SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

UČITELJSKI FAKULTET-ODSJEK U PETRINJI

Trg Matice hrvatske 12, Petrinja
RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ZAŠTITA ZDRAVLJA I NJEGA

PREDŠKOLSKOG DJETETA

DOJENJE

Studentice: Profesor:
Ana Vukasović Ivan Zeljković
Patricija Jalševac

Petrinja, studeni 2020

 DOJENJE

Dojenje je proces hranjenja novorođenčeta ili djeteta majčinim mlijekom iz

njezinih grudi. Dijete odmah prilikom rođenja ima izražen refleks sisanja i gutanja. Dojenje je

najprirodnija stvar koja se događa, to nije samo proces hranjenja,već je uspostavljanje kontakta i

povezivanje između majke i djeteta.

Majčino mlijeko počinje se stvarati već prilikom trudnoće. Dojke se povećavaju

zbog rasta žlijezda koje proizvode mlijeko, broj mlječnih žlijezda određuje koliko će i kakvo će

mlijeko imati majka. Majke s malim dojkama neće proizvoditi manje mlijeka od majke s velikim

dojkama. Proizvodnja mlijeka usko je povezana s emocijama majke, pa je izglednije da će

refleks lučenja mlijeka dobro djelovati kad se i majka dobro osjeća. Zalihe mlijeka povečavaju se

odnosno smanjuju, ovisno o potrebama djeteta, zbog toga češće dojenje povećava količinu

mlijeka u dojkama. Dijete može potaknuti nastanak mlijeka putem refleksa to jest naučena

ponašanja. Primjerice, djetetov plač može potaknuti majčin organizam na laktaciju. Sisanje

podražava živčane senzore u bradavici majke da pošalju poruku u mozak žlijezdi hipofizi da

počne lučiti hormon prolaktin koji stimulira mliječne žlijezde u dojkama da proizvode mlijeko.

Kad djete sisa otpušta se hormon oksitocin koji djeluje na dojku tako da oslobodi mlijeko, a

majka to osjeća kao blago štipkanje. Pravo mlijeko počinje se javljat između drugog i petog dana

nakon porođaja, a do tad dijete pije kolostrum, koji prethodi mlijeku. Sastav majčinog mlijeka

idealno je prilagođen potrebama djeteta i osigurava optimalan rast i razvoj. Postoji razlika ovisno

o spolu djeteta, naime mlijeko majki dječaka sadrži više masti i proteina, nego mlijeko

namjenjeno djevojčicama. Posebno je značajno kod djece s posebnim potrebama, toj djeci

dojenje je još važnije zbog tjelesnih, fizioloških i zdrastvenih prednosti koje pruža. Dojenje štiti
dijete od upala i bolesti te povoljno utječe na zdravlje sve do odrasle dobi. Majčino mlijeko

naziva se i „bijelim zlatom„ jer je visokokvalitetna i najjeftinija hrana za dijete. Sadrži masti,

vodu, bjelančevine, laktozu i minerale. Štiti od upale dišnih puteva, crijevnih infekcija, upale

uha, upale mokraćnog sustava, proljeva, celijakije, virusa, bakterija i gljivica. Smanjuje rizik

učestalosti alergijskih bolesti, tumora limfnih žiljezdi, akutne limfatičke leukemije (rak krvi).

Također, ima značajnu ulogu u sprječavanju kroničnih bolesti današnjice (pretilost,

kardiovaskularne bolesti , šećerne bolesti). Dojena djeca imaju bolji kognitivni razvoj: postižu

više bodova na testovima inteligencije nego nedojena djeca i kasnije imaju bolji školski uspjeh.

Isto tako imaju bolji vid, ravnije zubalo, zdravije srce, bolju probavu, pojačani imunitet.

Prednost dojenja za zdravlje majke: manja mogućnost raka dojke i raka jajanika, manji rizik od

osteoporoze, od šećerne bolesti, manje poslijeporođajnih depresija, veća psihička stabilnost,

majčinsko vezivanje i razvoj privrženosti. Ovisno o tome čime se majka hrani tijekom dojenja,

dijete putem mlijeka upoznaje različite okuse i mirise, što kasnije stvara zdravije prehrambene

navike. Bitno je da majka bira zdrave i raznovrsne namirnice u svojoj prehrani, te da ne

konzumira alkohol i slične opijate. Neka djeca iznenada počnu odbijati dojku nekoliko dana, a

onda uz nagovaranje nastavljaju s ustaljenim rasporedom dojenja. Dijete zna da treba početi

bržim sisanjem, a kada mlijeko poteče prebaci se u sporiji ritam sve dok se ne zasiti. Sve vrijeme

dok se hrani nastavlja normalno disati. Majka bradavicom dotakne djetetovu usnu te ga potakne

da otvori usta. Kada djete otvori usta majka svoju bradavicu namjesti tako da usta zahvate što

veći dio areole. Najvažniji je prvi susret novorođenčadi s bradavicom koji pruža djetetu sigurnost

daljnjeg dojenja. Postoji više vrsta položaja dojenja: položaj koljevke, položaj „pod rukom“ i

ležeći položaj. Svaki položaj ima jednaku važanost i učinkovitost, ali potrebno je da majka

pronađe položaj koji će odgovarati njoj i djetetu da uspostave kontakt. Preporučuje se dojiti djete
tijekom prvih šest mjeseci, a nakon toga nastavak dojenja do druge godine i dulje uz

odgovarajuću dohranu. Majke se služe također sa izdajalicama koje koriste za izdajanje kada

treba ublažiti oticanje dojke, te opskrbiti dijete mlijekom ako iz nekog razloga ne siše. Zbog

prevelike važnosti dojenja imamo sve više različitih udruga koje potiču edukaciju i pružaju

podršku majkama. Svjetski tjedan dojenja obilježava se u prvom tjednu osmog mjeseca. Cilj

obilježavanja je osvjestiti važnost dojenja za zdrav rast i razvoj djece. Prilagođavajući se

trenutnoj epidemiološkoj situaciji Grad Zagreb omogućio je online trudnički tečaj koji se provodi

u domovima zdravlja. U svrhu unapređenja trudničkih tečajeva, izradili su edukativni video koji

potiče majke na dojenje. Udruga Roda više od deset godina daje podršku i savjete oko dojenja.

Održavaju radionice pod nazivom Mala škola dojenja. Zbog sve večeg broja udruga i radionica,

društvo je počelo prihvačati dojenje kao prirodan način prehane kod djece. Dugo se u društvu

dojenje smatralo kao „tabu“ tema, ali danas imamo sve više majki koje odbacuju sve predrasude

te se dojenje prihvaća i na ulicama, parkovima, shopping centrima...

Dojenje je nabolji način prehrane dojenčeta. Potiče se zdravlje djece, majki i

čitavog društva. Važna je edukacija o dojenju već u vrtiću na način primjeren djeci, te treba biti

dio redovnog programa kod djece starije dobi. Učestala dojejnja uspostavljaju protok majčinskih

hormona i sustav za njegu između djeteta i majke. Bitno je da se majka odluči za dojenje zbog

zdravlja sebe i svog djeteta.

 LITERATURA

1. Dr. William, Martha Sears, Njega djeteta: Od rođenja do druge godine života. Zagreb:

Mozaik knjiga

2. Jovančević Milivoj, Godine prve: Zašto su važne. Zagreb: Sys Print

3. https://www.roda.hr/