvenog uspjeha. Osobe koje ostavljaju sjajan dojam u drutvu vjete su u praenju vlastitih
izraza emocija i sposobne su empatizirati s drugima, dakle, socijalno su vjete.
No, treba izbjei zamku da se postavljamo kao vrhunski tumai govora tijela i uvjeravati sebe i druge da
odreeni pomak usta ili oiju znai upravo ono to mu mi pripisujemo. Mnogi nadobudni promatrai
neverbalnog govora mogu vas iritirati uvjeravajui vas da vi mislite ono to oni misle da vi mislite, pa ipak
treba nastojati da ne postanemo jedan od njih.



















LITERATURA

PEASE, ALLAN: GOVOR TIJELA

RIJAVEC, MAJDA: NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

MORRIS, DESMOND: GOVOR TIJELA
15

http://hr.wikipedia.org/wiki/Neverbalna_komunikacija