o etikom rezoniranju

Etika u psihologiji
Rijeka, listopad 2010.

Petar Bezinovid
petar@idi.hr

Funkcija etike i njene zapreke

Razumjeti dvije vrste ponaanja: (1) ona koja omoguduju dobrobit
ljudi i/ili njihovo okruenje, (2) ona koja uzrokuju negativne
posljedice za ljude i/ili njihovo okruenje.

Etiko rezoniranje je bitno s obzirom na ljudsku sklonost

egoizmu, samoljublju, predrasudama, samozavaravanju,
samoopravdavanju
Za razvoj etinosti vano je razumjeti ove tendencije, prepoznavati
ih u sebi, oduprijeti im se i oslabiti ih.

EGOCENTRINO MILJENJE

Tei
ostvarenju
sebinih
interesa

Tei
uvrdenju
postojedeg
naina
miljenja

RACIONALNO MILJENJE

Uvaava
prava i
potrebe
drugih

Tei
vidjeti stvari
kakvima
jesu

Odnos etikog rezoniranja i pseudo-etike

Religijsko miljenje (temeljeno na teologiji), konvencionalno
miljenje (temeljeno na socijalnim obiajima i tabuima), politiko
miljenje (temeljeno na ideologijama i interesnim grupama),
pravno miljenje (bazirano na politikim procesima i socijalnim
pritiscima) esto se brkaju s etikim rezoniranjem.
Ovi oblici miljenja zbog svojih unutarnjih konflikata ne pruaju
osnove za univerzalna etika naela.

Etiko rezoniranje kao norma - kultiviranje sposobnosti prosudbe je li na sustav vjerovanja, ponaanja,
pravila ili zakona etian.
Etiko rezoniranje znai razviti svijest koja nije podlona socijalnim konvencijama, teolokim sistemima
ili neetinim zakonima.
Suoavajudi se s problemima u naim ivotima moramo razlikovati etino od neetinog i pseudoetinog i primjenjivati odgovarajuda etika naela u rjeavanju onih problema koji su etiki po svojoj
prirodi.

Religijska pitanja
(divergentna)

Bave se
prirodom
spiritualnosti
(podlona
beskonanoj
teolokoj
debati)

Socijalna pitanja
(divergentna)

Bave se
obiajima,
tradicijom,
tabuima grupa
(varira od
grupe do
grupe, od
kulture do
kulture)

Pravna pitanja

Etika pitanja

(divergentna)

(konvergentna)

Bave se
pitanjima koja
su kodificirana
u zakonima
pojedinih
drutava
(mogu i ne
moraju imati
etike osnove)

Bave se
pozitivnim i
negativnim
ponaanjem
prema ljudima,
prirodi i
drugim bidima
(etika naela
konvergiraju u
razliitim
kulturama i
grupama)

Etika ili moralna dvojba (dilema) je kompleksna situacija

mentalnog konflikta izmeu meusobno iskljuivih moralnih
imperativa.
Koje je ponaanje moralno ispravno, a koje neispravno?
Mladid ivi sa svojom majkom. On joj je jedina sreda u ivotu. Rat je i on osjeda
obvezu boriti se u tom ratu za svoju domovinu.

Troje lanova obitelji su taoci. Otmiari jednome nude da izabere kojega od

preostale dvojice de oni ubiti. Ako ne izabere, svi de biti ubijeni.

Moralna neizvjesnost
Neuskladivost akcija (ponaanja)

Unutarnja moralna dvojba

Vanjska, nametnuta dvojba

pb, Etika u psihologiji, listopad 2010.

OPI INTELEKTUALNI STANDARDI se primjenjuju pri

razmiljanju i raspravljanju o nekom problemu, pitanju ili
situaciji.
Usvajanju se postavljanjem pravih pitanja, vjebom, procesom
samostalnog razmiljanja, preispitivanjem vlastitog
zakljuivanja, preuzimanjem odgovornosti za vlastito
miljenje.
JASNOA
TONOST (ISPRAVNOST)
PRECIZNOST
RELEVANTNOST
DUBINA
IRINA
LOGINOST

JASNOA
Kljuni standard. Ako je tvrdnja nejasna ne moemo
zakljuivati je li ispravna, je li uopde vana. Mi zapravo
nita o njoj ne moemo redi, jer ne znamo o emu se radi.

Moe li se izraeno stajalite jasnije obrazloiti?

Moe li se izraziti na drugi nain?
Moe li se dati primjer?
Moe li se to nekako drugaije ilustrirati?

TONOST (ISPRAVNOST)
Tvrdnja moe biti jasna, ali i netona, neispravna.

Je li to zbilja tono, ispravno?

Kako to moemo provjeriti?
Kako moemo otkriti je li to istina?

PRECIZNOST
Tvrdnja moe biti i jasna i tona, ali ne i precizna.
Moe li se tvrdnja iskazati specifinije?
Moe li se dodati jo detalja koji bolje pojanjavaju tvrdnju?
to je tu bitno?

RELEVANTNOST
Tvrdnja moe biti jasna, tona i precizna, ali ne mora biti
relevantna za pitanje koje se razmatra.
Koliko je to povezano s naim problemom?
Kako se to odnosi na nae pitanje?

DUBINA
Tvrdnja moe biti jasna, tona, precizna i relevantna, ali i
povrna (nedostaje joj dubina).
Koliko je stajalite u skladu s kompleksnodu pojave?
Koliko su obuhvadeni svi aspekti danog pitanja?
Odnosi li se to na najznaajnije faktore?

IRINA
Rezoniranje moe biti jasno, tono, precizno, relevantno
i duboko, a da pri tom bude usko. Moe slijediti iz iz
liberalne ili konzervativne pozicije koje ide u dubinu,
ali mu ipak nedostaje irina jer priznaje samo jednu
stranu problema.
Moemo li pitanje razmotriti iz drugaijeg stajalita?
Postoje li drugi naini razmatranja danog problema?
Kako to izgleda ako ga pogledamo iz druge perspektive?

LOGINOST
Proces miljenja sastoji se od misli koje slijede jedna drugu.
Logino miljenje ukljuuje uzajamno podravanje misli i
njihov ukupan smisao. Ako kombinacija ne sadri misli
koje se uzajamno podravaju , ako su one na neki nain
kontradiktorne, ako nemaju smisla, onda taj sloaj misli
nije logian

Ima li to smisla?
Slijedi li to iz onoga to je prije reeno?
to slijedi iza toga?
Ako su tvrdnje razliite, kako mogu i jedna i druga biti istinite?

1. Opii parametre situacije

2. Definiraj potencijalne etike dvojbe

3. Konzultiraj Etiki kodeks HPK koji moe pomodi pri razrjeavanju
dvojbi
4. Evaluiraj prava, odgovornosti i dobrobit svih ukljuenih
5. Generiraj alternativne odluke za svaku dvojbu

6. Specificiraj posljedice svake od potencijalnih odluka

7. Dokai da de posljedice odreenih odluka biti zaista takve kakve
se predviaju
8. Donesi etiki najbolju odluku