u ivot. To je poroajna aktivnost (trudovi). U prosjeku porod za prvorotku traje 14 sati. Raanje drugog djeteta traje krae (8 sati).
Faze poroda
Prva faza-materica vri ritmike
kontrakcije, sve dok ne pukne vodenjak. Funkcija kontrakcije je proirenje ua materice. Druga faza-plod se istiskuje kroz poroajni kanal. Trea faza-izlazak placente (posteljice).
Carski rez
Carski rez ili sectio caesarea (od lat.
caesarea carski i sectio rez) je hirurki zahvat koji slui kao alternativa vaginalnom porodu. Trbuh i materica se otvaraju i dijete se vadi. 10 do 15 posto poroda, ovisno o vrsti bolnike ustanove, dovri se carskim rezom.
Pomanjkanje kisika pri porodu predstavlja
veliku prijetnju za dijete, dovodi do ozbiljnih komplikacija. in roenja je najturbulentnije iskustvo u itavom ivotu ovjeka. Nije vie zatien, ne prima hranu i kisik pasivno... Mnogi psihoanalitiari kau da je roenje traumatian doivljaj i da ima uticaj na sve to e se dogaati kasnije u ivotu.
Roenje kao preokret
Roenje djeteta predstavlja preokret
najprije za roditelje i brau/sestre. Status starije djece postaje drugaiji. Sve ove promjene mogu izazvati emocionalne i intelektualne posljedice.
Prematurna djeca
To su djeca roena nakon trudnoe koja
je bila kraa od 37 sedmica. Imaju rizik od: Oteenja mozga, Izljeva krvi u mozak, Hendikepa (ekstremno prematurna djeca) Cerebralne pareze Oslabljenog vida i sluha...
Kenna je etvrta najmanja beba na
svijetu koja je preivjela, prema registru doktora Edwarda Bella, koji pomno biljei ovakve sluajeve. Kenna je roena u 24-oj sedmici trudnoe.
Prematurna djeca se pomno
kontroliraju. Njihovo stanje esto puta iziskuje smjetanje u inkubator.
Danas je donja vremenska granica
preivljavanja prijevremeno roenog djeteta 24 sedmice trudnoe (moe se roditi 4 mjeseca prerano i sa teinom od kg). Istraivanja pokazuju da svako etvrto prijevremeno roeno dijete dobije neuroloko oteenje. Troje od etvoro djece u najrizinijoj grupi prolazi dobro.
Najee povrede su:
Cp (cerebral pares), Oslabljen vid i Kognitivni poremeaji.
Razlozi prijevremenog roenja:
Deformacija grlia materice, Gestoza, Odvajanje posteljice, Psihosocijalni faktori. Broj prijevremenih roenja varira u razliitim zemljama.
RODITELJSTVO Priprema za porod
Roditelji nastoje stei znanja o onome to
se dogaa za vrijeme trudnoe i poroda (savjetovalita). Medicinske i psiholoke okolnosti su jako znaajne za porod i to da li e on biti pozitivan ili negativan doivljaj. Tri faktora imaju veoma jak uticaj: Pripreme roditelja prije poroda, Podrka od strane drugih osoba, Sredina na porodiljskom odjelu.
Danas se vie panje poklanja
psiholokim faktorima. Za brau i sestre novo dijete moe znaiti neto negativno (nisam dovoljno dobar i mama je rodila drugo dijete). Lako nastaje ljubomora i osjeaj manje vrijednosti.
Otac
Lina zainteresiranost oca za trudnou je
bitna i za njega i za majku. Sve vie oeva prisustvuje porodu (u vedskoj ak 95%). Sa aspekta emocija i relacija otac reagira od dana kad je ena zatrudnjela. U prosjeku svaki peti otac prolazi vlastitu trudnou. Znatno uobiajnije su psihike tegobe (nemir i tjeskoba zbog poroda).
Novopostali roditelji
esto dolazi do emocionalnih tekoa
kad roditelji postanu svjesni da e dobiti dijete. Uznemirenost se odnosi i na zdravlje djeteta. Normalan je strah od spontanog pobaaja. Stres utie i na fetus.
Roditelji moraju prihvatiti da je ena
zaista trudna i da izrasta jedna nova osoba. Moraju stvarati ugodnu sredinu i za odrasle i za dijete, te oputen odnos. Bitna je samoedukacija roditelja, antenatalna skrb i psholoka priprema. Mukarcu je tee da jednako kao ena bude svjestan da je stvoren jedan novi ivot.
EMOCIONALNA VEZA IZMEU RODITELJA I DJECE
Vezivanje (bond) odnosi se na
emocionalnu vezu izmeu majke i djeteta. Spona (attachment) odnosi se na relaciju koju dijete uspostavlja sa majkom. Rani kontakt olakava vezu majke sa djetetom. Ali je potrebno mnogo vremena za uspostavu relacije izmeu roditelja i djece.
Harlow-ov eksperiment
Prethodila mu je tvrdnja bihevioristiki
orjentiranih psihologa, da su nagrade u obliku hrane uvrivale vezu izmeu majke i djeteta. Neovisno o tome gdje su mogla dobiti jelo, mladunad majmuna su traila zatitu kod pliane surogat majke. To upuuje na to da su psiholoki faktori bili osnova veze izmeu djece i odraslih.
Roditeljstvo - jedna kriza?
Koliko god dijete bilo eljno iekivano,
trudnoa predstavlja stresnu situaciju. Donosi nove obaveze, svakodnevne navike se mijenjaju. Zbog toga trudnou posmatramo kao krizu sazrijevanja. Prema Belskyju se zadovoljstvo u braku rodjenjem djeteta smanjuje. ene su nezadovoljnije od mukaraca.
Roditelji i djeca u razliitim
kulturama
Razlike izmeu kultura su uoljivije i
bitnije od onih unutar jedne kulture. U Africi i Aziji majka i dijete gotovo nikada nisu odvojeni (djeca se nose na leima ili stomaku), a u izvjesnim se kulturama smatra da su prve godine djeteta potpuno nevane. Kod nas se odrasta u najuoj porodici, dok je to u drugim kulturama znatno vea grupa.
U mnogim kulturama braa i sestre
postaju stvarni roditelji (pruaju skrb). Na drugim mjestima se braa i sestre doivljavaju kao protivnici. U izvjesnim se kulturama gleda na dijete kao samostalno, a u drugima kao suvie ovisno, pa se zbog toga potie na samostalnost.